zlatko rogožar: danijel krakić: planovi ulaganja u prijevozne … · 2011-03-26 · povijest...

Click here to load reader

Post on 02-Jan-2020

3 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Zlatko Rogožar:Prvih 100 dana mandata

    Danijel Krakić: Aktivnom ulogom do unapređenja poslovanja

    Planovi ulaganja u prijevozne kapacitete: Ulaganja vrijedna 6,2 milijarde kuna

    Projekt HŽ-SAP: Pozitivni učinci

    /3 /4 /6 /9

    LIST HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDINGA d.o.o.broj 784 / ožujak 2011.

  • / Foto: Ante Klečina

  • 3/

    Prvih stotinu dana mandata

    predsjednik Uprave

    HŽ Hrvatske željeznice holdinga d.o.o.

    Zlatko Rogožar, dipl. ing.

    www.hznet.hr ŽELJEZNIČAR

    / UVODNIK / UVODNIK

    ŽELJEZNIČARlist HŽ Hrvatske željeznice holdinga d.o.o.

    Nakladnik: HŽ Holding d.o.o.

    Za nakladnika: Zlatko Rogožar

    Novinari: Branimir Butković i Boris Udier

    Jezična urednica: Nataša Bunijevac

    Ovaj broj uredila: Vlatka Škorić

    Dizajn i grafičko oblikovanje: Oskar Pigac

    Fotografija na naslovnici: Ante Klečina

    Adresa uredništva:

    Zagreb, Mihanovićeva 12

    telefoni: 01/4577-591, 3783-122, ŽAT 855/4288

    telefaks: 01/4572-131

    e-mail: [email protected]

    www.hznet.hr

    Tisak: Željeznička tiskara d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87

    /4 Danijel Krakić: Aktivnom ulogom do unapređenja poslovanja

    /6 Planovi ulaganja u prijevozne kapacitete: Ulaganja vrijedna 6,2 milijarde kuna

    /9 Projekt HŽ-SAP: Pozitivni učinci

    /10 Ljudi za promjene: Nova Uprava HŽ Putničkog prijevoza

    /11 RŽV Čakovec: Novi vagoni za prijevoz kontejnera

    /20 Europska banka za obnovu i razvoj: Formiran tim za promet

    /21 EMV za regionalni prijevoz Probna vožnja prvog prototipa

    / IMPRESUM/ IMPRESUM

    / IZ SADRŽAJA/ IZ SADRŽAJA

    Predsjednik Uprave HŽ HoldingaZlatko Rogožar, dipl. ing.

    Povijest željezničkog novinarstva počela je 12. siječnja 1901. u Splitu, gdje je Dujam Mikačić »na tavanu Grline kuće pored Kazališta« svake druge subote izdavao list »Željeznica«. U 110 godina željezničkog novinarstva izlazili su različiti listovi različitom dinamikom, a današnji »Željezničar« slijednik je istoimenog lista koji je počeo izlaziti 1966. godine, dakle kontinuirano izlazi već 45 godina. U skladu s tim činjenicama, »Željezničar« je jedan od najstarijih korporativnih listova u Hrvatskoj.Danas u rukama držite redizajnirani korporativni list »Željezničar« kojeg smo odlučili osuvremeniti kroz novi dizajn, tisak u boji, ali i kroz teme koje su važne za cijeli sustav.

    Ove novine kao i pokretanje ciklusa investicija, sređivanje stanja u društvu, postavljanje mladih i stručnih ljudi na odgovorne funkcije te intenziviranje procesa restrukturiranja aktivnosti su koje su se počele provoditi u prvih 100 dana otkako sam stupio na dužnost predsjednika Uprave HŽ Holdinga d.o.o. U ta tri mjeseca potrudio sam se ispuniti ciljeve zbog kojih sam imenovan na to mjesto. Na početku mandatnog razdoblja imenovali smo nove ljude na ključne rukovodeće funkcije, a kadrovsku sliku zatvorit ćemo pošto bude prihvaćena nova organizacija čija je izrada u tijeku. U tijeku je i izbor novih članova nadzornih odbora u četiri povezana društva na temelju natječaja objavljenog u Narodnim novinama i provedenog postupka izbora. Dana 4. ožujka 2011. završila je posljednja, peta faza projekta HŽ-SAP (produkcija i podrška), čime je završeno 97 posto posla na uvođenju integriranoga informatičkog sustava za upravljanje resursima ERP SAP u društvima u sklopu HŽ-ova holdinga. To znači da će informacije biti cjelovite i dostupne u realnome vremenu što omogućuje učinkovitije izvještavanje i donošenje kvalitetnih odluka. U drugome tjednu ožujka Uprava HŽ Hrvatskih željeznica holdinga donijela je odluku o prihvaćanju plana ulaganja u prijevozne kapacitete društava u sklopu HŽ-ova holdinga od 2011. do 2018. koji će uskoro biti prezentiran Nadzornome odboru i Skupštini HŽ Hrvatskih željeznica holdinga, a potom će biti raspisani i natječaji za njihovu nabavu. Društva u sklopu HŽ-ova holdinga planiraju nabaviti lokomotive, teretne vagone, putničke vagone i vlakove u ukupnoj vrijednosti od 6,2 milijarde kunâ do 2018. godine. Također, pokrenuli smo proces pregovara o novim kolektivnim ugovorima u pojedinim društvima. U HŽ Holdingu, HŽ Vuči vlakova i HŽ Cargu kolektivni ugovori primjenjuju se do 31. ožujka 2011. godine. Tijekom dosadašnjeg pregovaranja u HŽ Cargu usuglasili smo se s oko 80 posto sadržaja, a očekujemo da ćemo se dogovoriti i oko ostalih dijelova KU-a, kako bi on bio potpisan te kako bi se zaključila nova organizacija i sistematizacija.U HŽ Infrastrukturi valjanost kolektivnog ugovora istječe 31. svibnja 2011. te su u tijeku pripreme za početak pregovora oko sklapanja novoga kolektivnog ugovora. U HŽ Putničkom prijevozu sadašnji kolektivni ugovor vrijedi do 10. srpnja 2011. godine. U skladu s daljnjim restrukturiranjem, prilikom zaključivanja novih kolektivnih ugovora očekujemo podršku i suglasnost socijalnih partnera jer u kolektivnim ugovorima želimo postaviti kriterije koji će odgovarati zahtjevima vremena u kojemu živimo, a koji će ujedno poštivati prava radnika. O nizu drugih događanja možete čitati u nastavku, a novi projekti čekaju nas na proljeće.

  • 4/ broj 784 / ožujak 2011.

    Danijel Krakić, novi predsjednik Nadzornog odbora HŽ Hrvatske željeznice holdinga d.o.o. i ravnatelj Uprave za željeznički promet pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, govori o sadašnjem stanju na HŽ-u, usklađivanju zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU te o sadašnjim i budućim projektima društava u sklopu HŽ Hrvatske željeznice holdinga d.o.o.

    Kao ravnatelj Uprave za željeznički promet, a odnedavno i predsjednik NO-a HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. imate pregled cjelovitog stanja na željeznici. Kakvim procjenjujete sadašnje stanje na HŽ Hrvatskim željeznicama? / Tijekom prošlih godina dosta toga dogodilo se u sustavu HŽ Hrvatskih željeznica. Zapravo, tranzicija HŽ-a počela je Zakonom o željeznici iz 2003. godine, odnosno s početkom harmonizacije nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a. Ukratko, od tog vremena proveden je niz strukturnih promjena, posebice u smislu jasnog razdvajanja funkcija u HŽ-ovu sustavu, a sve s ciljem pripreme društva za nadolazeću liberalizaciju tržišta željezničkih usluga. Situaciju treba sagledavati i u okviru okružja u kojemu sadašnji HŽ-ov sustav posluje i pritom mislim na promjene prometnih tokova uzrokovane političkim i ekonomskim razlozima te na svjetsku krizu koja je zahvatila i Republiku Hrvatsku, što se ukupno negativno odrazilo na željeznički promet. U odnosu na HŽ-ov sustav, to znači smanjenje opsega prijevoza i prihoda.

    U takvome okružju čelništvo HŽ-ovih tvrtki zauzelo je aktivnu ulogu tražeći načine za unapređenje poslovanja, tj. za povećanje prihoda i smanjenje troškova rada društava. Takve mjere pokazuju određene pozitivne rezultate, pa mislim da će u budućnosti poslovanje društava biti sve bolje. U kojoj mjeri hrvatsko zakonodavstvo i pravna regulativa vezana uz željeznicu prate europske trendove? / Proces usklađivanja zakonodavstva počeo se provoditi 2003. godine, i to donošenjem Zakona o željeznici. Tijekom vremena taj zakon doživio je određene modifikacije da bi bio što usklađeniji s pravnom stečevinom EU-a, ali ne samo u smislu direktiva koje se odnose na željeznicu, već i kroz druge propise koje donosi Republika Hrvatska. Nakon tog zakona doneseni su Zakon o podjeli trgovačkog društva HŽ Hrvatske željeznice d.o.o., Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu, Zakon o Agenciji za regulaciji tržišta željezničkih usluga, Zakon o Agenciji za sigurnost željezničkog prometa i čitav niz podzakonskih akata. Dobar dio zakona i pravilnika donesen je tijekom pregovora o zatvaranju Poglavlja 14 - Prometna politika te ih je kao takve Europska komisija verificirala izravno ili kroz tzv. »peer« misije koje je Europska komisija provela da bi na licu mjesta dobila uvid u stanje, ali i u implementaciju donesenoga pravnog okvira u praksi.Mislim da je najbolja potvrda stanja usklađenosti privremeno zatvaranje Poglavlja 14.To naravno ne znači da je proces usklađivanja završen. U sklopu priprema za članstvo Republika Hrvatska će i dalje morati usklađivati svoje zakonodavstvo.Na primjer, jedan od idućih koraka bit će usklađivanje u dijelu koji se odnosi na interoperabilnost nacionalnih željezničkih podsustava.

    Prema Zakonu o podjeli HŽ-a nastala je nova organizacija željeznice. Kako gledate na novu organizaciju i u kojoj su mjeri opravdani prigovori da vlasništvo HŽ Vuče vlakova nad EMV-ovima i DMV-ovima nije najbolje rješenje?

