osvrt · 2019. 2. 13. · proizvodi, jaja, med, jestivi proizvodi `ivotinjskog podrijetla (04);...

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Pi{e: Jago Lasi}, potpredsjednik P/GKFBiH

Parlamentarna skup{tina BiH usvojila je Zakono za{titi doma}e proizvodnje na oba doma parla-menta, kojim se na robe iz odre|enih carinskihglava podrijetlom iz Hrvatske i Srbije primjenju-ju pune MFN carine (najpovla{tenije nacije).

To su robe iz carinskih glava carinske tarife br.02; 04;16.01; 16.02; 20 i 22 i to: meso i jestiviklaoni~ki proizvodi (02); mlijeko i drugi mlije~niproizvodi, jaja, med, jestivi proizvodi ìvotinjskogpodrijetla (04); prera|evine od mesa (16.01 i16.02); proizvodi od povr}a i vo}a, ora{astihplodova ili ostalih dijelova biljaka (20), pi}a alko-hola i sir}e (22).

Zakon je opravdan jer poti~e doma}e vlasti darade svoj posao, te tjera da se pokrene procesme|urobnog priznavanja certifikata unutar ~lani-ca CEFTA sporazuma kako bi se izvoznicima pre-polovili trud, tro{ak i vrijeme realizacije izvoza.

BiH ima pravo na uvo|enje privremenih mjeraza{tite doma}e proizvodnje usljed pote{ko}a uplatnoj bilanci zemlje i prijetnje nano{enjaozbiljne {tete doma}oj proizvodnji.

U 2008. godini BiH je u robama iz {est nave-denih glava za Hrvatsku i Srbiju imala pokrivenostuvoza izvozom 22,07 odsto i deficit od 336 mili-juna KM (izvoz 95,06 milijuna KM, a uvoz 430,73milijuna KM).

Manjkavost u Zakonu o za{titi doma}eproizvodnje je to {to se nije provela procedura poCEFTA sporazumu, gdje su predvi|ene me|usob-ne konzultacije, medijacija, arbitraà i mjere, asamo u izvanrednim situacijama i primjena ~lanka23 bis CEFTA sporazuma. Mjeru privremene prim-jene za{titnih mjera trebalo je donijeti Vije}e min-istara BiH odlukom o privremenim mjerama, jerse bojimo uvo|enja prakse da Parlament BiH

postane i zakono-davna i izvr{navlast.

Uvo|enje carinatrebalo je obuhvatitirobe iz navedenihglava carinske tarifeiz svih zemalja, nesamo iz pomenutedvije. Moè se re}ida je Zakon diskrim-inatoran premaHrvatskoj i Srbiji, jer u povoljniji poloàj stavlja isterobe iz zemalja EU i CEFTA-e. Ukoliko BiH nemadovoljno {irok asortiman tih roba u dovoljnimkoli~inama imat }e isti deficit, ali sada u trgovinskimodnosima s drugim zemljama, dok }e iznos carine naiste robe iz Hrvatske i Srbije platiti gra|ani BiH.

Ne èlimo otvarati pitanje uvo|enja iutvr|ivanja kompenzacijskih carina i jo{ nekihodluka koje mogu posluìti kao mjera za{titedoma}e proizvodnje od subvencioniranog uvoza.

Kao gospodarska asocijacija, predlaèmo da~lanice CEFTA sporazuma naprave ugovore ome|usobnom priznavanju certifikata, odnosno dana{ Institut za akreditiranje (BATA) prihvati akred-itacijske agencije ~lanica CEFTA-e, time i akrediti-rane ispitne i kolibracijske laboratorije, teinspekcijska tijela.

Pojedine ~lanice CEFTA-e ne priznaju certi-fikat zemlje podrijetla robe u 70 odsto slu~ajeva.Kako onda izvoziti robu u tu zemlju i izbje}i bro-jne tehni~ke barijere?

Prije dono{enja Zakona o za{titi doma}eproizvodnje CEFTA sporazum kr{io se jednostranokao zabrana izvoza ìta, uvo|enje izvoznih cari-na na ìto, zabrana uvoza mlijeka i mlije~nihprera|evina, zabrana uvoza jaja itd.

Mi{ljenja smo da vlade trebaju ubrzati rad naotklanjanju uzroka koji ometaju, odnosnoonemogu}avaju provedbu CEFTA-e, ali i drugihme|unarodnih ugovora o slobodnoj trgovini. Nijeslobodna trgovina ako ne~ije robe mogu nes-metano ulaziti na trì{te BiH, a robe iz BiH nemogu na trì{te zemalja izvoznica u BiH.

2

Osvrt

Zakon o za{titi doma}e proizvodnje je opravdan

Zakon poti~e doma}e vlasti da rade svoj posao, te tjera dase pokrene proces me|urobnog priznavanja certifikataunutar ~lanica CEFTA sporazuma kako bi se izvoznicimaprepolovili trud, tro{ak i vrijeme realizacije izvoza

Jedan od brojnih problema koji poga|ajugra|evinare na trì{tu je i nedovoljna institu-cionalna podr{ka Vlade FBiH. Rije~ je ozna~ajnoj disperziji, kako strukture gra|evinskihdru{tava na trì{tu tako i nadle`nih institucija

Nadle`nost gra|evinarstva u Federaciji Bosnei Hercegovine podijeljena je na tri nivoa. Zakon ogra|enju nije na snazi, a novom uredbom ogra|enju objekata od zna~aja za FBiH regulisanisu uvjeti, odnosno kriteriji za dobijanje dozvola ogra|enju. Ostali objekti su u nadle`nosti kantona.

Za gra|evinare ostaju brojne nejasno}e, a zanadle`ne institucije brojna pitanja na koja bi tre-balo da daju odgovor. Kada je rije~ o drugomentitetu, uvjeti za dobijanje dozvola za gra|enjesu opet razli~iti, a nadle`nost je na dva nivoa.Dakle, na malom bh. trì{tu postoje dru{tva istedjelatnosti, sa zna~ajno razli~itim uvjetima zapo~etak rada. Kako u ovakvim uslovima posti}izdravu i lojalnu konkurenciju?

Stoga je prva sjednica Odbora gra|evinaraP/GKFBiH, u novom sastavu, odràna po~etkomjula, uz ostalo, bila posve}ena i ovoj problematici.

Sjednici su prisustvali i Jago Lasi}, potpredsjed-nik P/GKFBiH, i Sedìda \onlagi}, iz Ministarstvaza prostorno ure|enje i okoli{ Vlade FBiH.

Razmatran je i prijedlog programa radaUdruènja za narednih {est mjeseci. Program jerezultat diskusija gra|evinara, koje se odnose naaktuelne probleme na trì{tu. Realizacija

aktivnosti rada Udruènja u mnogome }e zavisitiod podr{ke Vlade FBiH.

Gra|evinari su apelirali da se pruì sna`nijapodr{ka gra|evinarstvu, kao privrednoj grani odkoje ovisi razvoj oko 40 privrednih grana.

Prijedlog okvirnog programa rada Udruènjaje usvojen, sa korekcijama termina realizacijepojedinih aktivnosti.

Dobijanje dozvola za gra|enje za objekte odzna~aja za FBiH regulisano je novom uredbom zarad, koju je propisalo Ministarstvo za prostornoure|enje i okoli{ FBiH.

Jedan od osnovnih kriterija za dobijanjelicence je da dru{tvo ima {est inìnjera sa pet god-ina radnog iskustva. Ovaj kriterij nai{ao je na kri-tike gra|evinara, uz zahtjev da se izvr{i katego-rizacija firmi u odnosu na sloènost objekta iveli~inu. Iskazana je spremnost Ministarstva da seu kreiranje narednih uredbi koje se odnose nagra|evinarstvo uklju~i i Odbor gra|evinaraP/GKFBiH, sa svojim prijedlozima i sugestijama.

Razgovarano je i o sudbini „Vranice”, koja sebori za opstanak i golu egzistenciju. Predloèno jeda se Udruènje oglasi i ponudi podr{ku ovoj kom-paniji. Konkretan potez bi bio da dio radnika Vranicena odre|eni period preuzmu druge gra|evinskefirme, {to je postalo i zaklju~ak Odbora. Ti radnici bisa svojim radnim statusom ostali u Vranici, ali bi biliradno angaòvani na poslovima u drugoj firmi, kojabi im ispla}ivala platu. Ovo je jedan od na~inapomo}i i podr{ke gra|evinskog sektora FBiH Vranicidok se problemi ne saniraju.

Dènana AVDI][email protected]

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 3

GLASNIKPrivredna / Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina XBroj 82/83

juli/srpanj - avgust/kolovoz 2009.GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij:@eljana Bevanda, glavni urednik,Amela Ke~o,

odgovorni urednik,~lanovi:

Mira Idrizovi}, [emsa Alimanovi},

Ljubo Dadi}

i Meliha Veli},sekretar Redakcije.

Adresa:Privredna / Gospodarska

komora FBiH- za Glasnik -

71000 SarajevoBranislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/214-315

E-mail: [email protected]:

033/663-370 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:"Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

Op}inski sud Sarajevo

UF/1-2219/05, RB 1-3018

Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

DTP: "Privredna {tampa"[tampa: ”ARKA PRESS” d.o.o

Sarajevo, Hamdije êmerli}a 43

Besplatan primjerak

Odbor gra|evinara P/GKFBiH

Razli~iti uvjeti poslovanja

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine4

Od septembra izdavanje poreznih karticaPoslodavci u Federaciji BiH od 1. jula Poreznoj

upravi mogu dostavljati zahtjeve za izdavanjeporeznih kartica za svoje uposlenike. Zakonom oporezu na dohodak nije predvi|en rok do kada zahtje-vi moraju biti poslani. O~ekuje se da svi to u~ine dokraja godine. Izdavanje kartica onima koji do tadapo{alju zahtjeve po~inje 1. septembra. Proces }e trajatinekoliko mjeseci, a bit }e izdato oko 450.000 kartica.

Poreznim obveznicima u FBiH, osim osobno,bit }e na raspolaganju i podno{enje odre|enogbroja poreznih prijava elektronski. Ono {to bimoglo usporiti ovaj proces su problemi sa kojimase suo~ava Porezna uprava, a odnose se na nedo-voljan broj uposlenih i nedostatak adekvatne infor-mati~ke opreme. Nedostaje blizu 300 slu`benika svisokom stru~nom spremom. Zbog toga }e se odVlade FBiH traìti da odobri prijem pripravnika ivolontera da bi se ovaj posao {to prije zavr{io.

Strancima u maju 89 radnih dozvolaU Federaciji BiH stranim dràvljanima u maju

je izdato 89 radnih dozvola, ~etiri manje u odnosuna prethodni mjesec. Prema pokazateljimaFederalnog zavoda za zapo{ljavanje, od deset kan-tona u FBiH, najvi{e tih dozvola izdato je uKantonu Sarajevo (27), te Tuzlanskom kantonu (19).Izdavanja radnih dozvola stranim dràvljanima nijebilo u Srednjobosanskom kantonu. Najbrojnijeosobe kojima su do sada izdate dozvole su dràv-ljani Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Kine.

Poslodavci u maju traìli 1.505 radnikaU maju 2009. godine poslodavci su kod javnih

slu`bi za zapo{ljavanje u Federaciji BiH iskazali potre-bu za zapo{ljavanjem 1.505 osoba, {to je u pore|enjusa prethodnim mjesecom pove}anje za 16 osoba.

Prvo polugodi{te na trì{tu kapitala FBiHSarajevska berza je u prvih {est mjeseci ove

godine ostvarila promet od 50 miliona eura, dokje u istom razdoblju pro{le godine promet iznosiooko 75 miliona eura, objavljeno je na SASE.

Indeks najlikvidnijih kompanija SASX-10 uprvoj polovici ove godine dva puta je padao ispodpo~etnih 1.000 bodova, ali je zabiljeìo uspora-vanje negativnog trenda, tako da je vrijednostglavnog indeksa nià za 16 posto, dok je u istomperiodu pro{le godine bila nià za 38 posto.

Indeks fondova BIFX zabiljeìo je jo{ manjipad - od 6,4 posto, dok je njegova vrijednost uprvih {est mjeseci pro{le godine bila manja za36,25 posto. Vrijednost svih izlistanih dionica uprvih {est mjeseci iznosila je 3,3 milijarde eura,{to je za 14,4 posto manje nego u istom razdobljulani, kada je iznosila 3,9 milijardi eura.

- Plan nije ispunjen. Ukupna situacija natrì{tima u BiH, okruènju i svijetu je vrlo nepred-vidiva i odraàva se i na na{u berzu - rekao jeZlatan Dedi}, direktor Sarajevske berze.

Pripremila: Mira IDRIZOVI]

Proizvodnja mlijeka

Nu`na je jedinstvena

otkupna cijenaO stanju u sektoru mljekarstva u BiH razgova-ralo se na sastanku u Ministarstvu poljopri-vrede, {umarstva i vodoprivrede Vlade RS,odrànom krajem svibnja u Banjoj Luci

Tema posve}ena stanju u sektoru mljekarstva uBiH privukla je predstavnike Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH, zatim min-istarstava poljoprivrede, {umarstva i vodoprivredeRepublike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine,zadru`nih saveza oba entiteta, Udruènja proiz-vo|a~a mlijeka i poljoprivrednih proizvo|a~a –sto~ara RS, Asocijacije proizvo|a~a mlijeka FBiH, teprera|iva~i i otkupljiva~i mlijeka, odnosno mljekareiz FBiH i RS, kao i predstavnici PKRS i P/GKFBiH.

