5. managersko odlučivanje
TRANSCRIPT
1
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
II. DioUpravljanje radom i organizacijama: planiranje, organiziranje, controlling
V. Odlučivanje managementa
VI. Funkcija planiranja
VII. Strateško planiranje
VIII. Funkcija organiziranja
IX. Oblikovanje organizacija
X. Funkcija kontrole (controlling)
Sveobuhvatan slučaj
5. Managersko
Odlučivanje
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
CILJEVI UČENJA Nakon ove teme očekuje se da studenti znaju:
� DEFINIRATIprogramirane i neprogramirane odluke.
� OPISATIkako su vrste odluka što ih donose manageri usko povezane s njihovom razinom u organizaciji.
� RASPRAVLJATI proces odlučivanja.
� USPOREDITI pojedinačno i skupno (grupno) odlučivanje.
� IDENTIFICIRATI glavne izvore lociranja problema koji zahtjevajuodlučivanje.
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
VRSTE MANAGERSKIH ODLUKATablica Vrste managerskih odluka
Posao: Obrada isplatnih vaučera.
Koledž: Obrada prijavnih obrazaca.
Bolnice: Priprema pacijenta za operaciju.
Vlada: Uporaba motornog vozila u državnom vlasništvu
Pravila.
Standardni operativni postupci.
Politike.
Ponovljivi, rutinski.
Posao: Uvoñenje novog proizvoda.
Koledž: Izgradnja novih učionica.
Bolnice: Reakcija na regionalnu epidemiju bolesti.
Vlada: Rješavanje problema spiralne inflacije.
Kreativno rješavanje problema.
Složeni, novi.
PrimjeriPostupciProblemOdluka
Programirana
Neprogramirana
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
� Vrste odluka i razina managementa
Vršna
Srednja
Niža
Razina
Managementa
Vrste problema
Široke, nestrukturirane,rijetke, s mnogo
neizvjesnosti
I strukturirane inestrukturirane
Česte, strukturirane,repetitivne, rutinske,
s mnogo izvjesnosti
Neprogramiraneodluke
Programiraneodluke
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
PROCES ODLUČIVANJA
� Identifikacija problema• Signali upozorenja
• Izvori poteškoća u identifikaciji problema
• Problemi percepcije
• Definiranje problema rješenjima
• Identificiranje simptoma kao problema
• Vrste problema
� Razvojne alternative
2
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
� Vrednovanje alternativa• Uvjeti izvjesnosti
• Uvjeti rizika
• Uvjeti neizvjesnosti
• Donositelj odluka optimist
• Donositelj odluka pesimist
• Donositelj odluka minimizator žaljenja
• Donositelj odluka po kriteriju nedostatnog promišljanja
� Izbor alternative
� Primjena (implementacija) odluke
� Kontrola i vrednovanje (evaluacija)
Slika Proces odlučivanja
Razvij alternativnarješenja
Vrednuj alternativnarješenja
Uvjeti rizika
Izaberialternativu
Provediodluku
Vrednuj ikontroliraj
Identificiraj i definiraj problem
Uvjetineizvjesnosti
Uvjetiizvjesnosti
Provjeri
Provjeri
Provjeri
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
INDIVIDUALNO ODLUČIVANJE
� Vrednote
� Osobnost
� Sklonost prema riziku
� Potencijal nesuglasja
SKUPNO (GRUPNO) ODLUČIVANJE
� Pojedinačno (individualno) nasuprot
skupnom (grupnom) odlučivanju
Metoda korištenja skupnih resursa
Slika Vjerojatni odnosi izmeñu kakvoće skupnog odlučivanja i metode korištenja
KoncenzusVećinska kontrola
Manjinska
Kontrola
Prosječna
Pojedinačna
Pojedinačna
Manje
Više
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
� Kreativnost u skupnom odlučivanju
� Tehnike poticanja kreativnosti
• ‘mozgovna oluja’ (Brainstorming)
• Delphi tehnika
• Nominalna skupna tehnika (NGT)
SAŽETAK KLJUČNIH POJMOVATablica Izložak 1
____________________________________________________________________
Indeks pojedinačne točnostiIndeks skupne točnostiProsjek indeksa pojedinačne točnosti za skupinuIndeks najniže pojedinačne točnosti (točan redoslijed)
______________________________________________________
_____________________________________________
___________________________
______________________________________________________
_____________________________________________
___________________________
____________________________________________________________
__________________________________________________
______________________________
Sekstant (optički instrument koji se koristi u navigaciji)Ogledalo za brijanjePosuda za vodu kapaciteta pet galonaMreža protiv komaracaJedan sanduk s obrocima hrane za Vojske SADZemljovidi Pacifičkog oceanaJastuk za sjedenje (splav odobrena od strane Obalne straže)Dvogalonska kanta s mješavinom plinskog uljaMali tranzistorski prijamnikSredstvo odbijanja za morske pseDvadeset kvadratnih stopa neprozirne plastikeČetvrtina galona 160-stupnjeva jačine ruma iz PortorikaPetnaest stopa najlonskog užetaPribor za ribolov
(3)
Ključ
rangiranja
(2)
Skupno rangiranje
(1)
Pojedinačno
rangiranjePozicija
Radni papir
3
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
� Planiranje i odlučivanje – faze managerske aktivnosti. Svaka faza planiranja uključuje i odlučivanje.
