Država – definicije i elementi.

Oblici vladavine u državama.

Nacije i nacionalne države.

Država: rasprostranjenost i važnostDržava – osnovni, općeprihvaćen ili

nametnut oblik teritorijalno-političke organizacije prostora u svijetu.

Najvažnija oblik i hijerarhijska razina politički organiziranog prostora.

Trenutno postoje 194 države u svijetu.Suvremena politička geografija najviše

pozornosti još uvijek pridaje državama.

2

Identifikacija s državomPojam država može se naći u filozofskim,

političkim, geografskim, povijesnim i drugim raspravama već više od dvije tisuće godina.

Da bi neka država osigurala svoje postojanje i učvrstila svoju poziciju, poželjno je da zadovolji međusobno različite dijelove.

Potrebno je da stanovništvu svih svojih dijelova predoči valjane razloge zbog kojih su oni dio baš te, a ne druge države.

3

Identifikacija s državomRazlozi pripadnosti nekoj državi trebali

bi biti smatrani prvorazrednima od strane stanovništva.

Etnički, religijski, kulturni, povijesni razlozi.

Gospodarski i ideološki razlozi također prisutni.

Rijetke su homogene države.Glavni problem opstanka države je naći

filozofiju postojanja koja će zadovoljiti sve skupine i dijelove.

4

Važnost države u međunarodnim odnosima

Država je dominantan oblik političke organizacije u svijetu i to će ostati dulje vrijeme.

Jedna od suverenih jedinica od kojih se sastoji politička karta svijeta.

Ipak, sve više se pojavljuju čimbenici koji djeluju na smanjivanje važnosti države u međunarodnim odnosima: Globalizacija, informatička revolucija, deteritorijalizacija, pojava novih transnacionalnih i globalnih sigurnosnih prijetnji, globalni problemi okoliša: zagađenje i zagrijavanje.

5

Definicije državePolitičko-geografska definicija države:

Država je geografski omeđen entitet kojim upravlja središnja vlast, koja ima sposobnost donositi zakone, pravila i odluke i ima snagu primjenjivati ih unutar svojih granica.

Politološka definicija države: Država je oblik teritorijalne organizacije, koji na svom teritoriju ne priznaje drugu vlast osim svoje, a sebi zadržava pravo legitimnog nasilja.

6

Međunarodnopravna definicija države

Međunarodno pravna definicija države:Država je legalni entitet, priznat međunarodnim pravom kao temeljna odgovorna jedinica međunarodnog pravnog sustava.

Ostale jedinice međunarodnog pravnog sustava nemaju toliku važnost kao što to imaju države.

Međunarodno javno pravo zapravo je ponajviše pravo među državama.

7

Elementi države: geografski1. Državni kopneni teritorij – mora zaposjedati

određenu površinu, koja se točno omeđuje granicama;

2. Stalno stanovništvo – država je institucija stvorena od ljudi da zadovoljava njihove potrebe;

3. Vlast – oblik administrativnog sustava koji će zadovoljavati funkcije zajednice;

4. Organizirano gospodarstvo – svaka država ima više ili manje, bolje ili lošije organizirano gospodarstvo, ali ga mora imati ako želi opstati;

5. Prometni sustav – potreban za normalno funkcioniranje države; 8

Elementi države: politički1. Suverenitet – ima vrhovnu vlast na svom

teritoriju i ne priznaje nijednu višu vlast;2. Međunarodno priznanje – priznata je od

strane drugih država u međunarodnom sustavu i postaje ravnopravni entitet u međunarodnoj zajednici. Potrebno je da bude priznata bar od većeg dijela država i velikih sila.

Politički geografi više se bave geografskim elementima države.

Političkim elementima države više se bave teoretičari međunarodnih odnosa i međunarodnog javnog prava. 9

Nastanak prvih država veže se uz potamske civilizacije starog vijeka – Egipat, Mezopotamiju, Indiju, Kinu. To su bile prve države.

Do 3000. g. prije naše era u Mezopotamiji su se pojavila prva veća urbana središta sposobna za političku konsolidaciju većeg prostora.

