PRVI ČAS(Autor: prof. Dr Ljiljana Vasović)

UVOD U ANATOMIJUUVOD U ANATOMIJU

SRESREĆĆNO!NO!

"anatémnein"• Termin “Anatomija” vodi poreklo od grčke

reči "anatémnein", koja znači “seći odvojeno” ili “disekovati”.

Nije dovoljno anatomiju smatrati umetnošću disekcije. Pre će biti da je Anatomija nauka, koja proučava građu i oblikovanje tela čoveka.

Makroskopska anatomija se zasniva na prepoznavanju struktura golim okom.

Mikroskopska anatomija omogućuje saznanja o mikro- relacijama unutar tela čoveka. Njen glavni dodatak predstavlja elektronska mikroskopija.

Glavni zadatak anatomije je da prepozna međuzavisnost individualnih komponenti unutar tela čoveka.

ISTORIJAT ANATOMIJE ISTORIJAT ANATOMIJEISTORIJAT ANATOMIJE

““BoBožžanskaanska jetrajetra””

ISTORIJAT ANATOMIJE

Podaci o autopsijama, vivisekciji.Herophilus je opisao nerve i arterije ispunjene krvlju.Erasistratus je opisao mozak kao sedište inteligencije, i dve

vrste nerava, motorne i senzitvne.

ISTORIJAT ANATOMIJE

• Hippocrat i drugi stari anatomi uveli su anatomsku terminologiju koja je olakšala stručnu komunikaciju u to vreme.

• Rufus je napisao knjigu "On naming of the Parts of the Body,“ u Prvom veku.

• Međutim, Galenu se priznaje primat u uspostavljanju anatomske terminologije, čiji nazivi u osnovi imaju grčke reči.

RENESANSA U ANATOMIJIRENESANSA U ANATOMIJI““The Fabric of the Human BodyThe Fabric of the Human Body””

CILJ CILJ ANATOMIJEANATOMIJE•• AnatomijaAnatomija jeje deodeo

biologijebiologije..•• AnatomijaAnatomija jeje naukanauka o o

gragrađđi i telatela svihsvih telatela žživihivihbibićća: a: ččovekaoveka((anthropotomiaanthropotomia), ), žživotinjaivotinja((zootomiazootomia) i ) i biljakabiljaka((phytotomiaphytotomia). ).

•• SeciranjeSeciranje nijenije samosamo jedanjedannanaččin in radarada u u AnatomijiAnatomiji, , negonego jeje to to glavniglavni, , najvanajvažžnijiniji nanaččin in istraistražživanjaivanja telatela ododpamtivekapamtiveka..

ANATOMSKA NOMENKLATURAiz 1998. godine

PODELA ANATOMIJE:PODELA ANATOMIJE:

1. 1. SISTEMATSKA, SISTEMATSKA, DESKRIPTIVNA DESKRIPTIVNA

ANATOMIJAANATOMIJA

•• ImaIma zadatakzadatak dada istraistražžujeuje organskeorganske sastavesastave golimgolim okomokom, , lupomlupomiliili mikroskopommikroskopom ( ( mikroskopskamikroskopska anatomijaanatomija))–– HistologijaHistologija jeje posebanposeban ogranakogranak sistematskesistematske anatomijeanatomije

•• ZadatakZadatak sistematskesistematske anatomijeanatomije jeje dada istraistražžujeuje oveove organskeorganskesistemesisteme, , svakisvaki posebnoposebno; ; otudaotuda i i njennjen nazivnaziv. .

2. 2. TOPOGRAFSKA ANATOMIJATOPOGRAFSKA ANATOMIJA•• TopografskaTopografska

((regionalnaregionalna) ) anatomijaanatomijaoopisujepisuje svesve organskeorganskesistemesisteme kojikoji se se nalazenalaze u u odreodređđenomenom deludelu telatela pripriččemuemu jeje glavnaglavna papažžnjanjausmerenausmerena nana njihovnjihovpolopoložžajaj ii odnosodnos..

