UNIVERZITET U BIHAUPEDAGOKI FAKULTET

TJELESNI ODGOJ I SPORT

SEMINARSKI RAD IZ FUNKCIONALNE ANATOMIJE

Tema: Srce

Mentor: Student:

Dr.Kendi Sulejman Durakovi Harun

Biha, januar 2009 godine

Uvod:Angiologija je dio sistematske anatomije koji prouava sistem za cirkulaciju u naem organizmu. U ovaj sistem ubrajamo srce, kao centralni organ krvotoka i sistem neprekinutih cijevi, arterija i vena, od kojih prve odvode krv iz srca do svih dijelova naeg organizma, a druge vraaju u krv iz tkiva u srce.

Izmeu njih nalazi se iroko podruje kapilara, najsitnijih krvnih sudova u kome dolazi do razmjene materijala izmeu krvi i tkiva.

Poto srce i krvni sudovi, kako u morfolokom tako i u funkcionalnom pogledu, predstavljaju jednu integralnu, nedjeljivu cjelinu, nazivamo ovaj sistem i kardiovaskularnim.

1

-Srce je uplji mii, veliine stisnute ake, koji pumpa krv kroz krvne ile. Smjeteno je u prsnom kou. Srce ovjeka ima masu 200-425g. Izvana ga titi vanjska opna - osrje. Srce je graeno od sranog miinog tkiva. Dobro je prokrvljeno to mu osigurava dovoljno hrane i kisika. Ovaj uplji miini organ podijeljen je miinim zidom na lijevu i desnu stanu. Svaka strana dijeli se na 2 dijela - manji je prijeklijetka, a vei klijetka. Elastine opne - srani zalisci reguliraju prolaz krvi iz prijeklijetke u klijetku. Oni imaju ulogu ventila, proputaju krv u jednom smjeru, iz pretklijetke u klijetku. Pritisak krvi koja prolazi iz preklijetke u klijetku zatvori srane zaliske, te povrat krvi nije mogu.

2

Ljudsko srce ima 4 upljine: dvije pretklijetke i dvije klijetke. U medicini se esto koristi izraz "desno" i "lijevo" srce. Desno srce je desna pretklijetka i klijetka; u desnu pretklijetku dolazi venska krv iz tijela koja se kroz desnu klijetku pumpa u plua.

Krv iz desnog srca u plua vodi pluna arterija (u njoj se nalazi venska krv, a zove se arterija zato jer je pravilo da su sve krvne ile koje idu od srca prema periferiji "arterije").

U pluima se krv rjeava ugljik-dioksida, a opskrbljuje kisikom. Takva proiena krv je sad arterijska te iz plua dolazi u lijevu pretklijetku plunim venama (iako sadre arterijsku krv zovu se vene jer dolaze s periferije u srce). Iz lijeve pretklijetke arterijska krv dalje ide u lijevu klijetku pa u aortu koja je nosi u cijelo tijelo. Budui lijevo srce pumpa arterijsku krv u cijelo tijelo (a desno srce vensku krv samo u plua), u lijevom srcu su tlakovi triput vei i njegove stijenke su deblje i jae.

Latinski naziv za pretklijetku je atrium (mi ga obino zovemo atrij), klijetka je ventriculus (ventrikul), a "zid" koji dijeli desno i lijevo srce (srana pregrada) naziva se septum. Zbog postojanja septuma nema kontakta izmeu dvije pretklijetke i dvije klijetke, inae bi dolo do mijeanja venske i arterijske krvi.

Izmeu pretklijetke i klijetke se nalazi suenje (ventil ili lat. valvula) sa zaliscima (zalistak se na latinski zove cuspis). Zalisci sprijeavaju vraanje krvi iz klijetke u pretklijetku. U desnom srcu se nalaze tri takva zaliska pa se valvula naziva "trikuspidalna valvula" ili valvula s tri kuspisa. U lijevom srcu su izmeu pretklijetke i klijetke dva zaliska pa je to bikuspidalna (ili mitralna jer slici na biskupovu mitru) valvula.

