10 pitanja o izolaciji

7/21/2019 10 Pitanja o Izolaciji

1/84

10

naje

ih

pitanja

oe

nergetskojuinkovitostipostavljenih

na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

1

10 najeih pitanja o energetskoj uinkovitosti

postavljenih na besplatnoj info-liniji

0800 200 170


2/84

ISBN: 978-953-7429-46-1

Urednik: Zoran Bogunovi

Autori: Mario Banay, Zoran Bogunovi, Anamarija Brstilo, Marija Mikolevi

Dizajn i grafika priprema: Predrag Rapai RAPPA

Nakladnik:Program Ujedinjenih Naroda za razvoj (UNDP), Projekt poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj

Partneri projekta: Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja i Fond za zatitu okolia i

energetsku uinkovitost

Naklada: 1000 kom

Zagreb, rujan 2013.g.

U okviru sustavne provedbe integriranih informativno-edukativnih aktivnosti kroz projekt Poticanje

energetske efikasnosti u Hrvatskoj, tijekom njegovih osam godina provedbe (2005-2013), graani su

na telefonsku info-liniju projekta 0800 200 170 besplatnim pozivima mogli postavljati svoja pitanja o

energetskoj efikasnosti (uinkovitosti) i obnovljivim izvorima energije. Na pitanja graana odgovarali

su energetski savjetnici, a odgovori graanima na deset najee postavljenih pitanja posebno su

pripremljeni i objavljeni u ovoj edukativnoj brouri.

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) je svjetska mrea UN-a za razvoj, organizacija

koja zagovara promjene i povezivanje drava sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi

se graanima omoguilo da izgrade bolji ivot. Djelujemo u 177 drava, pomaui im da nau

vlastita rjeenja za izazove globalnog i nacionalnog razvoja. Razvojem lokalnih kapaciteta, te

se drave oslanjaju na mreu strunjaka iz UNDP-a i iroki raspon naih partnera.

Kratki dijelovi ove publikacije mogu se reproducirati nepromijenjeni, bez odobrenja autora

i pod uvjetom da se navede izvor.U ovoj publikaciji iznesena su miljenja autora i nuno nepredstavljaju slubeno stajalite UNDP-a.


3/84


4/84

SADRAJ:

1Razmiljam o zamjeni stolarije. to je najbitnije kod odabira novih prozora?

2 elim izolirati kuu. to je sve potrebno izolirati, koja vrsta izolacije jenajbolja i kako se pravilno postavlja?

3 to je sve potrebno za postavljanje solarnih kolektora na kuu i je li ihmogue koristiti i za grijanje?

4 Koji sustavi grijanja na drvnu biomasu su u najiroj primjeni?

5 emu slue razdjelnici topline i je li mogue zaista utedjeti njihovomprimjenom?

6 Potie li se primjena energetski uinkovitih proizvoda i sustava odnosnosustava za iskoritavanje obnovljivih izvora energije i na koji nain mogudobiti poticaje?

7 to su to dizalice topline?

8 elim proizvoditi struju uz pomo solarnih kolektora i viak prodavatiHEP-u.Kolika je to investicija i to je sve za to potrebno?

Trebam li energetski certifikat za svoj stan odnosno kuu?

Koja je razlika izmeu pasivnih i niskoenergetskih kua?

NAJEIH PITANJA


5/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

5

NAJEIH PITANJA0800 200 170

Razmiljam o zamjeni stolarije.to je najbitnije kod odabira novih

prozora?


6/84

Slika: Razliiti utjecaji na prozor

Jedna od najpopularnijih mjera poveanja energetske uinkovitosti upravo je zamjenaneefikasne stolarije odnosno zamjena prozora. Toplinski gubici kroz prozore predstavljaju

vie od 50% toplinskih gubitaka zgrade, a ujedno su 10 ili vie puta vei od toplinskih

gubitaka kroz zidove, stoga je jasno koliko je vana njihova uinkovitost. Vrlo esto

estetiku prozorskog okna diktira arhitektonsko rjeenje objekta, meutim njegove

karakteristike poput materijala i tehnikih parametara odabire kupac. S obzirom na

bogatu ponudu razliitih opcija na tritu, potrebno je voditi rauna o efikasnosti prozora,

kvaliteti materijala i potrebnim certifikatima te pravilnoj ugradnji.

Razmiljam o zamjeni stolarije.to je najbitnije kod odabira novih prozora?

NAJEIH PITANJA

1

Vanjska strana Unutarnja strana

Zraenje

Udari kie

Vanjska buka

Vjetar

Vlastita teina

Gibanjekonstrukcijeokvira

Prozraivanje

Gibanje graevine Ponaanje pri gorenju

Umjerenatemperatura

Vlaga u sobi

Zatvaranje-otvaranje

Visoketemperaturnerazlike


7/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

7

Slika: Komponente prozorskog sustava

NAJEIH PITANJA

KOMPONENTE PROZORSKOG SUSTAVA

Prozor se sastoji od prozorskog profila, okova, brtve i prozorskih stakala. to se tieprozorskih profila, u ponudi su aluminijski, drveni te PVC profili i svaki od njih ima svojeprednosti i nedostatke. Odabir vrste prozorskog profila stvar je osobnog afiniteta imogunosti odnosno specifinih potreba graevine. Na tritu postoje i kombiniraniprofili npr. drvo-aluminij koji uspjeno kombiniraju prednosti oba materijala. KodPVC profila vano je za napomenuti da se razlikuju po broju komora , to utjee natoplinsku izolaciju te po debljini stijenke, koja utjee na statiku stabilnost. KvalitetniPVC profili imaju 5 do 7 komora i debljinu stijenke 3 mm.

Kvalitetni okovi i brtve dre prozor vrsto zatvorenim i osiguravaju manje toplinske

gubitke. Stakla u modernim prozorskim sustavima su najee tzv. izo stakla, saLOW-E premazom ili LOW-E stakla. Izo stakla se sastoje od 2 ili 3 staklene povrine,a meuprostor je ispunjen suhim zrakom ili inertnim plinom (argonom, kriptonom,xenonom ili SF6) radi dodatnog smanjenja faktora prolaska topline. LOW-E premazpredstavlja tanak sloj na bazi vanadijeva dioksida koji se nanosi na staklenu povrinui u zimskim uvjetima potpuno proputa infracrvene zrake, a tijekom ljetnih mjeseci seponaa poput filtra sprjeavajui prolaz toplinskog zraenja kroz staklo. Kako pritompotpuno proputa svjetlost, u nekim sluajevima uklanja potrebu za sjenilima.

Brtve

Brtve

Izo staklo

Okviri prozorskog krila

Okviri prozorskog krila

Profil prozorskog okvira

Profil prozorskog krila


8/84

JEIH PITANJA

VRSTE PROFILA PREDNOSTI NEDOSTACI

Aluminijski profilVelika postojanost oblika

Postojanost na vremenske utjecaje ne trae

posebno odravanje

Aluminij ima veliku toplinsku vodljivost papunjenje treba biti dobar izolator

Relativno visoka cijena

Drveni profilPotpuno su prirodni, najprihvatljiviji saekolokog aspekta

Najbolji stupanj toplinske i zvune izolacijeMogu dug vijek trajanja

Zahtijevaju redovito odravanje

PVC profil

Imaju najniu cijenu

Jednostavno odravanjeProizvodnja i reciklaa zagauje okoli

Slika: Usporedba temperature prozorskih stakala

Slika: Dvostruko IZO staklo s LOW-E premazom


9/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

9

Slika: Klasifikacija zatite od buke

NAJEIH PITANJA

FAKTOR PROLASKA TOPLINE

Za energetsku uinkovitost prozora, najvaniju informaciju predstavlja Uw

odnosnofaktor prolaska topline prozora. U

wpokazuje koja koliina topline se prenosi kroz

prozor, izraeno u Watima kroz 1 m2povrine prozora za 1K temperaturne razlike izmeu

dva prostora. Iako svaka komponenta prozora ima inaicu navedenog faktora (npr.U

f je faktor prolaska topline okvira, a U

gstakla), savjetujemo kupnju prozora sa jasno

istaknutim Uw, jer to znai da je prozor testiran kao cjelina odnosno moete biti potpuno

sigurni u njegovu ujednaenu kvalitetu.

U skladu sa Tehnikim propisom, koeficijent prolaska topline za prozore i balkonskavrata moe iznositi maksimalno U=1,80 W/m2K. Dok se na starim zgradama koeficijent

U prozora kree oko 3,00-3,50 W/m2K i vie, EU zakonska regulativa propisuje svenie i nie vrijednosti i one se danas najee kreu u rasponu od 1,40-1,80 W/m2K.Na suvremenim niskoenergetskim i pasivnim kuama taj se koeficijent kree izmeu0,80-1,40 W/m2K, te je preporuka prilikom zamjene stolarije ili gradnje koritenjeprozora s koeficijentom U manjim od 1,40 W/m2K.Prozori imaju jo jednu vanu zadau, a to je zatita od buke. Prozori se prema zatitiod buke svrstavaju u razliite klase pri emu je vana informacija faktor Rw kojipokazuje za koliko e decibela prozor priguiti vanjsku buku. to je Rw vei, bolja jezatita od buke.

Slika: Koeficijenti prolaska topline


10/84

PRAVILNA UGRADNJA PROZORA

Kako bi prozori zaista imali karakteristike koje garantira proizvoa, odnosno kakobi osigurali utede na energiji za grijanje i hlaenje te poveali kvalitetu stanovanja,potrebno ih je pravilno ugraditi. Pravilna ugradnja prozora i vrata je definirana

nizom uputa koja se esto nazivaju RAL ugradnja. Zapravo, radi se o nizu smjernicaza pravilnu ugradnju kako ih je definirala njemaka Udruga za osiguranje kvalitete

prozora i vrata(RAL Gtegemeinschaft Fenster und Tren e. V.) u suradnji s Institutomza prozorsku tehnologiju(IFT) iz Rosenheima, koje se stalno auriraju, vodei rauna opovezanosti s aktualnim normama i razvoju tehnologije.Prozore treba ugraditi na nain da se sa unutarnje strane prozora sprijei prodor pareu spojnu fugu, a s vanjske strane osigura vodonepropusnost, te paropropusnost.Spojna fuga tj. prostor izmeu okvira prozora i otvora prozora (palete) obino se

popunjuje izolacijskom pjenom i pritom treba paziti da ne doe u doticaj sa vodomjer e nastati toplinski most i uzrokovati dodatnu kondenzaciju na paleti koja jepreduvjet za ljutenje boje i nastanak plijesni. Na tritu postoji vie vrsta traka zasprjeavanje prodora pare ili vlage u spojnu fugu, koje se ko riste u kombinaciji saizolacijskom pjenom i karakteristikama zadovoljavaju smjernice RAL ugradnje.Takoer, u ponudi su i izolacijske trake koje zamjenjuju izloacijsku pjenu te trake zasprjeavanje prodora vlage u spojnu fugu.

