1

POLITIKA UVOD

U svakodnevnom govoru rije politiki koristi se u smislu lukav, podmukao, prepreden. U Oxford Dictionaryju rije politiar prvi put se nalazi u sljedeoj reenici: Selo je ostalo vrlo brzo bez ljudi jer vrag je dobar politiar. Ili u Goetheovom Faustu se kae: Odvratne li pjesme! Fuj! Politika pjesma!

to je zapravo politka? Koja je njezina svrha?... Sam izraz politka kroz povijest mijenjao je svoja znaenja. Porijeklo mu se krije u grkim rijeima:

a) Polis grad drava, skupina graa koji ine polis b) Politeia drava, ustav, republika c) Politika javne sz+tvari, graanske stvari, ono to je javno i dravno, sve ono to se

odnosi na dravu d) Res publica - javn astvar, zaprovo prijevod Cicerona (1 stoljee prije Krista;

odrubljena mu je glava od cara Oktavijana (August) e) Macchiavelli (15 16 stoljee) daje dananje znaenje politici politka kao vjetina

upravljanja dravom, vjtina politikog djelovanja

Politika ima dva vida: ljudsku stvarnost (djelatnost) djelovanje svih graana zbog opeg dobra kao umijee ivljenja, spoj umjetnosti, znanosti, tehnologije ... Ili politika kao djelatnost ureivanja, upravljanja poslovima od zajednikog interesa za velik broj ljudi.

znanost metodsko promatranje odreenih politikih fenomena i zakonitosti koje se oituju u politikom iskustvu (politologija). Time se bave mnoge znanosti: a) Filozofija politike razmatra naela najboljeg ureenja zajednikog ivota (kkao

ih ostvariti, kakve moraju biit institucije koje e ostvarivati ta naela, to je pravednost....

b) Sociologija politike usredotouje se na posljedice politikih procesa u nekom drutvu npr. Stranaki programi izraavaju li interese neke drutvene skupine, tko glasuje za koju stranku ovisi li to o obrazovanju, imutku ili etnikoj i rasnioj pripadnosti...

c) Politika znanost promatra politiku kao sustav kakvo je ustrojstvo politkog sustava, kako i gdje se donose politke odluke....

S obzirom na sadraj, opseg i stupanj organiziranosti razlikujemo: a) Ou politku lokalna, dravna, meunarodna b) Posebna politka socijalna, gospodarska, prosvjetna. zdravstvena

2

Danas se openito politiku promatra kao viestrukodimenzioniranu pojavu. Pri tome se openito pravi razlika na tri dimenzije: institucionalnu dimenziju, procesualnu (sadrajnu, normativnu) i proceduralnu.

Dimenzije politike Kljuna pitanja polity (institucionalna dimenzija) politiki okvir djelovanja

Na kojim lanovima Ustava poiva? Na koje se sredinje ustavne principe mora obratiti pozornost? Koji zakoni ili pravne forme igraju odreenu ulogu? Koje institucije i s kolikim/kojim kompetencijama sudjeluju u procesu odluivanja? Koji meunarodni sporazumi, pravila i obveze odreuju okvir djelovanja?

policy (sadrajna dimenzija)

O kojem se politikom problemu radi? Koji se ciljevi trebaju ostvariti? O kojim prijedlozima rjeenja se diskutira? Do kojih rezultata je dovela politika? Kako se ocjenjuju rezultati?

politics (procesualna dimenzija) proces stvaranja politike volje i proces odluivanja

Tko sudjeluje u ovom procesu, odnosno koga se on tie? Kakve anse postoje za sudjelovanje u ovom procesu i koje od tih ansi se koriste? Kuda se proteu konfliktne linije? Koje strukture moi postoje i kako se na njih moe utjecati? Koji interesi postoje, na koji nain se oni prezentiraju i provode? Kako se odreuje veina i na koji nain se glasa?

Politika se satoji od politikog djelovanja. Politiko djelovanje jest tip ljudske djelatnosti koji se odnosi na oblikovanje ivota u politikoj zajednici, dravi ili politikom drutvu. Politiki djelovati mogu pojedinci, skupine, nacije, drave... Ono se odvija prema:

Odvija se prema nekim vrijednostima Odvija se unutar ustanova Temelji se na pravnim propisima (zakonima)

Da bi netko politiki djelovao treba imati politiku volju. U sukobu politikih volja pobjeuje jaa. Volja za moi/stjecanjem moi temeljno je naelo politikog djelovanja suvremenog ovjeka.

Politiko djelovanje, bilo spontano ili plansko, ovisi prvenstveno o politikoj situaciji. Situacije oznaavaju uvjete, mogunosti ili pretpostavke da bi se uope djelovalo. Politika situacija moe biti dobra i stabilna ili zaotrena, napeta, krizna S obzirom na situaciju osoba se odluuje za oblik djelovanja

3

Politko djelovanje jest uvijek radi odreene svrhe pokrenuto je nekim motivima najei motivi su sudjelovanje u vlasti, obnaanju dravnikih polsova, uivanje u ugledu i asti, realizacija osobnih koristi, vlastiti probici, osjeaji manje vrijednosti, maligna agresija, pripadnost rubnim grupama.... Ispravan motiv jest postizanje OPEG DOBRA. Trebalo bi biti motivirano vrednotama, ali moe i malignom agresijiom etniko ienje, ratovi...

Pod pojmom opeg dobra treba shvatiti skup onih uvjeta drutvenog ivota koji skupinama i pojedincima omoguuju da potpunije i lake dou do vlastitog savrenstva. Ope dobro obuhvaa sve one uvjete drutvenog ivota u kojima ljudi, obitelji i udruenja mogu potpunije i lake postii svoje usavrenje.

Za politiko su djelovanje potrebna i sredstva djelovanja Machiavelli vladar koristi razliita sredstva osvajanja i ouvanja vlasti: sila, oruje, nasilje (lav) ili lukavstvo, spletkarenje, mito (lisica) U modernim dravama, kojima je svrha ouvanje postojeeg poretka, vladajua elita koristi manipulaciju i silu kao sredstva djelovanja Svaki oblik vladavine ima svoju politiku instrumentalizaciju Cilj djelovanja politiko djelovanje je posredovano sredstvom radi nekakve svrhe (uvijek se djeluje radi neega), npr. osvajanje, sudjelovanje, ouvanje vlasti Djelovanje zavrava ispunjenjem odreene svrhe. Ili politiko djelovanje moemo odrediti kao proces za ostvarenje nekih vrednota, ono moe biit i ostvarenje ciljeva agresijom, u kojeg je opet u pozidini elja za vlau i moi.

Politiko djelovanje mora se temeljiti na: 1. slobodi 2. politikoj kulturi stanovnika (politika kultura je prevladavajui nain razmiljanja o politici i stil politikog ponaanja graana u nekom drutvu. Skup uvjerenja i stavova koje imaju graani o politikim objektima (institucije, vlada, parlament, politike stranke) i politikim procesima u svom drutvu 3. uvanju i zatiti ljudskog dostojanstva.

Naini politikog djelovanja: 1. politiki govor svrha mu je nagovaranje elja da ideje, stavovi, interesi, intencije budu prihvaene od sluatelja (iz knjige) 2. napisi politikog sadraja 3. fizikom akcijom (politka utakmica) to je borba politkih stranaka za osvajnje vlasti i za ostanak na vlasti. No u politikoj utakmici sudjeluju i oni koje ne zanima osvajnje vlasti ve samo utjecaj na vlast interesne skupine, sindikati. Politku utakmicu ne moemo svesti samo na borbu politkih stranaka ve je treba razumijevati kao izraz ovjekove slobode gdje se ovjek odluuje za ovu ili onu vrijednost

Vrste politikog govora: a) Ekskluzivni rabi se u krugu poljikih djelatnika. Jezik je profesionalan i smatra se

profesionalnim argonom. b) Totalitarni - - kada vladajua skupina stvara novi jezik kao sredstvo vladanja i

manipuliranja. Totalitaran jer se eli proiriti na sva podruja djelovanja

4

c) Demokratski politiki govor razvija se i upotrebljava u sklopu politike komunikacije. To je jezik dijaloga, tolerancije, prihvaa razliitost u gleditimaPrihvatljiv

Politiki govor moe biti jo i: A) Emotivan eli se emotivno utjecati na sluatelja biranjem takvih rijei B) Ekspresivni krasi ga elokventnost karakteristika govornika C) Iterativni ponavljanje odreenih rijei ili fraza da se poruka bolje prihvati kod

sluateljstva ili da se provjeri reakcija sluateljstva D) Ekstenzivni govor sa strategijom da se poniti ono to je bilo prije reeno, ili da se

sugovornika odvrati od glavne teme pria se nairoko, mnogo umetanja, digresija, sjeanja

E) Koherentni svojstvo dobrog govornika da govor uini skladnom i logikom cjelinom