Skup je rezultirao usvajanjem nekoliko va`nihzaklju~aka: formirati radnu grupu sastavljenu odpredstavnika Ministarstva vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH, entitetskih ministarstavapoljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede, proiz-vo|a~a mlijeka iz FBiH i RS, po jedne mljekare izFBiH i RS i gospodarskih komora FBiH i RS, koja}e utvrditi koliko ko{ta proizvodnja litra mlijeka,nakon ~ega }e proizvo|a~i sa mljekaramapoku{ati utvrditi jedinstvenu otkupnu cijenu mlije-ka za podru~je cijele BiH; Ministarstvo vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH i entitetska min-istarstva poljoprivrede i gospodarske komoresura|ivat }e me|usobno, kao i sa predstavnicimaproizvo|a~a, kako bi se otklonili problemi u ovojoblasti poljoprivrede i za{titili doma}i proizvo|a~i;ukoliko se sa mljekarama ne dogovori jedinstvenaotkupna cijena mlijeka za podru~je cijele BiH,koja bi bila ispod cijene ko{tanja, doma}i proiz-vo|a~i }e traìti za{titu doma}e proizvodnje poCEFTA sporazumu; ako se mlijeko ne otkupljuje odproizvo|a~a iz bilo kog podru~ja FBiH i RSpoljoprivredni proizvo|a~i mogu traìti za{titudoma}e proizvodnje po CEFTA sporazumu.

Erina LASI][email protected]

BiH - HrvatskaMinistarstvo regionalnog razvoja, {umarstva i

vodnoga gospodarstva (Agencija za regionalnirazvoj, po akreditaciji) Republike Hrvatske iDelegacija Evropske komisije u Bosni iHercegovini, u saradnji sa Direkcijom za evropskeintegracije Bosne i Hercegovine, objavljuju pozivza prikupljanje ponuda za bespovratna sredstvaunutar IPA prekograni~nog programa Hrvatska -Bosna i Hercegovina od 2007. do 2013. godine(finansijska potpora iz alokacija za 2007. i 2008.godinu) s ciljem podsticanja stvaranja preko-grani~ne saradnje i partnerstva; podsticanja razvo-ja zajedni~kih prekograni~nih aktivnosti revital-izacije privrede, za{tite prirode i okoli{a iunapre|enja socijalne povezanosti na program-skom podru~ju. U okviru ovog poziva indikativniiznos od 3.600.000 eura, ravnomjernoraspore|en objema dràvama, dostupan je za pro-jektne prijedloge iz obje partnerske zemlje(1.800.000 eura za Hrvatsku i 1.800.000 eura zaBosnu i Hercegovinu). Smjernice za aplikante iprijavni obrasci dostupni su na internet adresama:

www.mrrsvg.hr, www.dei.gov.ba, www.safu.hr, www.cbc-cro-bih.net;http://ec.europa.eu/europeaid/work/funding/in

dex_en.htm.Datumi i mjesta Informativnih dana za ovaj

Poziv bit }e dostupni na stranicama:www.mrrsvg.hr, www.dei.gov.ba i www.cbc-cro-bih.net.

Krajnji rok za predaju projektnih prijedloga je16. oktobar 2009. godine.

BiH – Crna GoraDelegacija Evropske komisije u Bosni i

Hercegovini i Delegacija Evropske komisije uCrnoj Gori, u saradnji sa Direkcijom za evropskeintegracije Bosne i Hercegovine i Ministarstvomza evropske integracije Crne Gore, objavljujuotvaranje Prvog poziva za dostavu prijedloga pro-jekata u okviru Instrumenta za pretpristupnupomo} (IPA) programa prekograni~ne saradnjeBosna i Hercegovina – Crna Gora s ciljem podr{keinicijativama prekograni~nog privrednog razvoja,sa naglaskom na turizam i ruralni razvoj, inicijati-vama za unapre|ivanje ìvotne sredine, sa foku-som na za{titu, promovisanje i upravljanje prirod-nim resursima, dru{tvenoj koheziji i kulturnojrazmjeni kroz aktivnosti koje povezuju institucijei ljude. U okviru ovog poziva za dostavu prijedlo-ga projekata za finansiranje koji uklju~uju preko-grani~nu saradnju stanovnika prihvatljivogpodru~ja Programa, na raspolaganju je indikativniiznos od 1.980.000 eura (900.000 eura za Bosnui Hercegovinu i 1.080.000 eura za Crnu Goru).

Aplikacije moraju biti dostavljene preporu-~enom po{tom, uslugom dostave ili li~no naadresu:

ZAJEDNI^KI TEHNI^KI SEKRETARIJATHamdije êmerli}a 2/XI71 000 SarajevoBosna i HercegovinaKrajnji rok za podno{enje aplikacija je 9.okto-

bar 2009. godine, do 16:00 sati po lokalnom vre-menu. Sve aplikacije primljene nakon isteka kra-jnjeg roka bit }e isklju~ene iz procesa evaluacije.

Kompletan vodi~ za aplikante (uklju~uju}i ivremenski raspored info-sesija)

dostupan je na internet stranama:www.dei.gov.ba, www.gov.me/minzaevint,http://ec.europa.eu/europeaid/work/funding/index_en.htm

Kontakt:e-mail: [email protected]: +387 (0)33 703 465

5

IPA programi

Poziv na dostavu projektnih prijedloga



REZIMEPripremama uklju~ivanju Bosne i Hercegovine u pre-

govore za pristupanje punopravnom ~lanstvu u Evropskojuniji nastaje i formalnopravna potreba za prilago|avanjemokolinskog zakonodavstva na~elima koja se primjenjuju uEvropi. Ovi integracijski procesi, zbog specifi~nih uvjeta usvakoj zemlji, idu polagano i zahtijevaju mnogo prila-go|avanja, primjene prelaznih mjera i restrukturiranjaprivrede. S tim u vezi, efikasna upotreba energije pred-stavlja osnovni smisao dobrog gospodarenja energijom iza{tite okoli{a svake kompanije, ali i svake zemlje, te seaktuelnost dobrog gospodarenja energijom name}e kaonezaobilazni uvjet uspje{nog i profitabilnog poslovanja.

Programi energijske efikasnosti u razvijenim zemljamaZapada predstavljaju normalnu praksu ve} dvadesetakgodina, te se postavlja pitanje kako dostignuta znanja iiskustva iz razvijenih zemalja prenijeti i koristiti u BiH.Klju~no u energijskoj efikasnosti je upravljanje - bez obzi-ra na to koliko uloìli u savremenu tehnologiju, ako seresursima ne upravlja efikasno od uloènih sredstava nemamaksimalnog efekta. Nekad je profitabilnost kompanijejednostavnije pove}ati smanjenjem tro{kova za energijunego pove}anjem prodaje ili prometa. Tako|er, u{tedekoje se postiù uvo|enjem naprednih visokoefikasnihenergetskih sistema, kroz primjenu postoje}ih normi i stan-darda, mogu bitno pove}ati konkurentnost nacionalnoggospodarstva, ìvotni standard, kao i kvalitet lokalnog iglobalnog okoli{a.

Stoga je i cilj ovog rada poku{aj odgovora na pitanjekoji su to dokumenti, standardi i normativi zna~ajni zagospodarenje energijom i za energijsku efikasnost, te kakoosigurati i unaprijediti njihovu implementaciju, naro~ito uindustriji BiH, jer gospodarenje energijom je zanimanjekoje se ne bavi samo {tednjom ve} i pove}anjem produk-tivnosti, standarda i u{tedom novca.

Uvodno o energijskoj efikasnostiEnergijska efikasnost je danas u svijetu prepoznata kao

najsna`niji i tro{kovno najdjelotvorniji na~in postizanja cil-jeva odrìvog razvoja. Instrumenti politike energijske efikas-nosti su istovremeno orijentirani na postizanje ~istijegokoli{a, boljeg ìvotnog standarda, ve}e industrijskekonkurentnosti i sl. Sigurnost snabdijevanja energijom, ali ismanjenje negativnih efekata upotrebe dominantnih fosilnihgoriva u svjetskoj energetskoj politici postali su klju~ni prior-iteti. Evropa jo{ uvijek, iako je danas energetski najefikasni-ja regija u svijetu, tro{i oko 20% vi{e energije nego {to to

moè ekonomski opravdati [1]. Ovaj podatak je jasanpokazatelj da u EU postoje zna~ajni tehni~ki, a i, {to je jo{va`nije, ekonomski potencijali za u{tede energije, koji se neispunjavaju zbog brojnih postoje}ih barijera koje spre~avajupomak trì{ta prema energetski u~inkovitijim tehni~kimrje{enjima i pona{anjima.

Uprkos niskoj potro{nji energije po glavi stanovnika,BiH je veliki rasipnik energije. Najnoviji podaci pokazuju daBiH koristi gotovo 40% manje energije od prosjeka zemaljaJugoisto~ne Evrope, tri puta manje od prosjeka EU i gotovo40 % manje od svjetskog prosjeka [2]. BiH tro{i velikukoli~inu energije po jedinici dru{tvenog proizvoda, gotovopet puta vi{e od zemalja EU i 2,5 puta vi{e od svjetskog pros-jeka [3]. Tako npr. specifi~na potro{nja energije u livnicama,koje su veliki potro{a~ energije, varira u {irokom rasponu od14 do 60 GJ/t odlivaka, {to djelimi~no ovisi o vrsti proizvo-da i materijala koji se koristi, ali istovremeno ukazuje i naposljedicu ve}e, odnosno manje efikasnosti u iskori{tenjuenergije (Slika 1) [4].

Stoga je potrebno izna}i nove strategije razvoja energet-skog sektora, koje }e odgovoriti na ove izazove na najd-jelotvorniji na~in, uz minimiziranje tro{kova. To podrazumi-jeva multidisciplinarni pristup u prihvatanju i primjeni nor-mativa EU, uobziruju}i specifi~nosti postoje}e industrije uBiH i uklju~uju}i sve dru{tvene institucije i kompanije.

Energijska efikasnost u politici EUEnergijska efikasnost je jedan od prioriteta energetske

politike EU [5,6]. Najva`nijim korakom u ostvarivanjupobolj{anja energijske efikasnosti smatra se usvajanjeDirektive 2006/32/EZ o energijskoj efikasnosti i energet-skim uslugama [7], prema kojoj su zemlje ~laniceobavezne posti}i cilj od najmanje devet odsto smanjenjaneposredne potro{nje energije u razdoblju od 2008. do2016. godine. Nadalje, u Akcionom planu energetskaefikasnost Europske komisije, EU je postavila cilj 20%smanjenja ukupne primarne potro{nje energije do 2020.godine. Ovaj cilj zna~i nov~ane u{tede od 100 milijardieura godi{nje i 780 miliona tona izbjegnutih emisija CO2.Valja istaknuti da svi dokumenti EU isti~u potrebu defini-ranja i primjene instrumenata poticajne politike kojima }ese osigurati primjena tro{kovno efikasnih rje{enja za sman-jenje potro{nje energije. Energijska efikasnost u savre-menoj energetskoj politici promatra se kao novi izvorenergije - uvodi se koncept ”negadùl”, koji ozna~ava izb-jegnutu potro{nju energije [1].

6

Skra}ena verzija

Prilog razmatranju primjene Evropskih normi oenergijskoj efikasnosti i mogu}nosti

implementacije u bosanskohercegova~koj industriji(6. Nau~no-stru~ni skup sa me|unarodnim u~e{}em ”KVALITET 2009”, Neum, BiH, 4-7. juni 2009.)

Pi{e: Mr. Nafija[EHI]- MU[I]

[email protected]

Energijska efikasnost u politici BiHOkoli{na legislativa u BiH je zasnovana na principima

odrìvog razvoja i dobrim dijelom harmonizirana saevropskim zakonodavstvom. Me|utim, treba istaknuti dase u BiH jasno osjeti nedostatak sistemskog i koordiniranogpristupa poticanju energijske efikasnosti, odnosno nedosta-je jasna politika koja }e omogu}iti razvoj samoodrìvogtrì{ta energijske efikasnosti koja je istaknuta kao jedan odglavnih ciljeva budu}e nacionalne energetske strategije [4,8, 9].

Ukupna energijska intenzivnost u BiH CSI 028 [R]Ukupna energijska intenzivnost u BiH je odre|ena kao

odnos ukupne potro{nje primarne energije i GDP-a, zaodre|enu kalendarsku godinu.1

U narednoj tabeli dati su podaci o potro{nji primarneenergije, GDP i energijskoj intenzivnosti za BiH u periodu1998-2004. godina [10].

Ocjenjuje se da }e se energijska intenzivnost potro{njeelektri~ne i toplotne energije u BiH do 2020. godine sman-jivati, kao rezultat strukturnih promjena, bolje kvalitete ivrijednosti industrijskih proizvoda, te pove}anja energijskeefikasnosti [8, 11].