JEIH PITANJA

KONDENZACIJA VODENE PARE

Dananji Tehniki propisi uvjetuju mnogo bolju zabrtvljenost zgrada, to rezultiraboljim uvanjem topline prostora, ali i njegovom slabijem prirodnom provjetravanju.Uslijed toga, razina vlage u zraku je vea i lake dolazi do kondenzacije. U praksiobino nailazimo na dvije tipine situacije kao posljedice kondenzacije vodenepare: mokra prozorska stakla s kojih se slijeva voda na prozorsku klupicu odnosnoparket ili vlaenje zida. Do vlaenja zida moe doi i uslijed loe ugradnje prozoraodnosno greke u spoju prozora i zida, ali i zbog pucanja fasade. Kako bi se izbjegla

kondenzacija, odnosno navedene posljedice, prostorije je potrebno svakodnevnoprovjetravati i to na nain da se svi prozori irom otvore na otprilike 5 minuta, kako

Slika: Primjeri nepravilno ugraenih prozora


11/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

11

Slika: Termografska snimka kutije za rolete - crvena boja pokazuje temperaturu na unutarnjojpovrini kutije i stakla koja iznosi povoljnih gotovo 20 C

bi se zrak u prostoriji izmjenio bez hlaenja zidova i namjetaja. Preporuamoizbjegavanje otvaranja prozora na otklop (na kip) zimi jer je to gotovo siguran putka kondenzaciji vodene pare na prozorskim okvirima i paleti, te posljedicama kojesmo naveli.

NAJEIH PITANJA

Slika: Kondenzacija vodene pare i stvaranje plijesni

SJENILA

Prilikom odabira prozora, imajte na umu da je ugradnjom sjenila (roleta) moguedodatno unaprijediti ugodnost prostora te smanjiti potronju energije za grijanjeodnosno hlaenje. Sputanje roleta zimi tijekom noi sprjeava gubitak topline, asputanje ljeti tijekom dana sprjeava pregrijavanje prostora. Pri ugradnji sjenilaposebnu pozornost treba obratiti na adekvatnu izolaciju kutije za rolete, kako bi seizbjegla pojava toplinskog mosta. Osim smanjenja potronje energije, sjenila imajui druge funkcije poput zatite od svjetlosti, zatite privatnosti te dodatne zvune iprotuprovalne zatite.


12/84


13/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

13


elim izolirati kuu. to je svepotrebno izolirati, koja vrsta izolacije

je najbolja i kako se pravilno

postavlja?


14/84

elim izolirati kuu. to je sve potrebnoizolirati, koja vrsta izolacije je najbolja i kako se

pravilno postavlja?Svaka nova (ili renovirana) kua ili stambena zgrada treba zadovoljiti minimalne

uvjete toplinske zatite, propisane Tehnikim propisom o racionalnoj uporabi energijei toplinskoj zatiti u zgradama(NN 110/08, 89/09). U energetskom smislu, osnovna jefunkcija postavljanja izolacije smanjenje toplinskih gubitaka graevine i zatita odvanjskih utjecaja, ali vano je naglasiti kako izolacija graevine nedvojbeno osiguravai veu kvalitetu i ugodnost stanovanja, produljenje ivotnog vijeka graevine, tepredstavlja zatitu i od buke i poara. Investiranje u izolaciju objekta jedna je odmjera poveanja energetske efikasnosti uz pomo koje je mogue postii najvieutede u potronji energenata za grijanje i hlaenje te time i osigurati najkrai period

povrata investicije.

NAJEIH PITANJA

2

Potronja energije za grijanje i hlaenje moe se bitno smanjiti punom toplinskomizolacijom obodnih graevinskih dijelova kue ili zgrade (zidova, podova, krovova)

jer nas upravo ti graevni dijelovi odvajaju od okoline i kroz njih konstantno dolazi dogubitaka topline. Toplinski gubici kroz graevni element ovise o sastavu elementa,orijentaciji i koeficijentu toplinske vodljivosti. Do najveih gubitaka topline dolazikroz vanjske zidove kue, stoga je njihovom izolacijom mogue ostvariti najvee

utede odnosno najvee smanjenje toplinskih gubitaka. Izolacija krova odnosnostropa prema negrijanom tavanu takoer znatno smanjuje toplinske gubitke,


15/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

15

NAJEIH PITANJA

TO JE SVE POTREBNO IZOLIRATI?

Slika: Gubici topline

dok do najmanjeg smanjenja toplinskih gubitaka dolazi izolacijom poda prematlu. Za najbolji uinak utedu energije, ali i veu ugodnost stanovanja, svakakosavjetujemo izolirati sve obodne graevinske dijelove kue, a osim njih je mogueizolirati i unutarnje zidove, meukatnu konstrukciju, tavan i podrum.


16/84

Slika: Usporedba potronje energije za grijanje izolirane prema teh. propisu i neizolirane obiteljske

kue od 150m2

Toplinski most kao najslabija karika

Toplinska izolacija trebala bi bez prekida obuhvatiti itavu ovojnicu graevine jerprekidi u izolaciji stvaraju toplinske mostove, odnosno mjesta poveanog gubitkatopline. Toplinski most moe biti pukotina u fasadi (slika), a moe biti i neizoliranispoj balkona sa zgradom (slika). Potrebno je izbjegavati stvaranje toplinskih mostova

jer uslijed poveanog gubitka topline na njima nerijetko dolazi do kondenzacijevodene pare, to oteuje konstrukciju zgrade i pogoduje razvijanju plijesni koja jetetna za zdravlje.

KAKO SPRIJEITI TOPLINSKE MOSTOVE primjer kako izolirati prozor?

Slika: Prikaz toplinskog mosta na neizoliranom uglu zgrade te isti nakon izvedbe toplinskeizolacije

KOEFICIJENT PROLASKA TOPLINE

Kada govorimo o izolaciji, najvanija tehnika karakteristika izolacijskih materijalaje U odnosno koeficijent prolaska topline, koji predstavlja koliinu topline kojugraevni element gubi u 1 sekundi po m2 povrine kod razlike temperature od 1K, izraeno u W/m2K.Bitno je da koeficijent prolaska topline zadovoljava aktualneTehnike propise, ali treba imati na umu kako nii U oznaava bolju toplinskuzatitu zgradete osigurava vee utede odnosno manju potronju energije.

JEIH PITANJA


17/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

17

NAJEIH PITANJA

Tablica: Najvei doputeni koeficijenti prolaza topline pojedinih graevnih dijelova prema vaeem Tehnikom propisu

Graevni dioU [W/m2K]

Split Zagreb

Vanjski zid, zid prema garai ili tavanu 0,6 0,45

Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora ili strop prema tavanu 0,4 0,3

Balkon, strop iznad garae 0,4 0,3

Pod prema tlu 0,5 0,5

Stropovi izmeu stanova 1,4 1,4

Prozor, balkonska vrata 1,8 1,8

vanjska vrata 2,9 2,9

IZOLACIJSKI MATERIJALIPrilikom izbora materijala za toplinsku zatitu treba osim toplinske vodljivostiuzeti u obzir i druge karakteristike materijala kao to su poarna otpornost, faktorotpora difuziji vodene pare, tlana tvrdoa, stistljivost, trajnost, otpornost na vlagui drugo. Na tritu su u ponudi razni materijali stoga je potrebno dobro poznavatiprednosti i mane njihove primjene. Kao najbolji materijal za izolaciju se pokazalamineralna vuna zbog odlinih izolacijskih svojstava te mogunosti difuzije pare, dokse na drugom mjestu nalazi stiropor. Razlika u investiciji je minimalna, a kree se oko60kn/m2(cijena za 10 cm izolacije kamenom vunom je 280 kn/m 2, a stiroporom 220

kn/m2.).

Tablica: Potrebna debljina razliitih izolacijskih materijala za zadovoljenje teh. propisa

TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJAL TOPLINSKA PROVODLJIVOST (W/m2K)

KAMENA VUNA 0,035 do 0,050 9 - 11

STIROPOR 0,035 do 0,040 9 - 10

EKSTRUDIRANA POLISTIRENSKA PJENA 0,030 do 0,040 8 - 10

TVRDA POLIURETANSKA PJENA 0,020 do 0,040 7 - 9DRVENA VUNA 0,065 do 0,09 16 - 20

EKSPANDIRANI PERLIT 0,040 do 0,065 10 - 16

EKSPANIDIRANI PLUTO 0,045 do 0,055 11 - 14

OVJA VUNA 0,040 10 - 11

SLAMA 0,090 do 0,130 20 - 35

Mineralna vuna(kamena i staklena) je izolacijski materijal mineralnog podrijetla koji

se koristi za toplinsku, zvunu i protupoarnu zatitu. Paropropusna je i otporna nastarenje i raspadanje, te na mikroorganizme i insekte. Potrebno je obratiti posebnu


18/84


19/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

19

NAJEIH PITANJA

Primjer: Obostrano obukani vanjski zid od uplje opeke debljine 25 cm ima U=1,62. Izolira li

se ETICS izolacijskim sustavom debljine izolacije 10 cm (U=0,34), toplinski gubici po 1m2zida

e se smanjiti za vie od 4 puta!

Izolacija kosog krova grijanog potkrovljaZa toplinsku izolaciju kosog krovagrijanog potkrovlja najee se koriste meke ploemineralne vune. U ovom sluaju, toplinska izolacija se izvodi u dva sloja: sloj izmeurogova i sloj ispod rogova. S unutarnje strane (prema grijanom prostoru) obavezno

je postavljanje parne brane, a s vanjske strane vodonepropusno paropropusne folije.

Slika: Primjer sanacije kosog krova iznutra

Izolacija ravnog krovaToplinska izolacija ravnog krova izvodi se najee tvrdim ploama EPS, XPS, CG,PUR kada je krov prohodan, a ukoliko je neprohodan, mogu se koristiti tvrde ploekamene vune. Izolira li se pod negrijanog potkrovlja, mogu se koristiti mekane ploe

ili filc mineralne vune.


20/84

JEIH PITANJA

Slika: Komponente klasinog ravnog krova

Slika: Primjer sanacije poda

Izolacija podaZa toplinsku izolaciju podana tlu i poda prema negrijanom prostoru, najee sekoriste EPS ili XPS ploe te vrlo tvrde ploe mineralne vune, dobro zatiene od vlage.

Izolacija meukatne konstrukcije

Meukatna konstrukcijase izolira elastificiranim EPS ploama ili tvrdim ploamamineralne vune., nikako tvrdim EPS ili XPS ploama. Ploe se obavezno odvajaju odzida - tzv. plivajui pod.


21/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

21


to je sve potrebno za postavljanjesolarnih kolektora na kuu i je li ih

mogue koristiti i za grijanje?


22/84

to je sve potrebno za postavljanje solarnih kolektorana kuu i je li ih mogue koristiti i za grijanje?

Solarni kolektori dio su solarnog sustava koji se koristi za pripremu potrone tople

vode (PTV), a mogue ga je koristiti i za zagrijavanje prostora. S obzirom da prosjenokuanstvo u kontinentalnom dijelu Hrvatske za pripremu potrone tople vode (PTV)troi otprilike 20% ukupne godinje potronje toplinske energije, koritenje solarnogsustava moe biti itekako isplativa opcija. Osnovne prednosti koritenja solarnihsustava su koritenje sunca kao obnovljivog izvora energije te smanjenje potronjekonvencionalnih izvora energije, odnosno visine reija te emisije staklenikih plinovau atmosferu.Osim kolektora, sustav sadri i ostalu opremu, ovisno o vrsti i njegovoj namjeni.Kolektori se obino postavljaju na krov uz pomo posebnih draa, ali ih je mogue

postaviti i na terasu ili u vrt, dok se spremnici postavljaju uz kolektore ili u posebnomprostoru u kui. Kako bi solarni sustav bio pouzdan, efikasan i ekonomski isplativ,nakon to ste odredili njegovu namjenu (za pripremu PTV ili za pripremu PTV inadopunu grijanju), potrebno ga je optimalno dimenzionirati s obzirom na stvarnepotrebe kuanstva, struno ugraditi, te pravilno podesiti. Prije nabave i ugradnjesustava, savjetujemo da se konzultirate sa strunom osobom i zatraite ponudu odvie dobavljaa, u kojoj e biti tono navedene sve komponente sustava kao i njihoveusluge ugradnje i prilagodbe sustava.