    / Nova organizacija bila je potrebna prije svega radi jasnog razdvajanja funkcije upravitelja infrastrukture i funkcije prijevoza. Mislim da je to i ostvareno. Također, taj zakon omogućio je transparentniji prikaz troškova i prihoda svakog od društava. Po pitanju vlasništva nad EMV-ovima i DMV-ovima mislim da je u ovome trenutku veći problem starosna struktura voznoga parka. Nastojanja HŽ Infrastrukture usmjerena su na dobivanje sredstava iz EU-ovih fondova. Provedba nekih projekata je u tijeku (Vinkovci - Tovarnik, osiguranje GK), a provedba nekih je najavljena. Što se u tome pogledu može očekivati u sljedećemu razdoblju? / Kao što ste naveli u pitanju, u tijeku je provedba projekta Vinkovci - Tovarnik i njegov završetak očekuje se tijekom ove godine. To je vrlo važan projekt jer je kroz njega započet proces obnove željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj iz sredstava EU-ovih pretpristupnih fondova. Riječ je o rehabilitaciji dvokolosiječne željezničke pruge Vinkovci - Tovarnik - državna granica na X. koridoru. Ukupna vrijednost projekta je 60 milijunâ eurâ, od čega je projekt sufinanciran iz ISPA pretpristupnih instrumenata EU-a sa stopom od 48 posto.

    Aktivnom ulogom do unapređenja poslovanjaRazgovor s Danijelom Krakićem, predsjednikom Nadzornog odbora HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.

    / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković / IZDVAJAMO / IZDVAJAMO

    Danijel Krakić, dipl. ing.

  • www.hznet.hr ŽELJEZNIČAR 5/

    Tijekom sljedećih nekoliko mjeseci javnosti će biti predstavljeni novi »Gredeljevi« i »Končarevi« vlakovi. Može li se, s obzirom na sadašnju ekonomsku situaciju, očekivati njihova serijska proizvodnja?

    / Da, tijekom sljedećih mjeseci iz pogona tih dviju tvrtki trebali bi izaći prototipovi vlakova, koji prije nego što počnu prevoziti putnike moraju proći i tehnički pregled. Tijekom veljače počeo se provoditi tehnički pregled prvog prototipa, o čemu su izvještavali i neki mediji. Moja je velika želja da ti vlakovi uđu i u serijsku proizvodnju jer bi to značilo da za njih postoji narudžba kupca. Iz razgovora s predstavnicima proizvođača vidimo da oni svoju šansu u Republici Hrvatskoj vide u starosnoj strukturi HŽ-ova voznog parka, ali i u malo daljoj budućnosti u nekim drugim prijevoznicima u čitavoj regiji, ali i Europskoj uniji.

    Kakvo je stanje u privatizaciji ovisnih društava?

    / Do sada su privatizirana dva ovisna društva. Ostala društva koja su bila predviđena za privatizaciju nisu privatizirana, uglavnom zbog nedostatka interesa ili odustajanja potencijalnih kupaca. U skladu s potrebom za učinkovitijim i racionalnijim poslovanjem HŽ-ova sustava nastavit će se s privatizacijom društava koja nisu takozvani »core buisiness«, posebice u dijelu koji sustavu stvara dodatne financijske troškove. Dosta je onih koji smatraju da je u posljednjih dvadeset godina puno uloženo u cestovni promet, a da je pritom željeznica bila zapostavljena. U kojoj mjeri su takva razmišljanja točna? / Ovo pitanje tema je mnogih rasprava i mislim da na njega ne postoji jednoznačan odgovor. U trenutku kada se odlučivalo o tome kako unaprijediti prometni sustav u RH nametnuo se odgovor da je jednostavnije i fleksibilnije povezivanje svih dijelova Republike Hrvatske moguće ostvariti izgradnjom sustava modernih cestovnih prometnica. Vjerojatno je takva odluka donesena na temelju makroekonomskih učinaka takvih ulaganja ali i činjenice da se željeznica u to vrijeme tek oporavljala od težine ratnih razaranja koje je podnijela.S obzirom na veličinu naše zemlje, ali i na financijski teret koji ona može podnijeti kroz takve cikluse investicija, zaključeno je da će se u željeznicu ulagati pošto se prestane ulagati u ceste. Nažalost, s obzirom na recesiju, takav razvoj događaja je poremećen. Ciklus ulaganja u željeznicu počeo je većim otvaranjem i korištenjem sredstava iz EU-ovih pretpristupnih fondova, a nastavit će se korištenjem strukturnih fondova i kohezijskoga fonda ulaskom u EU, što znači da će sustav željezničkog prometa u sljedećih desetak godina biti znatno unaprijeđen te da će u skladu s time održati razinu prihvatljivoga i održivoga prometnog sustava.

    Projekt osiguranja Glavnoga kolodvora u Zagrebu ima vrijednost 18,7 milijuna eura, od čega dodijeljena IPA-sredstva iznose 14,025 milijuna eura.Tijekom 2010. postupkom nabave u skladu s programskim pravilima IPA-e sva tri natječaja uspješno su okončana te su ugovoreni radovi i nabava za cijeli projekt. U raznim fazama pripremljenosti jesu i projekti obnove i modernizacije drugih dijelova hrvatskog dijela X. koridora, posebice na dijelu od Dugog Sela do Novske. Idući važan korak u obnovi prugâ u Republici Hrvatskoj bit će poduzet na dijelu mreže koji pokriva koridor V.b. U tijeku je izmjena sustava električne vuče sa 3 KV na 25 KV sustav napajanja na dionicama Moravice - Rijeka - Šapjane i Škrljevo - Bakar. Također treba spomenuti projekte prilagodbe i ugradbe signalno-sigurnosnih uređaja, remonta i sanacije dionica Lokve - Drivenik i Križevci - Koprivnica te nastavka modernizacije pruge Oštarije - Knin - Split. Osim velikih rekonstrukcija pruga, u tijeku je ili je najavljena i provedba nekoliko manjih projekata. Kada se očekuju završetakizgradnje industrijskoga kolosijeka tvrtke »Našicecement«, početak izgradnje pruge Sveti Ivan Žabno - Gradec i početak izgradnje pruge Zagreb - Samobor? / Projekt izgradnje industrijskoga kolosijeka »Našicecement« obuhvaćao je remont pet kilometara postojećeg dijela željezničke pruge L206 Našice - Nova Kapela/Batrina te izgradnju 3,5 km u cijelosti nove trase industrijskoga kolosijeka s prijemno-otpremnom skupinom. Novi dio trase industrijskoga kolosijeka »Našicecement« gradio se na temelju ugovora između HŽ Hrvatskih željeznica i društva »Našicecement« d.d. Našice iz 2002. godine. U sklopu izgradnje 3,5 km industrijskoga kolosijeka, a s obzirom na vrlo zahtjevan i nepristupačan teren, izvedeni su opsežni zemljani radovi (270.000 m3 iskopa, 220.000 m3 nasipa), sagrađena su četiri mosta i 13 propusta, ugrađeno je 10 skretnica te su, uslijed pojave klizišta, izvedeni složeni zahvati zaštite pokosa usjeka i nasipa. Još treba završiti radove na gornjemu pružnom ustroju te elektrotehničke radove osiguranja prijemno-otpremne skupine. Završetak radova predviđen je za sredinu 2011. godine. Pruge Sveti Ivan Žabno - Gradec i Zagreb - Samobor nalaze se u kratkoročnim i srednjoročnim planovima izgradnje. Za prugu prema Samoboru treba pronaći financijski okvir kroz Operativni program za promet, odnosno iz sredstava EU-ovih fondova.

    Ima li najava da bi se na hrvatskim prugama, uz HŽ Cargo, mogli pojaviti novi prijevoznici? / Do sada nije bilo službenih zahtjeva po pitanju registracije novih prijevoznika, odnosno postoji nekoliko neformalnih upita o procedurama za registraciju željezničkog prijevoznika. U tome smislu važan je dan ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, kada će dozvole izdane željezničkim prijevoznicima na području EU-a biti važeće i na teritoriju Republike Hrvatske. To znači da će budući novi prijevoznici sa sjedištem u EU moći zatražiti Rješenje o sigurnosti. Pošto ga dobiju, postat će konkurenti na domaćemu tržištu.

    / IZDVAJAMO / IZDVAJAMO

  • 6/ broj 784 / ožujak 2011.

    Dana 11. veljače 2011. u Direkciji HŽ Holdinga bio je

    održan sastanak Uprava HŽ Holdinga, Končar EI-a,

    TŽV-a »Gredelj« i Fakulteta prometnih znanosti na

    kojemu su bili prezentirani planovi ulaganja u

    prijevozne kapacitete društava u sklopu HŽ Hrvatskih

    željeznica holdinga d.o.o. te predstudija »Istraživanje

    prometne potražnje tržišta željezničkih transportnih

    usluga u Republici Hrvatskoj i okruženju - case study:

    Potreba za elektrovučnim vozilima« koju je Končar EI

    naručio od Fakulteta prometnih znanosti.