Slobodan izbor znai da se ovjek moe bez utjecaja nekog subjekta ili bez ograniavajueg sredstva nesmetano opredijeliti Slobodan izbor u politici znai odluku za jedno od vrijednosnih politikih usmjerenja i u skladu s tim usmjeravanje vlastitog djelovanja Apstinencija metoda izbjegavanja svakog politikog djelovanja bez obzira na situaciju Za apstinenciju je potrebna odluka, a s njom i slobodan izbor

5

MO i Vlast Mo mogunost provedbe vlastite volje unato otpora. Mo je sposobnost osobe ili grupe da navedu druge osobe da se ponaaju onako kako se ne bi ponaale po vlastitoj volji. Svaka osoba i svaka drutvena grupa ima nekakvu mo, manju ili veu i one tu mo neprestano upotrebljavaju jedne spram drugih. Npr.: mo imaju i upotrebljavaju roditelji i djeca jedni prema drugima, supruzi jedni prema drugima, poslodavci i radnici jedni prema dugima, razbojnik prema rtvi, drava prema graanima... Prisila je primjena moi jednoga subjekta prema drugome. Dok je mo samo sposobnost navoenja drugoga subjekta protiv njegove volje i to primjenom ili predoavanjem nekoga zla. Mo - glavna odrednica vlasti koja ne znai samo fiziku sili, niti se samo na nju oslanja, ona se moe oitovati u bogatstvu, moralu, pravednosti, drutvenom rangiraju, odreenoj slubi... Moe se oitovati kao prinuda ili kao utjecaj. Autoritet pod tim pojmom podrazumijevamo razinu potovanja ili asti povezanih s drutvenim poloajem

Tri vida moi: 1. Gospodarska (ekonomska) mo 2. mo tjelesne prisile 3. politika mo 4. ideoloka mo

1. Gospodarska mo: ona bi trebala biti pretpostavka ukupne moi vlasti, samim time i moi tjelesne prisile i politike moi. Ako autoritet vlasti ne raspolae gospodarskom moi ili ona nije dovoljno velika on nee biti u mogunosti koristiti niti ozbiljiti mo tjelesne prisile niti vid politike moi. Ona bi bila u: 1 mogunosti, vlasnitva, raspolaganja, koritenja, upravljanja na izravan ili neizravan nain: stvorenim dobrima, javnim dabinama (porez, takse, carine), 2. u mogunostima gospodarske prisile novane kazne, oduzimanje imovine 3. u mogunostima i ostvarenjima naobrazbe, zapoljavanja, zdravstva, odravanja dravnih zgrada, cesta, kola, komunalnih slubi

2. Mo tjelesne prisile: Drava ima monopol oruane moi i legalne prisile u drutvu. To znai da ona jedino ima pravo posjedovati oruje i pomou njega vriti fiziku prisilu, tj. prijetiti nasiljem i primjenjivati silu protiv ivota, tijela, slobode i imovine ljudi radi iznuivanja odreenih ljudskih ponaanja. Ujedno drava zabranjuje svim drugim subjektima posjedovanje i upotrebu oruja. Ona svaku privatnu prijetnju i primjenu nasilja oznaava kao delikt koji se pravno kanjava. To pak podrazumijeva i dunost svih pojedinaca da svoje meusobne sporove i sukobe ne rjeavaju fizikim nasiljem ( s izuzetkom nune obrane) i da se radi rjeavanja teih sporova obrate policiji i sudovima. Da bi djelotvorno upotrebljavala fiziku mo, drava ima dvije specijalizirane podorganizacije: vojsku i policiju. Prva raspolae oruanom silom prvenstveno u odnosima s drugim dravama, a druga za odravanje unutranjeg reda u drutvu. Pri primjeni sile oituje se u oslanjanju vlasti na vojsku i policiju, zatim u mogunosti izricanja smrtne kazne, u ograniavanju i oduzimanju slobode.

6

3. Politika mo: sastojala bi se u provoenju i ostvarenju politikih planova i programa

4. Ideoloka mo drave: pod treba spomenuti sva ona struna znanja politika, ekonomska, pravna, vojna, tehnoloka koja posjeduju ljudi iz dravne organizacije. Ideoloka svijest se iri putem obitelji, vjerskih grupa, kolstva, politikih stranaka, umjetnosti i tiska i drugih medija, ali drava je vjerojatno bila i ostala najmoniji ideoloki aparat. Snano sredstvo svake dravne ideologizacije, ali najprisutnije u moderno doba, jest i dravno voenje ili barem nadzor sustava obrazovanja i odgoja mladei, od osnovnog do visokog kolstva, kojim se znatnim dijelom razlikuje moralna i intelektualna osobnost mladih prema vladajuim svjetonazorima. Drava zatim iri svoje ideoloke utjecaje i preko politikih stranaka koje su njoj bliske ili koje ona kontrolira. Danas pogotovu u sredstva ideologizacije moemo ubrojiti sredstva masovnih komunikacija .-tisak, televizija, radio. Putem njih selekcioniraju se i objavljuju informacije i tumaenja drutvenih zbivanja koja odgovaraju interesima i ciljevima vladajuih, oblikujui tako opu i politiku svijest znatnog dijela naroda.

TEORIJA RASPODJELE MOI U DRUTVU:

TEORIJA ELLITA: Mosca Gaetano (1858-1948) On vidi drutvo piramidalno, podijeljeno na slojeve. Na vrhu piramide su elite , a na dnu se nalaze mase. Vrh piramide Mosca naziva politikom klasom. Ona kontrolira vlast- prvotno ju ine ratnici, pa bogatstvo, a danas specijalistiko znanje tehnika i tehnoloka naobrazba. Politika klasa je klasa ljudi koji se istiu vrlinama, sposobnou i obrazovanjem, meutim ono to im daje mo jest njihova meusobna organiziranost, povezanost. Organiziranost i povezanost daje prevagu nad masom. Ona je ujedno i uporite da e tako biti dovijeka. Masa se uvijek podinjava ona ivi u mitovima, iluzijama. Ope pravo glasa jest zapravo prijevara mase, izborni sustav kako ih svrgnuti ako su povezani. Mills C. Wright (1916-1962) dri da u SAD- u vlada elita od tri dijela: ekonomske, vojne i politike. ta su tri dijela usko povezana zajednikim interesima, rodbinskim vezama i viestrukim ulogama. Npr. visoki politiki i vojni dunosnici nakon prestanka vojne slube postaju savjetnici velikih korporacija, vjenanjima svoje djece usko se povezuju i tako stvaraju vrsta uporita.

Oretga y Gasset analizira masu. rekao je da je dananji ovjek ovjek mase. On je prosjean ovjek, zadovoljan postojeim, utopljen u sivilo ivota, kojem je jedini cilj pseudoimitacija stila ivota elita. Masa preuzima poslove za koje nije sposobna i tako srozava kvalitetu svega. W. Dumhoff model vladajue klase - vlasnici imovine u gospodarstvu, preko ekonomske moi (vlasnitvo, kontrola nad vlasnitvom i stjecanje dobiti na tritu) kontroliraju na vane imbenike u dravi

Pojava novih elita: a) Bobosi, burujski boemi - ide suprotno gospodarskim i ekonomskim pravilima koja

gue humanost (pretvaraju se kasnije u bobose burujske boeme; bobosi su nova elita Zapada jer nose gospodarske promjene, te diktiraju uvjete na tritu). burujski boemi u SAD-u (rado govore o ljubavi prema ovjeanstvu, uivaju New Age, slave istu prirodu, ali su istovremeno vrlo nemilosrdni na tritu i

7

trude se unititi konkurenciju. Gaje predatorsku poslovnu strategiju; visoko obrazovani pojedinci elita znanja npr. Bill Gates.

b) treeputai javljaju se u Zapadnoj Europi, predstavnici nove socijaldemokracije tzv. treeg puta (npr. uz Tonya Blaira) govore o ljudskom zajednitvu, slobodnoj trgovini i LLL-u, konkurentskoj prednosti intelektualnog kapitala, te prihvaaju globalizaciju. Odgovaraju bobosima koji su na podruju SAD-a

c) - kolibri u zemljama istone Europe, bivi komunisti koji su preuzeli liberalnu retoriku. Proistekli su iz strukture komunistikih reformista.