2.1. 2.1. HIRURHIRURŠŠKA ANATOMIJAKA ANATOMIJA

•• Kao dKao deoeo topografsketopografske anatomijeanatomije sluslužži i potrebamapotrebamahirurgijehirurgije..

3. 3. RENDGENSKA ANATOMIJARENDGENSKA ANATOMIJA

•• VaVažžno no jeje rerećći i dada se se nanaovajovaj nanaččin in mogumogu videtividetiunutrunutraaššnjinji organiorgani tokomtokomnjihovognjihovog radarada i i takotakoustanoveustanove svesve promenepromenenjihovognjihovog oblikaoblika pripri raduradu((npr. npr. dijafragmadijafragma, , pluplućća a prilikomprilikom disanjadisanja, , žželudaceludac i i crevacreva zaza vremevreme varenjavarenja). ).

KONTRASTNA KONTRASTNA RADIOGRAFIJARADIOGRAFIJA

•• AnatomijaAnatomija jeje unapreunapređđenaena ovimovim nanaččininoom m istraistražživanjaivanja telatela. . OnaOnaomoguomoguććujeuje gledanjegledanje sakrivenihsakrivenih unutraunutraššnjihnjih organaorgana,, krvnih i krvnih i limfnih sudova (lymphangiographia, npr.)limfnih sudova (lymphangiographia, npr.) i to i to gledanjegledanje nana žživomivomččovekuoveku, , ččime seime se ispravljaispravlja onajonaj nedostataknedostatak ananaatomijetomije kojikojiuglavnomuglavnom opisujeopisuje gragrađđu u mrtvogmrtvog telatela..

Konvencionalna MRI i 3D Konvencionalna MRI i 3D rekonstrukcijarekonstrukcija

conventionalMRI shows both nodes same 3D

reconstructionof node metastatic rednonmetastaticgreen

MRI with superpara-magneticnanoparticles– signalin normal node decreased buthigh in metastatic node

abdominalCT – fails todifferentiatebetween the 2 nodes

CT CT -- ANATOMIAANATOMIA ULTRAZVUKULTRAZVUK

4.4. KOMPARATIVNA ANATOMIJAKOMPARATIVNA ANATOMIJA(Npr. (Npr. iistrastražživanje krvotoka kod ribe, komparacija sa ivanje krvotoka kod ribe, komparacija sa

krvotokom kornjakrvotokom kornjačče, krokodila, ptica i sisara)e, krokodila, ptica i sisara)5. 5. PLASTIPLASTIČČNA NA ANATOMIJAANATOMIJA

•• PlastiPlastiččnana anatomijaanatomijajeje u u sluslužžbi bi likovnelikovneumetnostiumetnosti..

ANATOMIJA U UMETNOSTIANATOMIJA U UMETNOSTI((UMETNOST U ANATOMIJIUMETNOST U ANATOMIJI

Leonardo Leonardo dada VinciVinci--aa))

KARIKATURA U ANATOMIJIKARIKATURA U ANATOMIJI

ANATOMIA GENERALISANATOMIA GENERALIS•• TTeloelo ččoveka oveka jeje sastavljenosastavljeno odod

velikogvelikog brojabroja organaorgana, , odod kojihkojihsvakisvaki imaima i i svojsvoj posebniposebni oblikoblik i i svojesvoje posebnoposebno delovanjedelovanje. . IpakIpak, , titi pojedinipojedini organiorgani nisunisupotpunopotpuno nezavisninezavisni jedanjedan ododdrugogdrugog, , negonego vivišše e njihnjih ččineinecelinucelinu u u kojojkojoj jedanjedan organ organ upotpunjujeupotpunjuje delovanjedelovanje drugogdrugog, , ttaako da suko da su svisvi podrepodređeniđeniveveććemem zadatkuzadatku. .