Direktiva o efikasnosti kori{tenja krajnje energije i energetskih usluga

Predmet, podru~je upotrebe i ciljevi u{tede energije

Svrha Direktive o efikasnosti kori{tenja krajnje energi-je i energetskih usluga (2006/32/EZ) je pove}anje i ekono-mi~no pobolj{anje u~inkovite upotrebe krajnje energije udràvama ~lanicama tako {to }e:

(a) osigurati potrebne okvirne ciljeve kao i mehanizme,poticaje i institucionalne, financijske i pravne okvire zauklanjanje postoje}ih trì{nih prepreka i nedostataka kojispre~avaju u~inkovito kori{tenje krajnje energije;

(b) stvoriti uvjete za razvoj i promicanje trì{ta ener-getskih usluga i uvjeta za osiguranje drugih mjera zapobolj{anje energijske efikasnosti za krajnje korisnike [12].

Op}i cilj ove direktive je da dràve ~lanice usvajaju iimaju za cilj postizanje sveobuhvatnog nacionalnog

okvirnog cilja u{tede energije, koji za devetu godinu prim-jene ove direktive iznosi devet odsto, do kojeg se dolaziputem energetskih usluga i drugih mjera za pobolj{anjeenergetske u~inkovitosti. Dràve ~lanice pridonose posti-zanju tog cilja poduzimanjem ekonomi~nih, izvodljivih irazumnih mjera [7].


Slika 1. Shematski prikaz normi EU o energijskoj efikasnosti (uklju~uju}i institucije sistema i kompanije u industriji)

Legenda: IPPC - Integrated Pollution Prevention and Control - Integralno sprje~avanje i nadzor one~i{}enjaBAT - Best Available Techniques - Najbolje dostupne tehnikeBREF - (Best Available Technique REFerence Document) BAT referentni dokumenti

Tabela 1: Potro{nja primarne energije, GDP i energijska intenzivnost za BiH, 1998-2004. godina [8]

1 Podaci su preuzeti iz Strategije za{tite okoli{a FBiH, Sarajevo 2007.


Ovaj nacionalni okvirni cilj u{tede energije odre|ujese i izra~unava u skladu s odredbama i metodologijomnavedenom u Prilogu I Direktive. Za usporedbu u{tedeenergije i pretvorbu u usporedivu jedinicu upotrebljava-ju se pretvorbeni faktori iz Priloga II, osim ukoliko jeopravdana upotreba drugih pretvorbenih faktora.

U Prilogu III dat je okvirni popis primjera prihvatljivihmjera za pobolj{anje energijske efikasnosti, koje seodnose, izme|u ostalog, i na industrijski sektor. Te mjerese odnose na:

proizvodne procese (npr. efikasnija upotreba kom-primiranog zraka, kondenzata, prekida~a i ventila,upotreba automatskih i integriranih sistema, efikasnost ustanju pripravnosti - stand-by model i sl.);

motore i pogonske sisteme (npr. pove}ana upotre-ba elektronskih komandi i pogonskih sistema s promjen-jivom brzinom, cjelovito programiranje aplikacija,frekventna pretvorba, elektri~ni motori s visokomu~inkovito{}u i sl.);

ventilatore, pogonske sisteme s promjenjivom brzi-nom i provjetravanjem (npr. nove naprave / sistemi,upotreba prirodne ventilacije i sl.);

upravljanje potro{njom (npr. upravljanjepotro{njom, nadzorni sistemi za smanjenje vrhovapotro{nje);

suproizvodnju sa visokom efikasno{}u (npr.naprave za kombiniranu proizvodnju toplotne i elek-tri~ne energije).

IPPC direktivaU zemljama EU za o~uvanje okoli{a se u velikim

industrijskim, poljoprivrednim i komunalnim objektimaprimjenjuje pristup integriranog spre~avanja i nadzoraone~i{}enja (IPPC - Integrated Pollution Prevention andControl). Vrsta i minimalna veli~ina proizvodnogkapaciteta koji potpada pod IPPC-reìm definirana jeIPPC direktivom Vije}a EU (EU Council Directive,2008/1/EC), kao i kasnijim propisima koji su doneseni natemelju ove smjernice. Potrebno je naglasiti da se, premaovoj direktivi, kao kriterij veli~ine kapaciteta uzimainstalirani kapacitet, bez obzira na stupanj kori{tenja.IPPC pristup zahtijeva da svaki proizvodni kapacitet radiu skladu s najboljom dostupnom tehnikom (BAT - BestAvailable Techniques). To zna~i da je potrebno osiguratida IPPC kapaciteti rade prema najboljim me|unarodnimprakti~nim iskustvima za odre|enu granu industrije uzi-maju}i u obzir tro{kove proizvodnje i druge faktore [13].

BAT uklju~uje pribavljanje, primjenu, stavljanje upogon, odràvanje i nadzor tehnika koje su najpogodni-je za namjeravanu svrhu. BAT se razlikuje u ovisnosti ograni industrije, lokalnim okolnostima, te da li se radi onovom ili postoje}em kapacitetu. Sam pojam BAT imazna~enje:

Best (najbolje) uklju~uje tehnike, postrojenja iure|aje koji se koriste i na~in na koji je postrojenjeoblikovano, gra|eno, odràvano, kori{teno ili stavljenoizvan pogona;

Available (raspoloìve, dostupne) podrazumijevaone tehnike koje su razvijene do takvih razmjera kojidopu{taju njihovu primjenu u odre|enim industrijskimgranama, u ekonomskim i tehni~ki odrìvim uvjetima,uzimaju}i u obzir tro{kove i prednosti, te koriste li se te

tehnike ili proizvode u dràvi, sve dok su razmjerno dos-tupne korisniku;

Techniqes (tehnike) podrazumijeva najdjelotvorni-je tehnike u postizanju visoke op}e razine za{tite okoli{a.

S ciljem sistemskog pra}enja tehnolo{kih dostignu}ai uklanjanja razlika me|u zemljama ~lanicama, Evropskakomisija je osnovala Evropski IPPC ured (EIPPCB), kojiizdaje BAT referentne dokumente, tzv. BREF-ove (BestAvailable Technique REFerence Document). Ovi refer-entni dokumenti trebaju posluìti i kao osnova za izradunacionalnih BAT dokumenata, koji se primjenjuju priizdavanju okolinskih dozvola, a istovremeno su va`nikao izvor informacija o tehnolo{kim rje{enjima koja seuspje{no primjenjuju u pojedinoj grani industrije [14].

Dostupni su razli~iti referentni dokumenti onajboljim raspoloìvim tehnikama, koji su mjerodavni zaproizvodnju èljeza i ~elika, industriju prerademetali~nih minerala, industrijske kova~nice i livnice,industrijske sisteme za hla|enje, povr{insku obradumetala, velika postrojenja za sagorijevanje, energijskuefikasnost, okolinski monitoring itd.

Evropski standard za energijsku efikasnost Krajnji cilj Evropskog standarda za sisteme uprav-

ljanja energijom (Nacrt pr EN 16001) je da pomogneorganizacijama da uspostave sisteme i procese potrebneza pobolj{anje energijske efikasnosti [15]. Ovaj standardnavodi zahtjeve za sistem upravljanja energijom tako daomogu}i da organizacija razvije i primijeni politiku i cil-jeve koji uzimaju u obzir zakonske zahtjeve i informaci-je o va`nim energetskim aspektima. Namijenjen je daodgovara svim tipovima i veli~inama organizacija, te dase prilago|ava razli~itim geografskim, kulturnim i socijal-nim uvjetima. Ovaj standard se odnosi na aktivnosti podkontrolom organizacije.

Nacrt Standarda za sisteme upravljanja energijommoè se koristiti odvojeno ili uz bilo koji drugi sistemupravljanja. Da bi se olak{ala njegova primjena, struktu-ra ovog standarda je istovjetna strukturi standarda serijeISO 14001. Model sistema upravljanja enegijomprikazan je na Slici 2.

8

Slika 2: Model sistema upravljanja

energijom za standard EN 16001

Uspjeh ovog sistema ovisi o predanosti svih razina ifunkcija organizacije, osobito vrha uprave. Sistem ovevrste omogu}uje da organizacija razvije energetsku poli-tiku, uspostavi ciljeve i procese za postizanje obavezapolitike, te po potrebi poduzme sve da pobolj{a svojuefikasnost i pokaè uskla|enost sistema sa zahtjevimaovog Evropskog standarda.

Ovaj Evropski standard, koji je ura|en i dostupan unacrtu, ne postavlja apsolutne zahtjeve za energijskuefikasnost, bez usvajanja u energetskoj politici organi-zacije i bez njegove obaveze da udovolji va`nimpropisima. Stoga se dvije organizacije koje provodesli~ne aktivnosti, ali s razli~itom energijskom efikasno{}u,mogu prilagoditi njegovim zahtjevima.

Usvajanje pr EN 16001 }e pridonijeti postavljanjutrajnog procesa pobolj{anja koji }e dovesti do efikasnijeupotrebe energije. Potaknut }e organizacije da primijeneplan nadziranja energije, kao i analizu energije.

Zahtjevi ovog EU standarda se mogu uskladiti ilipovezati sa onima od drugih sistema upravljanja, kao {tosu oni za: kvalitet, okoli{, za{titu zdravlja na radu i sig-urnost, upravljanje financijama i rizikom. Stoga jemogu}e da organizacija prilagodi svoj postoje}i sistemupravljanja kako bi se uspostavio sistem upravljanjaenergijom koji je u skladu sa zahtjevima ovog EU stan-darda.2

Veza izme|u Standarda pr EN 16001 i BAT-aOrganizacija bi trebala osigurati da su ciljevi u skladu

sa energijskom politikom i zna~ajnim energetskim aspek-tima. Ciljevi bi se trebali pregledavati i revidirati perio-di~no, npr. zajedno sa pregledom uprave ili kroz perio-di~nu reviziju programa upravljanja energijom itd.

U Dodatku A - Uputstvo za primjenu ovog EU stan-darda stoji da bi organizacija trebala razmotritimogu}nosti upotrebe najbolje dostupne tehnike (BAT),prilikom uspostavljanja svojih programa upravljanjaenergijom. Prilikom uspostavljanja takvih programa, tre-balo bi biti odre|eno i nazna~eno sljede}e:

Koje su prioritetne aktivnosti i projekti koji se tre-baju zapo~eti, odnosno koje djelatnosti }e dovesti donajve}eg pobolj{anja s obzirom na dostupna sredstva;

[ta se treba posti}i i koji je rok za isporuku, odnos-no temeljni ciljevi djelatnosti i kada se trebaju posti}i;

Tko je odgovoran i koja sredstva su potrebna zaprimjenu planova djelatnosti, odnosno tko ima cjelokup-nu odgovornost i ovlast da osigura da su planovi primi-jenjeni, koje osoblje je potrebno i kakvo je financiranjepotrebno;

Kako }e se nadzirati i revidirati energijski programi,odnosno kako }e se nadzirati napredak i kako }e seobavijestiti uprava kada se cilj postigne ili ne postigne ikako }e se dokumentirati pobolj{anja u energetskojefikasnosti;

Da li energijski programi odraàvaju energetskupolitiku, ciljeve zajedno sa zakonskim i drugim obveza-ma i sl.

Svrha uspostavljanja programa upravljanja energijomje da osigura da organizacija postigne ciljeve vezane zaenergijsku efikasnost. Programi upravljanja energijom bi

trebali pojasniti kako organizacija planira pobolj{atienergetsku efikasnost i trebaju sadràvati opis zadataka isredstava potrebnih za njihovu primjenu.

Programi upravljanja energijom bi se trebali redovnodokumentirati i pregledati da bi se osigurala njihovapravovremenost i relevantnost.

Zaklju~na razmatranja1. Imaju}i u vidu sve ve}a ograni~enja koja proizlaze

iz nu`nosti za{tite okoli{a i prirodnih resursa, sve aktuel-nije i zna~ajnije postaje iznalaènje najdjelotvornijihmjera energijske efikasnosti. Daje se naglasak naneophodnost izgradnje institucionalnog i zakonodavnogokvira na dràvnom i entitetskim razinama u BiH, kaojednog od osnovnih preduvjeta uspje{ne implementacijemjera energijske efikasnosti, uz kori{tenje obnovljivihizvora energije. Naàlost, jo{ uvijek bh. i federalna statis-tika ne prate osnovne indikatore kori{tenja energije.

2. Neophodan je adaptivan i multidisciplinaran prist-up u definiranju i evaluaciji energijske efikasnosti u BiH,jer se time osigurava podudarnost instrumenata koji osig-uravaju ve}u primjenu projekata energijske efikasnosti.Posebno se treba razmatrati koncept trì{ta energetskeefikasnosti, te primjena trì{nih mehanizma poticanja,kojima je cilj ostvarivanje samoodrìvog procesapobolj{anja efikasnosti potro{nje energije.

3. Cijene energije u svijetu postepeno rastu, kao dioglobalnog odgovora na iscrpljivanje prirodnih resursa,kao i postavljanje stroìjih kriterija u oblasti okolinskihpropisa, {to }e zahtijevati od bosanskohercegova~kihkompanija da pove}aju energijsku efikasnost, odnosnosmanje energijsku intenzivnost privre|ivanja.