    S obzirom na važnost teme za domaće gospodarstvo, na sastanku su bili Ivan Domagoj Milošević, potpredsjednik Vlade RH; Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture; državni tajnici Danijel Mileta i Željko Tufekdžić, Danijel Krakić, ravnatelj Uprave za željeznički promet; prof. dr. sc. Ernest Bazijanac, dekan FPZ-a, sa suradnicima, dr. sc. Tomislavom Josipom Mlinarićem i mr. sc. Mladenom Nikšićem; Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., sa suradnicima, Ivan Tolić, predsjednik Uprave TŽV-a »Gredelj«; Damir Vargić, član Uprave TŽV-a »Gredelj«, i Darinko Bago, predsjednik Uprave tvrtke Končar EI, sa suradnicima. Društva u sklopu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. prezentirala su svoje planove investicija na području nabave lokomotiva, teretnih vagona, putničkih vagona i vlakova u ukupnoj vrijednosti od 6,2 milijarde kunâ do 2018. godine, o čemu je nedavno odluku donijela Uprava HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. HŽ Putnički prijevoz planira modernizaciju 37 putničkih vagona i remont 186 putničkih vagona te planira nabaviti 17 elektromotornih vlakova za gradsko-prigradski prijevoz, 48 elektromotornih vlakova za regionalni prijevoz i 24 dizel-motorna vlaka za regionalni prijevoz. HŽ Cargo planira modernizirati 2323 teretna vagona te nabaviti 880 novih vagona različitih serija, a u planovima HŽ Vuče vlakova jesu modernizacija 39 dizelskih lokomotiva, 15 manevarskih lokomotiva, 55 elektromotornih lokomotiva, 18 dizel-motornih vlakova i pet elektromotornih vlakova te nabava 15 novih višesustavnih lokomotiva i 20 novih dizel-električnih lokomotiva. Tvrtka Končar EI i Fakultet prometnih znanosti prezentirali su zajedničku studiju »Istraživanje prometne potražnje tržišta željezničkih transportnih usluga u Republici Hrvatskoj i okruženju – case study: Potreba za elektrovučnim vozilima«, u kojoj su prezentirali stanje i potrebe na tržištu te pokazali da »Končar«, TŽV »Gredelj« i ostala hrvatska željeznička industrija mogu odgovoriti na planove društava u sklopu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o..

    U tu svrhu oni su spremni mobilizirati sve tehničke i ljudske resurse na pripremi programa modernizacije voznoga parka za potrebe HŽ-a te tako osigurati da se veći dio ukupnih investicija u lokomotive, vagone i vlakove može ostvariti kroz domaću industriju te kroz srednje i malo poduzetništvo kao kooperante. HŽ-ov program ulaganja nije dovoljan za opstanak domaće tračničke industrije ali će proizvodnja za domaće potrebe pomoći u stjecanju referencija za nastup na inozemnim tržištima. Proizvodnja i modernizacija tračničkih vozila za društva u sklopu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. znače očuvanje tisuću radnih mjesta u industriji koja već ima kapacitete te 1200 radnih mjesta u tvrtkama koje rade na održavanju vozila i kod podizvođača komponenata. Taj program investicija u tračnička vozila dodatak je Vladinom programu investicija.

    Najvažnije jest to da on domaćoj industriji omogućuje stjecanje referencija za izvoz vlastitih proizvoda čija je kvaliteta provjerena u Hrvatskoj. Sudjelovanje domaće industrije i znanosti na provedbi projekta modernizacije i nabave novih vozila za HŽ, za domaću industriju i znanost znači i daljnji razvoj stručnoga, tehničkog i znanstvenog kadra, tehnički i tehnološki razvoj domaće industrije te stvaranje središta izvrsnosti za tračnička vozila u jugoistočnoj Europi. Predsjednici Uprava HŽ Holdinga i Končar EI dogovorili su da će u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi zajedničkim naporima nastojati provesti plan HŽ-ovih potreba i tako doprinijeti zapošljavanju domaće industrije, što je jedan od ciljeva Vlade RH u projektu oporavka domaćega gospodarstva. Potporu projektu obnove HŽ-ovog voznog parka dali su i potpredsjednik Vlade RH Ivan Domagoj Milošević i ministar Božidar Kalmeta. Oni su pohvalili činjenicu da su po prvi put na željeznici na jednome projektu zajedno radili znanost, industrija i HŽ te su istaknuli važnost sinergije na provedbi planova nacionalnoga javnog poduzeća kao prvog koraka prema stjecanju referencija za izvoznu orijentaciju.

    Ulaganja vrijedna 6,2 milijarde kunâPlanovi ulaganja u prijevozne kapacitete od 2011. do 2018.

    / Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Branimir Butković/ AKTUALNOSTI/ AKTUALNOSTI

  • Potpredsjednik Milošević podržaoosiguranje sredstava

    www.hznet.hr ŽELJEZNIČAR 7/

    ZLATKO ROGOŽAR, predsjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica

    holdinga d.o.o., i IVAN DOMAGOJ MILOŠEVIĆ, potpredsjednik

    Vlade RH za investicije, razgovarali su o sredstvima potrebna za

    funkcioniranje željeznice.

    Naime, dana 25. siječnja 2011. Zlatko Rogožar, predsjednik

    Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., održao je

    sastanak s Ivanom Domagojem Miloševićem,

    potpredsjednikom Vlade RH za investicije, na kojemu su bili i

    Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture,

    Branimir Jerneić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o., i

    Ivan Forgač, predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara.

    Na sastanku se razgovaralo o zahtjevima Sindikata hrvatskih

    željezničara iz pisma upućenog predsjednici Vlade Jadranki

    Kosor. U tome pismu Sindikat hrvatskih željezničara upozorio je

    na zaostajanje u ulaganjima u željeznicu kao i na probleme

    vezane uz privatizaciju ovisnih društava.

    Rogožar smatra da će u 2011. biti potrebno oko 300 milijunâ

    kunâ za održavanje željezničke infrastrukture te da će ta

    sredstva morati namaknuti iz drugih izvora a ne iz proračuna.

    Ministar Kalmeta potvrdio je to da je zbog krize u zadnje tri

    godine izdvajanje za željeznicu iz državnog proračuna smanjeno

    za više od milijardu kunâ, ali zbog donesenih mjera štednje i

    racionalizacije društva u sustavu HŽ Hrvatskih željeznica

    holdinga d.o.o. uspjela su prevladati taj nedostatak.

    Investicije u 2011.

    / AKTUALNOSTI / AKTUALNOSTI

    / Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Branimir Butković

    Potpredsjednik Vlade RH Ivan Domagoj Milošević istaknuo je da će se sredstva za obnovu pruga povlačiti iz EU-ovih fondova, posebice pošto Hrvatska uđe u EU, pa se zbog poznatih razloga ne može računati na sredstva iz proračuna.Također je istaknuo potrebu da se ovisna društva u vlasništvu HŽ Infrastrukture privatiziraju jer je to jedini način da ona sudjeluju u EU-ovim projektima i da dobiju posao u regiji. Na kraju sastanka Ivan Domagoj Milošević obećao je potporu u provedbi zacrtanih planova, kao i potporu u osiguranju sredstava koja nedostaju za funkcioniranje HŽ-a.

  • Dana 28. siječnja 2011. u Beču je bila održana Opća skupština udruge Koridor X. PLUS na kojoj je za predsjednika izabran MARIJAN KLARIĆ.

    Na skupštini su bili predstavnici Austrijskih saveznih željeznica, Slovenskih željeznica, HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., Željeznica Srbije, Bugarskih državnih željeznica, lokalne željeznice iz Graza (GKB), Zajednice europskih željeznica i infrastrukturnih upravitelja (CER) te fakulteta Aristotle University iz Soluna. Za novog predsjednika Udruge u sljedeće dvije godine jednoglasno je izabran Marijan Klarić, član Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., a za potpredsjednike izabrani su Herwig Wiltberger iz Austrijskih saveznih željeznica i Predrag Janković iz Željeznica Srbije. Opća skupština prihvatila je radni materijal »Koridor X. PLUS - Optimalizacija postupaka na granicama« koji će članovi udruge koristiti prigodom lobiranja prema europskim institucijama. Dokument uspoređuje situaciju na IV. paneuropskom koridoru, gdje osim granice s Turskom, više nema tzv. graničnih barijera za putnički i teretni prijevoz, za razliku od X. paneuropskoga prometnog koridora gdje je situacija puno drugačija. Članice Udruge smatraju da je osnovni preduvjet konkurentnosti X. koridora optimizacija svih procedura na graničnim prijelazima, uz što kraća zadržavanja vlakova.Ciljano vrijeme vožnje teretnih vlakova na relaciji Salzburg - Solun, koje bi bilo u skladu sa zahtjevima tržišta, trebalo bi biti 36 sati, odnosno 48 sati na relaciji Salzburg - Istanbul Halkali i obratno. Sudionici sastanka založili su se za čvršću suradnju s novom asocijacijom Alijansa Cargo X. Iako ona još nije u cijelosti operativna, sudionici su se složili da ima vrlo dobar marketinški potencijal. Osim toga, i cilj je zajednički - ubrzanjem graničnih procedura skratiti vrijeme vožnje teretnih vlakova duž X. koridora od Ljubljane do Istanbula. Opća skupština usvojila je program rada za 2011. koji predviđa nekoliko važnih aktivnosti među kojima su daljnja izrada analiza prijevoza tereta i putnika na graničnim prijelazima, priprema detaljnog plana aktivnosti za 2011., pripreme za nastup na Sajmu prometa i logistike u Münchenu te daljnja mjerenja parametara vožnje vlakova na relaciji Villach - Šid.Također je dogovoreno da se odmah počne s pripremama za zajednički nastup udruge Koridor X. PLUS na međunarodnoj konferenciji RISEE koja će 14. i 15. lipnja 2011. biti održana u Beogradu.To je konferencija o ulaganjima u željeznicama jugoistočne Europe na kojoj će biti razmijenjene najnovije informacije o problemima i mogućnostima koje imaju željeznice zemalja koje čekaju pristup u EU.

    Dana 25. veljače 2011. u Beogradu bila je održana međunarodna konferencija »Cargo 10 - izazovi i perspektive ujedinjene željeznice« na kojoj su sudjelovali ZLATKO ROGOŽAR, predsjednik Uprave HŽ Holdinga i direktor/Uprava HŽ Carga, sa suradnicima te dr. IVAN MATASIĆ, član Uprave HŽ Infrastrukture.

    Na skupu koji je okupio ministre i predstavnike ministarstava prometa i predsjednike uprava željeznica iz zemalja regije, Zajednice europskih željeznica i predstavnike niza tvrtki bilo je istaknuto da su na tome putu vrlo važne odluke o ulaganju u željezničku infrastrukturu, kao i u povezivanje tvrtki u regiji.