� Efektivnost planova – odreñena kvalitetom managerskih odluka.
� Ocjenjivanje i nagrañivanje ma-nagera – temeljem važnosti, broja i rezultata njihovih odluka. Donošenje odluka –najvrjednija managerskavještina.
� Odluke – programirane i nepro-gramirane. Svaka vrsta odluke – različiti postupci.
� Primjena na vrlo različite situacije.
� Odlučivanje je proces koji se sastoji iz mnogo faza. Aktualni izbor samo jedna od faza.
� Odluke – prije sredstva nego ciljevi. Odgovori managera na probleme i rezultate procesa promišljanja i razmatranja.
� Izbor različitih alternativa u istoj situaciji zbog razlika u managerskim vrednotama i u pristupima riziku.
� Skupne odluke superiorne su individualnim. Postoje i izuzeci, a i samo donošenje skupnih odluka može prouzročiti poteškoće.
� Donošenje neprogramiranih odluka u najvećoj se mjeri dogaña u skupnim situacijama. Unapreñenje efektivnosti skupnih odluka: ‘mozgovna oluja’, Delfi tehnika i nominalna skupna tehnika.
SAŽETAK KLJUČNIH POJMOVA
6. Funkcija planiranja
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
CILJEVI UČENJA Nakon ove teme očekuje se da studenti znaju:
� DEFINIRATI
funkciju planiranja u terminima managerskih odgovornosti i odluka.
� OPISATI
četiri osnovna elementa funkcije planiranja.
� RASPRAVLJATI
zbog čega funkcija planiranja mora započeti s postavljanjem ciljeva.
� USPOREDITI
argumente za i protiv alternativnih sredstava za provoñenje plana.
� IDENTIFICIRATI
najkorisniju prognostičku tehniku za pojedinu kostalaciju uvjeta.
FOKUS PLANIRANJAELEMENTI PLANIRANJAZNAČAJ PLANIRANJA
Slika Planska funkcija
� Koordinacijski napori� Pripremanje za promjene� Razvoj standarda djelotvornosti� Razvoj managera
Ciljevi Akcije Resursi Primjena
Rezultati ostvarivanja
PredviñanjaProračuni
Planski proces
POSTAVLJANJE CILJEVA I PRIORITETA
� Prioritetni ciljevi� Vremenski okvir za postavljanje ciljeva� Konflikti meñu ciljevima
Ustupci-radi-ustupaka su:1. Kratkoročni profiti nasuprot dugoročnom rastu2. Profitna marža nasuprot konkurentnoj prednosti3. Snage direktne prodaje nasuprot snagama razvoja4. Veća penetracija na postojeća tržišta nasuprotrazvijanju novih tržišta
5. Ostvarivanje dugoročnog rasta kroz srodne poslove nasuprot ostvarivanju kroz nesrodne poslove
6. Profitni ciljevi nasuprot neprofitnim ciljevima (tj. Socijalna odgovornost)
7. Rast nasuprot stabilnosti8. Okolina u uvjetima niskog rizika nasuprotokolini sa visokim rizikom priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
� Mjerenje ciljeva
Peter Drucker, ciljevi u područjima organizacijskog djelovanja:1. Istraživanje tržišta2. Inovacije3. Produktivnost4. Materijalni i financijski resursi5. Profitabilnost6. Managerska izvršenja i odgovornost7. Izvršenja i zadaci radnika i njihov stav8. Socijalna odgovornost
Ciljevi profitabilnostiMarketinški ciljeviCiljevi produktivnostiMaterijalni i financijski ciljeviOstali ciljevi
4
� Primjer ciljeva u planiranjuTablica Odabrane mjere ciljeva
1. Tekući odnos2. Obrtanje (promet) obrtnog kapitala3. Pokazatelj odnosa duga prema vlasničkoj glavnici4. Obrtanje potraživanja5. Obrtanje zaliha
Fizički i financijski
1. Pokazatelj odnosa outputa prema troškovima radne snage2. Pokazatelj odnosa outputa prema troškovima kapitala3. Pokazatelj odnosa dodane vrijednosti prema prodaji4. Pokazatelj odnosa dodane vrijednosti prema profitu
Produktivnost
1. Tržišni udjel2. Obujam prodaje3. Stopa razvoja novih proizvoda4. Broj prodavaonica
Marketing
1. Pokazatelj odnosa profita prema prodaji2. Pokazatelj odnosa profita prema ukupnoj aktivi3. Pokazatelj odnosa profita prema kapitalu
ProfitabilnostMoguće mjereCilj
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
SMJEROVI DJELOVANJA
Izvješće se podnosi na dan 1. Studenog
Utvrñeni broj odabire se 1. siječnja
a.Razviti sustav vrednovanja doprinosa koncem godine
b.Izabrati 10 managera za pohañanje škole za izvršne rukovoditelje što ih plaća industrija
3. Razviti srednje managere za izvršne položaje
Postotak zamjenskih kupnji
Postotak početnih kupnji
a.Zadržati 75% starih potrošača
b.Ostvariti 25% potrošača koji prvi put kupuju
2. Ostvariti 40% učešća na tržištu
Prihod od kamataa.Zaraditi maksimalni prinos na neiskorištene fondove
1. Postići 15% prinosa na investicije
Mogući indikatoriMogući sekundarni cilj
CiljTablica Razvoj ciljeva I. dio
Instalirati do 1. Kolovoza Pokazatelj odnosa outputaprema ukupnom broju radnih sati.