PLANA et LINEAEPLANA et LINEAE

1. Plana frontalia 1. Plana frontalia s. coronalias. coronalia

2. Plana 2. Plana horizontaliahorizontalia

3. Plana sagittalia3. Plana sagittalia3.1. Planum 3.1. Planum

medianummedianum3.2. Plana 3.2. Plana

paramedianaparamediana

NOMINA GENERALIANOMINA GENERALIA((Napomena: u daljem izuNapomena: u daljem izuččavanju anatomije, biavanju anatomije, bićće e

istaknuti zvaniistaknuti zvaniččni anatomski nazivi u odgovarajuni anatomski nazivi u odgovarajuććem em poglavlju)poglavlju)

is

is

is

is

KINESIOLOGIAKINESIOLOGIA

1.1. Rotatio lateralisRotatio lateralis2.2. Rotatio medialisRotatio medialis

Flexio Flexio ExtensioExtensio

Abductio Adductio

1. Oppositio1. Oppositio2. Supinatio 2. Supinatio ––

pronatiopronatio3. Inversio 3. Inversio --

eversioeversio

(1. Elevatio (1. Elevatio –– depressiodepressio2. Protractio 2. Protractio –– retractio)retractio)

OSTEOLOGIA(NAUKA O KOSTNOM SISTEMU)

• Strukture skeletnog sistema su:

• KOSTI• ZGLOBOVI• LIGAMENTI

SYSTEMA SKELETALE

• Osovinski skelet (Skeleton axiale)

• Skelet ekstremiteta(Skeleton appendiculare)

SKELETON AXIALE

(80 kostiju)

• Cranium

• Os hyoideum

• Vertebrae

• Costae

• Sternum

SKELETON APPENDICULARE

(126 kostiju)

• Ossa membri superioris

• Ossa membri inferioris

SYSTEMA SKELETALE• FUNKCIJE:

• Rigidni okvir u telu koji obezbeđuje zaštitu vitalnim i vulnerabilnim organima

• Dvokraka poluga skeletnim mišićima• Rezervoar kalcijuma i fosfata; (sekundarna)

homeostatska regulacija nivoa kalcijuma u krvi• Formiranje krvnih ćelija

OKOŠTAVANJE (OSTEOGENESIS)

• Iz mezoderma, srednjeg primitivnog germinativnog sloja, razvija se mesenchym, čije se nediferencirane ćelije ugrađuju u bilo koji tip vezivnog tkiva – kost, hrskavicu, mišić, tetivu, fasciju ili ligament.

• Postoje dva osnovna tipa okoštavanja:• Osteogenesis membranacea• Kondenzacija mezenhimnih ćelija fibroznog ekstracelularnog

matriksa u osnovi je direktnog, membranoznog okoštavanja srednjeg dela ključnice, kratkih kostiju, nekih kostiju baze i krova lobanje.

• Osteogenesis cartilaginea• Endohondralno okoštavaju pršljenovi, veći deo kostiju baze

lobanje, rebra, grudna kost, karlica i duge kosti ekstremiteta.

CENTRUM OSSIFICATIONIS PRIMARIUM ET SECUNDARIUM

• Primarni centar okoštavanja ili početni proces formiranja kostiju, razvija se intrauterino, obično nije usamljen, lokalizovan je, obostrano je konstantnog položaja i odgovoran za okoštavanje većeg dela kosti.

• Sekundarni centar okoštavanja, osim nekih izuzetaka, razvija se postnatalno, pojedinačno ili u većem broju. Odgovoran je za oblikovanje koštanih apofiza, ivica pljosnatih kostiju i epifiza dugih kostiju.

STALNE I NESTALNE KOSTI• Razlike među

kostima su posledicarazličitog rasporedaćelija – osteoblasta, čvrstine i rasporeda osnovne supstance, odnosno različitog oblika, dimenzija i rasporeda šupljina u njoj.