NAJEIH PITANJA

3

Slika: Kua sa solarnim kolektorima na krovu


23/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

23

KOMPONENTE SOLARNOG SUSTAVA

Solarni kolektorski sustav sadri solarne kolektore, akumulacijski spremnik toplevode, dodatni zagrija (kotao ili elektrini grija) te regulacijski sklop.

NAJEIH PITANJA

Slika: Solarni sustav s dvostrukim spremnikom

Slika: Komponente solarnog sustava


24/84

Solarni kolektori pretvaraju sunevu energiju u toplinsku na nain da apsorbirajusunevo zraenje te ga predaju tekuem nosiocu topline (vodi ili mjeavini vode ipropilenglikola) koji cirkulira izmeu kolektora i akumulacijskog spremnika. Kolektorise mogu spajati u paralelnom ili serijskom spoju.

Na tritu su najee dvije izvedbe solarnih kolektora: ploasti i vakumski. Ploastisolarni kolektori se sastoje od tanske apsorberske ploe na koju su privrenecijevi kroz koje tee nosilac topline i u prosjeku su cjenovno povoljniji, ali imajumanju efikasnost od vakumskih u hladnijem dijelu godine. Vakumski kolektorisesastoje od staklenih vakumiranih cijevi u kojima se nalaze metalne (bakrene) cijevikroz koje protjee nosilac topline. Zbog grae koja omoguuje bolju apsorpciju priraznim kutevima, vakumski kolektori u zimskim mjesecima postiu bolju efikasnost.No, glavni im je nedostatak znatno via cijena te gubitak vakuma tijekom nekolikogodina koritenja, koji utjee na pad efikasnosti.

Slika: Ploasti kolektor s pokrovnim staklom

Spremnik topline je izolirani spremnik napunjen vodom koji omoguava rad

solarnog sustava, odnosno pripremu PTV-a i/ili potporu sustavu grijanja ak i kadasolarni kolektori ne rade (npr. nou ili kod jako oblanog vremena). to je vei obujamspremnika, mogue je pohraniti vie energije zagrijane kolektorima, no poveanjemobujma spremnika se zbog veeg oploja poveavaju i gubitci. Osim navedenihkomponenata, solarni sustavi ovisno o tipu mogu imati jo diferencijalnu automatiku(regulacijski sklop) i solarnu stanicu (solarni set). Diferencijalna automatika upravljasolarnim sustavom odnosno putem senzora nadzire i mjeri zadane parametre, te nataj nain osigurava najveu efikasnost sustava. Solarna stanica sadri komponente

za prijenos topline i sigurnost rada sustava, a sastoji se od ekspanzijske posude,cirkulacijske pumpe, sigurnosne, mjerne i zaporne opreme.

JEIH PITANJA


25/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

25

NAJEIH PITANJA

a)

b)

Slika: a) konstrukcija s koaksijalno postavljenom polaznom i povratnom cijevi i ravnim

apsorberom

b) konstrukcija s tzv. toplinskom cijevi

TIPOVI SOLARNIH SUSTAVA

S obzirom na nain cirkulacije ogrjevnog medija, solarne sustave dijelimo na sustavesa prirodnom cirkulacijom (termosifonski) te sustave sa prisilnom cirkulacijomogrjevnog medija.

Termosifonski solarni sustav radi na principu razlike u gustoi vode ovisno otemperaturi. S obzirom da zagrijana voda ima manju gustou od hladne, prolaskomkroz kolektor stvara cirkulaciju. U ovakvoj izvedbi, spremnik svakako mora bitinajmanje 20 cm iznad gornjeg kolektorskog ruba. U komercijalnoj primjeni senajee nude integrirani sustavi solarnih kolektora i spremnika. Ovakav sustav sekoristi u podrujima gdje temperature ne padaju ispod nule, a ukoliko se koristi u

hladnijim podrujima, prije zime je potrebno ispustiti vodu iz sustava kako se ne bismrzla. Prednost ovakvih sustava je njihova jednostavnost i relativno laka montaa,


26/84

JEIH PITANJA

Slika: Solarni sustav s prirodnom cirkulacijom

budui da se radi o sustavu bez pumpe, automatike i senzora. Takoer, ovakvi sustavisu cjenovno pristupaniji.

U praksi su zastupljeniji solarni sustavi sa prisilnom cirkulacijom ogrijevnogmedija, iako su znatno sloeniji od termosifonskih sustava. Ovakav sustav se sastojiod solarnih kolektora, spremnika topline sa izmjenjivaem, cjevovoda, cirkulacijskepumpe, ekspanzijskog sustava, pripadajue armature, regulacije te pomonog kotla(slika), a kao medij koji prenosi toplinu se koristi glikol. S obzirom da u ovakvomsustavu spremnik ne mora biti iznad kolektora, mogue ga je smjestiti u kotlovnicute na nj spojiti i kotao za grijanje. Zbog toga, kao i zbog uinkovite zatite sustavaod pregrijavanja te neosjetljivosti na predimenzioniranje, ovakav je sustav pogodankao nadopuna grijanju. Naime, dimenzioniramo li klasian sustav kao pomo grijanjuzimi, ljeti moe doi do pregrijavanja sustava zbog prevelike koliine akumuliraneenergije.


27/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

27

NAJEIH PITANJA

Slika: Solarni kolektor u paketu sa spremnikom s prirodnom cirkulacijom

DIMENZIONIRANJE SOLARNOG SUSTAVA

Prije svega, potrebno je odrediti namjenu sustava odnosno odluiti elite li ga koristitisamo za pripremu PTV ili za pripremu PTV i potporu grijanju. Posao dimenzioniranjasustava bi zbog sloenosti trebalo prepustiti projektantu strojarskih instalacija jer jepotrebno uskladiti povrinu kolektora, volumen spremnika i automatiku sa sustavomgrijanja te potrebama objekta odnosno kuanstva.

Za solarne sustave za pripremu PTV odabir broja kolektora, odnosno njihova povrina,nagib kao i veliina spremnika ovise o dnevnoj potronji vode, klimatskom podrujute orijentaciji kolektora u odnosu na strane svijeta. Standardna procjena potrebnekoliine tople vode za prosjeno kuanstvo je 50 l po osobi pa moemo raunatikako je za obitelj s 4-5 lanova potreban spremnik od 200-300 litara. Kako bi se vodau tolikom spremniku efikasno zagrijala, potrebno je 4-6 m2 ploastih kolektora,usmjerenih prema jugu i instaliranih pod kutem od 45 stupnjeva. Takav sustavtrebao bi zadovoljiti oko 60% godinjih potreba za toplom vodom u kontinentalnomdijelu Hrvatske, odnosno 85% godinjih potreba za toplom vodom u primorskim

dijelovima. Bitno je napomenuti kako poveanje povrine kolektora bez poveanjavolumena spremnika ljeti moe uzrokovati pregrijavanje sustava.


28/84

JEIH PITANJA

Solarni sustavi koji uz pripremu PTV trebaju sluiti i kao potpora grijanjupodrazumijevaju i kompleksniju opremu, odnosno vei spremnik sa dodatnim

izmjenjivaem, koji slui za izmjenu topline sa sustavom grijanja. Zbog znatno veeefikasnosti tijekom perioda grijanja, preporua se ugradnja vakumskih kolektora(slika). Najvea efikasnost sustava se postie ukoliko je grijanje niskotemperaturnoodnosno podno i/ili zidno ili se radi o radijatorima veih povrina.

ISPLATIVOST SOLARNOG SUSTAVA

Period povrata investicije za ugradnju solarnog sustava ovisi o podneblju(osunanosti), potrebama objekta (broju osoba, toplinskim gubicima - u sluaju

potpore grijanju), te energentu koji kuanstvo trenutno koristi. Shodno tome, povratinvesticije se kree od minimalnih 5 godina u primorskim dijelovima Hrvatske, pado 30 godina u kontinentalnom dijelu sa manjim brojem sunanih dana u godini.Npr. koristi li kuanstvo lo ulje ili el. energiju za zagrijavanje tople vode (ili prostora),period povrata investicije e biti bri nego u sluaju koritenja npr. prirodnog plina ilidizalice topline. S obzirom na trend poskupljenja energenat a, u budunosti bi se rokpovrata investicije trebao jo smanjiti.U praksi, tipini sustav solarnih kolektora za zagrijavanje tople vode osigurava oko

60% (Zagreb) do 85% (Split) godinje potrebne energije, dok sustav za grijanjeprostora i zagrijavanje tople vode osigurava oko 20% (Zagreb) do 50% (Split)

Slika: Solarni kolektor u paketu sa spremnikom s prirodnom cirkulacijom


29/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

29

NAJEIH PITANJA

Slika: Prikaz optimalne kolektorske povrine (nagnute pod kutem od 45 prema horizontali) u ovisnosti

o broju osoba

godinje potrebne energije za grijanje i toplu vodu. Naravno, mogue je ostvariti ivee energetske dobitke, ali tada moe doi u pitanje ekonomska isplativost sustavapa se uz solarni sustav koriste i drugi energenti poput elektrine energije ili kotla nabiomasu.

PRIMJER: U obiteljsku kuu u kojoj ive 4 lana obitelji se kao zamjena za stari elektrini

bojler koji je zagrijavao potronu toplu vodu (PTV)ugrauje solarni sustav koji se sastoji od

2 kolektora (ukupne efektivne povrine 3,6 m2), spremnika od 200 litara te elektrinog grijaa

u spremniku za dogrijavanje i automatike. Solarni sustav je optimiziran da pokriva 100%

potreba za potronom toplom vodom u ljetnim mjesecima. Pretpostavka je da kuanstvo

koristi jednotarifno brojilo i troi otprilike 60 l tople vode po osobi.


30/84

* Zamjena elektrinog bojlera za pripremu potrone tople vode (PTV) solarnimsustavom uz upotrebu elektrine energije za dogrijavanje

ZAGREB SPLIT

Godinje utede

2.030 kn

1985 kWh

1,05 tCO2

2.915 kn

3005 kWh

1,59 tCO2

Utede na zakupljenoj snazi 300 kn 300 kn

Investicija 30.000 kn 30.000 kn

Rok povrata investicije 14,8 godina 10,3 godina

ivotni vijek EE mjere 25 godina 25 godina

Utede u ivotnom vijeku

50.675 kn

49625 kWh

26,30 tCO2

72.900 kn

75180 kWh

39,84 tCO2

Oprema

2 kolektora jedinine bruto povrine 2 m2, efektivne

povrine upada svjetlosti 1,8 m2, s premazom:

apsorpcija = 95%, emisija = 5%

6.400 kn

spremnik 200 litara 5.500 kn

automatika 1.800 kn

set s pumpom 2.800 kn

set ulazne vode 3.000 kn

regulacija izlazne temperature vode 1.000 kn

montaa 4.800 kn

cijevi 1.700 kn

ukupno 30.000 kn

JEIH PITANJA

*Napomena: Cijene energenata na dan 14.10.2008.godine: lo ulje 5,63 kn/l, prirodni plin

2,08 kn/m3, elektrina energija 0,87 kn/kWh (jednotarifno brojilo).