    Suradnjom svih zainteresiranih može se postići da se vrijeme prijevoza robe od Münchena do Istanbula sa sadašnjih 55 do 60 sati skrati na 40 sati te da se broj vlakova na željezničkoj relaciji Ljubljana - Zagreb - Beograd - Istanbul poveća za tri tisuće, rekao je na tome skupu Milutin Mrkonjić, srbijanski ministar za infrastrukturu. Posebna pozornost na skupu posvećena je i potrebi ulaganja u željezničku infrastrukturu. Danijel Mileta, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH, rekao je da Hrvatska očekuje da će joj iz europskih fondova za prometnu infrastrukturu biti na raspolaganju oko 350 milijunâ eurâ, a od toga bi oko 250 milijunâ eurâ moglo biti za željezničku infrastrukturu.Srbijanski ministar infrastrukture izjavio je da će u idućih šest godina u modernizaciju željeznice u Srbiji biti nužno uložiti 4,5 milijardi eurâ jer je preduvjet ulaska u EU da infrastruktura bude u skladu s europskim standardima.

    U iduće dvije godine bit će uloženo 1,2 milijarde eurâ u početak modernizacije magistralne pruge na koridoru X. i u modernizaciju i rekonstrukciju pruge od Beograda do Bara, rekao je Mrkonjić.

    Nina Mauhler, ravnateljica slovenske Uprave za željeznice i žičare, izjavila je da slovensko Ministarstvo prometa vidi »Cargo 10« kao potencijal za razvoj nacionalnih željezničkih tvrtki, kao i gospodarstava zemalja uključenih u taj projekt. Frank Jost, generalni direktor za željeznički prijevoz Europske komisije, ocijenio je da usklađivanje željezničkih sustava s europskim modelima postavlja velike izazove pred države regije. Europski model zahtijeva da vlade uspostave odnos na ugovornoj osnovi sa svojim željeznicama. Regulatori, kao i tijela zadužena za sigurnost, moraju biti uspostavljeni i moraju biti odvojeni od političkog utjecaja i od ministarstava, rekao je Jost./ Izvor: Hina.hr

    Koridor X. PLUS

    Klarić izabranza predsjednika

    8/ broj 784 / ožujak 2011.

    / AKTUALNOSTI/ AKTUALNOSTI

    Cargo 10 - izazovi i perspektive ujedinjene željeznice

    Suradnjomdo konkurentnosti

    / Piše: Vlatka Škorić

  • Pozitivni učinciProjekt HŽ-SAP

    www.hznet.hr ŽELJEZNIČAR 9/

    / AKTUALNOSTI / AKTUALNOSTI/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Ante Klečina

    Faza produkcije projekta HŽ-SAP, koja je počela 3. siječnja, a završila 4. ožujka 2011. godine, donijela je mnoge pozitivne učinke na poslovanje.

    Dana 4. ožujka 2011. završila je posljednja, peta faza (produkcija i podrška) projekta HŽ-SAP čime je sustav doveden u stanje pune operative primjene. Time je završena većina poslova na uvođenju integriranoga informatičkog sustava za upravljanje resursima SAP ERP u društvima u sklopu HŽ-ova holdinga.

    U završnoj fazi obavljena je migracija svih matičnih i transakcijskih podataka, sustav je pušten u produktivni rad, organiziran je help desk, sastavljena je lista problema te načina njihova rješavanja koja će olakšati rad 800 korisnika sustava kojima je na raspolaganju 220 poslovnih procesa. Organizirana podrška korisnicima u produkciji omogućit će rješavanje eventualnih postprodukcijskih problema te organizirano praćenje i nadzor sustava u svrhu nadgledanja svih performansi.U sljedeća dva mjeseca radit će se na zaključivanju manjeg

    broja otvorenih pitanja, odnosno na dodatnoj postprodukcijskoj podršci za funkcionalnost nabavnog poslovanja i financijske konsolidacije. Kao što je poznato, dana 13. veljače 2009. pet društava u sklopu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. i tvrtke KING ICT i B4B potpisali su ugovor o isporuci integriranoga informatičkog sustava za upravljanje resursima SAP ERP u društvima u sklopu HŽ-ova holdinga. Cilj projekta bio je uspostaviti novo informatičko rješenje sustava SAP ERP kako bi se ostvarilo učinkovito i transparentno poslovanje svih društava te stvorila pouzdana okosnica za uvođenje ICT poslovnih rješenja i u druge poslovne procese.

    Završetkom zadnje faze i puštanjem u rad sustava HŽ-SAP postignuta je standardizacija svih poslovnih podataka unutar jedne poslovne platforme te integriranost podataka, procesa i informacija, skraćeno je vrijeme potrebno za obradu ulaznih dokumenata, automatizirana je izrada izlaznih dokumenta te je postignuto učinkovitije upravljanje informacijama. Na taj način informacije će biti cjelovite i dostupne u realnom vremenu, što omogućuje učinkovitije izvještavanje i donošenje kvalitetnih odluka.

    Implementacija projekta trajala je dvije godine, a prema metodologiji SAP obavljala se u pet faza: priprema projekta, konceptualni dizajn, realizacija, priprema produkcije te produkcija i podrška.

    Projektom su obuhvaćeni poslovi financija, računovodstva, kontrolinga, nabave, skladišta, prodaje i distribucije održavanja te ljudskih resursa i obračuna plaća. U funkcionalnim i informatičkim timovima za implementaciju, uz isporučitelja je sudjelovalo oko 150 članova timova iz svih pet društava u sklopu HŽ-ova holdinga.

    Na sjednici Nadzornoga odbora projekta koja je bila održana 3. ožujka 2011. u Zagrebu i na kojoj je donesena odluka o zatvaranju projekta, naglašeno je da je implementacijom projekta kontinuirani posao tek počeo. Takvo poslovanje ima široki funkcionalni opseg od 220 poslovnih procesa koji zahtijevaju promptnost u ažuriranju podataka, stalnu izobrazbu korisnika te organiziranje internog centra kompetentnosti koji će koordinirati podršku korisnicima jer se radi o pet tvrtki i sklopu jednoga sustava. Tomu predstoji unapređivanje postojećih

    funkcionalnosti kako bi se moglo prijeći u fazu optimiziranja poslovnih procesa. Predstavnici isporučitelja, tvrtki KING ICT-a i B4B, ocijenili su da je HŽ-ov sustav SAP ERP jedan od većih sustava SAP u Hrvatskoj (uz Podravku, Plivu, Inu i Agrokor) i da su vrlo zadovoljni kvalitetom, suradnjom i odnosom svih ljudi iz HŽ-a s kojima su surađivali na implementaciji projekta u HŽ-u. To je ujedno jamstvo da će sustav učinkovito funkcionirati i u budućnosti.

    Sustav ERP SAP jest pouzdana okosnica za

    uvođenje poslovnih ICT-rješenja i u ostale

    poslovne procese društava, a time i za

    kvalitetnije pripreme za uspješan nastup na

    liberaliziranome tržištu željezničkog prometa u RH

    i EU. Ti procesi počeli su se implementirati u HŽ

    Cargu u kojemu je u tijeku informatizacija

    procesa teretnog prijevoza.

  • Nova Uprava HŽ Putničkog prijevoza

    8/ broj 784 / ožujak 2011.

    U skladu s najavom Zlatka Rogožara, predsjednika Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. i direktora/Uprave HŽ Carga, da će u sklopu prvih poteza nakon stupanja na novu dužnost imenovati novi tim ljudi koji će moći udovoljiti zahtjevima nove orijentacije restrukturiranja i pojačanog zamaha investicija, dana 4. veljače 2011. bila je održana skupština društva HŽ Putnički prijevoz d.o.o na kojoj je imenovana nova dvočlana Uprava. Na dužnost predsjednika Uprave HŽ Putničkoga prijevoza imenovan je mr. Renato Humić, a na dužnost člana Uprave HŽ Putničkog prijevoza mr. Mario Musa. Marijan Klarić, dosadašnji predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza i član Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. koji je te dužnosti obavljao od 30. rujna 2005. godine, ostaje na dužnosti člana Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o..

    10/ broj 784 / ožujak 2011.

    / AKTUALNOSTI/ AKTUALNOSTI

    Ljudi za promjene

    / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

    S obzirom na to da Grad Zagreb više ne subvencionira prijevoz radnika vlakom, cijene karata formirane su na tržišnoj osnovi s popustom.Tradicija gradsko-prigradskoga prijevoza u gradu Zagrebu duga je 19 godina i danas se vlakom u javnome gradsko-prigradskom prijevozu vozi oko 100.000 putnikâ. Dugogodišnji model suradnje između Grada Zagreba, ZET-a i HŽ-a bio je taj da je ZET prodavao zajedničku kartu za vlak i tramvaj i zadržavao novac, a Grad Zagreb je HŽ-u subvencionirao trošak prijevoza vlakom na temelju godišnjeg ugovora. Međutim, u listopadu prošle godine Grad Zagreb jednostrano je odlučio prekinuti godišnji ugovor za 2010. godinu a novi za 2011. nije ni prihvatio. Zbog toga se HŽ Putnički prijevoz našao u situaciji da već četiri mjeseca vozi putnike bez ikakvih prihoda.Taj je problem bio tema višemjesečnih razgovora triju strana i prijetio je raskidu ugovora o suradnji koji bi išao na štetu putnika. Ipak, 3. ožujka 2011. potpisan je protokol o uspostavljanju novog modela suradnje ZET-a i HŽ Putničkog prijevoza na način da je cijena zajedničke karte formirana tako što su zbrojene cijene mjesečnih pokaznih karata ZET-a i cijena mjesečne karte HŽ-a na pojedinim relacijama, a taj je zbroj umanjen za 15 posto na mjesečnoj razini i za 20 posto na godišnjoj razini za željezničku kartu i 10 posto za ZET-ovu kartu. Tako sada cijena zajedničke mjesečne karte iznosi 510 kunâ, a godišnje 470 kunâ po mjesecu. Karte vrijede od 1. ožujka. Putnicima koji imaju već kupljenu godišnju radničku priključnu kartu za tekuću godinu, ona ostaje vrijediti i dalje. Putnici koji putuju izvan granica Grada Zagreba, uz zajedničku radničku kartu ZET-HŽ, moraju, kao i do sada, imati priključnu kartu za zonu koju koriste.

    U HŽ Putničkome prijevozu smatraju da je model integriranog prijevoza i zajedničke prijevozne karte ZET-HŽ najbolji za građane, što se manifestira u unapređenju kvalitete prijevozne usluge za putnike, i da ga treba dalje razvijati.

