anatomija organi.pdf

Download Anatomija Organi.pdf

Post on 09-Oct-2015

245 views

Category:

Documents

10 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • ORGANI

    I.P. Glandula thyreoidea

    Glandula tireoidea je endokrina lijezda smjetena u prednjem dijelu vrata, ispred dunika. Izgraena je od dva renja desnog i lijevog, lobus dekster et sinister. Ove renjeve povezuje istmus glandule tireoidee koji se nalazi u visini od 2-4. trahealne hrskavice. Nekada od istmusa polazi uski krak ljezdanog tkiva koji dopire do hioidne kosti. To je lobus piramidalis koji predstavlja ostatak duktus tireoglosusa iz embrionalnog

    doba. O njemu treba voditi rauna kod izvoenja gornje traheotomije. Stranji dijelovi medijalne povrine renjeva tireoidne lijezde dolaze u odnos sa jednjakom i n. laringeus rekurensom koji tee u brazdi izmeu jednjaka i dunika. Lateralno renjevi su u odnosu sa ilno-nervnim snopom vrata kojeg ine a. karotis komunis-medijalno, v. jugularis interna-lateralno i n. vagus-u sredini i straga. Glandula tireoidea je povezana sa trahejom

    pomou nekoliko fibroznih snopova koji su oznaeni kao ligamenta suspenzoria glandule tireoidee. Osim toga dijelovi m. sternotireideusa koji se sputaju sa jezine kosti i fiksiraju na kapsulu ove lijezde ine tzv. m. levator glandule tireoidee. Osim prethodno opisanog kompaktnog dijela lijezde, esto nalazimo tzv. akcesorne tireoidne lijezde. Razlikujemo: 1. glandule tireoidee akcesorije suprahioidee koje lee iznad jezine kosti, 2. glandule tireoidee akcesorije infrahioidee koje lee ispod jezine kosti, 3. glandule tireoidee akcesorije prehioidee koje lee ispred jezine kosti, 4. glandule tireoidee akcesorije posteriores koje lee izmeu traheje i ezofagusa i 5. glandule tireoidee akcesorije inferiores koje se nalaze u toraksu, a smjetene su ispred traheje.

    Tireoidna lijezda je dobro vaskularizirana. Arterijsku krv joj dovode dvije aa. tireoidee superiores, grane a. karotis eksterne, te dvije aa. tireoidee inferiores koje se

    odvajaju od trunkus tireocervikalisa, koji pripada a. subklaviji. Nekada imamo i petu

    tireoidnu arteriju. To je arterija tireoidea ima koja se odvaja od a. karotis komunis ili od

    trunkus brahiocefalikusa. Sa gornjih dijelova lijezde vensku krv odvode vv. tireoidee superiores koje se uljevaju u v. jugularis internu. Sa lateralnih strana idu vv. tireoidee

    medije koje se takoe uljevaju u v. jugularis internu. U donjim dijelovima lijezde formira se pleksus tireoideus impar iz kojeg odlazi v. tireoidea ima koja se uljeva u v.

    brahiocefaliku sinistru.

    Tireoidna lijezda lui tiroksin i trijod tironin. To su hormoni koji imaju veoma vanu ulogu u normalnom odvijanju metabolizma i regulaciji brojnih funkcija u organizmu (sazrijevanje nervnog sistema, rad srca itd).

    www.perpetuum-lab.com.hr

  • I.P. Glandulae parathyreoideae

    Paratireoidne lijezde, zajedno sa timusom pripadaju tzv. branhigenim organima budui da se razvijaju iz endoderma krnih vrea. To su mala tjelaca ovalnog ili okruglog oblika smjetena na stranjem rubu tireoidne lijezde, ili u uglu izmeu nje i dunika. Razlikujemo dvije gornje i dvije donje paratireoidne lijezde, glandule paratireoidee superiores et inferiores. Paratireoidne lijezde imaju boju bijele kafe, to je bitan podatak jer ih ne smijemo zamijeniti sa akcesornim tireoidnim lijezdama koje su tamnocrvene boje ili sa grudvicama masti koje su ute. Od odnosa paratireodnih lijezda treba pomenute da se gornje nalaze obino iza a. tireoidee superior i n. laringeus rekurensa, dok su donje ispred ovog ivca, a sprijeda su pokrivene renjevima tireoidne lijezde. Paratireoidne lijezde lue paratireoidni hormon koji uestvuje u odravanju normalne koncentracije kalcijuma u plazmi to je neophodno za adekvatnu neuromiinu aktivnost.