PLURALISTIKE TEORIJE: Mo se ne nalazi u nekom odreenom sjeditu nego je rasprena drutvom. Ona kae da graanin kao pojedinac ima malo ili nita utjecaja na donoenje politikih odluka. Ali istodobno naglaavaju postojanje mnotva interesnih skupina koje utjeu na vlast svojim razliitim zahtjevima, ograniavajui tako potpuni utjecaj bilo koje grupe ili klase na politiki ivot. Politiki je ivot u demokratskim drutvima oznaen stalnim pregovaranjima izmeu razliitih interesnih grupa: privrednih organizacija, sindikata, .... Svaki punopravni graanin drutva ima neku koliinu moi. Glavnu ulogu po pluralistikim teorijama imaju politike stranke i interesne skupine. Politike stranke ele doi na vlast, cilj im je osvajanje vlasti ili barem ulazak u parlament. Zastupaju ope interese da akumuliraju to veu mo koje su pojedinci nositelji. Cilj im je i ispunit interese biraa da budu ponovno izabrane. Interesne skupine - nemaju za cilj osvajanje vlasti, ve vre samo pritisak da se realiziraju njihovi specifini interesi. Djeluju kao grupe za pritisak mito, donacije, apeli na javno miljenje, graanska neposlunost, osiguranje ekspertize, lobby1

Najpoznatiji autor je Robert Dahl koji takav sustav naziva poliarhijom vladavinom mnogih.

1Pojam lobiranje je nastao u Engleskoj od rijei lobby zbog toga to su se zastupnici engleskog parlamenta nalazili s predstavnicima razliitih interesnih skupina u predvorju (lobby-u) Donjeg doma. Ovakva definicija moe posluiti danas jer nije izgubila svoju bit. Moe se samo prenositi na razliite sfere. Lobiranje je jednostavno reeno, nastojanje interesnih skupina da utjeu na one koji donose odluke. Lobiranje je pismeno i usmeno komuniciranje kojim se nastoji uvjeriti ljudi na odreenim pozicijama da svoju politiku mo iskoriste za odreeno djelovanje.. Lobira se najee zbog dva razloga; prvo da se rijei postojei problem i drugo, da se izazovu odreene promjene. Lobiranje obino podrazumijeva interakciju sa institucijama kao to su dravni organi, lokalne vlasti

8

VLAST

VLAST Vlast je mogunost da se svim lanovima drutva uspjeno izdaje naredbe. Vlast je sustav koji osigurava pokoravanje naredbama. Vlast je neto vie od gole moi. Kae se da je vlast legitimna i legalna mo, a to znai sposobnost prisiljavanja drugoga koja je priznata od jednog dijela drutva i zasnovana na drutvenim normama. Uz pojam vlasti vee se i pojam hijerarhije. Hijerarhija je odnos izmeu pripadnika jedne drutvene grupe koji imaju vie moi i vlasti i pripadnika te grupe koji imaju manje moi i vlasti. U tom su odnosu prvi nadreeni, a drugi podreeni. Ali to to znai preciznije? Hijerarhija je povezivanje poslova u jednoj drutvenoj grupi nakon to su ti poslovi bili podijeljeni radi uspjenog ostvarenja zadanog cilja. Tu se pojavljuju odnosi koji se ine podreenost i nadreenost.

- neke osobe (nadreeni) postavljaju druge (podreeni) na radna mjesta - neke osobe (N) zapovijedaju drugima (P) da neto ine ili ne ine - neke osobe (N) nadziru da li druge osobe (P) izvravaju svoje dunosti - neke osobe (N) pozivaju na odgovornost i kanjavaju druge

Vlast je glavna dominantna drutvena skupina koja je na odreeni nain uspostavljena izborima, nasiljem ili meunarodnim instrumentima te ovlatena putem svoje moi, poretka prava tvoriti, ostvarivati i promicati svoju volju, interese i vrijednosti.

Legitimitet vlasti jest udoredno opravdanje. Legitimitet vlasti jest mogunost i injenica da veina graana neku vlast slijedom odreenih razloga smatra kao primjerenu, ispravnu i prieljkivanu. Legitimitet vlasti mora biti utemeljen na moralno vrijednosnim elementima uspostavljanja vlasti i njezina ostvarenja. Legitimnost je stupanj prihvaenosti politike vlasti od lanova politike zajednice

imbenici legitimnosti kojima neka vlast uvruje povjerenje kod graana: a) dugotrajnost dugotrajnost vladavine smatra se da je to znak uvaavanja i prihvaanja

od strane naroda b) dobro upravljanje (legitimnost kod ostvarenja) c) ustroj vlasti - u demokratskim zemljama je to legitimnost kod uspostave vlasti. To

jest da e vlast doista predstavljati svoje graane d) manipulacija dravnim simbolima nacionalna zastava, povijesni spomenici,

domoljubne parade trebaju uvjeriti narod da je vlast legitimna i da joj se treba pokoravati

Legitimnost kod uspostavljanja vlasti:

a) kvaliteta izbora zahtijeva viestranaje, mogunost opoziva izabranog, nedopustivost izbornog inenjeringa prije, tijekom i nakon izbora

b) zahtijeva se aktivno i pasivno birako pravo, tajni izbori c) primjerenost odreenih izbornih jedinica prostorna podjela i veliina jedinice d) potreba u odreivanju i uspostavi mjerodavnih tijela za tijek provoenja izbora -

izborni odbori i nadzorni odbori e) odreenja pravila izbornog natjecanja vrijeme za promidbu, predstavljanje na

televiziji, financiranje .. f) unaprijed odreeno raunanje glasova g) primjerenost utvrivanju ishoda izbora i naina objavljivanja izbora

9

Legitimnost kod ostvarenja vlasti:

a) trajna namjera vlasti u promicanju i skrbi za ljudska prava slobode b) na ozbiljenju naela jednakosti, pravinosti, snoljivosti i slobode c) uspostavljanje onih vrijednosnih sadraja koji tvore socijalnu dravu osiguranje i

stvaranje drutvenog bogatstva, u pravinoj raspodjeli materijalnih vrijednosti, u pravinoj pomoi onima koji su slabiji i ugroeni

d) u primjerenom uspostavljanju sudske vlasti koja se oituje u njezinoj neovisnosti od glavne drutvene skupine

e) u pruanju mogunosti ostvarivanja referenduma, plebiscita i peticija f) naelo odgovornosti vlasti protee se na sva dravna tijela i na sve razine ako je

stranaki kandidat mogunost opoziva od stranke, a ako je nezavisni kandidat podlijee optubi vlastite svijesti

g) mogunost javnog okupljanja i javnih prosvjeda tzv. naelo graanske neposlunosti na koje se mogue prizvati ili zbog priziva savjesti ili zbog nepotivanja ustava

Legitimnost vlasti takoer se oituje u naelu diobe vlasti (zabrana poremeaja djelokruga).

Legalno ono to je u skladu sa zakonom Legalitet djelovanje politike vlasti u zakonskim granicama

Prema Max Weberu razlikuju se tri tipa vlasti: a) tradicionalna vlast prihvaa se zato to je oduvijek tako bilo. Legitimnost se

zasniva na svetosti prastarih obiaja i nepisanim pravilima te na potivanju tradicije. Takva vlast se temelji na a) odanosti vladaru; b) vladar je predstavnik tradicije on je sveto potuje; c) upravni aparat ine roaci i vjerni podanici; d) poslunost se iskazuje vladaru, a ne podanicima.

b) Karizmatska vlast zasniva se na vjerovanju podanika u iznimne i nadnaravne osobine voe. Iz osobitosti karizmatinog voe proizlaze obiljeja karizmatine moi: a) podanici ga priznaju voom; b) bezrezervno su mu podloni

c) Racionalna vlast temelji svoju legitimnost na pravilima i procedurama koja odreuju prava i dunosti i podanika i onih koji su na vlasti. U ovom tipu poslunost se ne duguju voi nego zakonu. Potivanje zakona je obaveza za sve. Provoenje zakona povjereno je upravnom aparatu birokracija. Veina zapadnih zemalja pripadaju tom tipu vlasti. Obiljeja su: sve slubene zadae odreene su jasnim pravilima; vlast je organizirana prema hijerarhijskom naelu.

10

DRAVA Drava je sigurno najvaniji oblik ovjekovog drutvenog ivota i organiziranja. Premda je gotovo nemogue da ovjek ivi van neke drave, ipak se drava esto gleda i shvaa kao ograniavajui inilac u ivotu koja mnogo toga od pojedinaca zahtijeva i suuje njegovu politiku slobodu. Dravu s njezinim velikim aparatom graanin doivljava kao neki teret, a u najboljem sluaju kao nuno zlo.

Zato se esto u vezi s dravom postavljaju ovakva pitanja: Je li drava institucija za zatitu sviju meu sobom(individualizam), ili je drava institucija za zbrinjavanje sviju svim potrebnim sredstvima. Je li drava neto naravno ili je ona ljudsko iznaae. Da li je ona poredak pravde ili rezultat klasne strukture drutva.

Izraz drava zapravo obuhvaa dva pojma: a) zajednicu ljudi koji obitavaju na nekom odreenom teritoriju b) drava kao institucija, tj. kao aparat vlasti.

Drava je zajednica na odreenom teritoriju u kojoj postoji suverena vlast nad tim

teritorijem i ljudima u svrhu osiguranja opeg dobra i blagostanja.