Kao glavni prijedlog za pove}anje energijske efikas-nosti u industrijskom sektoru, {to je i najzna~ajnije kadaje u pitanju smanjenje potro{nje energije, smatra sepokretanje mreè industrijske energetske efikasnosti nanivou dràve BiH, ~iji bi glavni ciljevi bili:

racionalizacija toplotne i elektri~ne energije uindustrijskom sektoru,

ostvarivanje neposrednog kontakta izme|u indus-trijskih preduze}a, proizvo|a~a ili isporu~ioca energije,dràvnih i lokalnih institucija, ~iji je sveukupni ciljpove}anje energijske efikasnosti,

koordinacija izme|u sektora industrije, usluga idijela javnog sektora (npr. bolnice),

obuka korisnika putem treninga i seminara, povezivanje nau~noistraìva~kih institucija iz

razli~itih sektora oko pitanja energetike i energije, me|unarodna saradnja i uklju~ivanje stru~njaka iz

BiH u rad evropskih mreà industrijske energijske efikas-nosti.

4. Sva raspoloìva iskustva drugih zemalja su jedno-glasna u zaklju~ku da je bez poticajnih mjera nadràvnoj razini izuzetno te{ko, gotovo nemogu}e,pokrenuti primjenu mjera energijske efikasnosti, kao ibez ve}ih investicijskih tro{kova.

Napomena: kori{tena literatura u radu navedena je u cjelovitoj verziji teksta.


2 http://www.cen.org


Na{ sagovornik je mladi ~ovjek koji pripadaredu sposobnih i uspje{nih menadèra koji sukvalitetom svoga rada obiljeìli privrednuaktivnost na {irem podru~ju - Fadil Novali}, direk-tor kompanije Cimos TMD d.o.o. Grada~ac.S obzirom da je Cimos sljednik uspje{ne 50-godi{nje tradi-cije u proizvodnji dijelova i sklopova u motornoj industriji,~ini se suvi{nim posebno predstavljanje. Ali uvaàvaju}ivelike napore Vas i Va{ih saradnika da firmu izgradite u ono{to je danas, ~ini se na mjestu pitanje: [ta je danas Cimos?

- Cimos je zna~ajan globalni „igra~” u auto-mobilskoj i energetskoj industriji, ali za ovu prilikuje vjerujem interesantnije pitanje o tome {ta smo uBiH. Cimos u BiH je skupina od ~etiri fabrike odkojih je mati~na smje{tena u Grada~cu i to jeTMD - automobilska industrija. U zadnje ~etirigodine ta je fabrika, zahvaljuju}i prije svegaizuzetnoj energiji i povoljnim okolnostima nasvjetskom trì{tu, izgradila i u funkciju uvela jo{ trizna~ajne fabrike: Fabrika Cimos Srebrenica,Livnica Zenica i kova~nica Bratstvo Novi Travnik.Ta skupina ima oko 950 uposlenih, sedmi jeizvoznik u BiH i moglo bi se slobodno re}i da jezajedno sa Preventom neupitni lider u automobil-skoj industriji BiH.

Sude}i prema rezultatima, ali i nivou interesa za Va{improizvodima, prvenstveno na inostranom trì{tu, s pravomse moè zaklju~iti da imate jasnu viziju budu}nosti. Moèteli se sloìti s ovom konstatacijom?

- Da, svakako, zaista imamo posve jasnodefiniranu viziju. U ovoj industriji i ne moèteigrati druk~ije, jer treba re}i da smo mi globalnidobavlja~ svjetskoj automobilskoj industriji i,naàlost, nijednu konvertibilnu marku ne zaradi-mo na na{em trì{tu.

Vizija je stvoriti skupinu fabrika koje }e imatilidersku poziciju u dobavlja~kom lancu automo-bilskoj industriji na podru~ju sredi{njeg Balkana,sa sposobno{}u dizajniranja industrijskih procesai produkata, dakle kao razvojni dobavlja~ u okviruna{e tr`ne kompetencije. Za tako ambicioznu viz-iju i njeno dosezanje odabrali smo i primjenjuje-mo strategiju rasta, {to mislim, s obzirom na brz-inu na{eg {irenja, da je o~igledno.

10

Predstavljamo

Na koji na~in ~injenice pri~aju pri~u o jednom gradu o ljudima {to ”na pozornicipro{losti”, ostavi{e trag koji ”ìvot zna~i”, najbolje se vidi na primjeru grada Grada~ca.

Divili su mu se mnogi, opjevali ga pjesnici, hvalili prolaznici, a drugi ga prozva{e gradomZmaja od Bosne, ime koje se pamti iako su mnogi stari nazivi zaboravljeni.

Smje{ten je na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, izme|u planina Majevice i Trebave.

Danas je Grada~ac razvijeno turisti~ko mjesto, privredni centar, okruèn prirodnim lje-potama, brojnim kulturno-istorijskim spomenicima, tako da podsje}a na lijepo ure|enimuzej pod vedrim nebom.

”Cimos TMD” d.o.o. Grada~ac

Razvoj i profesionalni partnerski odnosi

Pi{e: Amela Ke~o,

dipl. [email protected]

U mozaiku povoda za pri~u o ovom gradu, o privredi, o ljudi-ma, nalazimo se pred nimalo jednostavnim zadatkom. @eljaje odabrati kompaniju koja je u svojoj djelatnosti u pravomsmislu reprezentativna. Put nas je doveo u Sarajevsku br. 62u Grada~cu, u sjedi{te kompanije Cimos TMD - automobils-ka industrija d.o.o. Grada~ac.

Dakle, vizija je ostati u dru{tvu najboljih?- Da, tako je, sa poja{njenjem: na globalnoj

razini u dru{tvu najboljih, a na lokalnoj najbolji.Va{i klijenti su renomirani svjetski proizvo|a~i automobilaPeugeot, Citroen, BMW, Opel, Volvo, Renault i dr. Ste}ipovjerenje ovakvih kupaca je u na{em doma}em privred-nom ambijentu izuzetak. Postoji li recept uspje{nosti?

- Pa reklo bi se ako postoje uspje{ne kompani-je da, u skladu s tim, postoji i recept uspje{nosti ili,da budem sasvim precizan, recepti uspje{nosti.Ako bismo htjeli samo jednom rije~ju opisati tajrecept, onda bi to bila - konkurentnost. Samokonkurentnost jedne kompanije daje njoj samojnajbolje kormilo u ruke za opstanak u nemirnimvodama trì{ta, iako to nije jedini faktor uspjeha.Porter nas u~i da na to jo{ zna~ajno uti~e ikonkurentnost okruènja i konkurentnost trì{tana kome poslujemo, ali mi na to, realno, imamominimalan ili nikakav uticaj, pa bi na{ fokus tre-bao dominantno ostati na unutarnjoj konkurent-nosti kompanije.

Ali je, pored toga, za uspje{nost kompanijebitan niz faktora:

unutarnja energija kompanije, spremnost nastalne promjene, inovativnost, te stalna primjenanovih tehnika u vo|enju procesa u kompaniji kojepodupiru konkurentnost (tehnike poput „sixsigma”, „canban”, „bal.Score card” itd.). No,pored svega nemojmo zaboraviti definicijuuspje{ne kompanije B. Gatesa: „Uspje{ne kom-panije su one koje stalno idu po ivici ambisa iuspijevaju da u njega ne propadnu.”Svim sagovornicima u ovoj rubrici smo postavljali pitanjevezano za neizbje`nu temu u posljednje vrijeme - ekonom-sku krizu. Da li su uticaji ekonomske krize prisutni u poslo-vanju Cimosa?

- Apsulutno osje}amo prisustvo krize i to, reklobi se, u dramati~noj formi. Automobilsko trì{te jebez dvojbe najpogo|enije i pad je u pojedinimmjesecima iznosio i do 50%. Osim toga, trebanapomenuti da je kriza u na{u bran{u do{la inajranije, ta~nije u junu pro{le godine i moramose prisjetiti da je cijelu polovinu godine poslijetoga sva ekonomska uticajna javnost u BiH jo{uvijek raspravljala o temi ho}e li i u kojoj mjeri

kriza zahvatiti i na{u zemlju. Vremenski gledano,na{a grana privrede ve} dugo trpi krizu i prirodnoje o~ekivati da me|u prvima po~ne rasti. Zadnjatri mjeseca daju nam neko pravo na optimizam.

Duàn sam napomenuti: kriza je do{la izvankompanije i tu se ni{ta ne moè u~initi, aliprinu|eni smo vu}i poteze koji mogu umanjitinjene efekte, a to je smanjenje tro{kova,pove}anje produktivnosti, nalaènje novih trì{tai ograni~avanje investicija i na tome ve} inten-zivno radimo.Kao iskusni privrednik, smatrate li da doma}a privredamoè nositi teret ekonomske krize?

- Dobro ste to nazvali - teret i ako ga tako shva-timo onda nam se neizostavno name}e analogijada teret uvijek lak{e nose ja~i nego li slabiji. Takoje i u privredi, a na{a privreda sigurno se ne ubra-ja u ja~e i sigurno da teret krize teè nosi.Nemojmo zaboraviti da jake privrede na Zapaduionako imaju vrlo obimnu potporu vlada, {to jekod nas tako|e izostalo, jer su i ti izvori slabi.Drugo je sad pitanje koliko ko moè podnositikrizu, na dru{tvenoj, kompanijskoj ili osobnojravni. Tu smo mi u prednosti; {to zbog okolnosti ukojima radimo i ìvimo ve} niz godina koji sezapravo mogu okarakterizirati kao konstantnakriza, {to zbog manjih zahtjeva, te svakako ivelike prilagodljivosti na{e populacije i o~iglednoje da moèmo podnositi vi{e od drugih. Ta„opti~ka varka” je navela neke da konstatuju kakokriza na nas manje uti~e nego na razvijene zeml-je, {to naravno nije ta~no - mi je samo lak{e pod-nosimo i to samo zato jer nas je pro{lo vrijeme utome „istreniralo”. I na kraju, uz veliku zahvalnost na vremenu koje ste izdvo-jili za nas, kaìte nam postoji li jo{ ne{to {to nismo obuh-vatili ovim razgovorom, a za {to smatrate da bi bilo va`noista}i?

- Ma ni{ta posebno, vi ste svakako postavili pitan-ja koja odraàvaju su{tinu, ali bih na kraju htio saètisve ovo jednom êr~ilovom izrekom, jo{ iz Drugogsvjetskog rata: „âk i kada se na|ete u paklu, ne sto-jite na jednom mjestu - kre}ite se kroz njega.”

Hvala vam za razgovor.


Fadil Novali}, generalnidirektor


Op}ina îtluk – bogatstvo Hercegovine

Dobitnik priznanja najperspektivnije op}ineu BiH za 2009. godinu. Ove godineobiljeàva 703 godine od prvog spomenaimena Brotnjo

Podru~je dana{nje op}ine îtluk, odnosnoBrotnja, prvi put u povijesti spominje se 1306.godine u dokumentima o trgova~kim odnosimasa Dubrovnikom. Taj do sada prona|eni najstar-

iji pomen na|en je u dubrova~kom Povijesnomarhivu.

Op}ina îtluk je osnovana 1955. godine,nalazi se u Hercegova~ko-neretvanskoj ùpanijii prostire se na povr{ini od 181 km2 i ima oko16.500 stanovnika.

Kada je rije~ o gospodarstvu, pokreta~ucjelokupnog ìvota i razvoja svakog kraja, zana{u op}inu je zna~ajno da se ono temelji narazvoju malog i srednjeg poduzetni{tva, te naturizmu i poljoprivrednoj proizvodnji.

12

Perspektive BiH

Op}ine sa poduzetni~kom inicijativom

Ako èlimo traìti prostor, a da ima sve ono {to predstavlja osnovu za mogu}nost udobnogìvljenja onda je to sigurno Bosna i Hercegovina. Duga~ko ime za zemlju koja se prostire naoko 51.000 km2, ali je BiH, upravo u skladu sa njim, nepresu{no vrelo „zdravih” ideja, te vri-jednih i poduzetnih ljudi.

Svjedoci smo svakodnevnih razgovora o negativnim uticajima ekonomske krize, ali treba imati naumu da se organiziranim pristupom, uz iskori{tenost svih raspoloìvih kapaciteta, moè uspjeti.

Na{a zemlja ima bogatu historiju, vi{evjekovnu kulturu, rodno i plodno tlo, izvanredan geografs-ki poloàj, ugodnu klimu, iskustvo u tradicionalnim privrednim granama... Za{to sve to ne iskoristiti?

Kada je rije~ o privredi, na bh. mapi je sve vi{e malih i srednjih preduze}a, koji su veliki poten-cijal. Upravo ovi poduzetnici stvaraju nove vrijednosti u dràvi i otvaraju nova radna mjesta, a svo-jim radom u vrlo nesigurnim uslovima privre|ivanja rizikuju i svoju egzistenciju.

Ono {to nedostaje, jeste pozitivan pristup.Mnogi bh. privrednici jo{ uvijek nisu prepoznali vlastite potencijale, a kada toga nema, nema ni

kvalitetne promocije vlastitih proizvoda i usluga. Problem leì i u ~injenici da male kompanije pre-malo ulaù u reklamu i odnose s javno{}u, u medijima se na|u tek kada ih netko prepozna kaopotencijal umjesto da same o{trije krenu u vlastitu promociju. Manjak je novca za promotivneaktivnosti, no ponekad novac i nije prepreka, jer za neke projekte jednostavno nedostaje volje da seprepoznaju kao poslovni proces koji donosi napredak, a u kona~nici i razvoj. êsto pozitivni prim-jeri ostaju ”svijetle ta~ke” na nivou lokalnih podru~ja, a na {iroj ”pozornici” nezapaèni.