Zalisci se takoer nalaze na izlazu iz klijetki u plunu arteriju i aortu. Na ulazu u desnu klijetku postoje tri takva trokutna roga odnosno jezica pa je taj zalistak nazvan valvula tricuspidalis.na uu u lijevu komoru nalaze se dva trokutna roga odnosno jezica i taj je zalistak nazvan valvula bicuspidalis s. mitralis.Na slobodnim rubovima zalistaka vezu se tanke tetivaste strune chordea tendineae,koje te rubove spajaju sa bradavinim miiima,mm.papillares,to stre iz zidova komore i vrhom su usmjereni prema pretkomorama.zalisci na izlasku iz desne i lijeve komore smjeteni su u poetku plune arterije i u poetku aorte. Polumjeseasti zalisci valvulae semilunares,lijeve i desne komore jednake su i oblikuju ih po tri tanka vezivna listia obloena endokardom. Krvlju srani mii se opskrbljuje putem vjenanih arterija,aa.coronariae cordis.Dvije su i izlaze iz samog pocetka aorte, a ulaze u srani mii ispod zalistaka.

Ako se zbog bilo kojeg razloga krv vraa nazad kroz valvulu u pretklijetku to se naziva insuficijencija valvule. Rije insuficijencija dolazi od latinske rijei za "nedovoljno". Dakle, valvula je nedovoljno funkcionalna da bi sprijeila vraanje krvi natrag.

Ukoliko zbog poremeaja srce treba obaviti vei rad nego to je normalno, srane stijenke se zadebljavaju. Dvije faze rada srca su sistola i dijastola. Sistola je ispumpavanje, a dijastola punjenje krvlju. 3Embrionalni razvoj

Pregraivanje sranih pretklijetki poinje u petom tjednu trudnoe. Najprije nastaje primarna pregrada (septum primum), a nakon toga sekundarna (septum secundum).

Prema klasinom modelu razvoja srca, proces poinje kad se tanka membrana (septum primum) poinje oblikovati na stranjem i gornjem zidu atrija. Membrana raste te se napokon spoji s tkivom endokardija (unutranjost srca). Dok membrana raste izmeu nje i endokardijalnih jastuia postoji otvor, primarno ue (ostium primum), koji se zatvori kad se ove dvije strukture spoje. Prije nego se ostium primum posve zatvori, u primarnoj pregradi se stvori mali otvor, sekundarno ue (ostium secundum). Krajem petog tjedna embrionalnog ivota poinje druga faza razvoja kad se u atriju poinje oblikovati sekundarna pregrada. Ova membrana takoer raste prema endokardijalnim jastuiima i prekriva sekundarno ue. Sekundarna pregrada ostaje nepotpuna. Ovalni otvor (fossa ovalis; foramen ovale) je otvor koji ostaje nakon to zavri rast sekundarne pregrade.

Zavrna faza procesa poinje kad gornji dio sekundarne pregrade poinje propadati te napokon posve nestane. Potpuno oblikovana pretklijetka sada ima dvije pregrade, obje nepotpune, koje se preklapaju. Gornji dio sekundarne pregrade prekriva sekundarno ue te oblikuje jednosmjerni ventil koji dozvoljava desno-lijevi protok krvi u fetusa.

Sve dok je dijete u maternici, izmeu dvije pretklijetke postoji ovaj ovalni otvor koji skree krv iz desnog u lijevo srce. Na ovaj nain se sprjeava odlazak velike koliine krvi u plua koja se jo ne koriste. U fetalnom razdoblju je tlak u desnoj pretklijetki vei nego u lijevoj to pospjeuje tok krvi kroz ovalni otvor. Pri porodu dijete napravi prvi udah, raire se plua, snizuje tlak u desnom srcu i zatvara ovalni otvor. U prosjeno 70% osoba nakon roenja se spajaju primarni i sekundarni septum te nastaje jedinstvena, cjelovita pregrada. Nepotpuno zatvaranje pregrade uzrokuje nastanak atrijskog septalnog defekta.

4

Anatomija srca

Srce ima 4 upljine: dvije pretkomore i dvije komore. U medicini se esto koristi izraz "desno" i "lijevo" srce. Desno srce je desna pretkomora i komora; u desnu pretkomoru dolazi venska krv iz tijela koja se kroz desnu komoru pumpa u plua. Krv iz desnog srca u plua vodi pluna arterija (u njoj se nalazi venska krv, a zove se arterija zato jer je pravilo da su svi krvni sudovi koji idu od srca prema periferiji "arterije").

U pluima se iz krvi izdvaja ugljik-dioksid, a krv se opskrbljuje kisikom. Takva proiena krv je sad arterijska te iz plua dolazi u lijevu pretkomoru plunim venama (iako sadre arterijsku krv zovu se vene jer dolaze s periferije u srce). Iz lijeve pretkomore arterijska krv dalje ide u lijevu komoru pa u arteriju "aortu" koja je nosi u cijelo tijelo. Budui lijevo srce pumpa arterijsku krv u cijelo tijelo (a desno srce vensku krv samo u plua), u lijevom srcu su pritisci triput vei i njegove stijenke su deblje i jae.