31/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

31


Koji sustavi grijanja na drvnu

biomasu su u najiroj primjeni?


32/84

Koji sustavi grijanja na drvnu biomasu su u najirojprimjeni?

Biomasa predstavlja jedan od obnovljivih izvora energije i moe se podijeliti nadrvnu, nedrvnu i ivotinjski otpad. U Hrvatskoj se najvie koristi upravo drvnabiomasa i to za sustave grijanja, to ne udi s obzirom na injenicu da je vie od 44% povrine prekriveno umom. Vie od 30% kuanstava grije se na drva odnosnokoristi ogrjevno drvo, a sve vie kuanstava poinje koristiti i drvne ostatke (pelete,brikete, sjeku) kao energent. Prednosti koritenja drvne biomase su velike: cijenadrva kao energenta je nia, omoguava veu energetsku neovisnost, te manjepotencijalnog otpada. Takoer, koliina emitiranog CO

2prilikom izgaranja biomase

jednaka je koliini apsorbiranog CO2tijekom rasta biljaka, stoga se njeno koritenjesmatra CO2neutralnim odnosno smanjuje emisiju staklenikih plinova.

DRVNA BIOMASA

Drvna biomasa akumulira sunevu energiju procesom fotosinteze, a izgaranjembiomase ta se energija oslobaa u obliku toplinske energije koja se moe koristiti zagrijanje ili proizvodnju elektrine energije.Sa tehnolokog aspekta njenog koritenja, moemo ju podijeliti na ogrjevno drvo

(koje je tradicionalno najkoritenije i koristi se za loenje) te drvne ostatkekoji sekoriste kao energent: drvnu sjeku, pelete i brikete.

4

NAJEIH PITANJA


33/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

33

Karakteristike drvne mase kao energenta

NAJEIH PITANJA

CO2

2,5 kgdrvne mase

(cca 20% vlage)

1 lekstra lakog (EL) ulja

(lo ulja)

=

1 ha ume apsorbira koliinu CO2koja nastaje izgaranjem 88 000 l EL loivog ulja ili 135 000 Nm3

prirodnog plina

KOTLOVI NA DRVNU BIOMASUNa tritu je dostupan niz ureaja koji koriste razne naine pretvorbe energijesadrane u drvnoj masi u toplinsku energiju, odnosno razliite vrste kotlova. Kotlovemoemo podijeliti na kotlove na kruta goriva, kotlove na pelet i sjeku, kotlove kojiomoguavaju koritenje i peleta i ogrjevnog drva te kotlove na pirolizu. Svaki kotao

je konstruiran za odgovarajui tip biomase, stoga je vano da biomasa koja se koristikao gorivo odgovara zahtjevima proizvoaa kotla. Tip biomase odnosno vrsta kotlaza njeno koritenje odabire se ovisno o dostupnosti energenta, nabavnoj cijeni teveliini prostora za smjetaj opreme i skladitenje goriva. Treba imati na umu i darazliiti tipovi biomase imaju i razliitu ogrjevnu vrijednost, koja u prvom redu ovisio sadraju vlage u drvnoj masi.


34/84

Za koritenje kotla na biomasu za zagrijavanje prostora, nuno je izdvojiti adekvatanprostor za kotlovnicu. Iako ne postoji zakonska obveza izrade projekta kotlovnice,preporuamo izradu istog kako bi se osigurala sukladnost s propisima iz podrujasigurnosno tehnikih uvjeta za rad kotlovnice. Naime, prilikom instalacije kotla odvelike je vanosti drati se propisanih normi te tijekom koritenja kotao redovitoistiti i odravati. Potrebna povrina kotlovnice ovisi o rasporedu opreme (hoe li svaoprema biti smjetena u kotlovnici) te o volumenu spremnika (ukoliko je rije o kotlu

na pelet). U praksi se za standardnu kotlovnicu treba izvojiti barem 10m2

povrineeli li se u nju smjestiti sva potreba oprema.

JEIH PITANJA

Slika: Ureaji za izgaranje biomase kotao na a) ogrjevno drvo i b) na pelete

Slika: Sustav za grijanje biomasom (peleti i sjeka)

a) b)

Osim kotlovnice, nuan je i ispravno projektiran dimnjaki sustav koji odgovarazahtjevima za loenje krutih goriva. Dimnjak mora biti dimenzioniran prema snazikotla, izraen iz kvalitetnih materijala i izoliran te se mora osigurati traeni podtlak.Takoer, barem jednom godinje je potrebno pregledati dimovodne instalacije odstrane strune osobe.


35/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

35

Slika: Usporedba potrebnog skladinog prostora i cijene energenata za kuanstvo koje

Troi godinje 3000 lit. Loivog ulja

Slika: Toplinska vrijednost drveta ovisno o vlanosti

NAJEIH PITANJA


36/84

Slika: Cjepanice

Kotao s automatskim doziranjem osigurava dodatnu udobnost za korisnika, jer seu prosjeku puni jednom do dva puta dnevno, a ugradnjom posebnog spremnikaogrjevne vode koji akumulira toplinu, tzv. puferavrijeme izmeu punjenja se moeznaajno produiti. Ovakvi kotlovi imaju visok stupanj iskoristivosti energenata, pa

je i koliina pepela nakon loenja minimalna, a uz pomo regulatora je mogue idislocirano upravljanje radom kotla odnosno paljenjem i gaenjem.

GRIJANJE CJEPANICAMA

Ve zamjenom stare pei na drva odnosno cjepanice uinkovitom pei ili kotlomna drva, mogue je utedjeti i do 50% ogrjevnih drva. Drvo za ogrjev u obiteljskimkuama ne bi smjelo imati vlanost veu od 25% jer sa veim postotkom vlage opada

i njegova ogrjevna vrijednost te dolazi do pada temperature ispod optimalne, toopet uzrokuje i poveanu koliinu dima. Vlanost drva takoer utjee i na kapacitet,iskoristivost i trajnost kotla. Svjee pripremljena drva sadre ak i do 50% vode usvojoj teini, stoga ih je potrebno adekvatno skladititi dok ne postignu potrebnusuhou, to ovisno o vrsti drva obino traje godinu do dvije. Upravo zbog veeogrjevne vrijednosti odnosno vee gustoe, za grijanje se preporua koritenjebjelogorinog drveta. U Hrvatskoj se za grijanje najee koristi drvo bukve, graba,

javora, hrasta, jasena i breze. Naime, vlanost drveta utjee i na kapacitet, iskoristivost

i trajnost kotla.

JEIH PITANJA


37/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

37

NAJEIH PITANJA

Slika: Kotao na pelet

GRIJANJE DRVNIM OSTACIMA

U Europi i svijetu sve je popularnije grijanje peletima, tj. preanim valjiimaizraenima od ostataka drva i neobraenog otpadnog drva, prosjenih dimenzija od8-30mm. Slino peletima, na tritu postoje i drvni briketikoji se takoer sastoje odmljevenog drva bez dodatnih vezivnih sredstava, ali su dimenzijama vei od peleta.Zbog male vlanosti peleti imaju bolju ogrjevnu vrijednost od cjepanica, a koristese u automatiziranim sustavima grijanja, pri emu im je posebna prednost potrebaza manjim skladinim prostorom u odnosu na rezano drvo. Meutim, kod ugradnjekotla na pelete treba uzeti u obzir da je u kotlovnici potreban dodatan prostor zasmjetaj spremnika za pelete. Preporuka je koristiti pelete ija proizvodnja odgovaraodreenim standardima (DIN 51731, DIN plus ili ENplus A1).

Slika: Briketi i peleti


38/84

JEIH PITANJA

Stupanj uinkovitosti kotlova na pelete se kree do 93% to je oko 20-25% vie uodnosu na klasine kotlove na kruto gorivo. Stoga, pomou posebnih kotlova i peis visokim uinkom, grijanje peletima moe biti i trostruko jeftinije nego grijanje naloivo ulje i plin. Jedno punjenje spremnika kapaciteta 200 litara otprilike je dovoljno

za 3-4 dana grijanja kue povrine 100m2

.

Slika: Drvna sjeka

Osim peleta i briketa, sustavi grijanja na biomasu mogu koristiti i drvnu sjekukojanastaje usitnjavanjem (sjeckanjem) drva i drvenog otpada. Njezina je prednost to tose moe vrlo jednostavno i jeftino proizvesti, ali je i manje kvalitetno gorivo od peletaodnosno ima manju ogrjevnu vrijednost.


39/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

39

NAJEIH PITANJA

ZAGREB SPLIT

Godinje utede

16.992 kn*

4.615 l lo ulja

- 6.536 kWh14,7 tCO

2

9.076 kn*

2.217 l lo ulja

-4.568 kWh8,1 tCO

2

Investicija oko 35.000 kn** oko 35.000 kn**

Rok povrata investicije 2,1 godina 3,9 godina

ivotni vijek ee mjere 15 godina 15 godina

Utede u ivotnom vijeku

218.837 kn***

60.324 l lo ulja

-98.045 kWh221,2 tCO

2

101.145 kn***

33.252 l lo ulja

-68.528 kWh121,9 tCO

2

Primjer uteda ostvarenih zamjenom kotla na lo ulje starog 20 godina kotlom na biomasu (pelete)

*Utede su bazirane na simulaciji potronje energije uz cijenu lo ulja 7,23 kn/l, (gustoa ulja 840 kg/m3, donjaogrjevna mo 11,861 kWh/kg), te uz cijenu peleta 1,33 kn/kg (donja ogrjevna mo 5,1 kWh/kg). U postojeemstanju za grijanje i pripremu PTV u obiteljskoj kui u Zagrebu troi se 4.022 litara lo ulja godinje to uz donjuogrjevnu mo lo ulja 9,96 kWh/l daje energiju goriva od 40.068 kWh. Ugradnjom kotla na biomasu (pelete)godinje se troi 9.138 kg peleta to uz ogrjevnu mo od 5,1 kWh/kg daje energiju biomase od 46.605 kWh.

Zbog neto manjeg stupnja djelovanja kotla na biomasu ne ostvaruje se uteda na energiji goriva ve segodinje troi 6.536 kWh energije goriva vie. Godinja emisija CO

2

za grijanje lo uljem iznosi 14,7 tona dokkod grijanja s biomasom nema emisije CO

2te prema tome godinja uteda na emisiji CO

2iznosi 14,7 tona. U

postojeem stanju za grijanje i pripremu PTV u obiteljskoj kui u Splitu troi se 2.217 litara lo ulja godinje touz donju ogrjevnu lo ulja 9,96 kWh/l mo daje energiju goriva od 22.087 kWh. Ugradnjom kotla na biomasu(pelete) godinje se troi 5.226 kg peleta to uz ogrjevnu mo od 5,1 kWh/kg daje energiju biomase od 26.655kWh. Zbog neto manjeg stupnja djelovanja kotla na biomasu ne ostvaruje se uteda na energiji goriva ve segorinje troi 4.568 kWh energije goriva vie. Godinja emisija CO

2za grijanje lo uljem iznosi 8,1 tona dok kod

grijanja s biomasom nema emisije CO2te prema tome godinja uteda na emisiji CO

2iznosi 8,1 tona.