Moderna trì{na ekonomija nezamisliva je bez jakog privatnog sektora i preduze}a koja su sprem-na da preuzmu ulogu lidera i nosioca i inicijatora promjena u odgovaraju}im trì{nim segmentima.

Mnoge stvari u BiH morali bismo kroz promjenu sistema i propisa da uradimo da bismo postaliprivla~ni. A stranci i ulaga~i sami }e na}i {ta im je atraktivno za ulaganje. Poznato je da strani investi-tori koji do|u u BiH vrlo brzo od najobi~nijeg proizvoda naprave prepoznatljivo ime, koje se dobroplasira i kod nas i u inostranstvu. Zar ne bismo trebali slijediti recept uspjeha drugih - vlastitim snaga-ma i u vlastitom dvori{tu.

Da jo{ uvijek postoje progresivne ideje, volja, mogu}nost i potencijal, na doma}em tlu, potvrdilisu i na{i sagovornici.

îtluk se me|u rijetkim op}inama u BiHmoè pohvaliti postojanjem tri industrijske zonekoje simboliziraju visoku razinu gospodarskihpotencijala. Zahvaljuju}i poduzetni~kom duhubro}anskih gospodarstvenika, Op}ina îtluk jeomogu}ila i osnovala ove tri gospodarske zone,u kojima smo danas svjedoci dolaska stranihinvestitora i to iz Republike Hrvatske, Italije,Austrije itd. Sve ovo je rezultiralo podizanjemnekoliko tvorni~kih pogona, te objektimauslu`ne djelatnosti u kojima je zaposlen velikibroj osoba. Mi smo u pro{loj godini, zajedno sFederalnim ministarstvom poduzetni{tva i obrta,ulagali u izgradnju lokalnih prometnica ugospodarskim zonama, a to }emo nastaviti i uovoj godini kako bismo stvorili {to bolje uvjeteza razvoj poduzetni{tva.

Dvije bitne gospodarske grane su proizvodn-ja gro`|a i kvalitetnih i vrhunskih vina, a drugavrlo bitna gospodarska grana je turizam. Upodru~ju poljodjelstva za na{u op}inu je najz-na~ajnije vinogradarstvo, a u posljednje vrijemese polako podiù novi zasadi vo}aka, kao npr.vi{anja i maslina. Nedavno je Op}insko vije}eîtluk donijelo odluku o pokretanju postupkadodjele koncesije za sadnju novih vinograda napoljoprivrednom zemlji{tu u op}ini îtluk. Timesmo omogu}ili da zainteresirani vinogradarimogu podi}i nove zasade, a ujedno i otvaratinova radna mjesta.

Od 1981. godine u op}ini îtluk, to~nije umjestima Me|ugorje i Bijakovi}i, dolazi donaglog razvoja hodo~asni~kog turizma, tako dase danas u op}ini îtluk ostvari i po nekolikostotina tisu}a no}enja. Me|ugorje je danasjedna od najposje}enijih turisti~kih destinacija uBiH i jedno od najposje}enijih Marijanskihsveti{ta u svijetu. Ipak, u podru~ju turizmanismo zadovoljni sa zakonskom regulativom. Tuprije svega mislim na Zakon o turisti~kim zajed-nicama i promicanju turizma u Federaciji BiH,kao i Uredbu o boravi{noj pristojbi, jer neza-mislivo je da se od sredstava iz boravi{ne pristo-jbe onome mjestu gdje se no}enja ostvaruju neizdvaja ni{ta. Op}ina îtluk je putem Savezaop}ina i gradova FBiH pokrenula inicijativu zadono{enjem novog zakona u ovoj oblasti, gdjebi se osnovale turisti~ke zajednice op}ina, atime osigurao povrat dijela sredstava odboravi{ne pristojbe.

Op}ina îtluk je zadnjih petnaestak godinapuno ulagala u infrastrukturu svih naseljenihmjesta u op}ini. Pa smo tako financirali izgrad-

nju lokalnih putova, izgradnju igrali{ta u mjes-nim zajednicama, obnovu {kolskih objekata idruge infrastrukturne objekte.

Mislimo da smo jedna od rijetkih op}ina uBiH koja je do kraja zavr{ila projekt vodosnab-dijevanja, a taj projekt je nosio naziv “Voda zaìvot Brotnja”, gdje je svako doma}instvo uop}ini koje je to èljelo dobilo pitku vodu.Op}ina îtluk, preko javnog poduze}a, i danasulaè u odràvanje ovog vodoopskrbnog susta-va izgradnjom novih cijevovoda, odnosnopro{irenjem ranijih cjevovoda i zamjenom rani-je vodovodne mreè.

Zavr{etkom ovog projekta pre{lo se na drugikapitalni projekt, a to je projekt kanalizacije kojije progla{en strate{kim projektom i danas smo usituaciji da ve} imamo izgra|en moderan ure|ajza pro~i{}avanje otpadnih voda, kojeg smofinancirali u cijelosti iz na{eg prora~una, ~ijainvesticija iznosi vi{e od 2.500.000 KM.

U tijeku je izgradnja nove zgrade srednje{kole za 1.000 u~enika. Izgradnjom ove {kolepro{irit }e se kapaciteti osnovne {kole, teomogu}iti prostorije za novoutemeljenu Os-novnu glazbenu {kolu Brotnjo. Gradi se i novidje~ji vrti}, a ovih dana }e se po~eti s izgrad-njom gradske mrtva~nice u îtluku.

Na kraju moram re}i kako globalna ekonom-ska kriza nije zaobi{la ni na{u op}inu. To se vidii na punjenju prora~una za ovih pola godine.Naime, novi ùpanijski zakon o porezu nadohodak i odluka o njegovoj raspodjeli gurajujedinice lokalne samouprave u sve ve}e prob-leme, a istovremeno pove}avaju obveze kojelokalne zajednice moraju financirati.

No, unato~ svemu mi }emo ~initi sve da na{aop}ina bude sredina poèljna za ìvljenje i sre-dina sa razvijenom infrastrukturom.


Ivo Jerki},na~elnik op}ineîtluk


Te{anj leì me|u brdima uz rje~icu Te{anjku,na 230 m nadmorske visine. U njega morate do}inamjerno, sa raskr{}a u Doboj Jugu do Te{anjkeili Jelaha, pa asfaltnom cestom do Te{nja. U samicentar ovog starog bosanskog grada dolazite uli-com kralja Tvrtka Kotro-mani}a. Prvi sa~uvanipisani tragovi upravo govore o Te{nju kao kral-jevskom gradu, ali kako ima malo pisanih trago-va o tome se danas malo i govori. Ipak, nemanikakve sumnje da Te{anj kroz svoju historijujeste prije svega kraljevski (rimsko – bosanski) ibegovski (tursko – bosanski).

Gornja ~ar{ija razvila se oko Gradine, boljere}i u podno`ju ove utvrde i veoma rano postalaje sredi{te privrednog i kulturnog ìvota. Ona serazvila uporedo sa razvojem trgovine i zanatstva.Snaàn razvoj ~ar{ija je imala u 17. i 18. vijeku,kada je u njoj djelovalo oko 40 trgovina i zanata.

Te{anj u svom gradskom jezgru ba{tini nizkulturno-historijskih spomenika kao {to je staraGradina, zatim dàmija Ferhadija, Ferhad begovmezar, sahat kula. Tu je i Eminagi}a konak, najs-tariji i najljep{i objekat porodi~nog graditeljskognaslije|a u Te{nju, a datira jo{ iz 1860. godine,zatim mezar Muse ]. ]ati}a, Gradska bibliote-ka,…

Ipak, danas je Te{anj sa svojom pro{losti isnaàn privredni centar, koji pokazuje izvanred-nu fleksibilnost, poduzetnost, inovativnost inadasve okrenutost novim znanjima i vje{tinama.Stoga se svakim danom samo potvr|uje zapisknjièvnice Dare Sekuli} nakon posjete Te{nju:„Zavidim svakom ko je prije mene bio u ovomgradu.”

Op}inska uprava treba da potpuno napustibirokratsku filozofiju po kojoj je njen posao sapapirima unutar ~etiri zida, vo|enje neiscrpnihupravnih postupaka sa nizom novih zahtjevaprema gra|anima. Po~eli smo sa uvo|enjemmenad`ment sistema Op}ine Te{anj, ~iji sutemelji elektronske baze podataka i doku-mentacija, planiranje, izvje{tavanje, stalnapobolj{anja i inovativnost te longlife learning –doìvotno u~enje. Ponovnim dolaskom na ~elolokalne uprave po~eli smo sa redovnomsedmi~nom edukacijom za sve uposlene (svakipetak 7.30 - 8.30) sa razli~itim temama i preda-

va~ima. @elimo potaknuti uposlene na druga~ijerazmi{ljanje o njihovoj brizi za ìvot na podru~jucijele op}ine. Cilj nam je da uposleni rade ukorist gra|ana i poslovnog svijeta, a ne da odpapira i paragrafa ne vide ìvot. Istovremeno smopo~eli i sa edukacijom rukovodnog tima Op}ineTe{anj (12 u~esnika) u pogledu rukovodnih imenadèrskih vje{tina. Ova edukacija traje god-inu, po programu jedne od najja~ih ameri~kihku}a u ovoj oblasti – CRESTCOM, Kalifornija.

Na{a vizija: Te{anj, sredina ekolo{ke svijesti,~isto}e i reda, nije san nego na{ dugoro~ni ciljkome èlimo svake godine biti bliì. Stoga }eteuo~iti visok stepen ~isto}e ulica, puno cvije}a,sadnica. Bogatstvo prirodnih mineralnih voda

kao Boìji dar prostoru na kome ìvimo ({estproizvo|a~a mineralnih voda se razvilo uposljednjih 12 godina) jeste prilika koju koristimoza brì razvoj na{e sredine. Tu je i eksploatacijakamena. Ili, Te{anj kao centar automobilskeindustrije prisutan je ve} 50 godina: ovdje seproizvode pumpe za vodu i ulje, automobilski i

14

Fuad [i{i}, na~elnik op}ineTe{anj

Op}ina Te{anj

Op}ina Te{anj – „kraj kojeg su i kraljevi voljeli”, nevjerovatan spoj Istoka i Zapada,posljednjih godina doìvljava pravi privredni procvat

teretni program, filteri ulja, goriva, zraka iunutarnjeg prostora za autoindustriju,poljoprivredne ma{ine, brodove, gra|evinske iindustrijske ma{ine, auto-svje}ice, ko~ionidiskovi kao i sve ve}i broj malih radiona za met-alnu obradu i razne dijelove ma{ina. Po~etkomove godine je proizvedena prva poluprikolica uBiH i opet u Te{nju. Stoga Pobjeda, Unico filter(sada MHBA), Enker, FAD, BME su firme kojeovdje proizvode, a prodaju u cijelom svijetu.Prerada drveta je dugo prisutna – UKUS, ali jenova vrijednost ve}i broj manjih kompanija uovoj oblasti. Firma iz Holandije NORD-ENDovdje proizvodi namje{taj, a obrada drveta pro-lazi jedinstvene faze obrade i za{tite. Proizvodi suizuzetno visokog kvaliteta i prodaju se {irom svi-jeta. Doma}i partner ovoj firmi je izrastao unovog proizvo|a~a, odvojio se i kao doma}aporodi~na kompanija ARTISAN zapo~eo isti pro-gram. Sa novim znanjima i opremom (automat za3D modeliranje softverski podràn), ARTISANdanas nudi u drvu proizvode takvog oblika okojem moète samo sanjati. Tu su i mnogi drugimali proizvo|a~i. Prva cipela je proizvedena kra-jem novembra protekle godine u pogonuALPINA-BROMY (renomirani slovena~ki proiz-vo|a~ ALPINA i lokalni partner - porodicaRO[A). I u vrijeme kada mnogi otpu{taju vi{akradnika, u ovom pogonu su od po~etka godineprimili novih 120 radnika. Tu je prerada koèKOTEKS, sa svojim brendom DANIALS proizvodako`ne galanterija i za{titarske opreme. Ovdje seproizvode i ko`ne jakne za poznate marke kao{to je BMW.

Hemijska industrija se razvila poslije rata kaoporodi~ni biznis, a sada je to ve} renomiranakompanija BELIF. Prerada mesa (gove|eg ipile}eg) dobila je razmjere regionalnog pokrivan-ja trì{ta kroz kompanije: TRGOCOP, MADI d.d.,SARI] d.o.o.

Treba znati da na trì{tu gljiva BiH, osimonoga {to se uveze, skoro sve dolazi iz Te{nja, aBIOSHAMP je najuspje{nija kompanija.Proizvodnjom mlijeka i mesa bavi se veliki brojdoma}instava, kao i plasteni~kom proizvodnjom,a sve su ve}i zasadi novih vo}njaka. Prerada mli-jeka u razne vrste sira izuzetnog kvaliteta je rela-tivno malog obima zbog nedostatka sredstava zainvesticije porodi~ne firme ZLATNA KAP.