a.Povećati produktivnost za 5% instaliranjem novog stroja za štancanje
6. Proizvoditi sve proizvode onoliko efikasno koliko je to moguće
Pokazatelj odnosa otkaza prema ukupnom broju zaposlenika.
Upitnici za utvrñivanje sklonosti podijeljeni svim zaposlenicima.
a.Unaprijediti razinu zadovoljstva za 15% u svim funkcionalnim područjima do konca godine
7. Održati i unaprijediti zadovoljstvo zaposlenika do razine sukladne našoj vlastitoj kao i drugim sličnim industrijama
Kompletirati 50% instalacije do 1. siječnja
Pokazatelj odnosa izgubljenih radnih dana u odnosu na ukupan broj radnih dana.
a.Automatizirati procese punjenja u pogonu B
b.Smanjiti ozljede u pogonu za 10% do konca godine
5. Osigurati radne uvjete koji značajno nadilaze sigurnosne razine u industriji
Do 1. Travnja na otvoru elektrostatički mjeriti polutanteu veličini 125 funti/sat
a.Smanjiti zagañenje zraka za 15%
4. Pomoć pri osiguranju da će se održavati čisti zrak u svim geografskim područjima u kojima poduzeće ima svoje pogone
Mogući indikatoriMogući sekundarni cilj
Cilj
Tablica Razvoj ciljeva II. dio
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
• Predviñanje obujma prodaje
1. Predosjećaji
2. Istraživanje tržišta
3. Analiza vremenskih serija
4. Ekonometrijski modeli
IZVORICiljevi managementa za organizaciju
�Prognoziranje prodanih količina
�Prognoziranje prihoda (u novcu)
Proračun prodaje
�Dobit od kamata
�Mješovita dobit
Druga dobit
�Proračunska bilanca stanja
�Potporni proračuni
Financijski proračun
�Kamate na zajmove
�Drugo
�Za svaki djelatni odjel
�Troškovi promocije
�Prodajni izdaci po teritorijima
�Jedinice koje treba proizvesti
�Troškovi materijala
�Direktni troškovi radne snage
�Tvornički opći troškovi
Proračun mješovitih izdataka
Proračun upravnih izdataka
Proračun marketinga
Proračun proizvodnje
Manje
Rezultira u
Slika Proces budžetiranja priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
� Promjenjivo budžetiranje
� Pokretno budžetiranje
Tablica Hipotetički promjenjivi budžet
2.2001.8001.4001.000Planirani profit
5.8005.2004.6004.000Ukupni troškovi
1.0001.0001.0001.000Fiksni troškovi
4.8004.2003.6003.000Varijabilni troškovi (po 3,00$ po jed.)
8.0007.0006.0005.000Prodaja (po 5,00$ po jedinici)
1.6001.4001.2001.000Output (u jedinicama)
5
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
IZVRŠENJE, PROVEDBA PLANOVA
� Autoritet
� Uvjeravanje
� Politika1. Fleksibilnost
2. Opsežnost
3. Koordinacija
4. Etika
5. Jasnoća
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
OSNOVNI POJMOVI PLANIRANJA
� Osnovni managerski pojmovi u planiranju
� Elementi planiranja:
� Ciljevi
� Akcije
� Resursi
� Provedba
� Osnovne managerske odluke vezane uz odreñeni element planiranja
Osnovni managerski pojmovi u planiranju I
1. Koji ciljevi će biti traženi?
2. Koja je relativna važnost svakog cilja?
3. Koji su odnosi meñu ciljevima?
4. Kada bi svaki od ciljeva trebao biti ostvaren?
5. Kako svaki cilj može biti mjeren?
6. Koja će osoba ili organizacijska jedinica biti zadužena za postizanje cilja?
Ciljevi
Osnovne managerske odlukeElement planiranja
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
Osnovni managerski pojmovi u planiranju II
1. Koje važne akcije se tiču uspješnog ostvarivanja ciljeva?
2. Koje informacije postoje u svezi s odreñenom akcijom?
3. Koja je pogodna tehnika za predviñanje budućeg stanja svake važne akcije?
4. Koja bi osoba ili organizacijska jedinica trebala biti zadužena za odreñenu akciju?
Akcije
Osnovne managerske odlukeElement planiranja
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
Osnovni managerski pojmovi u planiranju III
1. Koji bi resursi trebali biti uključeni u plan Y?
2. Kakvi su meñusobni odnosi izmeñu različitih resursa?
3. Koje tehnike sastavljanja proračuna se mogu koristiti?
4. Koja bi osoba ili organizacijska jedinica trebala biti zadužena za pripremu proračuna?
Resursi
Osnovne managerske odlukeElement planiranja
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
Osnovni managerski pojmovi u planiranju IV
1. Da li plan može biti proveden putem autoriteta ili uvjeravanjem?
2. Koje su politike potrebne za provedbu cjelokupnog plana?
3. Do koje su mjere obuhvatne, fleksibilne, koordinativne, etične i jasno napisane?
4. Na koga ili na koju organizacijsku jedinicu bi trebala utjecati politika?
Provedba
Osnovne managerske odlukeElement planiranja
6
� Funkcija planiranja obuhvaća one managerske aktivnosti koje rezultiraju unaprijed odreñenim tokovima aktivnosti. Planiranje se obvezno orijentira na budućnost, a zadatak je managementa da pripremi organizaciju za budućnost.
� Planiranje obuhvaća donošenje odluka o1. ciljevima,
2. akcijama
3. resursima, i
4. izvedbi.
� Planiranjem, managementusmjerava svoj trud, priprema se za promjene, razvija standarde djelovanja, i bavi se razvojem.
� (I.) Ciljevi su izjave o budućim stanjima, koja ako se ostvare planer smatra zadovoljavajućim ili optimalnim.Sve vrste ciljeva imaju tri osnovne karakteristike:� prioritet,� vrijeme, i� mjere.
� Ciljevi bi trebali biti mjerljivi, i odnositi se na determinante koje su važne za organizacijsko poslovanje. Treba postaviti ciljeve za profitabilnost, marke-ting, proizvodnost, materijalne i financijske resurse, inovacije, managersko ponašanje, stavo-ve zaposlenih i društvenu odgovornost.
SAŽETAK KLJUČNIH TOČAKA I
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
� (II.) Za ostvarenje ciljeva treba definirati tokove djelovanja i akcije, na koje se odnose pojmovi – strategija i tektika. Meñu važnijim tokovima aktivnosti su predviñanje buduće potražnje za otputom organizacije i buduća dostupnost resursa.
� (III.) Zahtjevi za resursima u nekom planu moraju biti predviñeni i točno odreñeni, što se vrši proračunima.
� (IV.) Implementacija (provedba) – faza koja se bavi činjenicom da planove obično izvode drugi ljudi.
Djelotvorne politike proizvode planirane tijekove aktivnosti.
� Planiranje primjenjuju i velika i mala poduzeća.
SAŽETAK KLJUČNIH TOČAKA II
7. Strateško planiranje
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
CILJEVI UČENJA Nakon ove teme očekuje se da studenti znaju:
� DEFINIRATI
strateško planiranje u smislu smjera koje ono daje cijeloj organizaciji.
� OPISATI
kako se isprepliću misija (temeljno poslanje) i strategije organizacije.
� RASPRAVLJATI
razloge za rast značenja strateškog planiranja posljednjih godina.
� USPOREDITI
organizacijske i operativne ciljeve.
� USTANOVITI
odgovarajuće strategije za svaki tip poduzeća naveden u matrici portfelja.
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
RAST STRATEŠKOG PLANIRANJA
Slika Proces strateškog planiranja
Okruženje
•Gospodarstvo•Tehnologija•Društvo•Politika i pravo•Dostupni resursi•Potrošači ili klijenti
Strateški plan organizacije
Organizacijskamisija
Ciljeviorganizacije
Strategijeorganizacije
Plan portfeljaorganizacije
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
PROCES STRATEŠKOG PLANIRANJA
� Misija organizacije
Razvoj izjave misije: ključni elementi
1. Povijest
2. Različite sposobnosti
3. Okolina
Značajke izjave misije1. Usmjerenje na tržišta radije
nego na proizvod
2. Ostvarljiva
3. Motivirajuća
4. Specifična
7
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
Tablica Sadašnje objave misije
Želja da se investira u bilo kojem području koje može donijeti odgovarajući profit i rast, a u kojem ta organizacija ima ili može steći potrebna sposobnosti i znanja.
6. Proizvoñač malih ureñaja
Primjena svih zakonskih odredbi koje se odnose na zakone i odredbe državnog zdravstvenog vijeća o javnom zdravstvu, nadgledanje i pomoć županijskim i regionalnim tijelima i obavljanje ostalih poslova kojima štiti i unapreñuje zdravlje ljudi.
5. Ministarstvo zdravlja
Razvoj i plasiranje neprehrambenih proizvoda za trgovine hranom.
4. Proizvoñač papirne konfekcije
Pretvaranje novih tehnologija u komercijalne proizvode.3. Složeni sustavi
Proizvoditi izabrani spektar kvalitetnih usluga za organizacije i pojedince s ciljem da zadovolji njihove stalne financijske potrebe
2. Kreditni sindikat
Naš je posao rješavanje problema. Naš je posao pomagati rješavanje administrativnih, znanstvenih i ljudskih problema.
1. Proizvoñač uredske opreme
MisijaOrganizacija
Tablica Objava misije koja uključuje organizacijske politike
Osnovna je svrha ove organizacije, i svih njezinih odluka i akcija, dostići i održati sljedeće:
1. Stalne visoke profite koji je stavljaju meñu najviše organizacije po stopi povrata
investiranog kapitala.