Prva prava država s velikom vlašću bio je Egipat.Kineske države nastale oko dvije tisuće godina pr. n.

e.Kasnije su nastale države-gradovi u Grčkoj, Rimsko

carstvo, te države srednje i južne Amerike (Maye, Inke), te države u Zapadnoj i Južnoj Africi.

10

Nastanak i razvoj država

Prve politički organizirane teritorijalne cjeline u Europi su bili grčki polisi, gradovi-države.

Povremeno su stupale u saveze, ali su zadržavale samostalnost.

Rimsko carstvo razvilo načelo velike teritorijalne jedinice.

Sva vlast bila je koncentrirana u Rimu.Rim se od grada razvio u središte upravne

organizacije s tadašnjim “globalnim” dosegom.

11

Prve države u Europi: grčki polisi i Rimsko carstvo

Raspad Rimskog carstva rezultirao je velikom rascjepkanošću Europe idućih tisuću i više godina.

Prostor je bio ispunjen malim teritorijalnim cjelinama koje su organizirale apsolutnu vlast na svom teritoriju.

Bile su to male feudalne političke cjeline, kojima vladari upravljaju oslanjajući se vlastite zakone, moć, bogatstvo i odanost svojih grofova, baruna, velikaša, vazala.

Te države nisu bile čvrsto organizirane iznutra, pa je čak i Franačko kraljevstvo patilo od rastuće moći lokalnih velikaša, koji su vlast kralja priznavali samo formalno.

12

Srednjovjekovne države u Europi

Smrću vladara obično su se raspadale. Nastala je mreža grofovija, vojvodstava, marki i slično. Počeo se postupno ipak stvarati osjećaj zajedništva na

većim prostorima, zahvaljujući boljim komunikacijama. Svijest o zajedništvu na bazi lojalnosti nekom vladaru

održavala je zajedništvo i nakon raspada neke države. Tako su se ipak postupno kroz stoljeća stvarale nacije. Osim nacionalne svijesti i ponosa, teritorijalni integritet

pojačavale su vladarske veze, ženidbama i savezima.

13

Osobine srednjovjekovnih država

Postanak države u modernom smislu i početak stvaranja sustava država veže se uz Westphalski mir, kojim je 1648. g. završen tridesetogodišnji vjerski rat.

Novi sustav država počeo se temeljiti na pravu država da same odlučuju o svojoj sudbini.

Suvremene države ustrojene su na principu teritorijalne suverene države, nastala u Europi od 17. stoljeća do danas.

Država je postala gotovo općeprihvaćen oblik organizacije prostora, zasnovana na teritorijalnosti i suverenitetu. Državljanstvo je postalo ključna odrednica identiteta.

14

Nastanak modernih suverenih država

Načelo kraljevstva (regnum) postupno je zamijenjeno načelom posjeda (dominium).

Smanjenje broja teritorijalno-političkih jedinica također je posljedica Westphalskog mira.

Broj njemačkih državica smanjio se s preko 900 na 355. Napoleon je ukinuo još više od 200 državica. U Njemačku konfederaciju je nakon Bečkog kongresa 1815. g. ušlo 36, a kad se Njemačka ujedinila pod vodstvom Pruske 1871. g. bilo je još samo 26 njemačkih država u savezu.

15

Sustav teritorijalnih država u Europi

Sustav teritorijalnih država još se naziva i post-Westphalski sustav, jer je početak njegova nastajanja vezan uz posljedice Westphalskog mira 1648. g., kada je završio tridesetogodišnji rat.

Od tada se uz pojam države počinje vezati teritorij, kao omeđen i politički organiziran prostor.

Sporazum je obuhvatio razne crkvene i svjetovne strukture vlasti te pridonio afirmaciji teritorijalne države na račun individualnog suverena.

16

Nastanak sustava teritorijalnih država

Mijenjali su se oblici vladavine. Od pretežno apsolutističkih monarhija prema ustavnim monarhijama (ustavi su bili više ili manje oktroirani ili prihvaćeni).

