130386617 hrvatska politička emigracija i hrvatska država

Download 130386617 Hrvatska Politička Emigracija i Hrvatska Država

Post on 28-Dec-2015

58 views

Category:

Documents

2 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 1

    01. nastavak

    Oivjela ideja stvaranja sveope hrvatske organizacije U iseljenoj Hrvatskoj HSS strogo zastupa stajalite da je on jedini od naroda u Hrvatskoj godine 1938. izabrani demokratski predstavnik hrvatskoga naroda, pa prema tome ne priznaje pravo tzv. krovnim hrvatskim emigrantskim politikim udrugama da govore u ime hrvatskog naroda u domovini i emigraciji. Smatra da je jedina politika stranka koja ima legitimitet voditi narod do prvih slobodnih izbora u Hrvatskoj Pie: Ivan izmi

    Nakon sloma hrvatskoga proljea u prosincu 1971., u hrvatskoj politikoj emigraciji oivjela je ideja o stvaranju jedne sveope hrvatske organizacije koja bi, kada to narod u domovini vie ne moe, titila opehrvatske interese. Meutim, ideja o stvaranju opeg hrvatskog narodnog predstavnitva, u kojemu bi se trebale okupiti sve hrvatske organizacije i skupine u izbjeglitvu, potjee iz ezdesetih godina.

    Prvi pokuaj ujedinjenja uinjen je u rujnu 1961. na estom hrvatskom saboru u Chicagu, kada je osnovan pripremni odbor pod imenom privremenog Hrvatskog narodnog vijea, u koje su uli predstavnici raznih hrvatskih organizacija i drutava iz SAD-a i Kanade sa zadatkom da provedu organizaciju opehrvatskog kongresa, koji bi raspravio o mogunosti osnivanja svehrvatskog tijela kao nositelja opehrvatske osloboditeljske borbe u emigraciji.

    Spomenuti pripremni odbor sazvo je Svehrvatski kongres u New Yorku (u kolovozu 1962.), koji su organizirali Ujedinjeni ameriki Hrvati, i na njega pozvao sve hrvatske

  • 2

    politike skupine, organizacije , drutva i istaknute pojedince.

    Sudionici Kongresa, na komu su bile zastupljene sve hrvatske dravotvorne politike skupine, osim Hrvatske seljake stranke i Hrvatskog oslobodilakog pokreta, prihvatili su 31. kolovoza 1962. naelnu deklaraciju i privremeni pravilnik organizacije , koja je dobila ime Hrvatsko narodno vijee. U Sredinji odbor uli su sljedei: Ibrahimbeg Dini, predsjednik; Miro Gal, dopredsjednik; Tomislav Mesi, tajnik; Branimir Jeli (Njemaka), Ivan Orani (Argentina), Milivoj Mostovac (Kanada), Milan Blaekovi (Argentina) i Sreko Rover (Australija), kao lanovi.

    Kongres je predvidio sazivanje drugog zasjedanja najkasnije u roku od dvije godine, ali do toga nije dolo, ponajvie zbog potekoa politike naravi, koje su onemoguile djelatni opstanak organizacije ve od zasjedanja u New Yorku. Izostanak suradnje izmeu Hrvatske seljake stranke i Hrvatskog oslobodilakog pokreta bio je najvaniji razlog neuspjeha u djelovanju Hrvatskoga narodnoga vijea 1962. godine.

    Nakon Drugoga svjetskoga rata Hrvatska seljaka stranka, najvea politika stranka u Hrvatskoj, nastavila je djelovati u emigraciji, gdje je bila aktivna i prije rata. Vladko Maek je, preko Austrije i Francuske, doao u Sjedinjene Drave i nastanio se u Washingtonu. Cijelo vrijeme izbjeglitva bio je aktivan. Posjeivao je HSS-ove ogranke diljem SAD-a i Kanade, drao govore i pisao lanke u tjedniku Hrvatski glas u Winipegu u Kanadi.

    Maek u emigraciji nije mijenjao osnove stranakoga politikoga programa nego ih je samo prilagodio novonastalim poslijeratnim politikim prilikama. Stajalite prema politikim zbivanjima u Hrvatskoj formulirao je ovako: Nemogue je uspostaviti demokratsko drutvo ako nije zasnovano na viestranakom politiko sistemu.