**Investicija obuhvaa demontau postojeeg kotla, dobavu i ugradnju novog kotla na kruto gorivo s digitalnimregulatorom, spremnikom, transporterom i plamenikom za pelete, spremnikom potrone vode. Cijene moguvarirati ovisno o lokaciji kotlovnice, izvoditelju, stvarnim trokovima instalacije ovisnim o lokaciji i sl.

***Utede u ivotnom vijeku izraunate su na nain da su godinje utede mnoene s vremenom trajanjaopreme i od dobivenog iznosa utede oduzeta je investicija u opremu.


40/84

JEIH PITANJA


41/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

41


emu slue razdjelnici topline i je limogue zaista utedjeti njihovom

primjenom?


42/84

emu slue razdjelnici topline i je li mogue zaistautedjeti njihovom primjenom?

Razdjelnici topline svoju primjenu imaju u zgradama izgraenima prije 2005. godinekoje su prikljuene na daljinsko centralno grijanje ili na kotlovnicu sa zajednikimmjerilom toplinske energije. Naime, zbog arhitekture instalacija, ukupna potronjaenergije za grijanje se za cijelu zgradu mjeri na jednom mjerilu. Svako kuanstvoodnosno stan plaa odreeni iznos za potroenu energiju, ovisno o udjelu povrinestana u ukupnoj povrini zgrade.Razdjelnici topline su ureaji koji omoguuju raspodjelu ukupne potronje toplinskeenergije zgrade na pojedine stanove po stvarnoj potronji i sami po sebi nemaju

ulogu tednje energije, ve motiviraju na njeno racionalno koritenje. Slijedei EUDirektive 2012/27/EU, najavljen je noviZakon o tritu toplinske energije, koji propisujeobaveznu ugradnju razdjelnika topline i termostatskih ventila do kraja 2014. imali zgrada vie od 100 stanova, do kraja 2015. ako zgrada ima vie od 50 stanova,odnosno do kraja 2016. za sve preostale zgrade. Praksa u europskim zemljama jepokazala kako je primjenom razdjelnika topline i termostatskih ventila, odnosnosustava individualne regulacije i obrauna, mogue potronju toplinske energijesmanjiti za 20-30%. Meutim, konkretna uteda ovisi o tonoj potronji toplinske

energije svakog kuanstva.

NAJEIH PITANJA

5


43/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

43

SUSTAV GRIJANJA S RAZDJELNICIMA TOPLINE I TERMOSTATSKIM VENTILIMA

Razdjelnici toplinesu ureaji koji omoguuju raspodjelu ukupne potronje toplinskeenergije zgrade na stanove po stvarnoj potronji i ugrauju se na sve radijatore ustanu. Funkcioniraju na nain da registriraju udio potroene toplinske energijepojedinog radijatora u impulsima, a zatim se pomou sustava za daljinsko oitavanje(koji se postavlja u stubite zgrade) oitava potronja. Ugradnja razdjelnika sama posebi ne postie automatski energetske utede te je na radijatore osim razdjelnikapotrebno ugraditi i termostatske ventile.

Termostatski ventili omoguuju regulaciju temperature u prostoru koristei sveraspoloive izvore topline (sunce, ljude, kuanske ureaje...) odnosno regulaciju

potronje toplinske energije. Ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila moguaje uteda energije ak do 20% (to ovisi o vrsti termostata i brzini reakcije - najbrereagiraju termostatske glave punjene plinom).Kako bi se osigurala potpuna funkcionalnost sustava, preporua se ugradnja i sustavaza balansiranje na usponske vodove cijevnog razvoda grijanja kako bi se osigurala

jednolika raspodjela topline kroz zgradu.

TO JE SVE POTREBNO ZA UGRADNJU RAZDJELNIKA?

Za ugradnju razdjelnika prvi preduvjet je suglasnost veine stanara. Iako se kaozakonski minimum navodi kako je dovoljna suglasnost 51% stanara, takav odaziv

je prenizak za postizanje znaajnijih uteda pa se preporua suglasnost minimalno70% suvlasnika. Vei odaziv suvlasnika podrazumijeva i vee utede. Suvlasnici kojine iskau suglasnost e potronju toplinske energije i dalje plaati prema udjelupovrine stana u ukupnoj povrini zgrade, ali uveano za korektivni faktor 25%,definiran Pravilnikom o nainu raspodjele potronje toplinske energije(NN 136/2011 i145/2011). Ostalu potronju toplinske energije (dakle, ukupnu potronju umanjenuza potronju svakog stana sa razdjelnicima te za potronju stanova bez razdjelnika)plaaju kuanstva sa razdjelnicima i to prema udjelima koji su registriranirazdjelnicima (odnosno prema stvarnoj potronji).

NAJEIH PITANJA

Slika: Elektronski razdjelnik topline i termostatski ventil


44/84

JEIH PITANJA

Slika: Sustav individualnog mjerenja potronje energije s daljinskim oitanjem


45/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

45

NAJEIH PITANJA

Nakon to je osigurana suglasnost veine suvlasnika, potrebno je zatraiti ponudetvrtki za ugradnju opremete odabrati dobavljaakoji e zadovoljiti sve zahtjevesuvlasnika. Dobavljau je zatim potrebno predati potpise suglasnih suvlasnikazgrade i to minimalno njih 51%. Potrebno je ishoditi i suglasnost distributera

topline, to najee radi dobavlja i obino traje do 5 radnih dana. Po dobivenojsuglasnosti, kree se s ugradnjom razdjelnika. Ugradnja razdjelnika zahtijevaispranjen sustav grijanja pa ju je najbolje planirati za period kada nije sezona grijanja.Kada su svi razdjelnici ugraeni, predstavnik suvlasnika potpisuje promjenu nainaobrauna u model prema potronji te odluku o nainu tretmana toplinskihgubitaka u zgradi. Time ujedno zavrava proces uvoenja razdjelnika i poinjeobraun toplinske energije po potronji.Vano je za napomenuti kako su neki gradovi u Hrvatskoj ve objavili natjeaje

za sufinanciranje ugradnje razdjelnika topline i termostatskih ventila u suradnji sFondom za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (FZOEU). Ukoliko se zgrada eli

javiti za sufinanciranje cijelog procesa, potrebno je pratiti web stranice svog gradate se prilagoditi objavljenom pravilniku za sufinanciranje i pripremiti svu potrebnudokumentaciju.

KOLIKO JE MOGUE UTEDJETI?

Podaci tvrtke Brunata, vodee po broju ugraenih razdjelnika u Hrvatskoj, pokazuju

da sve zgrade biljee smanjenje potronje ukupno isporuene toplinske energije uzgradi, i to u prosjeku za 30%. Meutim, razlike u raunima pojedinih kuanstavamogu biti zaista velike - ovisno o kvaliteti stolarije, izolaciji, navikama koritenjaenergije odnosno koritenju regulacije te samom poloaju stana. Razdjelnici negarantiraju utedu ve iskljuivo obraun potroenog stoga e neki stanovi plaatiznaajno manje trokove, dok je u nekim sluajevima mogue i poveanje trokova.Meutim, upravo realna informacija o potronji odlian je motiv za racionalnijekoritenje energije i investiranje u odreene zahvate koji mogu poveati energetsku

uinkovitost stana.


46/84

Slika: Mogunosti utede ugradnjom razdjelnika (Izvor: Brunata.hr)

JEIH PITANJA


47/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

47


Potie li se primjena energetski uinkovitihproizvoda i sustava odnosno sustava za

iskoritavanje obnovljivih izvora energije i na

koji nain mogu dobiti poticaje?


48/84

Potie li se primjena energetski uinkovitih proizvoda isustava odnosno sustava za iskoritavanje obnovljivih

izvora energije i na koji nain mogu dobiti poticaje?

Primjena energetski efikasnih sustava i tehnologija kuanstvu osigurava manju

potronju energenata odnosno nie reijske trokove te veu udobnost stanovanja.U isto vrijeme, kuanstvo ili energetski efikasna zgrada ima manji negativan utjecajna okoli te niu emisiju staklenikih plinova u atmosferu. Kako je lokalnoj i dravnojupravi u cilju djelovati na smanjenje oneienja i emisija CO

2u atmosferu, mogue

je dobiti odreene poticaje u smislu sufinanciranja provedbe mjera poveanjaenergetske uinkovitosti ili nabave OIE sustava, pa ak i osloboenja od komunalnihdoprinosa za pasivne zgrade.

TKO DAJE POTICAJE?

Kada je rije o kuanstvima, poticaje odnosno sufinanciranje provedbe mjerapoveanja energetske uinkovitosti ili nabave OIE sustava nude lokalna i regionalnasamouprava u suradnji sa Fondom za zatitu okolia i energetsku uinkovitost(FZOEU). Natjeaji za sufinanciranje koritenja obnovljivih izvora energije i ugradnjeenergetski efikasne opreme objavljuju se na lokalnoj odnosno regionalnoj razini,stoga savjetujemo redovito praenje slubene internet stranice svog grada, opine

ili upanije kao i stranice FZOEU-a za natjeaje na dravnoj razini.

NAJEIH PITANJA

6


49/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

49

ZA KAKAV SUSTAV JE MOGUE DOBITI POTICAJE?

Do sada se glavnina poticaja odnosila na sufinanciranje ugradnje solarnih kolektorai sustava s kotlom na biomasu, iako ima primjera sufinanciranja i fotonaponskihsustava, vjetroelektrana, dizalica topline, ugradnje razdjelnika topline i termostatskihventila, obnove fasada i zamjene stolarije te ugradnje sustava za koritenje ukapljenognaftnog plina na otocima. Obino se ukupno sufinancira do 50% ukupne investicije usustav, uz ogranienje maksimalnog iznosa (npr. do 15.000 kn sa PDV-om).

NAJEIH PITANJA


50/84

JEIH PITANJA

KAKO SE PRIJAVITI?

Uvjeti natjeaja razlikuju se ovisno o predmetu i instituciji koja ga raspisuje, ali svizahtijevaju ispunjen Prijavni obrazac uz kompletnu dokumentaciju te najee imajurok prijave mjesec dana od objave natjeaja. Planirate li se prijaviti, savjetujemo dapripremite dokumente poput preslike osobne iskaznice, uvjerenja o prebivalitu,vlasnikog lista, dokaza o zakonito izgraenom objektu, projektantskog trokovnika(ili ponudbenog trokovnika izvoaa radova) te suglasnosti suvlasnika (ukolikose radi o izgradnji sustava na objektu u zajednikom vlasnitvu). Naravno, detaljanpopis dokumenata koji su potrebni kako biste dokazali da zadovoljavate objavljeneuvjete ete pronai u samom tekstu natjeaja.


51/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

51


to su to dizalice topline?