Nakon ustavnih monarhija počele su se uspostavljati republike, a prva republika nastala je u Americi. Bile su to Sjedinjene Američke Države.

Francuska republika kratko je trajala, a nastala je nakon francuske revolucije. Mnogo manje uspješna Pariška komuna trajala je samo 72 dana.

17

Oblici vladavine u državama

Suvremene monarhije u EuropiManji dio Europe odlučio je u 20. stoljeću

zadržati monarhiju, ali parlamentarnu, kao državno uređenje, više zbog tradicije.

Monarsi imaju samo ulogu simbola jedinstva nacije i protokolarne dužnosti: Ujedinjeno kraljevstvo, Danska, Švedska, Norveška, Španjolska, Nizozemska, Belgija.

Male europske države monarhije su: Andora, Lihtenštajn, Luksemburg, Monako i Vatikan.

18

Primjeri monarhija iz svijetaU svijetu ukupno postoje 43 monarhije.Monarhije u Aziji:

Države Arabijskog poluotoka (apsolutne monarhije, vrlo bogate naftom): Saudijska Arabija, Kuvajt, Bahrein, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati (7 emirata, udruženi su), Oman. Jordan, Butan, Nepal, Kambodža, Tajland, Malezija, Brunei, otočna država Maldivi.Japan – jedino carstvo na svijetu.

19

Ostale monarhije u svijetuAfrika: Maroko, Lesoto, Swaziland.Oceanija: Tonga.16 država, bivših britanskih kolonija priznaju

britanskog monarha kao državnog poglavara i članice su Commonwealtha: Australija, Novi Zeland, Papua Nova Gvineja, Fidži, Kanada, Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize, Grenada, Jamajka, Sveti Kitts i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Solomonski otoci, Tuvalu.

20

Republika – prevladavajući oblik vladavine u svijetu

194 suverene države postoje na svijetu.Ako u monarhije ubrojimo i članice

Commonwealtha, koje kao monarha priznaju britansku kraljicu, te sedam Ujedinjenih Arapskih Emirata, monarhija u svijetu ima 43.

Ostale države svijeta su republike.Činjenica da li je neka država monarhija ili

republika nema nikakve veze s time je li neka država više ili manje demokratska ili uređena.

21

Uzlet u nastanku republika tek nakon prvog svjetskog rata i raspada višenacionalnih carstava: Njemačkog, Austro-Ugarskog, Ruskog i Otomanskog. Nastale su republike Finska, Poljska, Čehoslovačka, Njemačka, Austrija, Ruska Federacija (kasnije Sovjetski Savez) i Turska. Ostale europske države su pretežito bile monarhije.

Nakon drugog svjetskog rata u središtu, na istoku i jugoistoku Europe nastaju tzv. narodne republike (Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Albanija) koje su uz postojeće republike srednje i istočne Europe (Poljsku, Čehoslovačku), pod dominacijom SSSR-a i komunista, kasnije uključene u Varšavski ugovor.

22

Promjene oblika vladavine u Europi

NacijaNacija je prema klasičnom određenju stabilna i

posebna globalna zajednica, koja sebe konstituira kao politički suveren narod, te prema tome raspolaže teritorijem, zasebnom kulturom i autonomnim ekonomskim životom.

Nacijom se smatra razmjerno velika skupina ljudi povezana zajedničkom kulturom (jezikom, u većini slučajeva i religijom), političkim ustanovama i povijesnim iskustvom.

Pripadnici nacije osjećaju bliskost koja je veća od osjećaja bliskosti prema bilo kojoj osobi van skupine.

23

Nacija i nacionalizamPripadnici nacije vjeruju da pripadaju zajedno.Razlikuju se od pripadnika ostalih nacija i za

sebe međusobno vjeruju da su nacija.Osjećaj pripadnosti prema zajednici prenosi se

i na osjećaj bliskosti, poistovjećivanja sa određenom državom, koji se naziva nacionalizam.

Nacionalizam često ima negativne konotacije, ali smatra se i prirodnim ljudskim osjećajem, potrebom.