    Potujui to politiko naelo, HSS je od samog svog poetka 1904. godine zapoeo okupljati hrvatski narod u svoje redove, suprotstavljajui se prvo maarskom nasilju, a iza Prvoga svjetskoga rata velikosrpskoj diktaturi.

  • 3

    Stranka nije prihvatila politiku Hitlerovih i Mussolinijevih eksponenata u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu, a poslije rata odluno se suprotstavlja komunistikoj diktaturi. Hrvatski iseljenici ne mogu djelotvorno provoditi HSS-ov program u Hrvatskoj zbog tamonjih politikih prilika.

    Zbog toga je njihova dunost da budu aktivni u politikom ivotu svoje nove domovine i tako pridonose borbi protiv komunistikih diktatura. Svaki iseljeni Hrvat treba biti veleposlanik svoga naroda u zemlji u kojoj ivi.

    Tako hrvatski iseljenici daju svome narodu u domovini neprocjenjivu moralnu pomo u njegovoj tekoj borbi za pravednost, ovjenost i za slobodu pojedinca i hrvatskog naroda kao cjeline.

    Na tim politikim naelima stranka je nastavila djelovati u iseljenoj Hrvatskoj, strogo zastupajui stajalite da je HSS jedini od naroda u Hrvatskoj godine 1938. izabrani demokratski predstavnik hrvatskog naroda, pa prema tome ne priznaje pravo tzv. krovnim hrvatskim emigrantskim politikim udrugama da govore u ime hrvatskog naroda u domovini i emigraciji. HSS-ovi ogranci u drugim zemljama ne smiju ni sudjelovati u bilo kakvim zajednikim akcijama s tim tzv. hrvatskim organizacijama.

    Taj zahtjev zasnivali su na naelu legaliteta: HSS je 1938. godine na izborima u Hrvatskoj dobio opu potporu hrvatskog naroda. Prema tome, ta je stranka imala legitimitet voditi narod do prvih slobodnih izbora u Hrvatskoj.

    Dr. Ante Paveli je poslije rata nastavio akciju okupljanja svojih pristaa u emigraciji, pa je Argentina s Buenos Airesom bila glavno stjecite ustakih emigranata. Nova akcija Ante Pavelia bla je osnivanje Hrvatske dravotvorne stranke. Glasilu Hrvatski domobran mijenja ime u Hrvatska.

    Zapravo, bilo je sve to novo ime za ustaki pokret: ono je bilo primjerenije poratnom razdoblju poslije poraza faizma i nacizma s kojima je ustaki pokret bio povezan.

    No ubrzo (1956.) Paveli nastoji proiriti svoju emigrantsku politiku aktivnost pretvaranjem stranke u Hrvatski oslobodilaki pokret (HOP). Izjavu o utemeljenju

  • 4

    HOP-a, koja je objavljena u dvotjedniku Hrvatska, osim dr. Pavelia, potpisali su dr. Daferbeg Kulenovi, dr. Vjekoslav Vrani, ing. Ivica Frkovi, dr. Andrija Ili i Josip Markovi (svi pripadnici biveg Ustakog pokreta), te dr. Ivan Kordi, dr. Stjepan Hefer, ing. Ivo arini i Stipe Matijevi, pripadnici HSS-ova desnoga krila.

    (Nastavlja se)

    (Vjesnik, 30. kolovoza 2004.)

    02. nastavak

    Plodna razmjena ideja, prijedloga i rasprava o potrebi ujedinjenja hrvatskih dravotvornih snaga lanovi HOP-a, u interesu zajednikog stvaranja slobodne hrvatske drave, oprataju hrvatskim komunistima, ali ne zaboravljaju da su hrvatski komunisti ti koji su svjesno ruili Nezavisnu Dravu Hrvatsku i stvorili novu Jugoslaviju. Politika iskljuivost i nespremnost na suradnju Hrvatske seljake stranke i Hrvatskog oslobodilakog pokreta s drugim politikim opcijama negativno su se odrazile na jedinstveno djelovanje u hrvatskoj politikoj emigraciji Pie: Ivan izmi

    Djelatnost Hrvatskoga oslobodilakoga pokreta (HOP) zasnivala se na naelima iz prve ustake emigracije. Sredinjica HOP-a bila je u Buenos Airesu, a imala je ogranke u zemljama Zapadne Europe, Sjedinjenim Dravama, Kanadi i Australiji. Njihovi lanovi bili su pripadnici bive hrvatske vojske za vrijeme Nezavisne Drave Hrvatske koji su poslije rata u izbjeglitvu nastavili slijediti politika stajalita dr. Ante Pavelia.