    Nova zajednička kartaGradsko-prigradski prijevoz / Piše: Vlatka Škorić

    Pošto je petnaest mjeseci radio kao direktor POSIT-a, u veljači ove godine Mario Musa imenovan je članom Uprave HŽ Putničkog prijevoza. Diplomu Fakulteta prometnih znanosti stekao je 2000. godine, a devet godina kasnije magistrirao je na Studiju iz poslovne ekonomije (MBA). Dodatno obrazovanje stekao je u poslovnoj školi IMD Business School (Lausanne u Švicarskoj), stekao je zvanje Certifited Informaton System Auditor te je završio poslovne tečajeve u Centru za razvoj ljudskih resursa i u Ramiro-centru za usavršavanje i komunikaciju. Do sada je objavio pet znanstveno-stručnih radova. Radno iskustvo Maria Muse nije vezano isključivo uz željeznicu. Naime, četiri godine (2000-2004) radio je u tvrtki »Siemens« d.d. Do dolaska u tvrtku POSIT d.o.o. radio je u tvrtkama »Deloitte« d.o.o. i OMV Hrvatska d.o.o.

    mr. Renato Humić mr. Mario Musa

    Novi predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza jest Karlovčanin Renato Humić. Pošto je 1997. diplomirao na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, zaposlio se na Hrvatskim željeznicama. Tijekom 2004. tri je tjedna, kao gost Njemačke željeznice (DB), bio na stručnome usavršavanju u Münchenu, Frankfurtu i Berlinu.Prošle je godine na Ekonomskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer

    Upravljanje poslovnim industrijskim marketingom, stekao zvanje magistra ekonomije.Radeći u sustavu Hrvatskih željeznica, promijenio je nekoliko radnih mjesta. Bio je voditelj Grupe za organizaciju i izvršenje prijevoza, šef službe PJ Tehnologija u HŽ Putničkom prijevozu te član Uprave HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. Početkom veljače imenovan je predsjednikom Uprave HŽ Putničkog prijevoza d.o.o.

  • Novi vagoni za prijevoz kontejneraRŽV Čakovec

    www.hznet.hr ŽELJEZNIČAR 11/

    / AKTUALNOSTI / AKTUALNOSTI

    Na svečanosti koja je 1. ožujka 2011. bila održana u Radionici željezničkih vozila d.o.o. Čakovec mr. DANIJEL MILETA, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ZLATKU ROGOŽARU, predsjedniku Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., predao je rješenje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojim se odobrava uporaba novoga rekonstruiranog dvoosovinskog plato-vagona za prijevoz kontejnera tipa Lgs-z, koji je sagrađen u Radionici željezničkih vozila u Čakovcu. Na primopredaji rješenja bili su i DRAŽEN VIDOVIĆ, direktor RŽV-a d.o.o. Čakovec, župan međimurski IVAN PERHOČ, DANIJEL KRAKIĆ, ravnatelj Uprave za željeznički promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i predsjednik Nadzornog odbora HŽ Hrvatskih željeznica holding d.o.o., mr. PREDRAG ZEKIĆ, član Uprave HŽ Holdinga, i drugi.

    Tvrtka HŽ Cargo d.o.o. prihvatila je zajedničku ponudu tvrtki Remont i proizvodnja željezničkih vozila d.o.o. Slavonski Brod i Radionica željezničkih vozila d.o.o. Čakovec te je naručila rekonstrukciju 80 teretnih vagona serije Gbs-z u vagone Lgs-z. Ukupna vrijednost ugovora jest 16,5 milijunâ kunâ, a sredstva će biti osigurana iz Plana sredstava državnog proračuna za 2010. - sredstva za poticanje kombiniranog prijevoza.

    Na početku Rogožar je pozdravio radnike koji su najzaslužniji za razvoj i izgradnju vagona te dodao da je HŽ Cargo potaknuo ideju o rekonstrukciji vagona koju je s povjerenjem povjerio RŽV-u d.o.o. Čakovec i RPV-u d.o.o. Slavonski Brod./ To nije samo novi proizvod za HŽ Cargo, nego i referencija za proizvođače koji će se morati okrenuti i novim tržištima na kojima će im biti potrebne domaće referencije.

    U pregovorima smo sa susjednim željeznicama za novi kontingent tih vagona za stranog naručitelja u vrijednosti od 2 milijunâ eurâ pa se nadamo da ćemo uskoro moći obznaniti da smo potpisali i taj ugovor - kazao je Rogožar.

    / Sretan sam kada vidim hrvatski proizvod koji će voziti po europskim prugama. To je temelj za buduće rekonstrukcije vagona koje su najavljene. Novi vagoni pomoći će i dolasku novih tereta u Luku Rijeka, logistički centar Slavonski Brod, Cargo centar Zagreb, a dobro će doći i zajedničkome poolu vagona Alijanse Cargo 10 - rekao je Mileta. Na kraju je zahvalio svim radnicima koji su sudjelovali u projektu i rekao da je rekonstrukcija vagona važan doprinos hrvatskome gospodarstvu.

    / Bio je dug put od ideje preko ispitivanja do provedbe i sada je došlo vrijeme da kažemo da je proizvod napravljen po svim europskim normama i da je potreban tržištu te spreman za promet. Pošto smo se dokazali na projektu vagona RoLa, ovo je još jedan naš proizvod koji će tražiti tržište. Krizu smo shvatili kao šansu za novi razvoj i možemo reći da smo spremni za vrijeme kada ona prođe - rekao je Vidović.

    Nakon svečanosti u uporabu su krenula 23 nova rekonstruirana vagona za prijevoz kontejnera koja će prevoziti nove terete za HŽ Cargo. Prototip vagona i ostala 22 vagona iz iste serije u cijelosti su, od projekta do provedbe, rezultat znanja i rada zaposlenika Radionice željezničkih vozila u Čakovcu u suradnji s Remontom i proizvodnjom željezničkih vozila iz Slavonskog Broda, koji tim proizvodom stječu dodatne referencije za nastup na europskome tržištu.

    / Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Branimir Butković

  • 12/ broj 784 / ožujak 2011.

    Riječ je o tvrtki International Container Terminal Services sa sjedištem na Filipinima koja trenutačno ima 22 lučka terminala u 16 zemalja svijeta. U sljedećemu razdoblju ona će u Luku Rijeka, točnije u kontejnerski terminal na Brajdici, uložiti 70 milijunâ eurâ, a što bi u procesu daljnje modernizacije i u skladu s komercijalnim naporima trebalo omogućiti godišnji kapacitet prometa od 600.000 TEU-ova.

    U subotu 5. ožujka 2011. potpisan je ugovor o strateškome partnerstvu između Luke Rijeka, odnosno njezine tvrtke kćeri »Jadranska vrata« d.d., koncesionara na kontejnerskome terminalu i tvrtke »International Container Terminal Services Inc.« (ICTSI). Na svečanosti održanoj u Pomorskome i povijesnome muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci ugovor su potpisali Denis Vukorepa, predsjednik Uprave Luke Rijeka d.d., i Manuel Armando Fernandez, stariji potpredsjednik tvrtke »International Container Terminal Services Inc.«. Na temelju tog ugovora tvrtka ICTSI uložit će u kontejnerski terminal na Brajdici 70 milijunâ eurâ, a tvrtki Luka Rijeka uplatit će dodatnih 92,9 milijunâ kunâ naknade za 51 posto dionica »Jadranskih vrata«, tvrtke u kojoj će uskoro doći i do promjena u Upravi, koju je do sada uspješno vodio Goran Manfreda. U skladu s promjenama, taj posao trebala bi obavljati tročlana Uprava, i to dva predstavnika ICTSI-a i jedan hrvatski predstavnik.Za tvrtku ICSTI valja reći to da spada među najveće svjetske lučke operatere s kontejnerima. U posljednjemu desetljeću ta tvrtka širi djelatnost u cijelome svijetu i u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarila je opseg prometa veći od tri milijuna TEU-ova na 22 lučka terminala u 16 zemalja svijeta.

    Na kontejnerskome terminalu Luke Rijeka na Brajdici tvrtka ICSTI ima ambiciju povećati godišnji opseg prometa čak na 600.000 TEU-ova.To se namjerava postići ne samo potpunom automatizacijom iskrcavanja, skladištenja i otpreme kontejnera, u što spada i već započeta modernizacija terminala izgradnjom novih 330 metara obale i dubinom mora od 15,5 metara te dogradnja lučkoga željezničkog terminala u kolodvoru Brajdica, već i povećanjem učinkovitosti terminala zahvaljujući novim i većim tržištima Mađarske, Češke, Slovačke, Poljske, Srbije te Bosne i Hercegovine. Rekord u opsegu prijevoza kontejnera na terminalu na Brajdici iznosio je 168.777 TEU-ova i bio je ostvaren 2008. godine. Zbog svjetske gospodarske krize u 2009. taj rezultat iznosio je 130.740 TEU-ova, a u 2010. 137.040 TEU-ova. Ukupni udio željeznice u prijevozu tih kontejnera kretao se između 20 i 25 posto, a kada na Brajdici budu sagrađeni novi ukrcajno-iskrcajni željeznički terminal i ostala željeznička infrastruktura, taj udio trebao bi biti puno veći. Na potpisivanju ugovora između Luke Rijeka i ICSTI-a bili su predstavnici obiju tvrtki, a Vladu RH zastupao je Mario Babić, državni tajnik za more. Kao predstavnik HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. i HŽ Carga d.o.o. na potpisivanju ugovora bio je Željko Mihaljević, direktor proizvodnje u HŽ Cargu.

    Obzirom na nove vlasnike kontejnerskog terminala na Brajdici HŽ Cargo očekuje da će se uvesti i nove brodske linije prema Luci Rijeka, što će znatno povećati i potrebu za prijevozom kontejnera. HŽ Cargo je spreman za nove prijevoze, između ostaloga i sa upravo promoviranim projektom rekonstrukcije 80 vagona za prijevoz kontejnera.

    Luka Rijeka strateški partner FilipinaLuka Rijeka

    / Piše: Rudi Belovari/ Foto: Sonja Tešić/ AKTUALNOSTI/ AKTUALNOSTI

    Potpisivanje ugovora - Denis Vukorepa i Manuel Armando Fernandez

  • www.hznet.hr ŽELJEZNIČAR 13/

    / AKTUALNOSTI / AKTUALNOSTI/ Piše: Ivana Čubelić

    Pozitivan PR učinakMedijska analiza 2010.