STRUKTURNI DELOVI

(npr. os longum):

• Periosteum• Substantia corticalis /

compacta• Substantia spongiosa s.

trabecularis• Endosteum• Medulla ossium rubra / flava

/ gelatinosa

• MORFOLOŠKI DELOVI:• Diaphysis• Epiphysis• Metaphysis• Linea epiphysialis• Foramen nutricium• Cavitas medullaris

KOSTI GORNJEG EKSTREMITETA

- OSSA MEMBRI SUPERIORIS

1. KOSTI RAMENOG POJASA (CINGULUM PECTORALE s.

CINGULUM MEMBRI SUPERIORIS)2. KOSTI SLOBODNOG DELA GORNJEG

EKSTREMITETA(PARS LIBERA MEMBRI SUPERIORIS)

CINGULUM PECTORALE(CLAVICULA et SCAPULA)

Clavicula

CLAVICULA

Extremitas sternalis et acromialis(između okrajaka je corpus – facies superior et inferior;

margo anterior et posterior)

SCAPULA (kost na zadnjem zidu gr. koša.Opis: 2 strane, 3 ivice, 3 ugla) SCAPULA

Facies costalis s. anterior Facies posterior(fossa subscapularis)

FACIES POSTERIOR SCAPULAE

Fossa supraspinata et infraspinata

Spina scapulae

Acromion

ANGULUS LATERALIS SCAPULAE

Processus Tuberculum Cavitascoracoideus supraglenoidale glenoidalis

1. Ramenica ili nadlaktica (humerus)

2. Žbica (radius)3. Laktica (ulna)

4. Kosti šake (ossa manus):

PARS LIBERA MEMBRI

SUPERIORIS

HUMERUS(Osnovni delovi)

Epiphysis proximalis

Corpus Epiphysisdistalis

CORPUSHUMERI

(Strane i ivice)

A: Facies anterolateralis

M: Facies anteromedialis

P: Facies posterior

IVICE: Margo lateralis / medialis/posterior

Facies anterolateralis(Pripoj mišića)

Faciesanteromedialis(Pripoj mišića)

Faciesposterior(Pripojmišića)

EPIPHYSIS PROXIMALIS (morfološke strukture)

EPYPHYSIS DISTALIS(Osnovni delovi: srednji, zglobni deo – condylus humeri, i dva bočna nezglobna dela – epicondylus lat. et med. )

Epicondylusmedialis

Condylus humeri

Epicondyluslateralis

EPIPHYSIS DISTALIS (Condylus humeri)

- napred - - pozadi -

Trochlea Capitulum Fossa olecrani

HUMERUS

(Kliničkiznačaj proističe iz odnosa kosti sa

neurovaskularnimelementima i

pripoja mnogihmišića)

RADIUS(Osnovni delovi)

Corpus(3 ivice i 3 strane)

Epiphysis s. extremitas*proximalis

Epiphysis s.extremitas*

distalis

EPIPHYSIS PROXIMALIS

RADII(Osnovni delovi)

Caput

Collum

Tuberositas

EPIPHYSIS DISTALIS RADII

Baza: facies articularis carpalisUnutra: incisura

ulnarisSpolja: proc. styloideus

Facies articularis carpalis

Incisuraulnaris

Proc.styloideus

ULNA – Osnovni delovi

CorpusEpiphysis s.extremitas*proximalis

Epiphysis s.extremitas*

distalis

ULNA(Epiphysisproximalis:

koštane strukture)

Olecranon

Incisuratrochlearis

Processuscoronoideus

Incisura radialis

Tuberositas ulnaeCrista musculi

supinatoris

Epiphysis distalis ulnae(delovi)

Caput ulnae

Proc. styloideus

Circumferentia articularis

LEVO-DESNA ORIJENTACIJA

ULNA

OSSA MANUSOSSA MANUS

Ossa digitorum s. phalanges; ossa metacarpi et ossa carpiOssa digitorum s. phalanges; ossa metacarpi et ossa carpi

OSSA CARPI PROXIMALIA / OSSA CARPI PROXIMALIA / DISTALIADISTALIA

Os scaphoideum Os scaphoideum / / lunatum lunatum / / triquetrum triquetrum // pisiformepisiforme

Os trapezium / trapezoideum / capitataum / hamatum

(premo(premoššććavanje avanje sulcussulcus--a carpi)a carpi)