Pojam naroda: on obuhvaa tri razliita znaenja: a) narod kao skup dravljana (demos) ovo se znaenje odnosi na osobe koje

svojom drutvenom moi stvaraju dravu, tj. Sudjeluju u njenom politikom ivotu. U antikoj Grkoj takav se narod narod nazivao demos, u starom Rimu Populus Romanus (narod rimski), a novom vijeku jednostavno narod. Narodom se u ovom smislu jednostavno oznauje stanovnitvo neke drave kao skup slobodnih i jednakopravnih dravljana bez obzira na drutveni status, srodstvo, obrazovanje i vjeru. Narod je ovdje pravno-politika kategorija.

b) Narod kao plebs (puk). Ovdje je narod socio-politika kategorija oni koji su nasuprot vladajuoj klasi obian puk, sirotinja, radnici, seljaci...

c) Narod kao etnos narod je jedinstvena i neponovljiva cjelina, zajednica ljudi sa zajednikim jezikom, obiajima, dijalektima, vjerom, povijesti, kulturom... To je zajednica zasnovana na (stvarnoj ili zamiljenoj) zajednikoj povijesti i kulturi. Psiholoka dimenzija je tu vrlo vana i drutveno i politiki osjeaj pripadnosti nekom narodu

Pojam nacije2: - stabilna i posebna ljudska zajednica konstituirana kao politiki suveren narod to znai da posjeduje teritorij, karakteristinu kulturu i samostalni gospodarski sustav. Ona je zapravo jedinstvo demosa, puka i etnosa. Ne mora se podudarati s pojmom politikog naroda. Ona se pojavljuje u 17 stoljeu postala mobilizirajua snaga s mnotvom vrijednosnih elemenata kao to su:

a) Poimanje samostalnosti zajednice

2 Prve nacije drave nastaju u Europi u od 16. Stoljea pa nadalje. Prve nacije-drave su Engleska, Francuska,

panjolska, a zatim u 19 stoljeu nastaju Italija i Njemaka. Tek nakon I. svjetskog rata raspadom Otomanskog Carstva i Austro-Ugarske nastaje vie nacija drava. U anglo-saksonskim zemljama (VB i SAD) pod nacijom se najee misli na dravljanstvo. Tako Amerikanci su jako ponosni na svoju pripadnost amerikoj naciji, mada su po svom podrijetlu vrlo razliiti. U Europi takvom stavu bliski su Francuzi i vicarci. Inae u Europi je shvaanje nacije u veoj mjeri povezano s etnikim podrijetlom, to jest sa zajednikom kulturom, jezikom, obiajima

11

b) Zahtjev za teritorijalnim jedinstvom i nedjeljivou c) Patriotizam d) Legitimna nacionalna volja za politikom moi i stvaranjem drave

Suverenost oituje se u naelu samoodreenja naroda (narodni suverenitet). Ono bi oznaavalo neporecivu mogunost svakog naroda da sam (izravno) ili neizravno putem svojih predstavnika prema bitnim obiljejima svoga bia, svoje tradicije samosvojno odlui i uspostavi svoju politiku osobnost u svojoj dravi. Pojam naroda oznauje skup dravljana Sastavnice naela samoodreenja:

a) volja naroda da uspostavi samosvojnu dravu na povijesnom prostoru gdje ivi. b) potreba i volja naroda da uspostavi legitimnu politiki vlast u svojoj dravi koja bi

onda bila jamstvo ljudskih sloboda i prava. c) uspostava primjerenog pravnog poretka d) uspostava primjerenog gospodarskog poretka e) potreba i volja naroda da samostalno raspolae prirodnim i stvorenim dobrima na

svom dravnom podruju f) potreba samostalnog udruivanja i razdruivanja

Drugo znaenje termina suverenost suverena vlast jest vrhovna vlast. Suverenost drave oituje se u njezinoj jedankopravnosti sa ostalim dravama na meunarodnoj politikoj sceni; te suverenitet u tom sluaju zabranjuje mijeanje drugih drava ili institucija u politiku dotine drave. Vanjska dimenzija suvereniteta podrazumijeva da nema konanog i apsolutnog autoriteta iznad suvremene drave i izvan nje te da drave mogu biti odreene kao neovisne u svim stvarima unutarnje politike.

U meuvremenu je moderno doba na svjetskoj sceni dovelo je do pomaka struktura meunarodnog poretka prema svjetskoj zajednici isprepletenoj gustom mreom razliitih odnosa formalnih i neformalnih. Tako je na globalnom planu izraena fundamentalna briga za prava pojedinca s kolektivnim prioritetima: mir, zabrana genocida, prihvaanje koncepta zatite i ouvanja zajednikog nasljea ovjeanstva u to se uklapaju kulturna i prirodna blaga, kao i neobnovljivi resursi Posljedice nekih politikih odluka drave nacije postaju sve vanije i za gaane drugih drava, budui da se izvjesne politike odluke ne tiu samo graana dotine drave- nacije i iskljuivo njih, nego imaju ire dosege. Npr. kada se odluuje o razmatranju ili gradnji nuklearnih postrojenja blizu susjednih zemalja, odlagalitima otpada ili primjerice, o posljedicama klimatskih promjena izazvanih razliitim zagaenjima, o genetski modificiranoj hrani Ekoloka pitanja takoer seu izvan nacionalnih granica. Unitavanje prauma, oneienje zraka i nuklearne katastrofe mogu dovesti do oneienja okolia i u drugom zemljama i dijelovima svijeta. Kako sve vie ljudi putuje zdravstveni problemi kao to je AIDS (ptija gripa, SARS) teko se rjeavaju na razini jedne zemlje. Zatim velik utjecaj i golema koliina moi nalazi se kod meunarodnih i transnacionalnih institucija, kao to su Europska zajednica, NATO, MMF, WTO koje smanjuju raspon moguih odluka neke veine u nekoj dravi. Npr, - WTO i MMF raspolau djelotvornim mehanizmima za provedbu vlastitih interesa na utrb nacionalnih drava, poglavito onih siromanijih i onih u razvoju. MMF se koristi uvjetima kreditiranja. Konkretno to znai da se kreditima otvara put stranom vlasnitvu i dominaciji nad gospodarstvom, osobito u proizvodnji i financijama. Na primjer, nakon

12

ekonomske krize u jugoistonoj Aziji, MMF je nametnuo Tajlandu i Junoj Koreji da dopuste poveanje stranog vlasnitva u gospodarstvu; ili nametnuo je Tajlandu politiku doputenja stranim bankama veinski udio u vlasnitvu nad domaim bankama. U takvim su uvjetima akreditiranja bogata poslovne i tehnoloke korporacije na kraju potpuno ili djelomino ovladale bankama, financijskim institucijama i kljunim tehnolokim podrujima svijeta u razvoju. A WTO prijetnjama protiv izvoza robe. Na primjer: Prijedlogom zakona za razvoj Afrike 2001, pod pokroviteljstvom WTO i amerike vlade prevarene afrike zemlje. Taj prijedlog trebao ja omoguiti afrikim gospodarstvima da sa svojim proizvodima, bez carina i uvoznih kvota, uu na ameriko trite u zamjenu za davanje koncesija amerikim tvrtkama. Amerika vlada doputa pristup tritu samo onoj robi za koju misli da nee imati negativne posljedice za amerike proizvode. Prema tome kava, eer i ostali proizvodi od kojih bi afrika gospodarstva imala koristi nisu bila obuhvaena. to je bilo obuhvaeno uvoz tekstilnih proizvoda- afrikih tkanina, ali samo do 3, 5% s mogunou ukidanja te povlastice ukoliko e to ugroavati domau ameriku proizvodnju. Za uzvrat taj prijedlog od afrikih zemalja trai:a) da uklone sve prepreke za svu trgovinu i ulaganja pod pokroviteljstvo WTO-a, da nastave procese privatizacije, ukinu dravne subvencije i kontrolu cijena, da odrede donju dobnu granicu za rad djece, da se ne petljaju u nikakve aktivnosti kojima se ugroava sigurnost SAD-a i njezini vanjskopolitiki interesi

Potrebno je spomenuti i stanje zemalja treeg svijeta koje se nalaze u velikoj bijedi i ovisne su o visokorazvijenim zemljama. Jo jedan dobar primjer ugroavanja nacionalnog suvereniteta jest pitanje meunarodne intervencije.