    Na prezentaciji su bili predsjednici i članovi uprava društava u sklopu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. Zlatko Rogožar, Oliver Krilić, Branimir Jerneić i Renato Humić te direktori, izvršni direktori i nadređeni službenici tih društava.Prezentaciju o analizi objava u medijima održala je Bosiljka Bakarić iz agencije »Medijanet«, a u njoj su procijenjene kvantiteta i kvaliteta HŽ-ove prisutnosti u tisku i odabranim televizijskim programima u razdoblju od prosinca 2009. do studenoga 2010., sagledana je slika koju su javnosti o HŽ-u posredovali tiskani mediji te je obavljena usporedba s istim razdobljem proteklih godina. U spomenutome razdoblju tisak je o HŽ-u objavio 3546 članaka. U usporedbi s 2009. godinom, u 2010. objavljeno je 32 posto manje članaka, što i ne čudi budući da se u 2009. stalno pisalo o raznim „aferama“ u HŽ-u,

    Dana 27. siječnja 2011. u hotelu »Porin« bila je održana godišnja analiza i evaluacija medijskih objava o HŽ Hrvatskim željeznicama holdingu d.o.o. prema kojoj je i 2010. bio postignut pozitivan PR učinak.

    a u 2010. ta tematika zauzela je mnogo manje medijskog prostora te su se mediji usredotočili na poslovne aktivnosti u tvrtci.Od ukupnog broja članaka, njih 19,34 posto bilo je orijentirano pozitivno, 53,85 posto neutralno, a 26,81 posto negativno. U razdoblju od prosinca 2009. do svibnja 2010. bilo je tiskano 25 posto više članaka u usporedbi sa sljedećih šest mjeseci 2010. godine, i to zbog istraga o iskliznuću teretnog vlaka u Pećinama u studenome 2009. te zbog nesreće na Glavnome kolodvoru u Zagrebu u prosincu 2010. godine.

    Najviše članaka objavljeno je o HŽ Infrastrukturi d.o.o. (345), za kojom slijede HŽ Hrvatske željeznice holding d.o.o. (227) te članci o sindikatima (215), HŽ Cargu (170), HŽ Putničkom prijevozu (123) i HŽ Vuči vlakova (54).

    Najviše članaka objavili su »Večernji list«, »Novi list« i »Glas Slavonije«, za kojima slijede »Vjesnik«, »24 sata« i »Slobodna Dalmacija«. U ukupnoj medijskoj slici (tiskovine, televizija, radio) najviše se govorilo o prigradskim i posebnim vlakovima, fondovima ISPA i IPA, nizinskoj pruzi, akciji »Vlak je uvijek brži«, predstavi

    Macan je prikazao zanimljivu promidžbenu poruku Francuskih državnih željeznica (SNCF) koja je nastala na temelju željâ putnikâ koje su izrazili na Facebooku. SNCF je odlučio uložiti u promidžbu pošto su studenti prestali putovati vlakovima.

    Završnu riječ dao je Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., koji je tom prigodom izrazio zadovoljstvo zbog pozitivnog PR učinka jer je proaktivnost prepoznata kao nova odrednica u poslovanju. Najavio je i to da će u ovoj godini biti izvršene organizacijske promjene u sustavu pa tako i u komunikacijama, a još veće težište bit će stavljeno na komuniciranje poslovnih projekata prema svim javnostima, posebice prema putnicima, te na daljnju izgradnju pozitivne slike o HŽ-u. Detaljnu medijsku analizu možete pogledati na intranetu i HŽ-ovoj internetskoj stranici u rubrici Press-centar/Poslovanje.

    Promidžbenu poruku možete pogledati na:http://www.voyages-sncf.com/plusloinquevousnelimaginez

    »Orient-express« koja je bila održana na Zagreb Glavnome kolodvoru, aferama u sustavu, oslikavanju zida u Branimirovoj ulici u Zagrebu te o 150. obljetnici željeznice. Ukupna procijenjena vrijednost ostvarenoga pozitivnog PR učinka u 2010. iznosi 4.253.791 kunu.

    Bakarić je na kraju zaključila: »Od 1. siječnja do 30. studenoga 2010. tisak je javnosti o HŽ posredovao 2998 članaka, što je u prosjeku gotovo devet članaka na dan. Ta pojavnost na razini je 2007. i 2008. godine, a od tih članaka svaki se drugi većim dijelom ili u cijelosti odnosio na HŽ. U praćenome razdoblju objavljen je 661 pozitivan članak, što je za 10 posto više u usporedbi s istim razdobljem 2009., te 610 negativnih članaka, što je za 50 posto manje u usporedbi s istim razdobljem 2009. godine. U razdoblju od siječnja do svibnja 2010. mediji su HŽ spominjali u negativnome kontekstu češće no što je to bilo u razdoblju od lipnja do studenoga 2010. godine«

    Nakon toga preporuke za daljnju strategiju komuniciranja dao je Krešimir Macan iz agencije »Manjgura«. Na kraju svojega izlaganja

    ORIJENTACIJA

    POZITIVNA

    NEUTRALNA

    NEGATIVNA

    UKUPNO

    UDIO ČLANKA UDIO POVRŠINE UDIO VRIJEDNOSTI

    20,14% 19,34% 19,23%

    56,32% 53,85% 53,35%

    23,55% 26,81% 27,43%

    100,00% 100,00% 100,00%

    ORIJENTACIJA ČLANAKA OD PROSINCA 2009. DO STUDENOGA 2010.

    ČLANCI KOJI SE U CIJELOSTI/VEĆIM DIJELOM ODNOSE NA HŽ

    0%

    10%

    20%

    30%

    40%

    50%

    60%

    70%

    80%

    90%

    100%

    24,89%

    52,03%

    23,09%

    GLAVNI

    15,37%

    60,62%

    24,01%

    SPOREDNI

    UDIO NEGATIVNIH ČLANAKAUDIO NEUTRALNIH ČLANAKAUDIO POZITIVNIH ČLANAKAGLAVNI SPOREDNI

    0%

    10%

    20%

    30%

    40%

    50%

    60%

    70%

    80%

    90%

    100%

    27,02%

    72,98%

    UDIOPOVRŠINE

    26,63%

    73,37%

    UDIOVRIJEDNOSTI

    UDIOČLANAKA

    49,92%

    50,08%

  • Dobri rezultati utovara i preuzimanja vagonaRad u siječnju 2011. godine

    14/ broj 784 / ožujak 2011.

    Rad (vagoni)

    18000185001900019500200002050021000

    2010.2011.

    Preuzimanje vagona

    8600870088008900900091009200

    2010.2011.

    Utovar vagona

    95001000010500110001150012000

    2010.2011.

    Neto tonski kilometri (000)

    140000145000150000155000160000165000170000

    2010.2011.

    Osnovni radni pokazatelji Mjere Izvršenje '10. Izvršenje '11. Indeks 11/10.

    Preuzimanje " 8816 9122 103,47

    Rad " 18959 20547 108,38

    Istovar " 8415 7989 94,94

    Utovar robe tona 417406 477737 114,45

    Istovar robe tona 326839 302101 92,43

    BRTKM (000) 343751 300071 87,29

    NTKM (000) 165299 150864 91,27

    Odnos bruto/neto 2,08 1,99 95,67

    Statičko opterećenje vagona tona/vagon 41,15 41,82 101,63

    Prosječna masa vlaka tona/vlak 704 671 95,31

    Koeficijent vožnje u praznome stanju 0,78 0,69 88,46

    Komercijalna brzina teretnih vlakova km/h 27,19 26,17 96,25

    Kašnjanje teretnih vl. na 100 km min 56 53 94,64

    Utovar vagona 10143 11425 112,64

    / POSLOVANJE / POSLOVANJE / Piše: Drago Ćorluka/ Foto: Ante Klečina

    KVANTITATIVNO-KVALITATIVNI RADNI POKAZATELJI ZA SIJEČANJ 2011.

    U siječnju 2011. bili su ostvareni dobri rezultati utovara i preuzimanja vagona od stranih željezničkih uprava. Opseg utovara vagona bio je veći za 13 posto, a opseg preuzimanja vagona za tri posto. Na temelju tih povećanja opseg rada bio je veći za osam posto. Navedeno, ukupno povećanje, na žalost, nije rezultiralo i povećanjem broja neto tonskih kilometara. Smanjenje prijevoznog učinka na temelju duljine vožnje tovarenih vagona nastalo je uglavnom na temelju opsega rada po utovarnim mjestima. Za primjer treba spomenuti povećanje opsega prerade robâ u Luci Ploče. U toj luci HŽ Cargo zabilježio je utovarne rezultate veće za 36 posto, a u istovarnim rezultatima zabilježeno je povećanje od 60 posto. Opseg prerade iznosio je 231.000 tonu, što je vrlo dobar rezultat, ali, na žalost, to su rezultati prijevoza na dionici od 22

    kilometra te malim postotkom utječu na neto tonske kilometre.Na broj neto tonskih kilometara uvelike je utjecao i izostanak ostalih prijevoza. To se posebice odnosi na Luku Rijeka, gdje je zabilježeno smanjenje veće od 30 posto. Opseg prijevoza, kao što je to onaj za potrebe »Petrokemije-Kutina«, bio je povećan u smislu otpreme gotovih proizvoda. U prijevozu sirovina zabilježeni su utovarni rezultati niži za oko 18 posto. U siječnju su se prevozile veće količine željezne rudače i ugljena iz Bakra za Mađarsku. U veljači 2011. očekuje se početak ili, bolje rečeno, nastavak zaustavljenog prijevoza žitarica i prerađevina od šećerne repe. Također, u HŽ Cargu očekuju veći opseg provoza žitarica prema Italiji. Prijevozni učinak ovisit će uglavnom o potrebama korisnika prijevoza. Bit će dovoljno vagona svih serija.

  • www.hznet.hr ŽELJEZNIČAR 15/

    Predstavnici Njemačke željeznice d.d.