52/84

to su to dizalice topline?Dizalice topline su ureaji koji prenose toplinu sa spremnika nie temperature naspremnik vie temperature u kojem se toplina korisno primjenjuje. Dizalica topline umogunosti je energiju zemlje, vode ili zraka pretvoriti u iskoristivu toplinu, pritomtroei priblino 2,5 - 4 puta manje elektrine energije nego elektrini radijatori ili

pei za istu dovedenu toplinu. esto ih se naziva i toplinskim pumpama. Sustavis dizalicama topline smatraju se jednima od najuinkovitijih ureaja za dobivanjetoplinske energije i biljee jedan od najbrih porasta u podruju primjene obnovljivihizvora energije. Oekuje se da e njihovu iru primjenu dodatno potaknuti i direktiveEU, koje zahtijevaju energetski efikasan sistem grijanja i hlaenja u objektimaizgraenima nakon 2015. godine. Kao glavni nedostatak ovakvih sustava istiu seznatno vii investicijski trokovi u odnosu na konvencionalne sustave grijanja.

SUSTAVI S DIZALICOM TOPLINEToplinska energija Sunca sadrana je svugdje oko nas: u okolinjem zraku,podzemnim i povrinskim vodama te tlu. Naalost, zbog niske temperature njezinihnosilaca, ta energija se ne moe neposredno koristiti za grijanje, ali moe posluitikao toplinski izvor za sustave s dizalicom topline. Sustav s dizalicom topline sastoji seod etiri glavna elementa: dva izmjenjivaa (isparivaa i kondenzatora), kompresorai termoekspanzijskog ventila. U isparivau se radnoj tvari predaje toplina preuzetaod toplinskog izvora (voda, tlo ili zrak), u kompresoru se radna tvar die na vii

energetski nivo, kako bi zatim u kondenzatoru radna tvar toplinu predala vodi kojacirkulira sustavom grijanja.

NAJEIH PITANJA

7


53/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

53

Sustavi s dizalicom topline najefikasniji su u dobro izoliranim objektima s toplinskim

gubicima 50 W/m2

, uz niskotemperaturni reim grijanja (npr. podno grijanje) te zazagrijavanje potrone tople vode. Niskotemperaturni reim grijanja zahtijeva niutemperaturu vode u sustavu grijanja i to oko 35C, dok klasini reim grijanja (npr.plinsko etano grijanje) zahtijeva temperaturu vode od barem 60C.

Odabrani sustav kljuno je adekvatno dimenzionirati odnosno uskladiti sa potrebamakuanstva te se, iako to nije zakonska obveza, preporua izrada projekta takvogsustava od strane ovlatenog inenjera. S ekonomskog i energetskog stajalita ne

preporua se dimenzioniranje sustava na puno optereenje, pogotovo kad je izvortopline zrak, jer bi u veem dijelu godine sustav bio predimenzioniran.Investicije u sustave dizalica topline kreu se na na razini 500 kn/m2ovisno o sloenostiinstalacije i tipu regulacije sustava pa ak do 2000 kn/m2, dok je investicija u klasinoradijatorsko grijanje s kondenzacijskim plinskim aparatom na razini 250-350 kn/m2.

NAJEIH PITANJA

Slika: Sustav s dizalicom topline

Preko buotine se toplinazemlje prenosi na radnutvar u dizalici topline

Porastom tlaka raste i temperatura

Toplina se prenosi na zagrijanu vodu

Kompresor

Kondenzator

Priguni ventil

Ispariva

Radna tvar se priguuje na prigunom ventilupri emu se sniavaju tlak i temperatura

Toplina se prenosi u prostoriju preko

radijatora ili podnog grijanja


54/84

TOPLINSKI IZVORI ZA DIZALICE TOPLINE

Za sustav grijanja s dizalicom topline od najveeg su znaaja svojstva toplinskogizvora. Toplinski izvor sustava odabire se ovisno o lokaciji objekta, podneblju teraspoloivosti odabranog izvora. Pritom je vano voditi rauna o tome da odabraniizvor treba osigurati potrebnu koliinu topline u svako doba i na to vioj temperaturi.Toplinski izvori mogu biti okolinji zrak, zemlja (tlo), suneva energija, voda (jezerska,rijena, morska, podzemna) te otpadna toplina.

Dizalica topline s okolinjim zrakom kao izvorom toplineRaspoloivost okolinjeg zraka je u usporedbi s ostalim izvorima topline najvea tesu dizalice topline s okolinjim zrakom kao izvorom topline jedno od ekonomskiopravdanih rjeenja za grijanje graevina. Ovakav sustav karakterizira relativno

jednostavna instalacija te nisu potrebna velika ulaganja kao za dizalice topline sdrugim izvorima energije (buenje bunara, buenje sondi, postavljane kolektorskogpolja u zemlju, itd.). Takoer, vano je za napomenuti kako se ugradnjometveroputnog prekretnog ventila, ureaj moe korisiti i ljeti za hlaenje. Loa strana

zraka kao izvora topline su este varijacije temperature, velika buka te velika koliinazraka koja je potrebna.

Sustav je pogodan za podruja s blagim zimama (gdje vanjska temperatura nijenia od - 5C), jer je kod preniskih temperatura omjer uloene elektrine energije idobivene toplinske energije nepovoljan te je potrebno dodatno grijanje. Takoer,zimi je posebnu panju potrebno obratiti na stvaranje leda na lamelama i cijevimaisparivaa, koji moe zatvoriti kanale za prolaz zraka u isparivau. Do stvaranja ledaobino dolazi kada se temperature vanjskog zraka kreu od 5 do +2 C. Vanjsketemperature nie od 5 C nisu toliko kritine, jer je nia koliina vlage u zraku, asamim tim i manja koliina nastalog leda.

Slika: Dizalica topline s okolinjim zrakom kao izvorom topline

JEIH PITANJA


55/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

55

Slika: Dizalica topline zrak-voda

Slika: Shematski prikaz dizalice topline zrak-voda s parametrima procesa

Zrak T=7C

Kondenzator

KompresorPriguni

ventil

Isparivac

Usisni vod

Tlacni vod

p=2.6 bar

p=14.2 bar

T=53C

(pothladenje 3C)

T=-3C

Tpr=2C(pregrijanje 5C)

TW2=50CTW1=45C

p=2.6 bar

p=14.2 bar

T=50C T=73C

R134a

Kapljevinski vod

NAJEIH PITANJA


56/84

Dizalica topline sa zemljom kao izvorom topline

Prednost zemlje kao izvora topline je ujednaena temperatura ve na manjimdubinama (od 7 do 13 C na dubini od 2 m te od 10 do 13C na dubini od 100 m), kojaomoguuje optimalan rad sustava bez velikih dnevnih ili sezonskih varijacija. Utjecaj

vanjske temperature na temperaturu tla osjea se samo na prvih nekoliko metaradubine, dok je na dubinama veim od 10m taj utjecaj zanemariv.Dizalica topline sa zemljom kao izvorom topline postavlja se u tlo horizontalno ilivertikalno i koristi toplinu zemlje za grijanje i pripremu potrone tople vode. Kolikose topline moe dobiti iz tla ovisi o njegovom sastavu i vlanosti, te mjestu polaganjaizmjenjivaa topline.

Kod horizontalne izvedbe izmjenjiva se polae u tlo u obliku snopa vodoravnihcijevi na dubinu 1,2 1,5 m. Za svaki m2 grijanog prostora potrebno je u zemljupoloiti od 1,5-2 m cijevi. Za polaganje izmjenjivaa u tlo potrebno je osigurati 2-2,5puta vie slobodne povrine od povrine kue koja bi se grijala. To ujedno predstavljaglavni nedostatak ovakvog sustava te se zbog toga uglavnom primjenjuje u ruralnimpodrujima. Najvea efikasnost sustava postie se primjenom u glinenom tlu.

Izmjenjiva se kod vertikalne izvedbepolae vertikalno u buotinu na dubinu od 60-150 m pa predstavlja priihvatljivo rjeenje u gue naseljenim podrujima. S obziromna visok troak buenja na navedenu dubinu, te ostale potrebne investicije, ulaganje

u ovakav sustav esto nije ekonomski isplativo. Prije same izvedbe, potrebno jeprovjeriti postojeu regulativu po pitanju buenja tla, geoloku kartu lokacije, teangairati certificiranog izvoaa buotine.

JEIH PITANJA

Slika: Dizalica topline tlo-voda (horizontalna izvedba izmjenjivaa u tlu)


57/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

57

Slika: Dizalica topline tlo-voda (vertikalna izvedba izmjenjivaa u tlu)

NAJEIH PITANJA

Dizalica topline sa podzemnim vodama kao izvorom topline

Podzemna voda je dobar toplinski izvor zahvaljujui relativno ujednaenimtemperaturama, koje se na dubini od oko 15 m kreu oko vrijednosti godinjegprosjeka temperature za razmatranu lokaciju. Meutim, za razliku od zraka i tla, zakoritenje podzemne vode je potrebna koncesija, koju nakon prethodno pribavljenogstrunog miljenja Hrvatskih voda daje nadlena upanijska struna sluba. Koncesijase naplauje jednokratno i paualno svake godine (godinji paual za koncesiju je 10% godinje naknade po utroku), a posebno se obraunava i potronja vode.Ugradnja ovakvih dizalica topline zahtijeva izradu dviju buotina: proizvodnu i

upojnu. Proizvodna buotina treba osiguravati dovoljnu koliinu vode (izdanost) inju se ugrauje pumpa. Preko upojne buotine se voda ija je toplina iskoritena vraanatrag u podzemni vodotok. Vano je voditi rauna o udaljenosti i meusobnompoloaju buotina, kako bi se onemoguilo ponovno usisavanje ve iskoritene vode(smjetaj nizvodno na udaljenosti od 5 m priblino zadovoljava ovaj uvjet).


58/84

JEIH PITANJA

Slika: Dizalica topline voda-voda


59/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

59


elim proizvoditi elektrinu energiju uzpomo solarnih kolektora i viak prodavati

HEP-u. Kolika je to investicija i to je sve za topotrebno?


60/84

elim proizvoditi struju uz pomo solarnih kolektora iprodavati je HEP-u. Kolika je to investicija i to je sve

za to potrebno?Elektrinu energiju mogue je proizvoditi uz pomo solarne fotonaponskeelektrane, koju treba razlikovati od sustava solarnih kolektora za zagrijavanje toplevode i nadopunu grijanju. Solarni fotonaponski sustav moe biti prikljuen na

javnu elektroenergetsku mreu preko kune instalacije ili moe biti samostalan(tzv. off grid). Sustavi prikljueni na mreu imaju mogunost stjecanja statusa tzv.povlatenog proizvoaa elektrine energije, to omoguuje vlasnicimatrgovanje proizvedenom energijom.

SOLARNE FOTONAPONSKE ELEKTRANE

Solarne fotonaponske elektrane pretvaraju energiju sunevog zraenja u elektrinuenergiju. Potencijal suneve energije mnogo je vei od ostalih izvora energijezajedno, pogotovo u Hrvatskoj koja s obzirom na klimu i geografski poloaj veimdijelom moe osigurati godinji prinos sustava od cca 180 - 240 kwh/m2 solarnogkolektora.

NAJEIH PITANJA

8


61/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

61

NAJEIH PITANJA

Temelj svake solarne elektrane je fotonaponski modul koji se sastoji od solarnihelija (slika 10.49. majd..) u kojima se odvija pretvorba suneve u elektrinu energiju.Moduli se najee postavljaju fiksno na krov i pritom je kljuno njihovo pravilnousmjeravanje uz nagib od 45 stupnjeva jer je na taj nain mogue osigurati najvei

je prinos energije.