Npr. poveljom Un-a o ljudskim pravima drava kao suvereno tijelo vie nije autoritet iznad graanina u meunarodnoj areni jer prava svake osobe mogu biti postavljena iznad zahtjeva odreene drave ili ak protiv njega. Nacija drava postaje samo jedan od aktera politikog zbivanja. UN doputa djelovanje i zadiranje u suverenitet:

1998 rimski Statut Meunarodnog kaznenog suda. lanak 2. iz Konvencije na slijedei nain definira zloin genocida: - genocid znai bilo koje od nie navedenih djela poinjenih s namjerom da se uniti, ui cijelosti ili djelomice, nacionalna, etnika, rasna ili religijska skupina kao takva:

a) ubijanje lanova skupine b) nanoenje ozbiljnih tjelesnih ili duevnih ozljeda lanovima skupine namjerno nametanje ivotnih uvjeta sraunatih da izazovu djelomino ili potpuno fiziko unitenje skupine d) nametanje mjera s ciljem sprjeavanja poroda unutar jedne skupine e)prisilno premjetanje djece iz jedne skupine u drugu skupinu Primjeri genocida otomanska Turska u doba genocida u Armeniji, nacistika Njem,aka, SSSR pod Staljinom, Kamboda pod Crvenim Kmerima, Ruanda Hutu i Tutsi, Srebrenica Interesantno je primijetiti da se mnoge od ovih stvari neprestano dogaaju, ali se ipak ne poduzimaju intervencije npr. kina sa svojom populacijskom politikom.

13

Zloin protiv ovjenosti - rimski Statut Meunarodnog kaznenoga suda: - zloin protiv ovjenosti znai bilo koje od nie navedenih djela koja su poinjena

svjesno i kao dio opsenog ili sustavnog napada usmjerenog protiv bilo kojeg civilnog stanovnitva_

- Umorstvo - Istrebljenje - Porobljavanje - Deportacija ili prisilno premjetanje stanovnitva - Zatvaranje ili drugo liavanje fizike slobode koje kri temeljne odredbe

meunarodnog prava - Muenje - Silovanje, seksualno ropstvo, prisilna prostitucija, sterilizacija ili bilo koji drugi oblik

spolnog nasilja usporedive teine - Progon bilo koje prepoznatljive skupine ili zajednice s politikih, rasnih, nacionalnih,

etnikih, kulturnih, religijskih, spolnih, ili drugih osnova koje se openito smatraju nedopustivima prema meunarodnom pravu

- Prisilno nestajanje ljudi - Zloin aparthejda

Humanitarna intervencija je opravdana kada predstavlja odgovor (uz razumne izglede na uspjeh) na djela kojima se oduzima ivot ili nanose ozbiljne tjelesne ili duevne ozljede velikom broju ljudi ili kojima se namjerno nameu ivotni uvjeti sraunati na to da izazovu njihovo fiziko unitenje, kada drava koja nominalno ima vlast to ne moe ili ne eli sprijeiti.

Ovo stajalite otvara mnoga pitanja: koliko ljudi ini velik broj, koliko ozbiljne moraju biti ozljede, tko e procijeniti i odluiti kada nastupa stanje namjerne ugroenosti i torture. Moemo li ekoloko zagaenje smatrati genocidom

Danas su ti kriteriji svedeni na dva kriterija koji su izraeni u izvjeu Odgovornost zatite: - masovni gubitak ivota, stvaran ili predvidljiv, bilo s genocidnim namjerama bilo bez

njih, koji je posljedica ili namjernog djelovanja drave ili njezine nesposobnosti da djeluje ili njezina raspada

- masovno etniko ienje, stvarno ili predvidljivo, bilo putem ubijanja, prisilnog izgnanstva, zastraivanja ili silovanja

Elementi drave su: - teritorij - stanovnitvo - vlast

A) teritorij -. sve drave imaju tono utvreni prostor na kojem se prostire njihova vlast, koja se naziva dravni teritorij. On predstavlja trodimenzionalni prostor, koji obuhvaa povrinu zemlje, njezinu unutranjost i zrani stup iznad kopna i voda. Iako nisu dijelovi teritorija u uem smislu, brodovi, zrakoplovi i zgrade diplomatskih sjedita predstavljaju produenje dravnog teritorija, bez obzira gdje se nalaze. kao element drave, teritorij ima politiku i pravnu funkciju. On oznaava gdje se vri suverena vlast pojedine drave, odnosno dokle seu ovlasti njezinih organa i slubenih osoba.

14

Teritorij pokazuje pravno obiljeje suverenosti: na teritoriju jedne drave primjenjuju se samo njezina prava. Danas vlada teritorijalno naelo. Dravni teritorij omeen je granicama. Moemo razlikovati prirodne granice mogu biti planine, vodeni tokovi i sl. Tvorene granice mogu biti stvarno sagraene (poput poznatog kineskog zida), odnosno mogu biti primjerenim nainom obiljeene. Granice na vodenim povrinama razliito se odreuju ovisno radi li se o jezeru, rijeci, moru. Npr. rijeke se najee raspodjeljuju putem geometrijske sredine tj. jednakom udaljenou od obje obale, ili/i plovnim putem rijeke, maticom rijeke. Ona je zamiljena crta koja se utvruje meunarodnim sporazumima i dijeli teritorij jedne od teritorija druge drave. Problem morskih granica: Potrebno je razlikovati pojmove: otvoreno more i obalno more. Otvoreno more obuhvaa one morske prostore koji su zajedniko dobro svih drava Obalno more podruje mora u kojem drave zadravaju svoja suverena prava. Ono je dio teritorija drave kojoj pripada. Ono se uvjetno reeno dijeli na dva podruja: unutranje vode i teritorijalno more. Unutranje vode izjednaene su s pravnim reimom kopna, a to se odnosi na luke, zaljeve i prostor izmeu otoka. Unutranje morske vode bio bi prostor od najudaljenijeg dijela kopna (najudaljeniji otok kod nas je Palagrua, odnosno Jabuka), pa prema obali Teritorijalno more se smatra se dijelom drave, no ono omoguuje brodovima pravo tzv. "nekodljivog prolaska", to znai da ne moraju traiti posebnu dozvolu za uplovljavanje, pod uvjetom da ne ugroavaju mir i sigurnost obalne drave, te da ne koriste njezine pomorske resurse. Problem zranog prostora: svakoj se dravi priznaje potpuna suverenost nad zranim prostorom koji se protee iznad njezina kopna i teritorijalnog mora. Strani zrakoplovi, helikopteri, baloni i sl. imaju tako pravo preleta samo iznimno, odnosno prema ugovoru. Najee se u tu svrhu sklapaju dvostrani i viestrani ugovori, kojima se ureuju zrani putovi tzv. koridori.

Ustav RH. lanak 2; 32

Stanovnitvo:

Stanovnitvo je jedna od osnovnih sastavnica drave i ine ga sve osobe, pojedinci i skupine, koje se trajno ili privremeno nalaze unutar prostora drave, a na koje se odnosi vlast u dravi, dakle na koje se odnosi njena mo, poredak prava i suverenost. Stanovnitvo se moe podijeliti na dvije kategorije: dravljane i strance (nedravljane) Dravljani: su stanovnici koji su u posebnom pravnom odnosu prema dravi koji nazivamo dravljanstvo. Dravljanstvo mu daje mogunosti odreenih prava i obveza koje nedravljani nemaju. Rije je o odreenim pravima: pravima izbornih ovlatenja, da se dravljanima nastoji osigurati primjerna skrb i zatita ako se nalaze i izvan matinog teritorija, da dravljanin u naelu ne moe biti izruen, protjeran3. to se pak tie obaveza i dunosti na prvom mjestu je vojna obveza i obveza snoenja javnih tereta (primjerice poreza). Dravljanin je subjekt javnog podruja djelovanja za razliku od graanina koji je subjekt privatnog podruja djelovanja. Unutar skupine dravljana potrebno je uoiti postojanje odreenih skupina koje se nazivaju etnikim manjinama, zajednicama...

3 Ustav RH dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se moe

oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj dravi lanak 9.

15

Prema odgovarajuim zahtjevima odreenih meunarodnih instrumenata, vlast u dravi bi trebala skupini svojih dravljana jamiti, osigurati sadraje tzv. kulturne samobitnosti, a posebice primjerenu slobodu iskazivanja, posvjedoenja svojeg nacionalnog bia. (URH l. 15)

Stjecanje dravljanstva. a) stjecanje dravljanstva roenjem prema mjestu roenja tzv. pravo tla (ius soli) bez

obzira kojeg su dravljanstva roditelji; te prema naelu krvne veze djeteta i roditelja naelo krvi (ius sanguinis), dakle prema dravljanstvu roditelja djeteta.

b) Udomljavanjem (naturalizacijom) dravljanstvo je mogue stei uz pretpostavke: dueg prebivanja na prostoru drave, namjeri trajnog prebivanja, jamstva materijalne sigurnosti pristupnika

Prestanak dravljanstva: otpustom, odricanjem, oduzimanjem i denaturalizacijom. Otpust volja pojedinca i volja vlasti da to prihvati Odricanje jednostrana odluka dravljanina Oduzimanje jednostrana odluka vlasti denaturalizacijom trajnim izbivanjem iz domovine

Stranci. U strance ubrajamo osobe koje stalno ili privremeno borave na teritoriju drave, a nisu njezini dravljani. U tu skupinu spadaju osobe bez dravljanstva, i osobe s vie dravljanstva. Posebne kategorije stranaca ine izbjeglice. Stranci su zatieni zakonima ali i meunarodnim pravnim poretkom i moraju im se priznati ljudska prava.