U prometu nafte i naftnih derivata, podru~jukoje iziskuje krajnje napore i vje{tine, izrasla jejedna od najve}ih kompanija po svom prometu uBiH, HIFA-GROUP sa ~etiri porodi~ne firme. Ova

kompanija daje i veliki doprinos lokalnoj zajed-nici kroz donatorsko u~e{}e u ure|enju grada, atu su jo{ i MHBA, AS, MADI i druge firme.

Lokalna vlast je odmah po uspostavi mira uBiH prepoznala komunikacijsku lokalnu prednostnaselja Jelah. Sna`no smo poduprli obnovu ener-getskih potreba i razvili dvije privredne zone uovom naselju. Omogu}ili smo prodaju atraktivnihlokacija i za razvoj trgova~kog biznisa. Jelah jepostao stjeci{te poslovnih aktivnosti. Neki su utome vidjeli priliku za formiranje nove op}ineJelah, {to bi donijelo novu administraciju, ali ne inove privredne zone. Stoga smo mi opredijeljenina ìvot, a ne na birokraciju. Upravo radimo nanovoj privrednoj zoni u blizini Jelah – Glini{te, upartnerstvu sa firmom USORA, Jelah. Bi}e toodli~na prilika za sve koji èle investirati u novibiznis ili relokaciju postoje}eg.

Na kraju, treba ista}i da je Op}ina Te{anj ovegodine dodijelila stipendije svima koji su se javilina op}inski konkurs – 234 direktne stipendije.Ako se tome dodaju stipendije koje dodjeljuje Ze-Do kanton, lokalne firme i druge institucije,danas Te{anj stipendira vi{e od 500 studenata. Ine samo to. Za postdiplomski podr{ku je dodijel-jeno 16 stipendija. A broj hafiza – osoba kojepoznaju Qur’an napamet je trenutno jedanaest,me|u kojima su tri ène. Sve skupa, to je samopo~etak pri~e o Te{nju. A po~eti pri~u o ljudimakoji ovdje ìve je ne{to drugo, ne{to {to traì bro-jna susretanja.

Amela KEÔ



Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH zaperiod od 2010. do 2012.

Fiskalno vije}e u BiH usvojilo je dokument”Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiHza period od 2010. do 2012. godine”. Izra|en jeu skladu sa Zakonom o Fiskalnom vije}u u BiH, sciljem ispunjavanja obaveza preuzetih radi skla-panja stand-by aran`mana sa MMF-om. Sadrìelemente koji su nosiocima fiskalne politike u BiHneophodni za izradu njihovih dokumenataokvirnog budèta (DOB) za period od 2010. do2012. godine, posebno za pripremu godi{njegbudèta za 2010. godinu. Savjetodavna grupaFiskalnog vije}a zaduèna je da pripremiSporazum o usvajanju ”globalnog okvira fiskalnogbilansa i politika” i dostavi ga na potpis predsje-davaju}em Vije}a ministara BiH i premijerima RSi FBiH. Ministarstvo finansija i trezora BiH i entitet-ska ministarstva finansija zaduèni su da, u skladusa zaklju~enim Sporazumom, pripreme svojedokumente okvirnog budèta, vode}i ra~una obudètskom kalendaru, kako bi ih usvojili Vije}eministara BiH i vlade RS i FBiH. Do kraja septem-bra ove godine Fiskalno vije}e }e usvojiti revidi-rane makroekonomske parametre, koji }e pred-stavljati osnovu za izradu budèta BiH i entiteta za2010. godinu.Prijedlog zakona o op}oj sigurnosti proizvoda iuskla|ivanjem sa legislativom EU

Vije}e ministara utvrdilo je Prijedlog zakona oop}oj sigurnosti proizvoda, kojim se propisujeobaveza proizvo|a~a da na trì{te stavlja samosigurne proizvode.

Razlozi za dono{enje zakona o op}oj sig-urnosti proizvoda sadràni su u potrebi adek-vatnog i jedinstvenog ure|enja uslova za prometproizvoda na trì{tu BiH, s ciljem osiguranjavisokog nivoa za{tite gra|ana i osiguranja slo-bodnog protoka potro{a~kih proizvoda naunutra{njem trì{tu, kao i njegovog uskla|ivanja spropisima EU.Prijedlog zakona o izmjenama i dopunamaZakona o nadzoru nad trì{tem

Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlogzakona o nadzoru nad trì{tem, kojim }e na adek-vatan i jedinstven na~in biti ure|ena kontrola sig-urnosti proizvoda na trì{tu.

Osnovni razlog za izmjenu Zakona o nadzorunad trì{tem je uskla|ivanje sa prethodnimZakonom o op}oj sigurnosti proizvoda iuskla|ivanje sa legislativom Evropske unije.Zakon o duhanu

Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlogzakona o duhanu BiH, kojim }e biti uspostavljenijedinstveni kriteriji za proizvodnju duhana.

Prijedlogom zakona ure|uju se proizvodnja,otkup, obrada, prerada i promet sirovog duhana u

listu, te proizvodnja i promet duhanskih proizvo-da. Dono{enjem zakona o duhanu unaprijedit }ese povezanost primarnih proizvo|a~a duhana iduhanske industrije u BiH.

Prijedlogom zakona omogu}ava se uspostavl-janje jedinstvenog ekonomskog prostora i boljaza{tita doma}e proizvodnje, te usvajaju me|unar-odni standardi i norme u ovoj oblasti.

Prema Prijedlogu zakona, Ministarstvo vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa, u saradnji sanadle`nim entitetskim ministarstvima i Br~koDistriktom BiH, vodit }e vi{e registara u ovojoblasti. Tako }e biti uspostavljeni registri proiz-vo|a~a sirovog duhana, organizatora proizvodnjei obra|iva~a duhana u BiH, proizvo|a~a duhan-skih proizvoda, izvoznika i uvoznika duhanskihproizvoda, veleprodaje, te marki duhanskihproizvoda koje su u prometu u BiH.Slobodne zone

Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlogzakona o slobodnim zonama u BiH.

Osnovni razlog za dono{enje ovog zakona jepotreba da se uskladi postoje}i Zakon o slobod-nim zonama u BiH s vaè}im Zakonom o carin-skoj politici BiH, odnosno s evropskim standardi-ma u ovoj oblasti.

Dono{enjem novog zakona bit }e ispunjen jo{jedan prioritet iz evropskog partnerstva u vezi sauskla|ivanjem pravnog okvira za slobodne zone uBiH sa standardima Evropske unije. Stupanjem nasnagu ovog zakona prestat }e vaìti aktuelniZakon o slobodnim zonama u BiH.Prijedlog zakona o izmjenama i dopunamaZakona o osiguranju depozita

Zastupni~ki dom Parlamenta BiH u drugom~itanju usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o osiguranju depozita u banka-ma BiH. Izmjenama i dopunama ovog zakonabankama s vi{e od deset posto dràvnog kapitalabit }e omogu}eno da u~estvuju u programu osigu-ranja depozita, ~ime se izjedna~avaju s privatnimbankama u ovom segmentu poslovanja na bh.trì{tu.

Na ovaj na~in èle se stvoriti jednaki uslovi zaposlovanje svih banaka u BiH, uz maksimalnopo{tivanje principa ravnopravnosti u skladu sodgovaraju}im evropskim direktivama u ovojoblasti.Izmjene i dopune Zakona o eksproprijaciji

Nakon {to je Vlada FBiH utvrdila izmjene idopune Zakona o eksproprijaciji, one bi se moglena}i na narednim sjednicama oba domaParlamenta.

Ove izmjene ubrzat }e proces rje{avanjaimovinsko-pravnih odnosa u Federaciji BiH.Osnovna izmjena je da }e se u posjed mo}i u}iodmah po izdavanju prvostepenog rje{enja o

16

ZAKONI I PROPISI

eksproprijaciji. Kada vje{taci utvrde visinunaknade, vlasniku nekretnine novac se stavlja naraspolaganje i izdaje se rje{enje o ulasku u posjed.Ako se vlasnik s tim ne sloì, ima mogu}nost da seàli sudu. U slu~aju da sud odlu~i da treba platitivi{e, investitor je duàn to ispo{tovati. Cijena p{enice

Vlada FBiH donijela je odluku o garantovanojcijeni p{enice roda 2009. godine koja iznosi 0,40KM/kg. Zaduèna je Federalna direkcija robnihrezervi da utvrdi razliku izme|u prosje~ne trì{necijene p{enice standardnog kvaliteta roda 2009.godine i propisane garantovane cijene, te obezbi-jedi sredstva kojima }e se pokriti ova razlika iosigura privremeno skladi{tenje vi{kova p{enice.Odluka o emisiji obveznica Federacije BiH

Vlada FBiH donijela je Odluku o emisijiobveznica Federacije BiH po osnovu ratnihtra`bina fizi~kih i pravnih lica radi izmirenja dijelaunutarnjeg duga. Nominalna vrijednost emisije,koja }e se realizirati u vi{e tran{i, iznosit }e 500miliona KM. Prva tran{a u iznosu od 190.665.637KM predstavlja do sada verifikovana potraìvanja ibit }e podijeljena u pet serija prema datumimadospije}a glavnice.

Obveznice se izdaju sa rokom dospije}a od 14godina, odnosno do 30. juna 2023. godine sakamatnom stopom od 2,5 posto. Grace period jedevet godina, s tim da u tom vremenu vlasnikobveznice ima pravo na kamatu obra~unatu naukupan iznos glavnice. Usvojena Odluka pred-vi|a uvr{tavanje obveznica na slu`beno berzan-sko trì{te SASE, a trgovanje ovim obveznicamadoprinijet }e oìvljavanju ovog trì{ta, kao berzan-skih posrednika.Uredbe iz oblasti prostornog ure|enja

Vlada FBiH je donijela dvije uredbe iz resoraprostornog ure|enja. Prva se odnosi na ure|enjegradili{ta, obaveznu dokumetaciju na gradili{tu isudionike u gra|enju gra|evina i zahvata za kojeodobrenje za gra|enje izdaje Federalno min-istarstvo prostornog ure|enja. Njome se utvr|uje{ta je to gradili{te, kao i uvjeti koje mora zado-voljiti. Utvr|uje se i propisana dokumentacija nagradili{tu, defini{u sudionici u gra|enju, kao iuslovi za obavljanje registrirane djelatnosti projek-tovanja. Odre|uje i ko moè biti nadzorni organ iizvo|a~ gra|evinskih radova, kao i obavezustru~nih lica zaposlenih u gra|enju da morajuimati stru~ni ispit iz oblasti za koju je registrovanu~esnik u gra|enju.

Druga uredba se odnosi na prostorne stan-darde, urbanisti~ko-tehni~ke uvjete i normative zaprilago|avanje prostora hendikepiranim osobama.Zakonom o prostornom ure|enju i kori{tenjuzemlji{ta na nivou FBiH utvr|ena je obaveza da seu roku od {est mjeseci od njegovog dono{enja

donese uredba koja }e propisati standarde i uvjetekoji }e olak{ati ìvot licima sa umanjenim tje-lesnim mogu}nostima. Odredbe Uredbe su u duhuEvropske konvencije o ljudskim pravima, auvaène su i primjedbe i sugestije udruènjainvalidnih lica.

Uredbom se, stoga, propisuju obavezni uvjetipristupa~nosti za svladavanje visinskih prepreka,za osiguranje samostalnog ìvota u svim prostori-jama za stanovanje, za rad, kafanama, restorani-ma, uvjeti pristupa~nosti u javnom prijevozu,pje{a~kim prelazima, semaforima i javnimpovr{inama. Propisani su uvjeti koji se morajupo{tivati kod projektovanja gra|evina, kao isadràj idejnog, glavnog i izvedbenog projekta usvrhu zadovoljavanja potreba invalidnih osoba.Izmjena i dopuna Uredbe o kvalitetu svjeègsirovog mlijeka i na~inu utv|ivanja njegove cijene

Vlada je donijela Uredbu o izmjeni i dopuniUredbe o kvalitetu svjeèg sirovog mlijeka ina~inu utvr|ivanja njegove cijene. Izmjenama seu obra~unu za cijenu mlijeka procenatbjelan~evina u mlijeku pove}ava sa 2,8 na triodsto. Ovo }e se primjenjivati od 1. listopada /oktobra ove godine.Mjere za sprje~avanje {irenja ambrozije

Vlada FBiH donijela je Odluku o mjerama zasprje~avanje {irenja i uni{tavanje korovske biljnevrste – Ambrosia artemisiifolia kojom se utvr|ujulica du`na da provode mjere i odre|uje nadzornad provo|enjem.

Prema usvojenoj odluci, sprje~avanje {irenja iuni{tavanje ambrozije provode vlasnici i korisnicipoljoprivrednog, {umskog i gra|evinskogzemlji{ta, subjekti koji upravljaju vodotokovima ikanalima i povr{inama uz vodotoke i kanale, sub-jekti koji odràvaju javne puteve, ceste ièljezni~ke pruge, koji upravljaju nacionalnimparkovima, parkovima, grobljima i drugim zelen-im povr{inama, te vlasnici i korisnici napu{tenihzemlji{nih povr{ina pored puteva, staza, degradi-ranih pa{njaka, zapu{tenih parkova i iskr~enihmjesta u {umama.