2. Stalan rast profita i prodaje, kao i investicija sa stopom većom od one u ukupnoj
nacionalnoj ekonomiji.
3. Podjednaka distribucija dobitka, stalno rastuće produktivnosti managementa,
kapitala i rada meñu dioničarima, djelatnicima i širom javnošću.
4. Svjetsko oblikovanje, proizvodnja i marketing proizvoda i usluga koji su upotrebljivi
i korisni njihovim klijentima, društvu i ljudskom rodu.
5. Stalno odgovaranje potrebama klijenata i javnosti, stvaranje suvremenih
proizvodnih asortimana koji su prvi po kvaliteti i stalno se usavršavaju, novih
proizvoda i novih usluga koji svi zajedno zadovoljavaju kupca ili klijenta.
6. Vitalni i dinamičan asortiman proizvoda postignut stalnim uvoñenjem novih
proizvoda i poslovnih poteza, kao i trenutno ukidanje starih proizvoda i poslova
kada njihova ekonomska vrijednost mjerena profitom postane nezadovoljavajuća.
7. Najviši etički standardi u voñenju njezinih poslova.
8. Okolina u kojoj svi zaposleni mogu, potaknuti su i stimulirani da rade stalno
najbolje što mogu i dostignu najvišu moguću razinu zadovoljstva u poslu.
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
� Ciljevi organizacijeDobro oblikovani ciljevi organizacije
1. mogu se pretvoriti u pojedinačne akcije,
2. daju smjer i služe kao početna točka za specifičnije i detaljnije ciljeve na nižim razinama organizacije,
3. uspostavljaju dugoročne prioritete za organizaciju,
4. olakšavaju kontrolu managementa, jer služe kao standardi za evaluaciju ukupne organizacijske uspješnosti.
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
Tablica Primjer ciljeva organizacije: Proizvodna tvrtka
Uočiti ključna područja razine i sukcesije
managementa.
6. Uspješnost i
odgovornost
Održati zadovoljstvo zaposlenih na istoj razini kao i u
drugim organizacijama u ovoj grani.
7. Uspješnost i odnos
radnika
Primjereno odgovarati kada god je to moguće na
društvena očekivanja i potrebe okoline/okoliša.
8. Društvena
odgovornost
Postići godišnji povrat na investicije od najmanje 15%.5. Profitabilnost
Zaštiti i održavati sve resurse – opremu objekte, zalihe
i fondove.
4. Fizički i financijski
resursi
Proizvoditi sve proizvode djelotvorno kako je
izmjereno u produktivnosti radne snage.
3. Produktivnost
Biti vodeći proizvoñač novih proizvoda trošenjem
minimuma od 7% od prodaje na razvoj.
2. Inovacije
Postići da ime postane broj 1 u svom dijelu tržišnog
udjela.
1. Položaj na tržištu
Mogući ciljPodručje rada
� Strategije organizacijeStrategije prodora na tržište
Slika Matrica proizvoda-tržišta
Strategije razvoja tržišta
Strategije razvoja proizvoda
Urazličivanje (Diversifikacija)
Plan portfelja organizacije
DiversifikacijaTržišni razvojNovi
potrošači
Razvoj proizvodaTržišna
penetracijaPostojeći potrošači
Novi
proizvodi
Postojeći
proizvodi
Proizvodi
Tržišta
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
Matrica poslovnog portfelja
Strateške poslovne jedinice (SPJ) – svaki odjel, linija proizvoda itd. koji se može smatrati poslom:� Ima odreñenu misiju.
� Ima svoje konkurente.
� Ima jedinstveni posao i zbir meñusobno povezanih poslova.
� Može se planirati donekle nezavisno od drugih poslova cijele organizacije.
8
Slika Matrica poslovnog portfelja
1. ‘Zvijezde’ – SPJ s velikim udjelom ili visoko rastućim tržištem,
2. ‘Zlatne koke’ često vode na tržištu, ali njihovo tržište ne raste dovoljno brzo,
3. ‘Upitnici’ – SPJ s malim udjelom na tržištu i s velikim rastom,
4. ‘Psi’ – SPJ koje imaju mali udjel na tržištu s malim rastom.