Pojam nacionalnih i etnikih manjina. Pod manjinom4 smatramo manju zajednicu ljudi u vienacionalnoj dravi kojoj se Ustavom jami kulturna autonomija i politika prava. Razlika izmeu nacionalnih manjina i etnikih skupina jest u tome to prve imaju matinu dravu, dok ove druge nemaju iribirci, Kurdi Nacionalne skupine u hrvatskoj su: Srbi, Bonjaci, esi, Slovaci, Maari, Talijani, .... Ustav RH lanak 15 jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina i sloboda izraavanja nacionalne ili etnike pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom te kulturna autonomija. Manjine u nekim dravama mogu predstavljati problem. Postoje tri mogua rjeenja njihove integracije u politiki sustav:

a) asimilacije proces u kojem manjina naputa ili gubi svoje obiaje, aprihvaa modele ponaanja veine

b) prisilno mijeanje kulturnih osobitosti veine i manjine kada se prisilno stvara novi kulturni predloak na primjer u SFRJ Jugoslaveni, ili u SSSR-u Sovjeti

c) kulturni pluralizam -priznavanje istodobnog postojanja i jednake vrijednosti razliitih nacionalnih i etnikih skupina

4 Manjina se u politolokoj teoriji pojavljuje u dvostrukom znaenju: a) kao vladajua skupina (elita) unutar

jednog naroda; kao brojano manja skupina u vienacionalnoj dravi

16

Suvremeno razlikovanje drava

a) oblik vladavine b) dravno ureenje c) razlikovanje s obzirom na politiki ustroj d) politiki poredak

a) po obliku vladavine: - republike i monarhije - polazi se od naina kako se odreuje poglavar, te kakav je njegov ustavni poloaj

poglavar drave (ili dravni poglavar), najvii je predstavnik drave u zemlji i prema inozemstvu.

ef drave moe biti:

individualno tijelo (dakle, jedna osoba obnaa dunost efa drave) - predsjednik republike ili monarh (kralj, car, knez, vojvoda, papa, emir, sultan)

kolektivno ili skupno tijelo (sastavljeno od vie osoba) - predsjednitvo (prezidij), odnosno druga tijela koja vre funkciju kolektivnog predsjednitva (kao to je Savezno vijee u vicarskoj).

ef drave moe biti izabran na izborima neposredno (npr. u Francuskoj) ili posredno (npr. predsjednik SAD-a) od biraa, moe biti izabran u parlamentu (npr. u Njemakoj ili Italiji) ili od strane nekog drugo tijela ili interesne skupine, a u monarhijama funkcija efa drave je najee nasljedna (ali moe biti i izborna). Gotovo svaka drava ima svoje specifinosti u izboru svog efa drave. Nezakonit nain dolaska na mjesto efa drave naziva se jo i dravni udar (iako dravnim udarom ne mora doi do smijene na elu drave).

Republika: dolazi od latinskih rijei res publicae.

Republika (od lat. res publica = javna stvar) je dravno ureenje u kojem narod (ili osobe koje imaju pravo glasa) biraju predstavnike koje e ih zastupati na odreeno vremensko razdoblje. Osobe koje se izaberu imaju ogranienu odgovornosti kao i pravila koje se mora pridravati i sastaju se u zgradi koja je odreena i napravljena za vijeanje predstavnika. Prve republike pojavile su se u staroj Grkoj, a primjer prvih republika je Atena.

Glavna oznaka republika jest trodioba vlasti na: zakonodavnu, izvrnu i sudbenu...

Republika se dijeli na parlamentarnu ili predsjedniku s obzirom na poloaj i ovlasti kontroliranja vlade

Parlamentarna republika: sredinje tijelo jest parlament koji ima zakonodavnu funkciju i bira mandatara koji sastavlja vladu. Primjeri: Hrvatska, Albanija, Njemaka, Indija, Poljska, Portugal, Austrija Predsjednika republika sredinje tijelo predsjednik koji je ujedno i predsjednik vlade. Sam imenuje vladu. Primjer: SAD, Francuska, Egipat, Argentina, Afganistan, Rusija, Bjelorusija

17

Islamska republika je naziv koji se koristi za oblik politikog ureenja koji se javio krajem 20. vijeka i koji kombinira islamsku teokraciju s republikanskim institucijama vlasti. Karakteristika islamske republike jest da se svi zakoni i propisi u dravi moraju temeljiti na erijatskom pravu, kao i da vjerski poglavari imaju primat na svim svjetovnim funkcionarima, ukljuujui i one koji su na svoje poloaje doli temeljem slobodnih, neposrednih i tajnih izbora.

Odreeni strunjaci islamsku republiku smatraju svojevrsnim kompromisom izmeu klasine islamske teokracije i modernih demokratskih institucija.

Najpoznatiji primjer islamske republike je Iran. Pored nje se islamskim republikama nazivaju drave kao to su Pakistan, Mauritanija i Afganistan.

Monarhije

Tu razlikujemo monarhiju (svojim oblicima carstvo ili kraljevina)

Kraljevina/kraljevstvo je monarhijsko dravno ureenje na ijem elu se nalazi kralj ili kraljica, car, kralj, sultan, ah, knez, vojvoda, poglavica i emir

Carstvo/carevina je naziv za monarhijsko dravno ureenje na ijem elu se nalazi car. Carstvo je u odnosu na kraljevinu/kraljevstvo vii pojam, jer se carstvo najee sastoji od vie kraljevina. Drugi izraz za carstvo je imperija. Dva najpoznatija carstva u historiji su Rimsko Carstvo i Osmanlijsko Carstvo.

Monarhija u monarhiji vlada naelo jedinstva vlasti. Mogu se podijeliti na apsolutne, ustavne i parlamentarne monarhije. Apsolutna monarhija - sva mo je u rukama monarha, koji na vlast dolazi nasljednim redom. On svoj poloaj zauzima doivotno. On se smatra neodgovornim i nepovredivim. Neodgovornost monarha je politika i pravna. Politika neodgovornost znai da njega nitko ne moe smijeniti, niti opozvati s poloaja. Kralj je i pravno neodgovoran to znai da protiv njega nitko ne moe podii tubu. Apsolutna monarhija je oblik vlasti koji se javio u Francuskoj u 17. stoljeu za vrijeme Luja XIV. (Drava to sam ja). Vladar ima apsolutnu vlast, a vlada uz pomo birokratskog aparata (mo pera) - inovnici i uz pomo represivnog aparata (mo maa) - policija i vojska Potrebno je tu spomenuti i prosvijeeni apsolutizam gdje vladari svoj poloaj smatraju nekom vrstom dunosti, a ne kao povlasticu, te sebe gledaju kao prve dravne sluge. Primjeri pruski kralj Friedrich II. Zatim car Josip II. Brunei, Saudijska Arabija

U parlamentarnoj i ustavnoj monarhiji monarhova mo biva ograniena nekim dogmatskom pravnim propisom, a to je najee ustav. im postoji ustav mora postojati i zakonodavna vlast. Razlika bi bila u tome to pod pojmom ustavna razumijemo stvarne monarhije u kojima monarh ima realnu ali ogranienu mo. Linhentajn

18

Parlamentarne monarhije postoji monarh ali je njegova uloga formalna bez ikakve politke moi Velika Britanija, Kanada, Nizozemska, vedska, panjolska, Danska...

c) dravno ureenje

Pod dravnim ureenjem misli se na teritorijalno politiko ustrojstvo.

Jedinstvene i sloene drave Jedinstvene drave kada se radi o jednoj organizaciji vlasti. Veina dananjih drava su jedinstvene ili unitarne, dakle u njima postoji jedna organizacija vlasti. one mogu biti bilo republike bilo monarhije.

Sloene drave- Radi se o istodobnoj opstojnosti vie organizacija vlasti u jednoj dravi. Vidovi sloene drave su federacije i konfederacije, te tzv. unije personalne..

Federacije

Federacija se odnosi na takvu strukturu drave gdje su vie drava u savezu. Svaka od tih drava ima neki oblik samouprave, ali postoji centar koji ima najveu mo. Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federalna) drava je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica vie jedinica, koje se nazivaju drave, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice). Savezna drava (federacija) je kao takva subjekt meunarodnog prava. Ona nastupa u meunarodnim odnosima za cjelokupnost u njoj okupljenih federalnih jedinica.

. Meutim moe se rei da su ope karakteristike federacija sljedee:

a) nastaju na temelju ustava b) savezna vlast je jedino suverena c) zajednika im je vojska, vanjska politika i financije

drava, samo sa veim stupnjem decentralizacije i odreenom irom samoupravom.

