anatomija drva

Download ANATOMIJA DRVA

Post on 14-Apr-2015

354 views

Category:

Documents

12 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

anatomija drva

TRANSCRIPT

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

to pouava predmet anatomija drva? Temelje makroskopske, mikroskopske i submikroskopske gra e drva

A emu to slui? Razumijevanju rasta, fiziologije i patologije drvea temeljnih svojstava drva kao materijala razvrstavanju (klasifikaciji, razlikovanju) domaih komercijalnih vrsta drva

Anatomija drva je znanstvena disciplina o makroskopskoj, mikroskopskoj i submikroskopskoj gra i drva. Ona je botanika disciplina i dio ope anatomije bilja. Razlikujemo temeljnu i primijenjenu anatomiju drva. Temeljna anatomija drva bavi se detaljnim istraivanjima strukture pojedinih vrsta drva, a raslanjuje se na anatomiju drva korijena, debla i grana. Temeljna anatomija drva bavi se i istraivanjima zajednikih karakteristika drva veih taksonomskih jedinica, rodova i porodica, vezanih uz problematiku sistematike, evolucije i ekologije umskog drvea. Primijenjena anatomija drva bavi se u umarstvu istraivanjima strukture drva vezanim uz rast, fiziologiju, genetiku, patologiju umskog drvea, te uzgajanje i ure ivanje uma. Primijenjena anatomija drva bavi se u drvnoj tehnologiji istraivanjima vezanim uz fiziku, kemiju i mehaniku drva kao sirovine u mehanikoj i kemijskoj preradi drva, te uz hidrotermiku obradu, zatitu, lijepljenje i povrinsku obradu drva. Kad se eli odrediti neka vrsta drva, logino je da se prvo prepoznaju njegova makroskopska obiljeja, tj. ona koja su vidljiva obinim okom ili uz pomo poveala (do 10x). Zatim se prepoznaju njegova mikroskopska obiljeja koja su vidljiva samo uz pomo mikroskopa poveanja veih od 100x. Poznavanje submikroskopske gra e drva vano je za razumijevanje gotovo svih svojstava drva.

1

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Tematske cjeline1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Makroskopska gra a drva Stanica drva i njezina stijenka Modifikacije stijenke stanice drva Elementi (stanice) gra e drva (Histoloka) Gra a drva etinjaa (Histoloka) Gra a drva listaa Identifikacija drva klju Stvaranje drva u stablu - kambij Utjecaj gra e drva na svojstva drva Varijabilnost gra e drva Greke odnosno nepravilnosti gra e drva

Sadraj predmeta podijeljen je u navedene cjeline koje se otprilike vremenski poklapaju sa tjednima nastave. Prvih sedam navedenih tematskih cjelina poduprto je vjebama, a zadnje etiri obra uju se samo na predavanjima.

2

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Ishodi uenja anatomije drva(to biste trebali (sa)znati iz predmeta anatomija drva)

Objasniti postanak, poloaj i ulogu stanica i stanija drva, kambija i floema u ivom stablu (botanika poveznica) Objasniti ulogu anatomske gra e drva u odabranim tehnikim svojstvima drva (tehnika poveznica) Koristiti klju(eve) za odre ivanje vrste drva

Ishodi uenja anatomije drva, tj. ono to biste trebali (sa)znati iz anatomije drva moe se kratko saeti u sljedee: Objasniti postanak, poloaj i ulogu stanica i stanija drva, kambija i floema u ivom stablu (botanika poveznica). To podrazumijeva razlikovanje primarnog i sekundarnog ilnog stanija u stablu po izgledu, poloaju, postanku i ulozi, razlikovanje pojedinih stanica i stanija drva, kambija, floema po izgledu, poloaju i ulozi u ivom stablu. Objasniti ulogu anatomske gra e drva u odabranim tehnikim svojstvima drva (tehnika poveznica). To podrazumijeva utjecaj anatomske gra e drva zajedno s varijacijama i nepravilnostima gra e drva na gustou drva, te sadraj vode u drvu. Koristiti klju(eve) za odre ivanje vrste drva. To podrazumijeva sustavno prepoznavanje odre enih makroskopskih anatomskih karakteristika drva na stvarnim daicama. Vjeba se na vjebama i ispituje se kolokvijem determinacije vrsta drva uz pomo kljua i poveala.

3

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Makroskopska svojstva drvaZnat ete objasniti: razliku izme u drva i drveta, odnosno drvlja i drvea vezu izme u drva i stabla, glavne botanike skupine koje proizvode drvo emu slui drvo u drveu glavni ilni sustav u drvu i stablu (gdje i kamo se kreu koje otopine)

Nabrojiti, pokazati/nacrtati i objasniti: glavna makroskopska obiljeja gra e drva (bjeljika, sr, godovi, stanice, traci) tri glavna me usobno okomita presjeka drva

4

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Drvo 1. Bioloki pojamdrvo (nom. jed.) - drveta (gen. jed.) = IVO STABLO (lat. arbor; gr. dendron)

2. Tehniki pojamdrvo (nom. jed.) - drva (gen. jed.) = NEIV DRVENI MATERIJAL (lat. lignum; gr. xylem) Anatomija drva = ksilotomija

Biljno podrijetlo drva. Drvnu tvar ili lignocelulozu proizvode samo ive biljke; zasad ne postoji mogunost sintetske proizvodnje lignoceluloze. U hrvatskom jeziku pojam drvo je dvoznaan. On u biolokom smislu znai stablo, dakle cijelu ivu biljku, a u tehnikom smislu drvo oznaava neivi drvni materijal kojeg stablo proizvodi za vrijeme itavog svog ivota.