Du`ni su da u toku vegetacijske sezone, u vi{enavrata, u periodu od aprila do kraja juna prijefenolo{ke faze cvjetanja, pa sve do oktobra, vr{esuzbijanje i uni{tavanje ambrozije agrotehni~kim,mehani~kim i hemijskim mjerama.

Za vr{enje nadzora nad provo|enjem oveodluke zaduèni su nadle`ni inspektorati Fede-ralne uprave za inspekcijske poslove i kantonalnihuprava (poljoprivrednih, {umarskih, urbanisti~ko-ekolo{kih, vodoprivrednih i saobra}ajnih).

Pripremila: Mira IDRIZOVI]


ZAKONI I PROPISI


Institut za zavarivanje d.o.o. Tuzla, u saradnjisa Dru{tvom za zavarivanje BiH, Dru{tvom zaunapre|enje zavarivanja Srbije i Zavodom zazavarivanje Beograd, organizuje stru~noosposobljavanje za internacionalne inìnjere itehnologe za zavarivanje

Prema programu Internacionalnog instituta zazavarivanje (IIW) za internacionalne inìnjere itehnologe za zavarivanje („International weldingengineer” i „ International welding technologist”,obuka po~inje 28. oktobra 2009. godine (srijeda).Odràvat }e se srijedom, ~etvrtkom, petkom i sub-otom na „Institutu za zavarivanje” d.o.o. Tuzla(Upravna zgrada Rudnika soli „Tuzla”). Kurs sezavr{ava krajem februara.

Osposobljavanju mogu pristupiti diplomiraniinìnjeri, inènjeri i tehni~ari ma{instva,brodogradnje, metalurgije, gra|evinarstva i elek-trotehnike. Obuka traje minimalno 446 sati zainìnjere i 350 sati za tehni~are.

Nakon poloènih ispita (~etiri pismena, ~etiriusmena i zavr{ni ispit) polaznici dobijaju interna-cionalno svjedo~anstvo (internacionalni inènjer

za zavarivanje ili internacionalni tehnolog zazavarivanje).

Svjedo~anstvo je na engleskom jeziku i vrijediu cijelom svijetu.

Cijena kursa sa PDV-om za inìnjere je 7.800KM, a za tehni~are 6.900 KM. Pla}anje se moèizvr{iti u dva dijela, 60 odsto prije po~etka kursa,40 odsto nakon odslu{anih 140 sati nastave.

Za bliè informacije kontaktirati: dr. sci. SeadAvdi} dipl. ing. 035 34 00 80 ili 061 30 11 45.

Napomena:Sva preduze}a, pogoni, radionice i gradili{ta

za zadovoljavanje osnovnog uslova za dobijanjeuvjerenja prema EN 3834 (EN 729) i EN 14731(EN 719) moraju imati, prema vrsti i obimuproizvodnje, adekvatne zavariva~ke kadrove.Naj~e{}e su to internacionalni inìnjeri itehnolozi zavarivanja. Kod ve}ih pogona igradili{ta neminovni su i prakti~ari i specijalistizavarivanja. Osposobljenim kadrovima za zavari-vanje ne samo da se sti~e uslov za zadovoljenjecertificiranja prema EN normama, ve} se sti~ubolji uslovi i pobolj{anje kvaliteta u zavarivanju ikonkurencije na sve o{trijem i zahtjevnijemevropskom i svjetskom trì{tu.

N. [. M.

18

Edukacija

Kurs za internacionalne inìnjerei tehnologe za zavarivanje

Me|unarodni sajam energetike ”ENERGETIKA

2009” i sajam za{tite ìvotnesredine ”ECOFAIR 2009”

U okviru dogovorenih aktivnosti nosilaca zajedni~kihposlova po projektima komora u BiH, P/GKFBiH pripremanastup bh. privrede iz oblasti energetike i za{tite okoli{ana predstoje}em Me|unarodnom sajmu u Beogradu, od14. do 16. oktobra 2009. godine.

Ovi sajmovi su prilika da se prezentiraju energetski iekolo{ki sektori u BiH, projektni biroi, inènjering kom-panije i proizvo|a~i energetske opreme. U ovom regionudo 2020. godine u revitalizaciju postoje}ih i izgradnjunovih energetskih kapaciteta planira se uloìti oko 16 mil-ijardi eura. Privrednici iz BiH vide u tome svoju {ansu kaoaktivni sudionici u realizaciji ovih poslova.

Planirana je prezentacija na{ih mogu}nosti, krozaktivno u~e{}e Komore i njenih ~lanica. Ovi sajmovimogu doprinijeti boljoj prezentaciji na{e privrede u cjeli-ni.

Dosada{nji nastupi bh. kompanija rezultirali su ugo-varanjem poslova sa partnerima iz Srbije. Stoga }e ovo-godi{nji nastup pruìti vi{e mogu}nosti za prezentaciju idogovaranje.

Ako imate interesa i èlite da u~estvujete na ovomsajmu, ljubazno Vas molimo da kontaktirate [emsuAlimanovi}, 033 22 07 60 ili 66 33 70, lok.468,

e-mail: [email protected]


Mjese~na inflacija u junu 0,1 odsto Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za li~nu

potro{nju u BiH, mjerene indeksom potro{a~kih cije-na, u junu, u odnosu na maj, u prosjeku su vi{e za 0,1odsto. U odnosu na maj, prosje~an rast cijena zabil-jeèn je u odjeljku prijevoza za 3,1 odsto, te zdravst-va i ostalih dobara i usluga za 0,1 odsto.

Prosje~an rast cijena u odjeljku prijevoza prven-stveno je uzrokovan rastom cijena opreme za osobnavozila za 4,4 odsto, te goriva i maziva za 6,8 odsto.

Prosje~an pad cijena u junu, u odnosu na maj,zabiljeèn je u odjeljcima hrana i bezalkoholna pi}aza 0,7 odsto i to, hrane za 0,8 odsto i bezalkoholnihpi}a za 0,2 odsto.

Prosje~an pad cijena u istom period zabiljeènje i u odjeljcima odje}e i obu}e, namje{taja,ku}anskih ure|aja i redovnog odràvanja ku}e,komunikacija, te rekreacije i kulture za 0,1 odsto.

Bruto doma}i proizvod poproizvodnom pristupu

Slu`ba nacionalnih ra~una Agencije za statistikuBiH, u saradnji sa entitetskim statisti~kim i Br~koDistikta BiH zavodom, izvr{ila je obra~un brutodoma}eg proizvoda (BDP) po proizvodnom pristupu.

Za 2008. godinu u teku}im cijenama poproizvodnom pristupu BDP je iznosio 24.716 milionaKM. Nominalni porast u odnosu na 2007. godinu je13,59 odsto, dok je realni rast 5,42 odsto. Postanovniku BDP je iznosio 6.435 KM, odnosno 4.814USD.

Posmatrano po djelatnostima, najve}i porastbiljeè snabdijevanje strujom (34,31 odsto),zdravstvena i socijalna za{tita (30,83 odsto),gra|evinarstvo (26,92 odsto), obrazovanje (23,02odsto), trgovina (22,55 odsto), rudarstvo (19,07 odsto)i javna uprava (16,68 odsto).

Najve}i doprinos rastu BDP-a imale su trgovina(15,6 odsto), prera|iva~ka industrija (13,06 odsto),javna uprava (deset odsto), poslovanje nekretninama(9,50 odsto) i poljoprivreda (8,40 odsto).

Robni promet sa inostranstvomPrema podacima Agencije za statistiku BiH,

Bosna i Hercegovina je u junu ostvarila ukupanrobni promet sa inostranstvom u vrijednosti mili-jardu i 521,2 miliona KM, od ~ega se na izvozodnosi 455,8 miliona KM ili 30 posto, a na uvozmilijardu i 65,4 miliona KM. U okviru ukupno ost-varenog vanjskotrgovinskog prometa BiH u tommjesecu, pokrivenost uvoza izvozom iznosila42,8 posto.

U prvih {est mjeseci ove godine, ostvaren jeizvoz u vrijednosti dvije milijarde i 550,8 miliona

KM, {to je za 23,8 posto manje u odnosu na istiperiod prethodne godine.

Istovremeno, ostvareni uvoz iznosio je pet mil-ijardi i 957,1 miliona KM, {to je za 25,3 postomanje u odnosu na isti period lani. U ovom peri-odu pokrivenost uvoza izvozom tako|er je iznosi-la 42,8 posto.

U prvih {est mjeseci ove godine, BiH je u rob-nom prometu sa inostranstvom ostvarila ukupantrgovinski deficit u vrijednosti tri milijarde i 406,3miliona KM, {to je za 26,4 posto manje nego uistom periodu lani. Najve}i deficit ostvaren je uodsjeku nafte i naftnih derivata u vrijednosti 580,4miliona KM ({to je za 30,9 posto manje nego uistom periodu pro{le godine) i u odsjeku cestovnavozila u vrijednosti od 339,6 miliona KM ({to je za36,5 posto manje nego u istom period lani). Najve}i suficit u ovom periodu ostvaren je uodsjeku elektri~ne energije u vrijednosti 222,3miliona KM ({to je za 184,1 posto vi{e nego uistom periodu prethodne godine). U junu, najvi{ese izvozilo u Hrvatsku, u vrijednosti od 69,2 mil-iona KM, {to je 15,2 odsto ukupno ostvarenogizvoza. Od susjednih zemalja, zna~ajan izvoz ost-varen je i u Srbiju - vrijedan 55,8 miliona KM,odnosno 12,2 odsto ukupnog izvoza.

Posmatrano prema regionalnim grupacijama,najvi{e se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 264,8miliona KM ili 58,1 odsto ostvarenog izvoza. Uokviru zemalja EU, najvi{e se izvozilo u Italiju i to65,1 milion KM, odnosno 14,3 odsto ukupno ost-varenog izvoza.

Tokom prvih {est mjeseci ove godine najvi{e seizvozilo u Hrvatsku, 463, 3 miliona KM, {to je18,2 odsto ukupno ostvarenog izvoza. Zna~ajanizvoz u istom periodu zabiljeèn je i u Srbiju,319,3 miliona KM, {to je 12,5 odsto ukupno ost-varenog izvoza u tom periodu.

Posmatrano prema regionalnim grupacijama,u prvih {est mjeseci najvi{e se izvozilo u EU i to1.406,8 miliona KM, odnosno 55,2 odsto ukupnoostvarenog izvoza. U okviru izvoza u EU, najvi{ese izvozilo u Njema~ku, 376,2 miliona KM, {to je14,7 osto ukupno ostvarenog izvoza.

U junu se najvi{e uvozilo iz Hrvatske i to164,6 miliona KM, odnosno 15,5 odsto ukupnoostvarenog uvoza. Zna~ajan uvoz ostvaren je i izSrbije - vrijedan 122,9 miliona KM, {to je 11,5odsto ukupnog izvoza. Posmtrano prema region-alnim grupacijama najvi{e se uvozilo iz EU, 526,4miliona KM, {to je 49,4 odsto ukupno ostvarenoguvoza. U okviru zemalja EU, najvi{e se uvozilo izNjema~ke i to 122,7 miliona KM ili 11,5 odstoukupno ostvarenog uvoza.

20

AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE

Indeksi potro{a~kih cijenaUkupan indeks potro{a~kih cijena u junu nije

se mijenjao u odnosu na prethodni mjesec.Posmatrano po odjeljcima COICOP klasifikacije(Classification of Individual Consuption byPurpose), rast cijena registrovan je u odjeljku pre-voz za 2,6 odsto, stanovanje, voda elektri~naenergija, plin i drugi energenti, te ostala dobra iusluge za 0,1 odsto. U odjeljku hrana i bezalko-holna pi}a cijene su niè za 0,8 odsto, odje}a iobu}a za 0,2 odsto, namje{taj, ku}anski ure|aji iredovno odràvanje ku}e, zdravstvo, komunikaci-je i rekreacija i kultura za 0,1 odsto. U odjeljcimaalkoholna pi}a i duhan, obrazovanje i restorani ihoteli cijene se nisu mijenjale.Ukupan indekspotro{a~kih cijena u junu vi{i je za 15,2 odsto uodnosu na prosjek 2005. godine, dok je u odnosuna decembar 2008. niì za 1,2 odsto. U odnosuna isti mjesec prethodne godine, indekspotro{a~kih cijena niì je za 1,5 odsto. Za {estmjeseci ove u odnosu na isti period prethodnegodine ukupan indeks potro{a~kih cijena vi{i je za0,7 odsto, podaci su Federalnog zavoda za statis-tiku.