34

1

2

5

CANALISCARPI

OSSA METACARPI et DIGITORUM OSSA METACARPI et DIGITORUM MANUSMANUS

OSSA METACARPIOSSA METACARPI(I (I –– V)V)

OSSA DIGITORUMOSSA DIGITORUM1.1. Pollex (I)Pollex (I)2.2. Index (II)Index (II)3.3. Digitus medius (III)Digitus medius (III)4.4. Digitus anularis (IV)Digitus anularis (IV)5.5. Digitus minimus (V)Digitus minimus (V)

PHALANGESPHALANGES

Phalanx proximalis Phalanx proximalis // media media // distalisdistalis(pollicis) (indicis) (pollicis) (indicis) (pollicis)(pollicis)

JUNCTURAE; SYSTEMA JUNCTURAE; SYSTEMA ARTICULAREARTICULARE

Spoj (junctura) je mesto gde se Spoj (junctura) je mesto gde se dve kosti spajaju. dve kosti spajaju.

STRUKTURNA KLASIFIKACIJA STRUKTURNA KLASIFIKACIJA JUNKTURAJUNKTURA

•• StruStrukkturturnna a kklasifilasifikacija je bazirana na kacija je bazirana na mmateriaterijjalalu koji vezuje ili dru koji vezuje ili držži kosti zajedno i i kosti zajedno i prema tome da li, ili ne postoji zglobna prema tome da li, ili ne postoji zglobna ššupljina.upljina.

•• Tri osnovne vrste se razlikujuTri osnovne vrste se razlikuju::–– Junctura fibrosa Junctura fibrosa –– Junctura cJunctura cartilaginartilagineaea–– Junctura sJunctura synovialynovialis s. articulatio s. diarthrosisis s. articulatio s. diarthrosis

FUNKCIONALNA KLASIFIKACIJA FUNKCIONALNA KLASIFIKACIJA JUNKTURAJUNKTURA

•• FunFunkckcionalionalnana kklasifilasifikkaacciija je bazirana na opsegu ja je bazirana na opsegu pokretapokreta koji je dozvoljen u zglobu.koji je dozvoljen u zglobu.

•• Tri funkcionalna tipa se razlikuju:Tri funkcionalna tipa se razlikuju:–– SynarthrosisSynarthrosis –– nepokretan (npr. junctura fibrosa)nepokretan (npr. junctura fibrosa)–– AmphiarthrosisAmphiarthrosis –– polupokretanpolupokretan (npr. junctura cartilaginea)(npr. junctura cartilaginea)–– DiarthrosisDiarthrosis –– slobodno pokretanslobodno pokretan (npr. junctura synovialis)(npr. junctura synovialis)

JUNCTURAE FIBROSAEJUNCTURAE FIBROSAE

•• Kosti su spojene vezivnim tkivomKosti su spojene vezivnim tkivom•• Nema zglobnu Nema zglobnu ššupljinuupljinu•• Nepokretni suNepokretni su ((tip: tip: synarthrosessynarthroses))

•• Razlikuju seRazlikuju se::1. 1. SuturSuturaa 2. 2. SyndesmosisSyndesmosis 2.1. (3) 2.1. (3) GomphosisGomphosis

JUNCTURA CARTILAGINEA

• Kosti su spojene hrskavicom.• U spoju nema zglobne šupljine.

• Razlikuju se dva osnovna tipa:1. SYNCHONDROSES 2. SYMPHYSES

JUNCTURA SYNOVIALISJUNCTURA SYNOVIALIS(OP(OPŠŠTE ODLIKE)TE ODLIKE)

•• Cavitas articularisCavitas articularis –– potenpotencciijjalalni prostor, koji sadrni prostor, koji sadržži malu i malu kolikoliččinu fluida.inu fluida.

•• CapsulCapsula articularisa articularis ((dvoslojnadvoslojna)). . SynoviaSynovia –– visviskozni kozni fluidfluid,, koji koji podmazuje zglob.podmazuje zglob.