    / POSLOVANJE / POSLOVANJE

    HŽ Cargo

    / Piše: Ivana Bulimbašić-Paulin/ Foto: Ivana Čubelić

    Održan sastanak s predstavnicima DB-aDana 8. veljače 2011. u direkciji HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. bio je održan sastanak Uprave HŽ Carga s predstavnicima Njemačke željeznice.

    Bio je to jedan u nizu sastanaka koji se održavaju tijekom dugogodišnje suradnje. Domaćin sastanka bio je Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. i Uprava-direktor HŽ Carga, sa suradnicima, a Njemačku željeznicu d.d. predstavljali su Martin Kuen, izvršni direktor društva DB Schenker Croatia, dr. Gehbard Hafer, direktor područja Central and Eastern Europe/CIS, Deutsche Bahn International, i Olaf Schaller, predstavnik Deutsche Bahn Internationala u Zagrebu. Tema sastanka bila je suradnja DB-ovih društava DB Schenker Croatia i DB International u HŽ-ovim aktivnostima i projektima. Jedan od povoda sastanku bilo je i hrvatsko tržište prepoznato kao područje za daljnji razvoj i suradnju. Naime, DB je proveo analizu poslovanja na tržištima na kojemu je do sada bio prisutan. Od dosadašnjih 70 zemalja u kojima je aktivan, DB će se usmjeriti na 32 države među kojima je i Hrvatska. Mnogobrojne zajedničke točke interesa jesu suradnja na planu željezničke industrije i izgradnje infrastrukture te komercijalni dio u teretnome prijevozu, ponajprije na X. paneuropskom koridoru, a zatim i na drugim strateškim koridorskim pravcima. Predstavnici HŽ-a predstavili su postojeću organizaciju i najavili organizacijske promjene koje na snagu trebaju stupiti 1. travnja 2011. nakon uspješne implementacije SAP-a. Također su predstavljene započete investicije u 2010. te one koje će biti provedene u 2011., kao što su obnova industrijskih kolosijeka, izgradnja četiriju novih logističkih centara, planirana nabava vučnih vozila i vagona te drugo. Predstavljen je i zaokret u poslovanju HŽ Carga koji se iz klasičnoga željezničkog vozara razvija u logističara. Težište je bilo dano i na moguću zajedničku suradnju i konkretnije uključivanje DB-a u investicijski zahtjevne projekte koji su vrlo važni za cijelu regiju kao što su projekt Cargo 10 te Cargo Centar Zagreb, čija planirana investicijska vrijednost iznosi 250 milijunâ eurâ.Predstavnici HŽ Carga izrazili su zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom koja će rezultirati i zaključivanjem strateškog sporazuma o međusobnoj suradnji između Hrvatskih željeznica i Njemačke željeznice.

    / Piše: Milan Hečimović

    Od toga broja bilo je 20 milijunâ i 142 tisuće domaćih putnika ili 1,1 posto manje i 42 milijunâ i 992 tisuće stranih putnika ili 3,3 posto više. Očito su domaći putnici zbog gospodarske krize manje putovali, a oživljavanje turizma dovelo je do povećanog broja ulazaka stranaca. S druge strane, željeznički pogranični prijevoz zabilježio je pad po svim pokazateljima. Vlakovima su u Hrvatsku ušle 624 tisuće putnikâ ili 11,1 posto manje nego u istome razdoblju 2009. godine. Pad broja putnika iznosio je 11,1 posto. Od toga broja, domaćih putnika bilo je 218 tisućâ ili 15,8 posto manje, a stranih putnika 406 tisućâ ili 8,4 posto manje. Željeznicom je u Hrvatsku ušao samo jedan posto putnika u odnosu na broj putnika koji se koriste cestovnim prometom. Morskim putem u Hrvatsku su ušle milijun i 502 tisuće putnika ili 10,6 posto više, a zrakoplovima dva milijunâ i 76 tisućâ putnikâ ili 9,8 posto više.

    U razdoblju od siječnja do studenoga prošle godine opseg pograničnog prijevoza putnikâ bio je povećan. Povećanje je zabilježeno u cestovnome, pomorskom i zračnom prometu.

    Izuzetak je pogranični prijevoz putnikâ željeznicom koji je u razdoblju o kojemu je riječ zabilježio veliki pad opsega. S obzirom na financijske učinke koji se ostvaruju u međunarodnome prijevozu putnikâ i komparativne prednosti koje željeznica ima, to taj pad prometa svakako zahtijeva dodatnu analizu. Valja utvrditi zbog čega je došlo do takvih kretanja te na temelju rezultata analize povući odgovarajuće poteze.

    Preko granice ušlo 67 milijunâ putnikâCestom su u Hrvatsku ušla 62 milijunâ i 834 putnikâ, što je u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2009. povećanje od 1,9 posto.

    Dominacija cestovnog prometaPogranični prijevoz putnika

  • 16/ broj 784 / ožujak 2011.

    Krajem prosinca 2010. na dužnost direktora Poslova ljudskih resursa, pravnih i općih poslova imenovan je MARIO SERAJLIĆ. S njim razgovaramo o ulozi Poslova ljudskih resursa.

    Koja je uloga Poslova ljudskih resursa, pravnih i općih poslova u izobrazbi potrebnih kadrova u sustavu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.? / Cilj je postavljen - od HŽ Hrvatskih željeznica holdinga stvoriti lidera u ovome dijelu Europe. On neće biti ostvaren bez podizanja kvalitete rada na visoku razinu. Težimo postizanju iznimne kvalitete u svim svojim poslovnim procesima. To znači da poslovanje temeljimo na poslovnoj izvrsnosti, odnosno da od svakog radnika zahtijevamo učinkovitost u provedbi zadaća na području upravljanja ljudskim potencijalima. Učinkovitost svakog radnika ovisi prije svega o njegovu znanju, sposobnostima i motivaciji za rad. To znači da produktivnost i poslovna uspješnost HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. ovisi o produktivnosti i učinkovitosti njezinih radnika u izvršenju radnih zadaća. Zato treba raditi na njihovoj optimalnoj osposobljenosti. Postavljeni ciljevi neće moći biti ostvareni bez obrazovanih radnika koji su spremni na stalno učenje kroz različite oblike osposobljavanja i usavršavanja u sklopu svoje struke, a isključivo u svrhu kvalitetnog izvršenja radnih zadaća. Znanje i sposobnost svakog radnika jest njegova prednost i najbolja preporuka za poziciju na radnome mjestu. U HŽ Hrvatskim željeznicama holdingu sposobni smo stvoriti kritičnu masu znanja da bismo bili još bolji i da tako izravno utječemo na povećanje konkurentske prednosti na tržištu. Poticat ćemo ulaganje u ljude i nova znanja. Razvijat ćemo sve više programe internog osposobljavanja i usavršavanja, u sklopu kojih će naši stručnjaci biti obučavatelji. To je dobra praksa najuspješnijih željezničkih tvrtki i koncerna u Europi, a tomu težimo kao i u drugim gospodarskim granama. Zaposlenici su jedna od naših glavnih konkurentskih prednosti. Ni jedan stroj ne može biti pokrenut bez stručnih radnika. Nove tehnologije zahtijevaju nova osposobljavanja i usavršavanja. Rad svakog našeg radnika, bez obzira na to na kojemu je radnome mjestu, mora biti ugrađen u naše proizvode, a to su prijevoz putnikâ i robâ. Projekti modernizacije moraju uključivati program osposobljavanja i usavršavanja radnika za rukovanje modernim tehnologijama. Kako je moguće prepoznati vrijednost svakog radnika tj. njegove sposobnosti za provedbu postavljenih ciljeva? / Prije svega kvalitetni moraju biti rukovoditelji, odnosno šefovi. Oni se stalno moraju stručno usavršavati i znati kvalitetno organizirati rad na području za koje su mjerodavni da bi svaki radnik mogao radno i stručno doprinijeti tvrtki uz kvalitetnu iskoristivost radnog vremena.Od rukovodećih kadrova očekuje se da stalno potiču stručno usavršavanje svakog radnika i da razvijaju timski rad jer će na taj način lako prepoznati stručnost svakog radnika, njegov profesionalan odnos prema izvršenju radnih zadaća, etičnost i poslovni moral.

    Postoji li osmišljena politika zapošljavanja mladih, stručnih kadrova, kojih na željeznici sigurno nedostaje?

    / Zapošljavanje novih mladih radnika, koji su primarno kvalitetno školovani i s kompetencijama koje se danas sve više traže uvjetovano je ostvarenjem cilja da na tržištu osvojimo sve važnije pozicije u putničkom i u teretnom prijevozu. Uz prirodni odliv, koji će stvoriti slobodna radna mjesta, posebna odgovornost za stvaranje prostora za nova zapošljavanja leži na svim sadašnjim zaposlenim radnicima, odnosno na tome koliko će i kako raditi te svojim radom ostvariti cilj da HŽ Hrvatske željeznice holding postanu lider u ovome dijelu Europe. Radimo na tome da HŽ Hrvatske željeznice holding budu poželjan i prestižan potencijalni poslodavac, što je povezano s našim strateškim ciljem da izgradimo novu organizaciju koja će pomoći stvoriti suvremenu željezničku tvrtku.

    Mario Serajlić rođen je u Šibeniku 11. kolovoza 1977. godine. Godine 2001. završio je Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, a 2003. zaposlio se u tvrtki Remont i održavanje pruga d.o.o. kao samostalni referent za imovinsko-pravne poslove. U veljači 2005. prešao je u Hrvatske željeznice, točnije u Službu za stambene poslove na radno mjesto samostalnog referenta za stambene poslove. Godine 2006. otišao je u Službu za katastar nekretnina i imovinsko-pravne poslove pri HŽ Nekretninama na radno mjesto glavnog referenta za katastar nekretnina i imovinsko-pravne poslove. U travnju 2007. prešao je raditi u HŽ Cargo na radno mjesto glavnog referenta za pravne poslove unutar Grupe za ljudske resurse i pravne poslove Split, a početkom 2008. postao je voditeljem Grupe za ljudske resurse i pravne poslove Split, gdje je radio do imenovanja na današnje radno mjesto. Dana 30. prosinca 2011. imenovan je direktorom Poslova ljudskih resursa, pravnih i općih poslova. Pravosudni ispit položio je 2008. godine, a trenutačno polazi treći semestar poslijediplomskoga doktorskog studija Trgovačko pravo i pravo društava na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

    Stručnost nužna pretpostavkaMario Serajlić:

    / Piše: Boris Udier/ Foto: Branimir Butković/ INTERVJU/ INTERVJU

    Mario Serajlić, dipl. iur.