‘Psi’‘Krave muzare’
‘Zlatne koke’
‘Upitnici’‘Zvijezde’Visoka
Stopa tržišnog rasta
Niska
Visok Nizak
Relativni tržišni udjel
Strateški izbori
Graditi
Držati
Žeti
Odbaciti
STRATEŠKO PLANIRANJE: KORIŠTENJE PROCESA� Povezivanje strateškog plana i izvedbenih planova� Povezivanje ciljeva i strategija organizacije s izvedbenim
ciljevima i strategijama
�Misija
�Ciljevi
�Strategije
�Plan portfelja
Strategijski plan
Plan kapaciteta�Ciljevi
�Prognostika
�Proračuni
�Strategije i programi
�Politike
Financijski plan�Ciljevi
�Prognostika
�Proračuni
�Strategije i programi
�Politike
Kadrovski plan�Ciljevi
�Prognostika
�Proračuni
�Strategije i programi
�Politike
Marketinški plan�Ciljevi
�Prognostika
�Proračuni
�Strategije i programi
�Politike
Plan proizvodnje�Ciljevi
�Prognostika
�Proračuni
�Strategije i programi
�Politike
Operativni plan
Doprinose postizanju
Slika Sveze izmeñu strategijskog i operativnih planova organizacije
Slika Hijerarhija ciljeva i strategija u organizaciji
Jedan organizacijski cilj (cilj profitabilnosti)
Postići godišnju stopu prinosa na investicije od najmanje 15%
Povećati stopu kupnji postojećih potrošača za 10% do konca godine
1. Tržišna penetracija
Naći nove potrošače za postojeće proizvode
2. Tržišni razvoj
Povećati stopu kupnji postojećih potrošača za 10% do konca godine
1. Ciljevi marketinškog
odjela
Oblikovati dodatna obilježja u proizvodu koji će potaknuti nove uporabe kod postojećih kupaca
2. Ciljevi odjela
proizvodnje
Do konca go-dine povećati tržišni udjel za 5% privlače-njem novih tržišnih segme-nata za posto-jeću uporabu
3. Ciljevi marketinškog
odjela
Oblikovati dodatna obilježja u proizvodu koji će novim uporabama potaknuti nova tržišta
4. Ciljevi odjela
proizvodnje
Specifični tijek akcije što ga poduzimaju odjeli, oblikovan za postizanje operativnih ciljeva
Četiri moguća operativna cilja izvedena iz strateškog plana
Dvije moguće organizacijske strategije iz matrice proizvoda – tržišta
Marketinške strategije i programi
Proizvodne strategije i programi
Marketinške strategije i programi
Proizvodne strategije i programi priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
� Strateško planiranje uključuje cijelu organizaciju specificirajući odnos organizacije prema njezinoj okolini u smislu:� misije,� ciljeva,� strategija i� plana portfelja.
�Misija organizacije specificira osnovnu svrhu organizacije, razlog njezinog postojanja.
� Objava misije – definicija onoga što organizacija teži postati na dulji rok.Treba uzeti u obzir (1) povijest organizacije te (2) sposobnosti koje tu organizaciju razlikuju od drugih i (3) okolinu.
Objava misije se treba usmjeriti više na tržišta nego na proizvode te treba biti realna, motivacijska i specifična.
� Ciljevi organizacije proizlaze iz misije.
� Strategije organizacije pred-stavljaju općenite načine za realizaciju ciljeva organizacije.
� Razvoj strategije – razmišljanje o načinu na koji treba postaviti kompaniju da bi ona bila jedinstvena u postojećem tržištu ili da bi zauzela nova tržišta.
SAŽETAK KLJUČNIH TOČAKA I
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
� Četiri osnovne strategije rasta:1. prodor na tržište,
2. razvoj tržišta,
3. razvoj proizvoda i
4. diversifikacija.
� Portfelji organizacije pred-stavljaju relativnu snagu svake strateške poslovne jedinice i relativne stope rasta one grane industrije u kojoj ta poslovna jedinica konkurira.
� Analiza portfelja sugerira korporacijske strategije zasnovane na postavljanju strateških poslovnih jedinica na matricu portfelja.
� Izvedbeni ciljevi i strategijetemelje se na ciljevima i strategijama korporacije.
SAŽETAK KLJUČNIH TOČAKA II SLUČAJStrateško planiranje u obiteljskom dućanu
1. Nacionalna ekonomija će nastaviti rasti unatoč recesiji krajem 80-tih.
2. Poslijeratna generacija baby booma će ući u srednje godine.
3. Realne plaće će rasti.
4. Obiteljski će prihodi rasti, a broj zaposlenih supruga će se povećati, naročito meñu ženama sa višim i visokim obrazovanjem.
5. Budući da se trend provoñenja sve više vremena kod kuće (coconing) pojačava, povećat će se intenzivnije potrebe za kućanskim proizvodima i uslugama, a smanjit će se potreba za proizvodima i uslugama za pojednice.
6. Zarade žena će predstavljati puno veći dio ukupnog osobnog dohotka.
7. Parovi u zreloj dobi (preko 55 godina) kontrolirat će 75% nacionalne imovine.
Trendovi koji utječu na maloprodajuIzložak 1:
9
8. Funkcija
organiziranja
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
CILJEVI UČENJA Nakon ove teme očekuje se da studenti znaju:
� DEFINIRATI
funkcije organiziranja s obzirom na potrebne odluke managementa.
� OPISATI
učinke raspona kontrole na managere i na organizaciju.
� RASPRAVLJATI
odnose izmeñu funkcija planiranja i organiziranja.
� USPOREDITI
dvije organizacije na temelju dimenzija strukture.
� USTANOVITI
na koje se načine mogu opisati razlike izmeñu radnih mjesta.