•• LigamentLigamentaa capsularcapsulariaia / / extracapsularextracapsulariaia / / intracapsularintracapsulariaia

JUNCTURAE SYNOVIALESJUNCTURAE SYNOVIALES•• OblikOblik zglobne povrzglobne površšine određuje opseg pokretaine određuje opseg pokreta..•• Razlikuju se sledeRazlikuju se sledećći glavni tipovi:i glavni tipovi:

1. Art. cylindrica (1.1. gynglimus) 1.2. Art. t1. Art. cylindrica (1.1. gynglimus) 1.2. Art. trochoidearochoidea2. Art spheroidea s. enarthrosis 2. Art spheroidea s. enarthrosis 2.1. Art. cotylica 2.1. Art. cotylica 3. Art. ellipsoidea 4. 3. Art. ellipsoidea 4. Art. bicondylaris Art. bicondylaris 5. Art. plana 6. 5. Art. plana 6. Art. sellaris (bez Art. sellaris (bez ššeme)eme)

•• 1.1 1.2 2 1.1 1.2 2 3 4 53 4 5

JUNCTURAEJUNCTURAE MEMBRI MEMBRI SUPERIORISSUPERIORIS

ART. STERNOCLAVICULARISART. STERNOCLAVICULARIS ART. HUMERIART. HUMERI

•• Zglobne Zglobne povrpovrššinine:e:

1. Caput humeri1. Caput humeri2. Cavitas 2. Cavitas

glenoidalisglenoidalis

ART. HUMERIART. HUMERI(Umetnut fibroznohrskavi(Umetnut fibroznohrskaviččavi avi

prsten: Labrum glenoidale)prsten: Labrum glenoidale)LIGAMENTA HUMERILIGAMENTA HUMERIART. HUMERI

(Ligamenta)

ART. HUMERIART. HUMERI ART. CUBITIART. CUBITI

Art. Art. humeroulnarishumeroulnaris / / humeroradialishumeroradialis / / radioulnarisradioulnarisproximalisproximalis

ART. CUBITIART. CUBITI(Ligamenta)(Ligamenta)

•• Lig. collaterale ulnareLig. collaterale ulnare•• Lig. collaterale Lig. collaterale

radialeradiale•• Lig. anulare radiiLig. anulare radii•• Lig. quadratumLig. quadratum

ARTT. MANUSARTT. MANUS

•• Art rArt radiocarpaladiocarpalisis–– Zglobljava se Zglobljava se žžbica bica

sasa ččunastom i unastom i polumesepolumeseččastom astom kosti rukosti ruččja, kao i ja, kao i zglobni kolut sa zglobni kolut sa trorogljom kosti.trorogljom kosti.

–– FF: f: flexiolexio, , extensioextensio, , adductioadductio, , abductioabductio od od osovine (zbirnoosovine (zbirno, , circumductiocircumductio))

ART. RADIOCARPALISART. RADIOCARPALIS(ligamenta)(ligamenta)

Lig. radiocarpale palmareLig. radiocarpale palmare Lig. ulnocarpale palmareLig. ulnocarpale palmare

(Na dorzalnoj strani se nalaze: (Na dorzalnoj strani se nalaze: ligg. radiocarpale et ulnocarpale dorsaleligg. radiocarpale et ulnocarpale dorsale

PROKSIMALNI I DISTALNI PROKSIMALNI I DISTALNI INTERFALANGEALNI ZGLOBINTERFALANGEALNI ZGLOBOVIOVI

(ARTT. INTERPHALANGEAE MANUS)(ARTT. INTERPHALANGEAE MANUS)((proximalis proximalis ––PIPPIP; distalis ; distalis -- DIP)DIP)

PRIRODNE ORIJENTACIONE LINIJE I TAPRIRODNE ORIJENTACIONE LINIJE I TAČČKE KE NA PREDNJEM ZIDU GRUDNOG KONA PREDNJEM ZIDU GRUDNOG KOŠŠA A