Osjećaj identifikacije sa zajednicom potiče pojedinca da djeluje u smjeru općeg boljitka i interesa svoje zajednice.

24

Čimbenici stvaranja i održanja nacije

Naciju na okupu ponajviše drže: zajednički jezik, etnička srodnost, geografsko zajedništvo, zajedničko povijesno pamćenje, naslijeđe i svijest, zajedničko gospodarstvo, a ponekad zajednički neprijatelj i osjećaj ugroženosti.

Nema pravila kad će koji od tih čimbenika biti odlučujući.

Svako stvaranje nacije je posebno, specifično:Švicarska nacija ima četiri jezika. Engleski, španjolski zajednički jezici većeg broja nacija. Njemačka – i protestanti i katolici su dio njemačke nacije.

25

Teritorij kao čimbenik stvaranja nacijeNajznačajniji vanjski čimbenik oblikovanja

nacije je teritorij, zajednički svim pripadnicima nacije.

Svijest više različitih skupina o pripadnosti jednoj naciji razvija se na temelju toga što žive omeđeni istim državnim granicama.

Pokušaji država da suzbiju manjinske skupine koje nisu integrirane redovito dovodi do trajne odbojnosti, mržnje.

Međunacionalni sukobi često su poticaj unutarnjoj koheziji sukobljenih nacija.

26

Percepcije nacija o sebiNacionalni romantizam se prenosi s naraštaj na

naraštaj.Potiče ga osjećaj ugroženosti, percepcija

neprijatelja.Nacije imaju vlastitu simboliku, običaje, znakovlje.Nacionalni mitovi i simboli država izvan Europe,

bivših kolonija, vezani su uglavnom uz borbu za neovisnost.

Svaka nacija ima vlastitu sliku svijeta, vlastitu mentalnu mapu o sebi i drugima.

U mentalnoj mapi nacije, vlastita država je u središtu.

Mentalna mapa nacije obično sadrži i projekciju stvarnog ili željenog državnog teritorija.

27

Nacionalne državeNacionalna država je država čiji se građani

osjećaju nacijom.Nacionalna država je “nacija obilježena

geografskim granicama”.Nacionalizam vrlo bitan za stvaranje

nacionalne države. Nacija i nacionalizam jedne su od najjačih i

najtrajnijih odrednica ljudskog društva. U političkoj geografiji su do pred 30-ak

godina nacije i nacionalne države bili prilično zanemareni kao objekti proučavanja.

28

Nacionalne državeIdealan prostorni obrazac odnosa nacije i

države bio bi stopostotna istovjetnost, koju bi činila samo jedna nacije bez manjina, obuhvaćena državnim granicama.

Čak i unutar najviše homogenih država nalaze se pripadnici druge nacije, tj. oni koji ne dijele osjećaj pripadnosti većinskoj naciji.

U svijetu postoji velik broj država čiji građani su pripadnici vjerski, etnički, kulturno, pa i rasno različitih skupina.

I njih može povezivati osjećaj bliskosti i zajedništva. 29

Nacionalne državeČak i kad država ima više naroda, može postojati

nacija, kao prvenstveno politička zajednica, primjerice Švicarska.

No nisu sve takve države nacije, primjerice Cipar.Postoje u Europi države koje su nastala mnogo

ranije nego što je razvila nacija kao moderni pojam.

U njima je nacija težila ispuniti prostor omeđen državnim granicama.

U takvim državama došlo je do asimilacije, apsorpcije preostalih manjinskih skupina.

30

Nacionalne države danasVećina suvremenih država su nacionalne države.Postoje nacije raspršene u dvije ili više država, te

države koje nisu nacionalne države. Kroz povijest većinom su nacije stvarale države,

ali i države su stvarale nacije (SAD).Sve su to nacionalne države.Princip etniciteta kod stvaranja država u većini

slučajeva nije uvijek bio ključan.Dokaz toga je da u suvremenom svijetu postoji

oko 5 tisuća etničkih skupina, a samo 194 suverene države.

Pred 50-ak godina, bilo je četiri puta manje država. 31