Latinski naziv za pretkomoru je atrium (mi ga obino zovemo atrij), komora je ventriculus (ventrikul), a "zid" koji dijeli desno i lijevo srce (srana pregrada) naziva se septum. Zbog postojanja septuma nema kontakta izmeu dvije pretkomore i dvije komore, inae bi dolo do mijeanja venske i arterijske krvi. Izmeu pretkomore i komore se nalazi suenje (ventil ili lat. valvula) sa zaliscima (zalistak se na latinski zove cuspis). Zalisci sprijeavaju vraanje krvi iz komore u pretkomoru. U desnom srcu se nalaze tri takva zaliska pa se valvula naziva "trikuspidalna valvula" ili valvula s tri kuspisa. U lijevom srcu su izmeu pretkomore i komore dva zaliska pa je to bikuspidalna (ili mitralna jer lii na biskupovu mitru) valvula. Zalisci se takoe nalaze na izlazu iz komora u plunu arteriju i aortu. Ako se zbog bilo kojeg razloga krv vraa nazad kroz valvulu u pretkomoru to se naziva insuficijencija valvule. Rije insuficijencija dolazi od latinske rijei za "nedovoljno". Dakle, valvula je nedovoljno funkcionalna da bi sprijeila vraanje krvi natrag.

Ukoliko zbog poremeaja srce treba obaviti vei rad nego sto je normalno, srane stijenke se zadebljavaju. Dvije faze rada srca su sistola i dijastola. Sistola je ispumpavanje, a dijastola punjenje krvlju.

Bolesti srca i krvnih ila

Bolesti srca i krvnih ila imaju velik utjecaj na preranu smrtnost, ali i na kvalitetu samog ivota.

Bolesti srca i krvnih ila kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrtnosti u svijetu. Kardiovaskularne bolesti imaju velik utjecaj na preranu smrtnost, ali i na kvalitetu samog ivota. U kardiovaskularne bolesti ubrajaju se: infarkt miokarda, zastojne bolesti srca, ishemijske bolesti srca koje su velikim dijelom posljedica suenja krvnih ila, modani udar, promjene na krvnim ilama nogu, ateroskleroza i demencija kao posljedica promjena na krvnim ilama, arterijska hipertenzija, promjene na bubrezima zbog bolesti krvnih ila.

Brojni su uzroci nastanka kardiovaskularnih bolesti. Najvanijima se smatraju: arterijska hipertenzija, poviene masnoe u krvi, puenje, debljina, eerna bolest, genetski imbenici, neke druge bolesti kao to su bolesti titnjae te stres i psihosocijalni imbenici.Poviene vrijednosti glukoze mogu raznim mehanizmima, nezavisno od povienih lipida i arterijske hipertenzije, dovesti do oteenja krvnih ila.Istraivanjima je utvreno da poviene vrijednosti ukupnog kolesterola, LDL kolesterola i triglicerida te snieni HDL kolesterol nose visoki rizik pojave ateroskleroze koja posljedino dovodi do bolesti krvnih ila. U posljednje vrijeme govori se i o raznim upalnim imbenicima koji ubrzavaju razvoj ateroskleroze.

Stresan nain ivota, loi ekonomski uvjeti, nezaposlenost i drugi socijalni imbenici mogu takoer znaajno utjecati na pojavu bolesti srca i krvnih ila.

Znaajna uloga pridaje se povienom tlaku, koji moe biti uzrokom infarkta miokarda, modanog udara, a moe otetiti i razne druge organe, pri emu treba naglasiti vanost bubrenog oteenja. Ujedno, povieni krvni tlak predstavlja znaajno optereenje za srani mii.

Kod bolesnika sa eernom bolesti, uz poviene vrijednosti glukoze u krvi ee se nego u ostaloj populaciji pojavljuju povieni tlak i poviene vrijednosti lipida. Sve to predstavlja visoki rizik za nastanak bolesti srca i krvnih ila. Poviene vrijednosti glukoze mogu raznim mehanizmima, nezavisno od povienih lipida i arterijske hipertenzije, dovesti do oteenja krvnih ila. Rizina skupina poglavito su puai.