(THORAX)(THORAX)LINEAE THORACISLINEAE THORACIS

1. Linea mediana anterior1. Linea mediana anterior2. Linea sternalis2. Linea sternalis3. Linea parasternalis3. Linea parasternalis4. Linea medioclavicularis4. Linea medioclavicularis(Linea mammillaris)(Linea mammillaris)5. Linea axillaris media5. Linea axillaris media

PRIRODNE ORIJENTACIONE LINIJE I PRIRODNE ORIJENTACIONE LINIJE I TATAČČKE NA ZADNJEM ZIDU TORAKSAKE NA ZADNJEM ZIDU TORAKSA

SKELETON THORACISSKELETON THORACIS

Costae

Osim pršljenova, rebara i grudne kosti, skelet grudnog koša upotpunjuju lopatice, ključnice, kao i zglobovi.

GRUDNA KOST (GRUDNA KOST (STERNUMSTERNUM):):manubriummanubrium / corpus/ corpus sternisterni / proc. / proc.

xiphoideusxiphoideus

Ugao grudne kosti (angulus sterni)Ugao grudne kosti (angulus sterni) na na spoju drspoju dršške i tela u nivou useka II rebarne ke i tela u nivou useka II rebarne

hrskavicehrskavice

COSTAECOSTAE11--7 = 7 = COSTAE VERAECOSTAE VERAE88--12 = 12 = COSTAE COSTAE

SPURIAESPURIAE(11(11--12 = Costae 12 = Costae

fluctuantes)fluctuantes)

•• Spatia intercostaliaSpatia intercostalia

COSTACOSTA1. 1. GornjaGornja ivicaivica i i spoljnaspoljna

stranastrana telatela rebra rebra 2. 2. UnutraUnutraššnja strana i nja strana i

žžleb (sleb (sulcusulcus costae)costae) uz uz donju ivicu rebradonju ivicu rebra

1

2

COSTA PRIMA / COSTA PRIMA / SECUNDASECUNDA //UNDECIMA / DUODECIMAUNDECIMA / DUODECIMA

(atipi(atipiččna rebra)na rebra)I II

XI XII

COLUMNA VERTEBRALISCOLUMNA VERTEBRALIS

VERTEBRAE CERVICALESVERTEBRAE CERVICALES(CI (CI –– CVII)CVII)

VERTEBRAE THORACICAEVERTEBRAE THORACICAE(TI (TI –– TXII)TXII)

VERTEBRAE LUMBALES VERTEBRAE LUMBALES (LI (LI –– LV)LV)

OS SACRUMOS SACRUM (VERTEBRAE (VERTEBRAE SACRALES I SACRALES I –– V)V)

OS COCCYGISOS COCCYGIS; COCCYX ; COCCYX (VERTEBRAE (VERTEBRAE COCCYGEAE I COCCYGEAE I –– IV)IV)

VERTEBRAVERTEBRA (TYPICA)(TYPICA)•• CorpusCorpus•• Arcus vertebrae Arcus vertebrae

(laminae et pediculi)(laminae et pediculi)•• Processus Processus

ttransversransversii•• Processus spinosusProcessus spinosus•• Zygapophyses s. Zygapophyses s.

proc. articulares proc. articulares superiores et superiores et inferioresinferiores

•• Foramen vForamen vertebralertebralee

ARTT. COSTOVERTEBRALES:ARTT. COSTOVERTEBRALES:1. Art. capitis costae1. Art. capitis costae

2. Art. costotransversaria)2. Art. costotransversaria)

SYNDESMOSESSYNDESMOSES

-- LiggLigg. . flavaflava-- LigLiggg. interspinal. interspinaliaia-- Lig. supraspinaleLig. supraspinale-- Lig. longitudinale Lig. longitudinale

anterius / posteriusanterius / posterius

DISCUS DISCUS INTERVERTEBRALISINTERVERTEBRALIS

(Symphysis (Symphysis intervertebralis)intervertebralis)

Osnovni delovi Osnovni delovi su:su:

1.1. Anulus Anulus fibrosusfibrosus

2.2. Nucleus Nucleus pulposuspulposus

Vertebra