Federacije imaju zajedniku vladu, novac i vojsku, a u vanjskopolitikim problemima istupaju kao savez.

Popis federalnih drava:

Argentina Australija Austrija Belgija Bosna i Hercegovina Brazil Etiopija Indija Irak

19

Kanada Komori Malezija Meksiko Nigerija Njemaka Nigerija Pakistan Rusija Sveti Kristofor i Nevis Sudan vicarska Sjedinjene Amerike Drave Venezuela Ujedinjeni Arapski Emirati

Konfederacija: Konfederacija ili dravni savez je na meunarodnom ugovoru osnovana veza vie drava sa svrhom da se zajedniki ostvare odreeni ciljevi. Konfederacije je obino prijelazni oblik politikog ureenja.Konfederacije tee pretvaranju u federaciju ili raspadu.

Konfederacijom se ne stvara nova drava, ve suverene drave u konfederaciji ostaju i dalje samostalni meunarodnopravni subjekti.

Konfederacija ima barem jedno stalno zajedniko tijelo, koje joj daj privid dravnosti, to je najee konfederativna skuptina. Time se konfederacija razlikuje od obinog politikog saveza. Konfederativna skuptina nije nikakav dravni organ. Ona je sastavljena od delegata drava lanica, i zapravo je vrlo slina meunarodnoj konferenciji.

Odluke koje donose konfederativna tijela nisu automatski obvezne za graane drava lanica, nego one tek postaju obvezne kad ih drave lanice usvoje, tj. kad ih ozakone na nain propisan njihovim vlastitim propisima. Taj postupak posebnog usvajanja konfederativne odluke u interni propis drave lanice naziva se inartikulacija.

. U konfederaciji je jedinstvena samo ona djelatnost radi koje je osnovana.

Povijesni primjeri konfederacija

Nizozemska od 1580. do 1795. SAD od 1778. do 1787. vicarska od 1291. do 1798. i od 1815. do 1848. Njemaki Savez od 1815. do 1866.

20

Personalne unije

Personalna unija

Personalna unija je zajednica dviju ili vie drava koje su vezane samo time to im je ista osoba dravni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih. Inae su te drave potpuno odvojene, kako s obzirom na njihove unutranje tako i vanjske poslove. Prema tome, one su samostalne u pravom smislu rijei, a sama unija nije drava.

Personalna unija se dakle sastoji od dva ili vie entiteta koji se meunarodno smatraju odvojenim dravama, ali dijele istog dravnog poglavara te stoga takoer dijele samo politike djelatnosti vezane uz dravnog poglavara i rijetko izvanredno malo ostalih. Personalnu uniju ne smije se poistovjetiti s federacijom (poput Sjedinjenih Drava), koje se meunarodno smatraju pojedinanom dravom.

Dananja personalna unije jest Kraljevstvima Commonwealtha. I Republika Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Maarskom od 1102. do 1526.

Realne unije

Realna unija je veza vie drava koje imaju zajednikog vladara. Ona moe nastati sklapanjem meunarodnog ugovora meu dravama koje ulaze u realnu uniju ili ustavnom transformacijom neke drave. Razlika prema personalnoj uniji je u stalnosti veze prema osobi vladara, pa zato dolazi i do nekih zajednikih poslova. Realna unija je, za razliku od personalne, vri oblik povezivanja drava. Taj oblik sloene drave pripada prolosti i danas ga nije mogue sresti.

Drave realne unije redovito nastupaju prema van kao jedan pravni subjekt u meunarodnim odnosima, ali su to ipak odijeljene meunarodne jedinice. U realnoj uniji, osim vanjskih poslova, i neki drugi poslovi mogu biti ugovorom preneseni na uniju (najee vojska).

Primjer: Austrija i Maarska (Ugarska) od 1867. do 1918., koja prema Austro-Ugarskoj nagodbi iz 1867. ima zajedniko zastupniko tijelo - Carevinsko vijee - sastavljeno od delegata iz austrijsko i ugarskog parlamenta.

vijee - sastavljeno od delegata iz austrijsko i ugarskog parlamenta.

Razlikovanje s obzirom na politiki ustroj

a) Liberalna drava karakteristina je dioba vlasti, ime se postie nadzor jedne nad drugom. Karakterizira ju pojam pravne drave osnovno obiljeje pravne drave jest da postoji strogo formalna procedura primjene zakonodavstva. Radi ureivanja

21

odnosa slobode i prava pojedinca, graanina, donosi se ustav i zakoni. U tom okruenju javljaju se predstavniki i parlamentarni modeli.

b) Socijalistika - utemeljena na idejama graanske drave s jakim socijalnim programom

c) Demokranska temelji se na elementima kranskog socijalnog nauka i demokratskog ureenja. Vlast mora zatiti dostojanstvo ovjeka. Naelo subsidijarnosti i solidarnosti

d) Nacionalna drava- nacija osniva dravu na teritoriju i tek tim inom se afirmira i postaje meunarodnim imbenik. Ovdje ideju nacije me smijemo brkati s nacionalizmom u njihovim poniavajuim varijantama

22

RAZLIKOVANJE S OBZIROM NA POLITIKI POREDAK (SUSTAV)

To je jedini kriterij koji nije formalno pravne prirode, nego nam pokazuje i politiki zbilju. Pomou njega spoznajemo odnos izmeu stanovnitva i vlasti, odnosno tko je nositelj suvereniteta i gdje su izvorita suverene vlasti. Narav politikog sustava odgovara na pitanja ,kao to su: tko odreuje najvie organe u dravi, kome su oni odgovorni, kako se donose zakoni i drugo.

Dijele se na autokracije, totalitarizam i demokraciju.

AUTOKRACIJA (autos sam, kratein vladati) ili samovlada, predstavlja dravu u kojoj pojedinac ili grupa ljudi, koji zauzimaju najvie poloaje, vladaju bez ogranienja, bilo institucionalnih bilo stvarnih. To znai da nema ustavnih ogranienja bilo institucionalnih bilo stvarnih.

1. Tiranije - Tiran ili tiranin (latinski Tyrranis, od grkog trannos) je naziv za osobu koja posjeduje apsolutnu vlast nad ljudima u nekoj dravi ili organizaciji: nain, odnosno oblik njegove vladavine se naziva tiranija. Pojam se prvi put upotrebljavao u antikoj Grkoj, kako bi opisao politiki ambiciozne aristokrate koji su ruei ustavna ureenja polisa - bilo oligarhijska, bilo demokratska -nasilno preuzimali vlast u svoje ruke. Takvi su sluajevi bili poznati i u renesansnim gradovima.

Danas je tiranija stekla pejorativno znaenje i obino se koristi za oznaavanje autoritarnih i represivnih reima koji nemaju nikakav politiki legitimitet, ali ponekad i za neprihvatljive pojave u demokratskim drutvima. Jedan od najeih primjera jest tzv. tiranija veine.

2. Oligarhija (od grke rijei = manjina) Oligarhija (gr.: oligarkhia) znai vladavinu klike, male grupe ljudi ili autoritarnu vlast politikog vrha, esto bez potivanja demokratskih institucija i demokratske volje graana . Oligarsi su najee bili plemii, tj aristokracija. Ako se taj vladajui sloj regrutirao iz reda najbogatijih ljudi, takva se oligarhija zaove plutokracija. Tako se nekada u mnogim gradovima republikama (Venecija, Dubrovnik) vladali ili gradski plemii (patriciji) ili pak pripadnici najimunijih obitelji. U gradovima je dolazilo do stapanja tih slojeva, te su stari gradovi - drave bili aristokratsko plutokratske republike. Stapanje aristokracije i novih bogataa karakteristino je i za englesko drutvo (gentry).

3. DESPOCIJE I DESPOTIZAM

Despotizam, despocija ili despotija je naziv za politiko ureenje u kojem jedna ili nekoliko osoba ima apsolutnu i niim ogranienu vlast nad dravom, a svi ostali podanici nemaju nikakva prava, odnosno smatraju se njihovim robovima.

Smatra se da je despocija bila najstarije politiko ureenje, a klasini primjer su hidrauliki imperiji na poetku civilizacije poput drevnog Egipta, ijem su faraonu su svi podanici bili robovi. Takav oblik despocije se ponekad naziva orijentalnom despocijom, koja se jo naziva

23

i patrimonijalnim tipom zemlja i stanovnici smatrani su pukim objektom vlasti, kao privatni posjed.