    I.P. Hypophisis cerebri

    Hipofiza (hypophysis s. glandula pituitaria) je mala endokrina lijezda koja se nalazi na ventralnom dijelu hipotalamusa sa kojim je povezana svojom peteljkom ili

    infundibulumom. Smjetena je u hipofiznoj udubini (fossa hypophysialis) na gornjoj strani trupa klinaste kosti, a izmeu desnog i lijevog sinus cavernosusa. Gornja strana trupa klinaste kosti izmeu tuberculuma i dorsuma sellae je u cjelini oblikovana kao tursko sedlo, pa se i zove sella turcica. Udubina u kojoj je smjetena hipofiza pokrivena je duplikaturom tvrde modane opna zvanom diaphragma sellae, koja u sredini posjeduje otvor za prolaz infundibuluma. Iznad hipofize nalaze se hipotalamus i optika hijazma. Teina joj varira od 0,3 do 0,8 grama.

    Hipofiza se sastoji iz dva osnovna dijela, adeno i neurohipofize, koji se razlikuju

    kako po razvoju, tako i po grai i funkciji. Adenohipofiza je ektodermalnog porijekla, a neurohipofiza po svom razvoju pripada diencefalonu.

    Adenohipofiza se najveim dijelom nalazi u sella turcica, a manjim dijelom iznad diaphragmae sellae. Zauzima etiri petine hipofize. Sastoji se od tri dijela: prednji (pars anterior), srednji (pars intermedia) i stranji dio (pars infundibularis). Pars anterior zauzima rostralni dio hipofizne udubine i predstavlja najvei i najvaniji dio adenohipofize. Pars intermedia se nalazi na granici izmeu adeno i neurohipofize, dok pars infundibularis predstavlja supraselarni nastavak adenohipofize koji u vidu nepotpune

    ogrlice obuhvata gornji dio infundibuluma. U ovom dijelu adenohipofize nalazi se jedan

    dio primarne kapilarne mree, te zavreci aksona iz pojedinih jedara hipotalamusa. Adenohipofizni hormoni su u zavisnosti od njihove hemijske grae, grupisani u tri klase: glukoproteinski, mamosomatotropni i opiomelanokortni hormoni.

    Glukoproteinski hormoni (tiro-stimulirajui - TSH, luteinizirajui LH i folikulostimulirajui FSH). Tiro stimulirajui hormon (TSH) djeluje na folikularne elije titne lijezde koje pod njegovim uticajem izluuju hormon tiroksin. Folikulo stimulirajui hormon (FSH) potie rast folikula u ovarijumu, a kod mukaraca aktivira spermatogeni epitel testisa. Luteinizirajui hormon (LH) uzrokuje ovulaciju, dok kod mukaraca stimulira intersticijske (Leydig-ove) elije na sekreciju testosterona

    www.perpetuum-lab.com.hr

  • Mamosomatotropni hormoni (somatotropni hormon STH; i prolaktin) Somatotropni hormon (STH) stimulira rast tijela nakon roenja. Prolaktin potie razvoj mljene lijezde i laktaciju.

    U skupinu opiomelanokortnih hormona spadaju adrenokortikotropni (ACTH) i

    melanostimulirajui hoormon (MSH). Adrenokortikotropni hormon (ACTH) stimulira sekreciju glukokortikoida iz kore nadbubrene lijezde, a u neto manjoj mjeri i sekreciju mineralokortikoida. Funkcija melanostimulirajueg hormona kod ovjeka nije poznata.