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
DIMENZIJE STRUKTURE
� Formalizacija
� Centralizacija
� Složenost
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
Tablica Razlikovanje izmeñu funkcije organizacije, organizacijske strukture i dimenzija organizacije
Odnosi se razlikovanje organizacijskih obilježja:
Kompleksnost
Formalizacija
Centralizacija
Odnosi se na rezultate managerskihodluka, kao odrazu:
Oblikovanja poslova što specificiraju zahtjeve posla, aktivnosti, rezultate i ovlaštenja.
Organizacijski odjeli što sadrže posebne vrste i broj poslova.
Odnosi se na odluke što ih manageridonose o:
� Specijalizaciji poslova
� Delegiranju ovlaštenja
� Odjelskoj osnovici
� Veličini odjela
Dimenzije organizacije
Organizacijska struktura
Funkcija organiziranja
PODJELA RADA� Prednosti specijaliziranih radnih mjesta:
1. Brzo obučavanje za zamjenu za one koji odlaze u mirovinu, u druge odjele ili su zbog nekog razloga odsutni,
2. Zaposleni može postati vrlo uspješan u izvoñenju tih zadataka.
Nizak VisokStupanj specijalizacije
Troškovi po jedinici outputa
Visoki
Niski
Slika Ekonomija specijalizacijepriredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
� Specijalizacija rada na razini radnih mjesta
Aspekti razlikovanja radnih mjesta:1. Tempo rada
2. Repetitivnost posla
3. Potrebne vještine
4. Specificiranost metoda
5. Potrebna pozornost
10
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
Specijalizacija
1. Kontrola tempa
2. Raznolikost
3. Zahtijeva mnogo vještina
4. Nespecificirane metode
5. Zahtijeva pozornost
1. Nema kontrole nad tempom
2. Repetitivnost
3. Potrebno malo vještina
4. Specificirane metode
5. Ne zahtijeva pozornost
MalaVelika
� Timski pristup oblikovanju posla
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
DELEGIRANJE OVLASTI
�Zašto delegirati ovlasti?
�Relativno visoko delegiranje ovlasti potiče razvoj profesionalnih managera.
�Obimno delegiranje ovlasti može stvoriti konkurentnu klimu u organizaciji.
� Značajna konkurencija postoji samo kad pojedinci imaju ovlasti raditi one stvari koje im omogućavaju uspjeh.
�Manageri koji imaju relativno velike ovlasti takoñer imaju veću autonomiju, zadovoljavajući tako svoju želju da učestvuju u rješavanju problema.
�Zašto se ovlasti ne bi trebale delegirati?
�Manageri moraju biti obučeni donositi odluke koje idu uz delegiranu ovlast. Formalni programi obuke mogu biti vrlo skupi, a taj trošak veći nego korist od toga.
�Mnogi manageri su naviknuti donositi odluke i vjeruju da se delegiranjem ovlasti gubi kontrola.
�Nastaju administrativni troškovi jer se moraju stvoriti novi ili izmijenjeni sustavi mjerenja djelotvornosti kako bi vrhovni management imao informaciju o učincima odluka koje su donijeli njihovi podreñeni.
�Decentralizacija znači udvostručavanje funkcija.
� Delegiranje ovlasti na meñunarodnoj razini
� Ovlašćivanje (Empowerment): specijalizacija i delegiranje
Slika Sveza izmeñu ovlašćivanja, specijalizacije i delegiranja
Nisko Visoko
Delegiranje
Niska
Visoka
Specijalizacija
Ovlašćivanje
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
TEMELJ ZA NASTAJANJE ODJELA
� Stvaranje odjela na temelju funkcije
Svaki od pet funkcionalnih odjela provodi dodijeljeni mu dio ukupnog posla.
A. Funkcionalne linije
Marketing Proizvodnja Financije Osoblje Istraživanjei razvoj
Predsjednik
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
� Stvaranje odjela na temelju procesa
B. Procesne linije
Rezanje nastrugu
Obradamaterijala
Bojanje
Predsjednik
11
� Stvaranje odjela na temelju proizvoda
Svaki od pet produktnih odjela proizvodi i prodaje specifični proizvod.
A. Produktne linije
Sapunskiproizvodi
Proizvodi začišćenje
Margarinskiproizvodi
Rafiniraniproizvodi
Pakiraniuljani
proizvodi
Šef operacija
Manager
� Podjela na odjele na temelju kupaca
Svaki od dva potrošačka odjela podmiruje potrebe za proizvodima i uslugama posebne skupine potrošača.
B. Linije potrošača
Odjel za potrošna dobra Odjel za industrijskadobra
Potpredsjednik zamarketing
Predsjednik
� Podjela na odjele na temelju geografskog područja
Svaki od tri regionalna odjela proizvodi i prodaje proizvode u dodijeljenom geografskom području.