Slika: Solarna elija i fotonaponski modul te optimalni kut nagiba modula u odnosu na lokaciju imjesec u godini

Optimalni kut nagiba fotonaponskih modula

MJESEC I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Split 65 57 43 24 10 1 6 20 37 55 64 67

Zagreb 58 53 38 24 11 2 7 20 37 51 50 52

Alternativno je mogua ugradnja tzv. solarnih trackerakoji module okreu prema suncu kako bi osiguralimaksimalnu ozraenost u svakom trenutku. Sustavs trackerima je efikasniji i u mogunosti je poveatiproizvodnju energije do ak 40%, ali je ujedno i financijski

zahtjevnija opcija.

Oekivano trajanje solarnih modula due je od 20godina, a energiju koju je potrebno utroiti za njihovuproizvodnju, moduli proizvedu za 1-4 godine (ovisno olokaciji i tehnologiji izrade) koristei energiju sunca.

Solarne fotonaponske elektrane razlikuju se po tome jesu li prikljuene na javnuelektroenergetsku mreu, pa tako postoje tzv. On grid sustavi koji proizvedenu

elektrinu energiju isporuuju u mreu i tzv. Off grid - samostalni sustavi kod kojihse proizvedena el. energija koristi na mjestu proizvodnje.


62/84

ON GRID SOLARNE FOTONAPONSKE ELEKTRANE

On grid solarne elektrane zapravo su solarni fotonaponski sustavi prikljuenina javnu elektroenergetsku mreu preko kune instalacije. Solarni fotonaponskisustavi prikljueni na javnu elektroenergetsku mreu prikupljaju sunevu energijute proizvedenu istosmjernu struju fotonaponskih modula pretvaraju u izmjenininapon odreenog iznosa i frekvencije, kako bi javna elektroenergetska mrea moglaprihvatiti proizvedenu energiju.

Slika: Umreeni fotonaponski sustav

Slika: Principijelna shema umreenog FN sustava

JEIH PITANJA

FN paneli Automatski

osiguraiRastavlja

Odvodnik

prenapona

DC

AC

Pretvara

RastavljaStrujna

zatitna

sklopka

kWh

NISKONAPONSKA

DISTRIBUCIJSKA MREA

Odvodnik

prenapona

Automatski

osigurai

Komponente sustava:

Fotonaponski moduli - vre pretvorbu suneve energije u elektrinu Razdjelni ormari modula - sadri zatitnu opremu Istosmjerni kabeli- odvode istosmjernu struju do glavne sklopke Glavna sklopka- slui za prekid strujnog kruga uslijed kvara ili odravanja Izmjenjiva ac/dc -pretvara istosmjerni napon u izmjenini, sinkroniziran sa naponom i

frekvencijom javne mree Kabeli izmjeninog razvoda -slue za prijenos izmjenine el. energije do prikljuka na

elektroenergetsku mreu Brojila predane i preuzete el. energije- slue kako bismo znali koliko smo prodali energije i

koliko smo kupili. Bitno je napomenuti da je poticajna cijena otkupa trenutno viestrukovea od cijene po kojoj kupijemo energiju


63/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

63

Status povlatenog proizvoaa elektrine energije

Povlateni proizvoa je energetski subjekt koji u pojedinanom proizvodnomobjektu istodobno proizvodi elektrinu i toplinsku energiju, koristi otpad ili obnovljiveizvore energije na gospodarski primjeren nain koji je usklaen sa zatitom okolia.Status povlatenog proizvoaa elektrine energije stjee se rjeenjem Hrvatskeenergetske regulatorne agencije, u skladu s uvjetima koje Pravilnikom o stjecanjustatusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (NN 88/2012) propisuje ministargospodarstva.

Postupak stjecanja statusa povlatenog prozvoaa el. energije za integriranesuneve elektrane koje se najee postavljaju na krovove kua sastoji se od nekoliko

koraka:

(1) Podnoenje zahtjeva operatoru distribucijskog sustava (HEP ODS d.o.o.) zaizdavanje prethodne elektroenergetske suglasnosti (PEES).

(2) Nositelj projekta uz zahtjev za izdavanje prethodne elektroenergetskesuglasnosti, uz podatke i dokumente propisane Opim uvjetima za opskrbuelektrinom energijom (NN 14/2006) dostavlja i:

idejni projekt koji mora sadravati izjavu ovlatenog projektanta da je postrojenjeza proizvodnju elektrine energije jednostavna graevina prema propisima oprostornom ureenju i gradnji;

dokaz o pravu gradnje postrojenja (izvadak iz zemljinih knjiga, ugovor okoncesiji i sl.)

(3) Operator distribucijskog sustava (HEP ODS d.o.o.) istovremeno s izdavanjem

prethodne elektroenergetske suglasnosti za jednostavne graevine dostavljanositelju projekta na potpis predugovor ili ugovor o prikljuenju i ugovor ootkupu elektrine energije kojeg nositelj projekta sklapa s operatorom trita(HROTE d.o.o.).

(4) U sluaju izgradnje sunanih elektrana kao jednostavnih graevina, operatordistribucijskog sustava (HEP ODS d.o.o.) u prethodnoj elektroenergetskojsuglasnosti i predugovoru ili ugovoru o prikljuenju, temeljem uvida u idejni

projekt, utvruje da se radi o integriranoj sunanoj elektrani te ugovor o otkupuelektrine energije operator distribucijskog sustava dostavlja nositelju projekta

NAJEIH PITANJA


64/84

samo ako je mogue sklapanje ugovora o otkupu. Sklapanje ugovora je mogueukoliko nisu popunjene kvote koje objevljuje operator trita (HROTE d.o.o.) nasvojim internetskim stranicama.

(5) Nositelj projekta potpisan ugovor o otkupu elektrine energije dostavljaoperatoru distribucijskog sustava koji ga prosljeuje operatoru trita (HROTEd.o.o.) na potpis zajedno sa sklopljenim predugovorom ili ugovorom oprikljuenju.

(6) Nositelj projekta duan je u roku od maksimalno godine dana izgraditipostrojenje, a potom predaje Zahtjev za probni pogon i prikljuenje kojem seprilae:

glavni/izvedbeni projekt dokaz o uplati trokova potvrdu izvoaa da su elektroenergetski objekti izraeni u skladu s PEES-om,

projektnom dokumentacijom, te propisima i normama(7) Ako sustav zadovoljava uvjete za upotrebu, HEP ODS d.o.o. izdaje

Elektroenergetsku suglasnost, odnosno potvrdu o trajnom prikljuenju te sklapas nositeljem projekta Ugovor o koritenju mree, te se aktivira ugovor o otkupu

na rok od 14 godina. Tada sustav moe zapoeti s proizvodnjom elektrineenergije.

U Republici Hrvatskoj se s obzirom na instaliranu snagu fotonaponski sustavi dijeleprema instaliranoj snazi do 10kW, od 10kW do 30kW i preko 30kW. Otkupna cijenakWh proizvedene el. energije je vea ukoliko se sustav nalazi u kategoriji manje snage,a iznosi 2,10-3,40 kn po isporuenom kWh u elektrinu mreu, ovisno o instaliranojsnazi elektrane. Fotonaponske elektrane snage 9,9 kW na podruju Zagreba mogu

proizvesti oko 10200 kWh godinje, a na podruju Splita oko 13200 kWh godinje.Cijene ovakvih postrojenja se kreu ve od oko 140 000 kn.

JEIH PITANJA


65/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

65

Tablica: Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012)

Slika: Samostalni fotonaponski sustav za troila na izmjeninu struju

OFF GRID SOLARNE FOTONAPONSKE ELEKTRANE

Off grid solarne elektrane zapravo su solarni fotonaponski sustavi kod kojih seproizvedena elektrina energija koristi na mjestu proizvodnje. Ovakvi sustavi itekakosu isplativi na lokacijama gdje je prikljuak na javnu mreu ili nedostupan ili zbogudaljenosti vrlo skup. Isplativost off grid sustava svake godine je sve vea, s obziromna trend sniavanja cijena opreme. Osim za graevine, ovakvi sustavi zanimljiveprimjene nalaze u nautici, prometnoj signalizaciji i javnoj rasvjeti.

Off grid solarni fotonaponski sustavi prikupljaju sunevu energiju te je pohranjujuu akumulatore, kako bi energija bila dostupna preko noi odnosno u vrijeme kada

nema dovoljno sunca za namjenu za koju se koristi. Kod ove vrste sustava vrlo jevano nai optimalan odnos proizvodnje, potronje i akumulacije energije, kako bisustav zadovoljio potrebe i ujedno bio ekonomski prihvatljiv. Ovakvim sustavimamogue je dodati i vjetrogenerator ili generator na fosilna goriva, koji bi osiguravaorad sustava u periodu kada nema dovoljno suneve energije.

NAJEIH PITANJA


66/84

JEIH PITANJA

Komponente sustava:

Fotonaponski moduli - vre pretvorbu suneve energije u elektrinu

Akumulator - slui za pohranu energije

Regulator punjenja akumulatora - osigurava najveu autonomiju sustava te najdulji vijektrajanja baterije

Troila - svi prikljueni ureaji koji troe energiju (rasvjetna tijela, hladnjaci, tv...)

Izmjenjiva ac/dc - pretvara istosmjerni napon u izmjenini; potreban ukoliko se

namjeravaju koristiti troila koja se napajaju izmjeninom strujom

Kao mana off grid solarnih sustava istie se jo uvijek visoka cijena akumulatoraza pohranu energije. eli li se uz pomo ovakvog sustava koristiti ureaje kojizahtijevaju vie snage (npr. klima ureaji i elektrini alati), mogue je da se investicijapokae previsokom tj. neisplativom. Ekonomsku isplativost off grid solarnih sustavapoveavaju poticaji koje osigurava Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost,a fizikim osobama su dostupni preko natjeaja koje objavljuju gradovi, upanije iopine.


67/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

67


Trebam li energetski certifikat za svoj stanodnosno kuu?


68/84

Energetski certifikat je od 1. srpnja 2013. godine nuan za svaku postojeu nekretninunamijenjenu prodaji jer ga prije sklapanja ugovora prodavatelj ima obavezu predatikupcu na uvid. Stanovi i poslovni prostori (odnosno sve pojedinane samostalneuporabne cjeline zgrada) koje se iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup vaeienergetski certifikat moraju imati od 1. sijenja 2016. godine. to se tie novogradnje,energetski certifikat je preduvjet dobivanju uporabne dozvole i mora biti izraen nanain kako je propisano Pravilnikom o energetskim pregledima graevina i energetskomcertificiranju zgrada(NN 81/12, 29/13, 78/13).

ENERGETSKO CERTIFICIRANJE

Energetsko certificiranje zgradeje skup radnji i postupaka reguliranih pripadajuimpravilnicima koji se provode u svrhu izdavanja energetskog certifikata. Energetskipregledsastoji se od pripremnih radnji, prikupljanja potrebnih podataka i informacijao zgradama , provoenja kontrolnih mjerenja, analize potronje i trokova svih oblikaenergije, energenata i vode za razdoblje od tri prethodne kalendarske godine te

izvjea i zakljuka s preporukama i redoslijedom provedbe mjera za poboljanjeenergetske uinkovitosti graevine.