6Prevencija i lijeenjeU prevenciji kardiovaskularnih bolesti znaajna je svakodnevna tjelesna aktivnost, umjereno konzumiranje alkohola, prestanak puenja, izbjegavanje stresa te, to je osobito vano, odgovarajua prehrana. Ona podrazumijeva hranu siromanu masnoama, uzimanje hrane s dosta dijetalnih vlakana (zob, jabuke, mahunarke). Takoer je znaajno smanjiti unos jednostavnih i rafiniranih ugljikohidrata kao to su oni u eeru i slatkiima. U bolesnika s povienim tlakom znaajno je ograniiti unos soli hranom. Stavovi o opravdanosti primjene vitamina i minerala na temelju dostupnih studija jo su dosta podvojeni.

U prevenciji i lijeenju kardiovaskularnih bolesti kada je to potrebno treba uzimati lijekove za snienje masnoa, lijekove za snienje tlaka, dobro regulirati eernu bolest te uzimati lijekove koji tite krvne ile. Spomenuti lijekovi mogu iznimno imati neka neeljena djelovanja, ali to je zanemarivo prema koristi koju bolesnik ima od redovitog uzimanja terapije.Nasljedna komponenta znaajna je u nastanku kardiovaskularnih bolesti, ali uz odgovarajue preventivne mjere te lijeenje moe se odgoditi nastanak bolesti.U terapiji povienih lipida danas se uvelike koriste statini te fibarati. Njihova uinkovitost u primarnoj i sekundarnoj prevenciji bolesti dokazana je u nizu istraivanja. Uz sniavanje masnoa oni pridonose i smirivanju upale u krvnim ilama. Tu treba naglasiti da istovremeno treba provoditi i odgovarajuu prehranu siromanu masnoama.

7

Namirnice koje treba izbjegavati ili ograniiti njihov unos su sljedee: punomasno mlijeko, maslac, punomasni sir

masno meso, osobito svinjsko meso, patete, mesni proizvodi iz limenke, suhomesnati proizvodi od svinjskog mesa, rakovi, koljke

umance

avokado, krumpir pripreman na ulju ili masti, kikiriki

kandirano voe, banane, smokve, groice, slatko tropsko voe

sokovi s dodatkom eera, kakao, vrua okolada

bijeli kruh, lisnato tijesto, ips, krekeri

slastice s kremom ili okoladom, preno tijesto, torte, puding

majoneza, keap.

U terapiji povienog krvnog tlaka danas se koristi vie skupina lijekova, a izbor e ovisiti o popratnim bolestima pojedinog bolesnika. Lijekovi kao to su antagonisti kalcijskih kanala (amlodipin, lacidipin), inhibitori enzima konvertaze angiotenzina (lisinopril, trandolapril), antagonisti angiotenzinskih receptora (losartan, valsartan, telmisartan), beta blokatori (carvedilol, atenolol) te diuretici pokazali su se vrlo uinkovitima ne samo u snienju tlaka nego i u lijeenju drugih kardiovaskularnih bolesti, u prevenciji i nakon infarkta miokarda, u ishemijskoj bolesti srca. Izbor lijeka za snienje tlaka ovisit e o popratnim bolestima. U eernoj bolesti oni e sprijeiti ili odgoditi nastanak komplikacija na oima, bubrezima i velikim krvnim ilama. U terapiji povienog krvnog tlaka znaajno je i ograniiti unos soli hranom jer sol pridonosi nakupljanju tekuine u organizmu te povienju tlaka.

Svima dobro poznati lijek acetilsalicilna kiselina (Aspirin, Andol) pokazao se vrlo djelotvornim u zatiti krvnih ila, to je i dokazano u istraivanjima.

Nasljedna komponenta znaajna je u nastanku kardiovaskularnih bolesti, ali uz odgovarajue preventivne mjere te lijeenje moe se odgoditi nastanak bolesti te usporiti njihovu progresiju.

8

9Zakljuak:

Literatura:1. Keros, P., Temelji anatomije ovjeka, Zagreb, 1999

2. Uvod u anatomiju i fiziologiju

3. www.wikkipedia.orgSadraj: Uvod .............................................................................................................. 1

ta je srce ....................................................................................................... 2

Graa srca ...................................................................................................... 3

Embrionalni razvoj ......................................................................................... 4

Anatomija srca ................................................................................................. 5

Bolesti srca i krvnih ila .................................................................................. 6

Prevencija i lijeenje ....................................................................................... 7

Namirnice koje treba izbjegavati ili ograniiti njihov unos ............................ 8

Graa srca (slike) ............................................................................................. 9

Zakljuak ........................................................................................................ 10

Literatura ......................................................................................................... 11