    Disciplinarno i dosljedno provoenje uputa dr. Ante Pavelia bitna su obiljeja lanova HOP-a u tim poratnim godinama. Veina kasnije pridolih Hrvata postali su

  • 5

    lanovima HOP-a, koji je tada bio najmasovnija hrvatska politika organizacija u emigraciji.

    Unato politikim, ideolokim i ekonomskim promjenama u svijetu i domovini, HOP nije nikada zapravo promijenio svoj program rada i politiko-nacionalna stajalita koja je zacrtao dr. Ante Paveli. HOP je i dalje uivao podrku mnogih Hrvata i njegov utjecaj na politiki ivot hrvatskih doseljenika bio je veoma velik.

    To je posebno vano kad se ima na umu da veinu vodeih lanova HOP-a nisu vie sainjavali pripadnici bivih hrvatskih oruanih snaga, nego mladi Hrvati koji su bili roen i odgojeni u komunistikoj Jugoslaviji, a mnogi u iseljenitvu.

    lanovima HOP-a i mnogim drugim Hrvatima ime dr. Ante Pavelia bilo je simbolom hrvatske dravnosti, hrvatske granice na Drini, hrvatskog prkosa nadmonijem neprijatelju i spremnosti polaganja ivota za obranu Hrvatske. lanovi HOP-a, u interesu zajednikog stvaranja slobodne hrvatske drave, oprataju hrvatskim komunistima, ali ne zaboravljaju da su hrvatski komunisti ti koji su svjesno ruili Nezavisnu Dravu Hrvatsku i stvorili novu Jugoslaviju.

    Na tom politikom programu elnitvo HOP-a zauzelo je vrsto stajalite kako je ta politika organizacija jedini pravi zastupnik hrvatskoga naroda. Stoga svaka suradnja s drugim hrvatskim politikim udrugama nije doputena.

    Politika iskljuivost i nespremnost na suradnju Hrvatske seljake stranke i Hrvatskoga oslobodilakog pokreta s drugim politikim opcijama negativno su se odrazile na jedinstveno djelovanje u hrvatskoj politikoj emigraciji. To je bio razlog da su neki istaknuti ljudi iz HSS-a djelovali samostalno.

    I u HOP-u poslije Pavelieve smrti 28. prosinca godine 1959. u Madridu jedna skupina ustakih emigranata odvojila se u posebnu organizaciju pod istim imenom, a na elu joj je bio Vjekoslav Vrani, koji se udaljio od tvrde politike Pavelievih nasljednika.

    Glavno glasilo bilo im je Hrvatski narod.

  • 6

    Otada su, do demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990., djelovala dva HOP-a matini i reorganizirani HOP a to se tie naela, ustrojstva, organizacijskog djelovanja i glavnoga cilja, izmeu tih dvaju krila nije bilo velike razlike. Ipak lanovi reorganiziranog HOP-a sudjelovali su na osnivakoj sjednici Hrvatskoga narodnoga vijea (HNV) u Kanadi u Torontu 1974. godine.

    Razvoj politikih uvjeta u Hrvatskoj, nacionalno osvjeivanje dijela hrvatskih komunista, koje je dovelo do hrvatskoga proljea, i tragini dogaaji zbog odluka donesenih u Karaorevu 171., dokazali su jo jednom potrebu da ujedinjena i organizirana emigracija aktivno sudjeluje u borbi za obnovu hrvatske dravnosti.

    Isto tako dolazak sve vie Hrvata na privremeni rad u Zapadnu Europu pretvorio se u izazov politikoj emigraciji da taj dio hrvatskoga n