NAJEIH PITANJA


69/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

69

NAJEIH PITANJA

Trenutno vaei pravilnici: Pravilnik o energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju

zgrada (NN 81/12, 29/13, 78/13)

Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske pregledegraevina i energetsko certificiranje zgrada (NN 81/12, 64/13)

Pravilnikom o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvjea o energetskimpregledima graevina (NN 81/12, 79/13)

Nakon provedenog energetskog pregleda, ovlateni certifikator izdaje energetskicertifikat. Energetski certifikat je dokument koji predouje energetska svojstvazgrade i svrstava ju u jedan od osam energetskih razreda ( od A+ do G). Energetskirazred A+ oznaava energetski najpovoljniji razred odnosno graevine A razredatroe najmanje energije, dok su graevine G razreda energetski najrastronije. Osimenergetskog razreda zgrade, energetski certifikat sadri ope podatke o zgradi,podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat, podatke o termotehnikimsustavima, klimatske podatke, podatke o potrebnoj energiji za referentne i stvarne

klimatske podatke, objanjenja tehnikih pojmova te popis primjenjenih propisa inormi.

Slika: Energetski pregled


70/84

Slika: Prva stranica energetskog certifikata za stambene zgrade

JEIH PITANJA


71/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

71

NAJEIH PITANJA

Takoer, energetski certifikat za postojee zgrade obvezno sadri i prijedlog

ekonomski opravdanih mjera za poboljanje energetskih svojstava zgrade,temeljenih na prethodno provedenom energetskom pregledu. Energetski certifikatza nove zgrade sadri i preporuke za energetski uinkovito koritenje zgrade.

KAKO DO ENERGETSKOG CERTIFIKATA?

elite li certificirati svoj stan, kuu ili poslovni prostor, morate se obratiti ovlatenomenergetskom certifikatoru, jer su jedino oni u mogunosti izdati valjani energetskicertifikat. Ovlateni energetski certifikator ima ovlatenje Ministarstva graditeljstva iprostornog ureenja prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe koje provodeenergetske preglede graevina i energetsko certificiranje zgrada (NN 81/12, 64/13).Registar svih fizikih i pravnih osoba ovlatenih za energetske preglede i energetskocertificiranje zgrada objavljen je na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornogureenja. http://www.mgipu.hr/doc/Graditeljstvo/Registar_certifikatora.htmto se tie cijena energetskog pregleda i certificiranja zgrade, kreu se ovisno o povriniobjekta te su razliite za novogradnju i za ve postojee zgrade. Za nove kue povrine

do 250 m2, izrada energetskog certifikata naplauje se paualno u iznosu od 1400 kn,dok se za postojee kue energetski pregled naplauje do 3300 kn te izrada energetskog


72/84

JEIH PITANJA

certifikata paualno 1450 kn. Za stan u postojeoj zgradi, energetski pregled senaplauje do iznosa od 1500 kn, a izrada energetskog certifikata paualno 1200 kn.

Slika: ICT snimke napravljene prilikom energetskog pregleda u svrhu vizualizacije toplinskih

mostova i nehomogenosti vanjskog zida, EIHP, 2008.


73/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

73

NAJEIH PITANJA

0800 200 170

Koja je razlika izmeu pasivnih i niskoenergetskihkua?


74/84

Energijom koja se danas potroi u prosjenoj kui u Hrvatskoj mogue je zagrijati3-4 niskoenergetske odnosno 8-10 pasivnih kua. Pasivne i niskoenergetske

kue su graevine projektirane prema posebnim naelima kako bi se minimizirali

toplinski gubitci te poveali toplinski dobitci zgrade. Toplinski gubitci se smanjuju

poboljanjem toplinske izolacije i povoljnim odnosom oploja i volumena zgrade,

dok se toplinski dobitci poveavaju povoljnom orijentacijom zgrade i iskoritavanjem

sunevog zraenja. Takoer, u njima se koriste obnovljivi izvori energije (biomasa,

sunce i/ili vjetar) i energetski efikasni termoenergetski sustavi.

Prema gruboj podjeli, u niskoenergetskoj kui se za zagrijavanje koristi 40 kWh/m

godinje, to je ekvivalent potronji od 2.7 litara loivog ulja godinje. Pasivna kua

godinje troi svega 15 kWh/ m, to je ekvivalentno potronji 1 l/m lo ulja godinje,

odakle joj i esto koriteni naziv: jednolitarska kua. U usporedbi sa niskoenergetskom

kuom, pasivna kua ima bolju toplinsku izolaciju vanjske ovojnice, energetski

efikasnije prozore i vrata kako bi se dodatno smanjili toplinski gubitci te poseban

sustav mehanike ventilacije prostora uz rekuperaciju (povrat topline) iz iskoritenog

zraka.

NAJEIH PITANJA


75/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

75

NAJEIH PITANJA

Slika: Potronja energije pasivne i niskoenergetske kue

Slika: Naela gradnje pasivne kue


76/84

NAELA GRADNJE PASIVNE KUE

Prilikom projektiranja pasivne kue, vano je uzeti u obzir vie parametara: lokaciju,oblik zgrade, orijentaciju, smjetaj i veliinu prozora, raspored prostorija, rolete,vegetaciju u okolici...

to se tie oblika zgrade, pasivne solarne graevine najee imaju tlocrt u oblikupravokutnika, sa jednom stranicom duom i okrenutom uzdu osi istok-zapad, takoda je cijela dua stranica graevine izloena Suncu koje dolazi s juga. Juna stranazgrade trebala bi imati velike prozorske povrine, koje ne smiju biti zasjenjene, dokprozori na sjevernoj strani moraju biti to manji. Minimalan otklon u odnosu na jugosigurat e maksimalno iskoritavanje zimskog sunevog zraenja (jer zrake sunca

padaju nie), ali i sprijeiti pregrijavanje prostorija ljeti uzrokovano osunanjem sazapadne strane u poslijepodnevnim satima. Raspored prostorija se odreuje premanjihovoj funkciji i treba ga prilagoditi prirodnom gibanju sunca od istoka do zapada.Naime, njihov raspored odgovara svakodnevnim aktivnostima ukuana i slijedi

crtu sjeveroistok jugozapad, pa se tako npr. prostorije kojima je u svakodnevnomfunkcioniranju kue namijenjena sporedna funkcija postavljaju na sjevernu stranukue.

Vanjsku povrinu kue potrebno je kvalitetno izolirati te posebnu panju posvetitirubovima, kutovima, spojnim mjestima i otvorima, kako bi se izbjegla pojavatoplinskih mostova. Upravo zbog toplinskih gubitaka, zgrada mora biti tokompaktnija, bez razvedenih krila, prigradnji i masivnih neizoliranih balkona.

Vanjska stolarija mora imati visok stupanj zabrtvljenosti i trebala bi imati to manjepolja odnosno meuprofila i to manje krila koja se otvaraju. Ostakljene transparentne

JEIH PITANJA

Slika: Orijentacija pasivne ili niskoenergetske kue


77/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

77

povrine trebaju imati koeficijent prolaza topline U50%), tako da se omogue toplinski dobitci i u zimskomperiodu. Ovakva stakla imaju dva infracrvena reflektirajua sloja, a meuprostorisu ispunjeni argonom odnosno kriptonom, to omoguava da temperatura naunutranjoj povrini stakla bude priblina temperaturi prostorije pa je postavljanegrijaeg tijela ispod prozora nepotrebno.Za pasivnu kuu vana je n

50-vrijednost odnosno stupanj minimalne

vjetronepropusnosti, koji mora biti manji od 0,5h-1. Drugim rijeima, pri testiranojrazlici pritiska zraka od 50 Pascala, za jedan sat iz pasivne kue ne smije nekontrolirano

izai vie od 0,5 zapremine zraka te iz tog razloga pasivne kue imaju poseban sustavmehanike ventilacije koji osigurava dotok svjeeg zraka. Izmjena zraka funkcionira

NAJEIH PITANJA

Slika: Osnovna pravila projektiranja niskoenergetski i pasivni h kua


78/84

na nain da se istroeni zrak uklanja iz prostorija kao to su kuhinja, kupaonica, toaleti slino, dok se istovremeno svjei zrak ubacuje izvana u kuu u dnevni boravak,djeju sobu, radnu sobu i spavau sobu. U sustavu ventilacije najee se koristipozemni izmjenjiva s rekuperatorom, koji omoguava predgrijavanje ulaznog zraka

zimi odnosno pothlaivanje ljeti. Takoer, takvi sustavi sadre i zatitne filtere kakobi se osigurala istoa zraka.U pasivnoj kui su energetske potrebe za zagrijavanje prostora pokrivene veopisanim standardom gradnje, a sve ostale energetske potrebe (zagrijavanjepotrone tople vode, elektrina energija...) mogu se pokriti sunevom energijomodnosno aktivnim toplinskim i fotonaponskim sustavima u kombinaciji s drugimobnovljivim izvorima energije.

OPREMANJE PASIVNIH I NISKOENERGETSKIH KUA

Pri opremanju pasivne ili niskoenergetske kue, posebnu panju je potrebno posvetitiodabiru kuanskih aparata odnosno njihovoj energetskoj uinkovitosti. Ureaji kaoto su hladnjak, tednjak, hladnjak za duboko zamrzavanje i stroj za pranje rubljapredstavljaju primarne ureaje koji pravilnim izborom mogu uinkovito tedjetienergiju i kao takvi nezaobilazni su elementi svake pasivne kue. Takoer, potrebno

je obratiti pozornost na odabir rasvjete. LED rasvjeta danas predstavlja najefikasniju

opciju i njenim koritenjem je, u usporedbi s koritenjem klasinih tednih arulja,mogue ostvariti utede vee od 50%.

PASIVNA ILI NISKOENERGETSKA KUA?

Odabir gradnje pasivne ili niskoenergetske kue ovisi o mogunostima i preferencijamainvestitora. I pasivna i niskoenergetska kua predstavljaju visokokvalitetne graevine,specifine po tome to je maksimalna panja posveena svakom detalju izrade, od

projektiranja do izvoenja radova. Temelj uspjenosti gradnje je dobra usklaenostkvalitete svih radova, od planiranja i projektiranja do samog izvoenja radova.

Projektiranje takvih kua je za arhitekte mnogo kompleksniji zadatak od projektiranjaveliinom i funkcijom istovjetnog konvencionalnog objekta jer zahtijeva paljivoizveden proraun svih elemenata, od izbora graevinskog materijala do proraunasustava prozraivanja i dogrijavanja zraka (kod pasivne kue). Meutim, gradnjapasivnih i niskoenergetskih kua ne vodi samo ka dugoronom rastereenjuokolia od emisija CO

2

i drugih tetnih materija te utedi energije, ve sa sobomnosi i mnogobrojne prednosti poput bolje kvalitete graevine, stabilne vrijednostigraevine i znatno poveane kvalitete stanovanja.

JEIH PITANJA


79/84

10

naje

ih

pitanja

oe


na

besplatnojinfo-

liniji0800

200

1

70

79

U nastavku su prikazane tablice uteda i povrata investicije kod gradnje pasivne i

niskoenergetske

10 pitanja o izolaciji

Documents