Indeks cijena proizvo|a~aindustrijskih proizvoda

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industri-jskih proizvoda u junu vi{i je za 0,2 odsto u odno-su na prethodni mjesec, podaci su Federalnogzavoda za statistiku. Posmatrano prema glavnimindustrijskim grupacijama, indeks cijena energijevi{i je za 0,5 odsto, intermedijarnih proizvodaosim energije i kapitalnih proizvoda za 0,2 odsto,te netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 0,1odsto. Pad indeksa cijena registrovan je kod tra-jnih proizvoda za {iroku potro{nju za 0,1 odsto. Ugrupaciji neraspore|eno indeks cijena se nijemijenjao u pomenutom mjesecu. Indeks cijenavi{i je u podru~ju rudarstva za 1,2 odsto, teprera|iva~ke industrije za 0,2 odsto. U podru~jusnabdijevanja elektri~nom energijom, gasom ivodom indeks cijena se nije mijenjao. Posmatranopo odjeljcima, rast indeksa cijena je registrovankod proizvodnje koksa, naftnih derivata i nuk-learnog goriva za 2,3 odsto, va|enja uglja i trese-ta za 1,5 odsto, proizvodnje proizvoda od gume iplastike za 1,1 odsto, proizvodnje hrane i pi}a,proizvodnje metala i proizvodnje ma{ina iure|aja za 0,3 odsto. Pad indeksa cijena reg-istrovan je u proizvodnji celuloze, papira iproizvoda od papira za 0,7 odsto, prerade drvetai proizvodnje proizvoda od drveta osim nam-je{taja, hemikalija i hemijskih proizvoda, ostalih

nemetalnih mineralnih proizvoda i proizvodnjenamje{taja za 0,1 odsto. U ostalim odjeljcimaindeksi cijena se nisu mijenjali.

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industri-jskih proizvoda u junu niì je za 3,6 odsto uodnosu na prosje~an indeks lani. U odnosu nadecembar 2008. godine niì je za pet odsto, dokje u odnosu na isti mjesec prethodne godine niìza ~etiri odsto. Za {est mjeseci ove u odnosu naisti period prethodne godine indeks cijena proiz-vo|a~a industrijskih proizvoda niì je za 0,3odsto.

U proljetnoj i jesenjoj sjetvi zasijano manje povr{ina

Prema podacima Federalnog zavoda za statis-tiku, tokom pro{le i ove godine u Federaciji BiHukupno je zasijano 189.234 ha, {to je manje za4,4 odsto u odnosu na sjetvu u 2007/08. godini.Posmatrano po grupama usjeva, zabiljeèn je padzasijanih povr{ina ìta za 3,7 odsto, industrijskogbilja za 20,7 odsto, povrtnog bilja za 5,1 odsto isto~nog krmnog bilja za 4,4 odsto, u odnosu napro{lu godinu. Gladano po zasijanim povr{inamava`nijim usjevima, zabiljeèn je pad zasijanihpovr{ina p{enice za 3,4 odsto, kukuruza - zrno za3,3 odsto, duhana za 25,9 odsto i krompira za 9,5odsto u odnosu na sjetvu u 2007/08. godini.Porast je zabiljeèn kod graha - zrno 5,9 odsto ikukuruza - zelena masa za 0,6 odsto u odnosu napro{lu godinu.


FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU


^lanovi ekolo{ke organizacije ”Friends of theEarth – Prijatelji zemlje”, u Bruxellesu, gdje senalazi sjedi{te ove organizacije, razmatrajumogu}nosti uvezivanja sa znanstvenicima iaktivistima iz cijele Evrope. Oni lobiraju,pripremaju susrete sa zastupnicima EU-a i ~lanoveorganizacije koji se nalaze u drugim zemljamainformiraju o aktualnom stanju.

Njihov najve}i neprijatelj su automobili i toprije svega velike limuzine, ~iji proizvo|a~iusprkos povlasticama padaju u sve dublju krizu.

- Automobilska industrija je uspjela sprije~itiuvo|enje normi za ograni~enje emisije uglji~nogdioksida, dobila je sve {to je htjela i sada se nalaziu krizi. Upravo te norme su joj mogle donijetineophodnu inovativnu podr{ku, dati poticaj zanova ulaganja ~ime bi se nadvladala kriza – kazaoje Jeroen Verhoeven, iz udruènja Friends ofEarth. Verhoevena kao i njegove kolege izekolo{kih organizacija najvi{e ljuti spretno lobi-ranje kojim automobilska industrija uspje{nosprje~ava odluke kao {to je ograni~enje emisijeuglji~nog dioksida.Ekolozi nepoèljni

Jos Dings, iz organizacije ”Transport andEnviroment - Transport i ìvotna sredina”, kaè daje to lobiranje osobito uspje{no u sjedi{tu EU-a.

Prema njegovim rije~ima, Komisija je osno-

vala vije}e stru~njaka pod imenom „Automobili21”, u kojem su trebali biti predstavnici industrijei civilnog dru{tva i razgovarati o automobilubudu}nosti. Sastav vije}a nije bio uravnoteèn.Jedina navodno nevladina ekolo{ka organizacijabila je konzultantska firma koja ni na koji na~innije predstavljala civilno dru{tvo. Prema tome,predstavnici industrije su u takvim tijelima dobro-do{li, ali ekolozi ne. Razli~iti nacionalni interesisu glavni razlog {to u Evropskoj uniji jo{ nije usvo-jena prometna politika u skladu s ekolo{kim zaht-jevima.

- Da takve politike nema na nivou Unijeukazuje ~injenica da se tako malo novca izdvajaza subvencioniranje javnog prometa. ^lanice bimogle traìti novac iz fondova, ali one to ne ~ine- naglasio je Dings.Novca ima - za nove autoceste

Samo desetina sredstava za promet izdvaja seza javna prijevozna sredstva. Najve}i dio novca,oko 55 posto, odlazi za nove autoceste. Rezultattoga je da je od 1995. do 2004. godine emisijauglji~nog dioksida pove}ana samo u novim ~lani-cama za 40 posto.

Ekolo{ke organizacije zahtijevaju da tro{koveza{tite okoli{a i zdravlja preuzmu svi koji imajuveze s prometom, da ~lanice kona~no uskladeèljezni~ke mreè, da se jedinstveno regulirazra~ni promet, te uvede posebna taksa na kerozin.Zasada ti zahtjevi nemaju velikih {ansi - njima seodlu~no suprotstavljaju jaki lobiji zainteresiranihindustrijskih grana.

Mira IDRIZOVI][email protected]

22

EVROPSKA UNIJA

Mo}ni automobilski lobi

Prometna politika nije u skladu saekolo{kim zahtjevima

[to automobil zna~i za okoli{ i klimu? Evropska ekolo{kaudruènja upozoravaju da je automobilski lobi uspio progu-rati svoje interese kada je rije~ o ekolo{kim i prometnimkonceptima 21. stolje}a

PPrrooddaajjaa aauuttoommoobbiillaa uu EEvvrrooppii ppaallaa zzaa 2277 ppoossttoo U zemljama ~lanicama Europske unije u januaru ove

godine bilo je 958.000 novoregistriranih vozila, {to jepad od ~ak 27 posto u odnosu na pro{lu godinu, javljaslovenski list Finance.

Najmanji pad prodaje vozila zabiljeìle su dalekois-to~ne kompanije Hyundai (16,3 posto) i Mazda (16,7posto), a prati ih Volkswagen (20,1 posto). Njema~kiproizvo|a~ automobila i dalje dobro kotira me|u europ-skim potro{a~ima, {to je vidljivo iz podatka daVolkswagen u EU ima 20,8 posto udjela me|u novim

automobilima, {to je osjetno vi{e od Hyundaija i Mazde.Najve}i pad prodaje u Europi ima Chrysler, sa 53,2

posto, {to izvrsno odraàva stanje u ameri~koj automo-bilskoj industriji, koju je gospodarska kriza dovela doizdisaja. Neznatno bolje stanje je sa Renaultom, koji uEuropi biljeì pad prodaje od 33,9 posto.

Situacija u Hrvatskoj za automobilsku industriju jo{je gora; prodaja je pala za ~ak 42 posto, {to je razlog bro-jnim sniènjima i akcijskim prodajama koje bi trebaletrajati ”sve do isteka zaliha”.

- nastavak iz pro{log broja -

U nastojanju da se prona|e odgovaraju}a alter-nativa za naftu, „kraljicu” energenata i spremnodo~eka, prema crnim prognozama, sve bliì trenu-tak nestanka nafte, nau~nici su prona{li biogoriva,prvi ozbiljan izazov fosilnim gorivima poslije vi{eod vijeka. Me|utim, kako postoje dileme oko togada li je nafta blagoslov ili prokletstvo, i oko biogori-va nema jednodu{nosti – „ekolo{ka alternativa zanaftu” ili „pogubna opasnost za siroma{ne”.

Upotreba teku}ih biogoriva u transportu i zaproizvodnju elektri~ne energije podrazumijevakori{tenje biodizela i bioetanola. Biodizel je neotro-vno i biorazgradivo gorivo koje se dobiva odotpadnog jestivog ulja, uljane repice, soje, sun-cokreta ili masno}a ìvotinjskog porijekla. Pokvaliteti ide ukorak sa lakim uljem, dobivenim pripreradi sirove nafte, pa sluì kao pogonsko gorivoza rad dizelskih motora.

Bioetanol se uglavnom dobiva fermentacijombiomase na bazi {e}era, odnosno od {e}erne trske,{e}erne repe ili ìtarica. Koristi se kao dodatakgorivu za rad benzinskih motora, s malim udjelomu smjesi (do 10%).

Zahvaljuju}i porastu cijena nafte, osvije{}enomshvatanju klimatskih promjena i zabrinuto{}u zabezbjednost snabdijevanja sirovom naftom, bio-gorivu predstoji, kaù stru~njaci, svijetla budu}nost.No, ~ini se da je dosada{nja praksa pokazala da nje-gova upotreba ima, bez obzira na brojne prednostiovog organskog energenta, i velikih nedostataka,nekih gotovo pogubnih za dana{njicu.

Statisti~ki podaci pokazuju da je ponuda ipotra`nja ìtarica na svjetskom trì{tu naru{ena zbogekspanzije ulaganja hrane u biogorivo, {to je uvelikopove}alo cijene hrane. Ukoliko se ovakav trend nas-tavi, sigurno je da su posljedice za stanovni{tvonesagledive. înjenica je da proizvodnja biogorivazapravo zna~i direktno pretvaranje hrane u naftu, pabi dodatna potra`nja za nekim vrstama hrane mogladi}i njenu cijenu, {to su ve} kao izravnu posljedicuosjetile najsiroma{nije dràve.

To je jedan od problema koji se ve} nazire, a akose ne rije{i ozbiljno }e ugroziti nerazvijene zemlje,

ali i one koje to nisu, jer utrka energetskog sektora saprehrambenom industrijom za iste sirovine tek sezahuktava. Procjene stru~njaka pokazuju daproizvodnja biogoriva, uz iskori{tenost svih raspo-loìvih resursa, ne bi moglo zadovoljiti ni pribli`nestvarne potrebe koje danas zadovoljava nafta.

Tako su npr. SAD ~ak tre}inu svojih obradivihpovr{ina pretvorile u usjeve namijenjene biodizelu,a 30 miliona tona ameri~kog kukuruza }e se ovegodine iskoristiti za etanol umjesto u prehrani. Toujedno ~ini i polovinu smanjenja svjetskih zalihaìtarica, {to zna~i da }e se svaka promjena u nji-hovoj ètvi odraziti na svjetsko trì{te. A da bi segorivom napunio jedan 100-litarski rezervoar vozi-la potrebna je ~etvrtina tone ìtarica, koja je dovolj-na da godinu dana hrani jednu osobu.

Dakle, i dalje bez odgovaraju}e alternative zanaftu i glad.

Moè se zaklju~iti kako biogoriva nisusavr{enstvo ~iju upotrebu treba omogu}iti {to prije,ve} treba sagledati i negativne strane koje ono sasobom donosi. Porede}i biogorivo sa fosilnimgorivima, kojih ima sve manje i ~ije zalihe se blièkraju, ona se ~ine kao rje{enje. Da li je zaista tako?

Bez obzira na brojne prednosti biogoriva, onene smiju biti uzimane zdravo za gotovo. Recimo,treba se posvetiti i drugim aspektima problema, kao{to su usavr{avanje procesa proizvodnje biogoriva iuklanjanje njegovih {tetnih posljedica. No, da li jeto mogu}e?

Evidentan nedostatak ove alternative je i taj {toje za proizvodnju biogoriva potrebno stvoriti pot-puno novu i svakako izuzetnu skupu infrastruktu-ru.

Zbog svega navedenog, najbolje bi bilo kada bisve ostalo po starom. Kada bi rezerve nafte bilebeskrajne, kada njeno kori{}enje ne bi bilo {tetnopo okolinu, kada bi potrebe za energentima bile ucijelosti zadovoljene.

Nafta je ~ovje~anstvu donijela preporod ibogatstvo, ali i probleme i siroma{tvo. Ona je osno-va mnogih sirovina i poluproizvoda, porezi od naftesu osnovni budètski prihodi, nafta je stvorila savre-meni globalni poredak...

Definitivno nema idealnijeg energenta od nafte.

- kraj -Amela KEÔ


ZANIMLJIVOSTI

Eko alternativa za naftu ili kataklizma~ovje~anstva

Da li ....

Crno zlato nestaje?

Svim ~lanicama Udru`enja prometnika naftnihderivata FBiH (UPND) upu}ujemo iskrene~estitke u povodu 10. godi{njice formiranja aso-cijacije prometnika naftnih derivata.

PPrreeddssjjeeddnniikk PP//GGKKFFBBiiHHAAvvddoo RRaappaa

osvrt · 2019. 2. 13. · proizvodi, jaja, med, jestivi proizvodi `ivotinjskog podrijetla (04);...

Documents