C. Geografske linije
Potpredsjednik zaJužnu regiju
Proizvodnja Distribucija Industrijski odnosi
Potpredsjednik zaregiju Srednjeg
Zapada
Potpredsjednik zaregiju Zapadne
obale
Predsjednik
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
� Podjela na odjele na temelju kupaca� Podjela na odjele na temelju geografskog područja� Višestruki temelji podjele u odjele
Slika Oblikovanje organizacije korištenjem mješovite departmentalizacije
Potpredsjednikproizvod A
Odjel zaZapadnu obalu
Odjel zaIstočnu obalu
Marketinškiodjel
Proizvodnja Finaliziranje
Proizvodniodjel
Aktivnostipovezane smanagerskim
Aktivnostipovezane s
nemanagerskim
Kadrovskiodjel
Potpredsjednikproizvod B
Potpredsjednikproizvod C
Predsjednik
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
� Podjela na odjele na kombiniranom temelju
Matrična organizacija
Slika Matrične organizacije
Projekt ili proizvod D
Projekt ili proizvod E
Projekt ili proizvod C
Projekt ili proizvod B
Projekt ili proizvod A
FinancijeInženjeringMarketingProizvodnja
FunkcijeProjekti, proizvodi
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
Slika Potpuno razvijena matrična organizacija
� Podjela na odjele u multinacionalnim korporacijama
Manager za subproduktprehrambene žitarice
Manager za subproduktžitarice za djecu
Manager za subproduktžitarice za obitelj
Potpredsjednik zaupravljanjeproizvodom
Potpredsjednik zainženjering
Potpredsjednik zaproizvodnju
Potpredsjednik zamarketing
Predsjednik
12
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
RASPON KONTROLE
� Raspon kontrole i smanjivanje obujma organizacijeA. Uzak raspon kontrole
Supervizor (8) Supervizor (8) Supervizor (8)
Viši supervizor (3)
Supervizor (8) Supervizor (8) Supervizor (8)
Viši supervizor (3)
Predsjednik
Slika Sveza raspona kontrole i organizacijske strukture
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
B. Širok raspon kontrole
Slika Sveza raspona kontrole i organizacijske strukture
Viši supervizor (24) Viši supervizor (24)
Predsjednik
SAŽETAK ODNOSA IZMEðU ORGANIZACIJSKIH DIMENZIJA I ORGANIZACIJSKIH ODLUKA
�FormalizacijaFormalizacija je rezultat:1.Visoke specijalizacije rada, koja zahtijeva pisana pravila i
utvrñene postupke rada.2.Centralizacije ovlasti koja zahtijeva nadzor.3.Uspostavljanja odjela temeljenih na funkciji, odnosno procesu
tj. Na sličnosti poslova.4.Uskog raspona kontrole, koji potiče neposredni nadzor i
pridržavanje dogovorenih standarda uspješnosti.
�CentralizacijaOdnosi izmeñu centralizacije i četiri odluke na osnovi kojih se
organizacija oblikuje su sljedeći:1.Što je viša specijalizacija rada, to je veća centralizacija.2.Što je manje ovlasti delegirano, to je veća centralizacija.3.Što se više koriste odjeli temeljeni na funkciji i procesu, to je
veća centralizacija.4.Što je širi raspon kontrole, to je manja centralizacija priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
� SloženostOdnosi izmeñu složenosti (horizontalne i vertikalne
diferencijacije) i četiri odluke koje oblikuju organizaciju su sljedeći:
1. Što je veća specijalizacija rada, to je veća složenost..2. Što je veće delegiranje ovlasti, to je manje složena
organizacija..3. Što se više kao temelj organiziranja koristi područje, kupac
ili proizvod to je manja složenost.4. Uski raspon kontrole nalazimo kod velike složenosti.
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
� Struktura organizacije –razmjerno čvrsti i stabilni odnosi izmeñu poslova i skupina poslova.
� Prvenstveni cilj organizacijske strukture – utjecati na ponašanje pojedinaca i skupina kako bi se postigla veća uspješnost.
�Mjerljiva obilježja ili dimenzije strukture:1. Složenost, stupanj razmjerne specijaliziranosti poslova u organizaciji,
2. Centralizacija, stupanj zadržavanja ovlasti na razinama višeg managementa,
3. Formalizacija, stupanj u kojem politika, pravila i utvrñeni postupci postoje u pisanom obliku.
� Organizacijsku strukturu utvrñuju ključne odluke managementa:� podjela rada,
� delegiranje ovlasti,
� okupljanje poslova po odjelima i
� odreñivanje raspona kontrola.
� Razdioba cjelokupnog zadatkau manje povezane zadatke ili poslove prvenstveno ovisi o tehničkim i ekonomskim prednostima specijalizacije rada.
� Davanje ovlasti omogućuje pojedincu donošenje odluke i traži da se one provode bez odobrenja višeg managementa.
SAŽETAK KLJUČNIH TOČAKA I
priredila: Dr.sc. ð.Knapić-Salamon
� Okupljanje poslova u odjelezahtijeva izbor zajedničkog temelja kao što su funkcija, proces, proizvod, kupac ili geografsko područje.
�Matrični oblik temelji se na funkciji i procesu.
Glavni nedostatak: stvaranje dvostrukih kanala podreñenosti za one članove koji pripadaju proizvodnim odjelima i skupinama.
� Optimalni raspon kontrole – ne može se utvrditi na podlozi odreñenog broja podreñenih.
� Prosječan raspon kontrole nužno se širi kao posljedica smanjenog broja managera u odnosu na ostale zaposlene.
SAŽETAK KLJUČNIH TOČAKA II