4. DIKTATURA znai neogranienu vlast jedne osobe (diktator) ili grupe ljudi (vojna hunta). Diktatura se uspostavlja silom ili mirnim putem, pri emu ona uvijek dovodi do krenja ustava i uzurpacije vlasti. Na primjer panjolska diktatura je uspostavljena nakon krvavog graanskog rata u kojem je pobijedio falangistiki pokret na elu s generalom Francom. U Portugalu se pod ministrom financija Salazarom ona uspostavlja mirnim putem. Kao poseban sluaj su tzv. Totalitarne diktature. Njima tee politiki pokreti, odnosno masovne stranke krajnjih (ekstremnih) ideolokih opredjeljenja (krajnja ljevica ili desnica). To su u novijoj povijesti Europe bili faistiki i komunistiki pokreti. Oni preuzimanjem vlasti uvode jednostranaku diktaturu koja ima totalitarna obiljeja. Tu moemo onda spomenuti Hitlera , Musolinija mada emo vie o njima rei u totalitarizmu.

Kao klasine diktatore moemo spomenuti:

1. Noriegu (Nikaragva) 2. Josip Broz Tito 3. Kim Il Sung 4. Fidel Castro 5. Aleksandar Lukaenko (Bjelorusija)

5. TEHNOKRACIJA - Tehnokracija ili tehnokratija ("tehno" od grke rijei tekhne za vjetinu, "kracija" od grke rijei kratos za "mo") je oblik oligarhijske vladavine ili sistem organizacije gdje sve odluke donose visoko obueni profesionalni strunjaci. Tehnokracija se stoga prevodi kao "vladavina strunjaka".

Tehnokracija, meutim, ima i pejorativno znaenje i esto se koristi za strunjake i politiare koji odreenom problemu prilaze samo sa stajalita svoje struke, zanemarujui ekonomske, politike, kulturne i druge naune obzire.

Poseban oblik autokracije predstavlja karizmatski tip vlasti kojim se posebno bavio njemaki teoretiar Max Weber. Ovaj tip vlasti nastaje u doba velikih kriza i potresa, a obiljeava ga pojava "karizmatskih voa" ("karizma" znai viu obdarenost). To su linosti koje imaju specifinu obdarenost koja se smatra natprirodnom. Karizmatska vlast poboanstvenjuje osobu voe i pretvara je u legendu i mit naroito za mase novih pristalica koji se prikljuuju pokretu. Voa najee sam odluuje a njegova volja postavlja se kao najvii razlog iznad kojeg nema daljeg kriterijima. Weber je uoio da "karizma zna samo za unutranju odreenost i svoje vlastite granice. Nosilac karizme uzima zadatak koji mu je odreen i na osnovu svoju misije zahtjeva da mu se drugi pokoravaju i slede ga. Kakav e rezultat biti, zavisi od toga da li e on to postii. Ukoliko oni ne priznaju njegovu misiju njegovi zahtjevi propadaju, ukoliko ga oni priznaju, on je njihov gospodar sve dok "osvjedoenjem" uspijeva da ouva njihovo priznanje. U modernom vremenu najtipinije primjere karizmatske vlasti predstavljaju autoritarni reimi XX vijeka (nacizam u Njemakoj i faizam u Italiji).

24

TOTALITARIZAM

Totalitarizam jest tip politikog poretka u kojem drava tei kontroli svih dijelova drutva i nadzoru nad svim vidovima drutvenog ivota. Nastoji se postii da vlast kontrolira svaki in pojedinca, skupine. Ona je neograniena u primjeni vlasti. Prepoznatljivi elementi totalitarizma

1. Prijelaz drave koja se temelji na zakonima u policijsku dravu. Dravna mo prisile vlada neogranieno u cilju ostvarenja vladareve volje. Glavni organ represije postaje policija, najee tajna, opskurna poput SS, NKDV-a. Dojmljiva je raznolikost zadataka kojima se tajna policija bavi: od obrauna s oporbom, voenja konc logora, odravanja rada meu ropskom radnom snagom, meunarodne pijunae, stvaranja petih kolona u neprijateljskim zemljama. Zadaa totalitarne policije nije otkrivanje zloina, ve spremnost da se bude pri ruci kada voa odlui likvidirati odreene kategorije puanstva. lanovi te policije pomno se odabiru. Kao primjer uzmimo Himmlerov SS u koji se ulazilo po odabiru dobre krvi. SS-u su morali dokazati svoje arijevsko porijeklo do 1750. godine i bili vii od 172 cm, imali plave oi, i svjetlu kosu. Protiv opozicije poduzimaju se drastine mjere: koncentracijski logori, deportacije, prisilan rad, iznuene ostavke, teror, upotreba neproraunjljivog nasilja kao stalne prijetnje individui... Posebno moemo jo ovdje spomenuti teror, strah. U totalitarnim sustavima:kategorija osumnjienoga obuhvaa itavo puanstvo. Ljudi su sumnjivi ve po definiciji zato to mogu misliti. Znai u sve ljude se uvlai strah i neprijateljstvo .

2. Prijelaz od rasprene vlasti u koncentraciju vlasti. Sva vlast je u rukama voe ili partije (nema diobe vlasti ni opozicije), pravo dravnog autoriteta posve je neogranieno. Totalitarna drava je jednopartijska drava. Ona rui svaki oblik lokalne samouprave, institucije parlamenta i neovisnog sudstva, rui pravo glasa ... Drava nije nita drugo nego sredstvo za ostvarenje volje jedne partije pa zato ta partija zauzima najvanija mjesta u dravnom mehanizmu. Svim totalitarnim oblicima (faizmu, nacizmu i staljinizmu) zajedniko im je da imaju jednu stranku koja jedina ima pravo na politiki ivot i koja nadzire sve sfere drutvene i privatne aktivnosti, koja stvara svoj pravni aparat da bi se odrala na vlasti. No ipak izmeu ta tri oblika postoje i odreene razlike. Za faizam i nacizam karakteristian je karizmatski tip vlast sa kultom voe, dok je za staljinizam karakteristian birokratski tip vlasti.

3. Identitet izmeu drave i drutva. Pojedinac i drutva imaju samo ona prava koja prime od dravnog autoriteta. To znai da nijedno pravo pojedinac ne moe braniti, a slobodna prava odnose se samo na ona koja drava odobri. Nema slobode javnog izraavanja, sredstva informiranja (tisak, izdavatvo, radio i televizija) se kontroliraju ili su u rukama monopolne partije, ne postoji sloboda udruivanja pa stoga niti nema opozicije. Dolazi do stvaranja elite koja vladajuim omoguuje unutarnju kontrolu masa i da prikriju izvanjsku manipulaciju, to jest da birokraciju dopuni privatnim vodeim grupama u razliitim slojevima drutva. Pretvaranje kulture u propagandu. Zabranjena su i ljudska prava temeljna na savjesti, kao to su oitovanje vjere, sloboda kretanja. Ne postoji pojam civilnog drutva5.

5 Civilno drutvo je polje slobodnog izraavanja interesa pojedinaca i to interes ekonomskih, kulturnih,

politikih, religijskih, svjetonazorskih Ideja civilnog drutva je da se razlikuju pojmovi dravljana i grana.

25

Desni totalitarni reimi: faizam i nacizam Lijevi: komunistiki totalitarni sustavi imena nose po svojim voama: staljinizam, maoizam, titoizam, polpotizam

Gospodarska i socijalna politika totalitarnih reima: Glavno naelo je centralizirano i kruto planiranje, tzv. komandno gospodarstvo. Posjeduje se kontrola nad svim sredstvima koja mogu sluiti svim moguim ciljevima. Onaj tko ima iskljuivu kontrolu nad tim sredstvima, odluuje o rezultatima koje treba postii ... Dolazi do nijekanja autonomije gospodarske sfere i njezinih zakona, zahtjeva se politiki intervencionizam, deprivatizacija, discipliniranje radnika, poduzea. Uvoenje trajnog vojnog gospodarstva. Posljedice toga: To uzrokuje guenje ili unitenje velikog broja organizacija i udruenja: radniki sindikati, obrtnika udruenja, socijalne organizacije koje su postojale na dobrovoljnoj organizaciji bile su zabranjene, a ako su eljele djelovati morale su se transformirati po pravilima partije. lanstvo postaje prinudno, slubenici bivaju izabirani ne po sposobnostima ve po podobnostima. Socijalni ivot odvija se u sjeni vodstva partije. Postojanje elita koja stalnom propagandom i izmiljanjem neprijatelja eli zadrati rukovodee poloaje.

Dok nas dravljanstvo izjednaava, graanstvo nas upravo suprotno ini jedinstvenima, razliitim od drugih po svojim interesima, sposobnostima i djelatnostima. Pod civilnim drutvom podrazumijevaju se ona djelovanja koja nisu pod izravnim nadzorom drave: dobrovoljne udruge, interesne skupine, sloboda medija, drutveni pokreti. Drutveni pokret su manje ili vie organizirani napori velikog broja ljudi s ciljem da neto promijene. U sreditu se nalazi ideja aktivizma. Pokret npr. Rano kranstvo, pokret za ukidanje ropstva, radniki pokret