    Neurohipofiza je dio pituitarne lijezde koji se razvija iz diencefalona. Sastoji se iz tri dijela: eminentia mediana, infundibulum i pars posterior. Eminentia mediana se

    nalazi na granici sa hipotalamusom. Ona obuhvata gornji dio infundibuluma na

    ventralnom zidu tree modane komore. U njoj se nalazi proksimalni dio tzv. portalnog krvotoka hipofize, potom zavreci aksona peptidergikih neurona iz jedara hipotalamusa na ijim se krajevima lue releasing i inhibiting hormoni, te zavreci dopaminergikih aksona tuberoinfundibularnog trakta iz nc. arcuatusa. Infundibulum, zajedno sa pars

    infundibularisom adenohipofize ini peteljku itave hipofize. Pars posterior se nalazi u kaudalnom dijelu sellae turcicae. ine ga pituciti, brojni kapilari, te aksonski zavreci koji uglavnom potiu iz magnocelularnih jedara hipotalamusa. Na fenestriranim kapilarama partis posterioris zavravaju aksoni iz magnocelularnih jedara hipotalamusa ( nc. supraopticus i nc. paraventricularis) koji prethodno formiraju tr.

    hypothalamohypophysialis. Na aksonskim terminalima oslobaaju se oksitocin i antidiuretski hormon (ADH) ili vazopresin.

    Oksitocin je hormon kojeg stvaraju magnocelularni neuroni paraventrikularnog

    jedra hipotalamusa. Ovaj hormon ima dva glavna fizioloka uinka: podstie otputanje mlijeka iz dojke i uzrokuje kontrakciju glatke muskulature materice za vrijeme poroaja. Antidiuretski hormon (ADH) ili vazopresin stavaraju magnocelularni neuroni

    supraoptikog jedra hipotalamusa. On djeluje na permeabilnost distalnih tubula bubrega u smislu poveanja reapsorpcije vode i elektrolita iz primarnog urina u cirkulaciju.

    Hipofizu vaskulariziraju aa. hypophysiales superiores et inferiores koje se

    odvajaju od supraklinoidnog i kavernoznog segmenta a. carotis internae. Eminentiu

    medianu i gornji dio infundibuluma opskrbljuju gornje hipofizarne arterije koje u

    pomenutim strukturama prave tzv. primarni kapilarni splet. Kapilari u ovom spletu su

    fenestrirani i u kontaktu su sa peptiderginim i dopaminerginim aksonima iz hipotalamusa. Kapilari iz primarnog kapilarnog spleta se spajaju i formiraju duge

    portalne sudove koji se sputaju kroz infundibulum do adenohipofize. Od ovih sudova u adenohipofizi se formira sekundarni kapilarni splet. Portalne krvne ile hipofize, su slino v. portae u jetri, umetnute izmeu dva kapilarna spleta, jednog u eminentia mediana i drugog u adenohipofizi. Portalni krvotok hipofize je dio tzv. neurovaskularne

    mree preko koje hipotalamus djeluje na izluivanje hormona adenohipofize (preko releasing i inhibiting hormona). Donje hipofizarne arterije snabdjevaju

    neurohipofizu.Vensku krv iz hipofize skupljaju tzv. hipofizarne vene koje se uljevaju u

    sinus cavernosus.

    www.perpetuum-lab.com.hr

  • I.P. Thymus

    Timus je limfo-epitelni organ smjeten u gornjem medijastinumu, a svojim gornjim dijelom dolazi i u podruje vrata. Na vratu se nalazi ispred dunika, dok njegov vei dio lei u gornjem medijastinumu izmeu medijastinalnih pleura i perikarda. Neposredno ispred njega lei sternum, dok se straga nalaze: prvo sloj vena (v. brahiocefalika dekstra et sinistra), pa potom sloj arterija (trunkus brahiocefalikus, a.

    karotis komunis sinistra i a. subklavija sinistra) i na kraju traheja. Timus posjeduje dva

    renja, l