5

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Botaniko podrijetlo drva

Drvo je: tvrda vrsta vlaknasta tvar od koje su izgra ena debla i grane drvea i grmlja izme u kore i srike, bilo da rastu ili su posjeeni za uporabu (Oksfordski ilustrirani rjenik)

6

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

kora D R V srika O D R V kambij O

7

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Glavne botanike skupine drvea:(1) gymnospermae (golosjemenjae) - oko 500 vrsta = crnogorica = ETINJAE, sirovina za gra u od mekog drva (amovina) (2) angiospermae dicotyledonae (kritosjemenjae dvosupnice) - vie tisua vrsta = bjelogorica, listopadno drvee = LISTAE, sirovina za gra u od tvrdog drva (3) angiospermae monocotyledonae (kritosjemenjae jednosupnice) palmae i bambusi (rattan) zbog svoje gra e imaju ogranienu uporabu

Drvo od praktikog znaenja proizvodi samo vie vaskularno bilje iz skupine sjemenjaa (Spermatophytae). Tijelo vaskularne biljke sloene je gra e; ono je izgra eno od raznovrsnih stanica i stanija. Od stanija su izgra eni osnovni organi vie biljke: korijen, stabljika i list. Zajednika je karakteristika svega vaskularnog bilja specifino provodno ili konduktivno stanije; ono se zove iljni ili vaskularni sistem biljke. Gimnosperme (golosjemenjae) nose sjemenku otvoreno u eerima (cones - konifere). Preteito rastu na sjevernoj polukugli. Aangiosperme (kritosjemenjae) skrivaju sjemenku u plodu: - monokotiledone (jednosupnice), gdje pripadaju palme, zbog svoje se strukture rijetko koriste, ogranieno na proizvodnju dekorativnih predmeta - dikotiledone (dvosupnice), kamo pripada drvee sa velikim irokim liem koje ima razgranati iljni sustav. Obitava na svim geografskim irinama. Drvee u klasifikaciiji bilja. Krupna stabla, vana za iskoriivanje uma; proizvode samo spermatofite (sjemenjae): golosjemenjae - gimnosperme i kritosjemenjae - angiosperme. Iako su sve golosjemenjae tipino odrvenjele biljke, drvo za iskoriivanje proizvodi samo red etinjaa (Coniferales). etinjae, malobrojne po broju vrsta, od najvee su vanosti za proizvodnju mekog drva (amovine, drva etinjaa). Ukupna svjetska produkcija drva etinjaa ne stoji ni u kakvu razmjeru s brojem vrsta koje ga proizvode; ograniena je uglavnom na umjerena klimatska podruja sjeverne hemisfere. Tvrdo drvo (drvo listaa) proizvode angiosperme - dikotiledone s 30-ak redova i mnogo porodica. To je jako velika skupina biljaka kojoj pripada povre, voe, zeljaste cvjetnice i korovi jednako kao i drvee. Poznato je par tisua vrsta drva listaa od komercijalne vanosti; preteni je broj vrsta ogranien na tropska podruja. U umjerenim zonama relativno mali broj vrsta proizvodi velike koliine drva listaa. Vrste drva za iskoriivanje. Relativno mali broj vrsta proizvodi stabljike dovoljno debele za trupce i piljenu gra u. Za iskoriivanje ne dolaze u obzir ni vrste drvea koje proizvode drvo slabe kvalitete. Mnoge srodne vrste drva ne mogu se pouzdano identificirati te dolaze na trite pod zajednikim imenom (hrastovina, topolovina, palisandrovina, mahagonijevina). Suvremenim metodama prera uje se sve vei broj ranije bezvrijednih ili malovrijednih vrsta drva, koje na taj nain postaju komercijalne (Aesculus, Salix, Liquidambar, Quercus cerris, Ailanthus). Broj komercijalnih vrsta drva nije ustaljen; on je uvijek manji od ukupnog broja drvenog bilja nekog podruja.

8

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

Karakteristike stabla: Sjeme u zatvorenim plodovimakritosjemenjae iroko lie - LISTAE Mnoge su listopadne (bjelogoricahrastovi, brijestovi, javori) Ali ne boika (Ilex), imir (Buxus)

listaa

etinjaa Sjeme u eerima

Karakteristike stabla:

Igliasto lieETINJAE Mnoge su zimzelene (crnogorica) Ali ne arii (Larix), taksodiji (Taxodium) i metasekvoje (Metasequoia)

Jedna od glavnih botanikih razlika izme u etinjaa i listaa je upravo u gra i njihovog drva. U drvu etinjaa stanice koje slue transportu vode istodobno mehaniki podupiru deblo. U drvu listaa razvila se odre ena podjela rada s nekim stanicama specijaliziranim za provo enje vode, a drugima za pruanje mehanike potpore. U drvu listaa stanice za provo enje vode, poznate kao pore ili lanci traheje, obino su mnogo veeg promjera nego stanice, poznate kao traheide, u drvu etinjaa. Pore se esto mogu vidjeti obinim okom kao brojne rupice na poprenim povrinama drva. Kao rezultat toga, drvo listaa se obino zove porozno drvo, a drvo etinjaa neporozno drvo. Razlike u anatomskoj gra i izme u ove dvije skupine mogu se vidjeti na slikama.

9

Anatomija drva: Makroskopska gra a drva

2.3.2012

obini bor

crveni hrast

100 mikrometara = 0,1 milimetar

Slike dobivene elektronskim mikroskopom prikazuju razliku u gra i drva etinjaa i listaa. Radi lake usporedbe crveno je oznaeno mjerilo od 100 mikrometara, tj. 0,1 mm. Ako znamo da obino ljudsko oko ne moe