  • Važna karika u donošenju odlukaDonald Neralić:

    www.hznet.hr ŽELJEZNIČAR 17/

    Krajem prosinca 2010. na dužnost direktora Kontrolinga imenovan je DONALD NERALIĆ. S njim smo razgovarali o ulozi službe Kontroling u sustavu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.

    Koje su osnovne aktivnosti Kontrolinga u sustavu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. te na koji način Kontroling sudjeluje u definiranju ciljeva poslovanja, planiranju i u izradi izvješća za društva u sklopu holdinga? / Kontroling predstavlja poslovnu aktivnost koja je neposredno podređena Upravi društva, čiji je cilj postizanje usklađenosti između aktivnosti društva i njegovih strategijskih ciljeva. Osnovni poslovi i zadatci Kontrolinga jesu planiranje, izrada izvješća te obrada i prezentacija statističkih podataka. Ciljevi su kvantitativni izraz onoga što želimo postići, odnosno ciljevi su krajnje točke prema kojima su usmjerene aktivnosti društva, a one su utvrđene u poslovnim planovima. Da bi se odredili ciljevi na razini HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. kao cjeline, Uprava HŽ Holdinga na prijedlog Kontrolinga donosi smjernice za izradu planova poslovanja društava u sklopu holdinga.U sklopu smjernica iznosi se projekcija makroekonomskih pokazatelja za plansko razdoblje, temeljni okviri kojih se treba pridržavati prigodom planiranja prihoda i opsega prijevoza putnika i robe, planiranja određenih grupa troškova te izrade plana ljudskih resursa i plana ulaganja u prijevozne i infrastrukturne kapacitete. Kontroling pojedinog društva u sklopu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. na temelju smjernica i podloga stručnih službi izrađuje prijedloge planova. Nakon procjene cjelovitosti plana društva dostavljaju prijedloge planova Kontrolingu HŽ Holdinga radi međusobnog usklađivanja. Pošto Uprave društava, Nadzorni odbori i Skupštine usvoje planove društava u sklopu HŽ-ova holdinga, Kontroling HŽ Holdinga izrađuje pregled planova poslovanja društava povezanih u sklopu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. u kojemu su sadržani korporativni ciljevi HŽ-ova holdinga kao cjeline i ostali važni čimbenici. Izrada izvješća podrazumijeva pripremu, analizu i interpretaciju financijskih rezultata za potrebe Uprave te izradu izvješća za potrebe državnih tijela, domaćih i međunarodnih financijskih i drugih institucija. Za potrebe Uprave društva izrađuju se mjesečna i godišnja izvješća, a tromjesečno se ona na usvajanje dostavljaju Nadzornome odboru, Revizorskome odboru i Skupštini. U redovitim izvješćima sadržane su informacije o ostvarenim rezultatima poslovanja u odnosu na planirane veličine i o odstupanju od tih rezultata u svim dijelovima poslovanja. Osim redovitih izvješća, Kontroling izrađuje izvješća i analize poslovanja društva prema zahtjevima domaćih i međunarodnih financijskih i ostalih institucija te izrađuje razna posebna izvješća i analize poslovanja na zahtjev Uprave društva, Nadzornog odbora, mjerodavnog ministarstva i sličnih ustanova. Od početka 2011. u sustavu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. provodi se projekt HŽ-SAP. Na koji se način taj projekt odnosi na Kontroling te imate li u skladu s time dodatnih poslova na drugim područjima, tj. u službama u sklopu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.?

    / U SAP-u je modul CO postavljen za »primatelja podataka« te je u skladu s time uglavnom usmjeren na upravljanje troškovima unutar određenih organizacijskih struktura. Naime, svi ti podatci, odnosno knjiženja ostvarenja, dolaze u Kontroling preko dokumenata koji nastaju u ostalim poslovnim funkcijama društva, odnosno u SAP-u modulima.Modul SAP CO, kao okvir za interno, tj. upravljačko računovodstvo, temelji se na definiranim organizacijskim strukturama kontroling objekata te na odabranim metodama raspodjele zajedničkih troškova, obračuna zajedničkih prihoda te analize profitabilnosti proizvoda. Svi prihodi i rashodi u modulu SAP CO analiziraju se knjiženjem na definirane objekte CO i troškovne elemente, uz interne dodjele objekata niže klase onima više klase (npr. mjesta troška dodijeljena su određenome profitnom centru, određeni interni nalozi određenome mjestu troška i slično). Glavni podmoduli SAP CO jesu računovodstvo mjesta troška, troškovnih elemenata, internih naloga, profitnih centara te analiza profitabilnosti. Najveći izazov bio je kako u modulu SAP CO riješiti problem specifičnosti praćenja troškova u društvima u sklopu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., tj. kako razvrstati troškove po shemi kontiranja. Shema kontiranja, odnosno razvrstavanja troškova predstavlja dodatnu dimenziju izvještavanja i knjiženja troškova u HŽ-u. U stvari, riječ je o dodatnoj analitici financijskih konta.

    Donald Neralić završio je Ekonomski fakultet u Zagrebu. Na Hrvatskim željeznicama radi od rujna 2001. godine, i to od 2001. do 2003. na radnome mjestu glavnog referenta za plan i kontroling, od 2003. do 2004. na radnome mjestu glavnog kontrolora u Grupi za infrastrukturu u upravnome području Korporativne administracije i ured, a od 2003. do 2007. obavljao je dužnost voditelja te grupe. Od 2007. bio je predsjednik Nadzornog odbora društva Održavanje vučnih vozila d.o.o. Zagreb, a od 1. siječnja 2011. direktor je HŽ Kontrolinga.

    / INTERVJU / INTERVJU/ Piše: Boris Udier/ Foto: Branimir Butković

    Donald Neralić, dipl. oec.

  • 18/ broj 784 / ožujak 2011.

    TŽV »Gredelj« potpisao je s HŽ Putničkim prijevozom ugovor o velikom popravku vagona serije 2100 za lokalni prijevoz.

    Vagoni serije 2100 sagrađeni su 80-ih godina prošloga stoljeća u kooperaciji TŽV-a »Gredelj« i slovenske tvrtke TVT Maribor. Na vagonima se izvode rekonstrukcija i modernizacija, a sedam vagona već je u završnoj fazi. Na probnoj vožnji bila su četiri vagona. Od početka veljače spomenuti vagoni su probno u prometu na lokalnim linijama te se uskoro planira njihova isporuka HŽ Putničkom prijevozu. Do početka ljetnoga voznog reda planira se završetak popravka 15 vagona za lokalni prijevoz. Svi sudionici koji su radili na rekonstrukciji tih vagona ne kriju oduševljenje postignutom transformacijom i tehničko-tehnološkim inovacijama koje se prvi put primjenjuju na vagonima za potrebe HŽ Putničkog prijevoza. To će TŽV-u »Gredelj« omogućiti da poveća vlastiti udjel u realizaciji tog proizvoda. Vagon je dobio novi vanjski vizualni identitet, prilagođen novim standardima HŽ Putničkog prijevoza. Rekonstruiran je i ulaz u vagon, i to dodavanjem jednog stubišta i ugradnjom novih, električno upravljanih vrata, koja su prvi put ugrađena u vozila HŽ Putničkog prijevoza. Zamijenjena je cjelokupna elektrika te su ugrađeni elektrorazvodni ormar te sustav za rashlađivanje i ozvučenje vagona. Ugrađen je i vakuumski zahod s novim tipom tanka koji je projektiran i proizveden u TŽV-u »Gredelj«.

    Dana 1. veljače 2011. u Zagrebu IVAN TOLIĆ, predsjednik Uprave Tvornice željezničkih vozila »Gredelj«, i STEVEN L. BEAL, predsjednik Uprave američke tvrtke »National Railway Equipment Company« (NREC), potpisali su Ugovor o obnovi i modernizaciji devet dizel-električnih lokomotiva serijâ GT 26 i G 26. Vrijednost isporuke je 14,5 milijunâ dolara.Provest će se potpuna obnova i modernizacija spomenutih lokomotiva i tako produljiti njihov rok iskorištavanja za još 25 godina. Ovaj projekt nastavak je dugogodišnje suradnje s američkom tvrtkom »National Railway Equipment Company« (NREC), za koju je TŽV »Gredelj« već isporučio veći broj obnovljenih

    i moderniziranih lokomotiva koje voze diljem Afrike, Azije, Amerike i drugih zemalja. Ovime je TŽV »Gredelj« potvrdio znanje i sposobnost svojih stručnjaka te izniman ugled i konkurentnost u izgradnji novih i u održavanju postojećih željezničkih kapaciteta na zahtjevnome inozemnom tržištu i time si uspio osigurati još jedan veliki projekt za američku tvrtku NREC - rekao je mr. sc. Ivan Tolić, predsjednik Uprave TŽV-a »Gredelj«. Danas TŽV »Gredelj« s ponosom ističe činjenicu da su lokomotive, vagoni i vlakovi konstruirani u skladu s UIC-ovim i AAR-ovim standardima te prilagođeni svim kolosijecima (uskim, širokim ili standardnim). Oni danas vuku vlakove te prevoze putnike i robu širom svijeta, od Argentine preko Gvineje do Saudijske Arabije.

    Na vagon su ugrađeni i novi prozori te sustav za informiranje putnika (vanjski pokazivači odredišta, displej u tehnologiji FLIP-DOT) te završni signali u tehnologiji LED. Umjesto tandem generatora u podvozje vagona ugrađen je novi statički pretvarač. Ugrađen je i baterijski sanduk s novim baterijama.

    Iako je dosadašnji razmještaj prostora sačuvan, unutrašnjost vagona rekonstruirana je u cijelosti i sagrađena primjenom novih tehnoloških linija u TŽV-u »Gredelj«, što se odnosi na sve komponente osim na sjedala. Kanali za grijanje zamijenjeni su novima, a stari su skinuti s vagona i u posebnom postupku zbrinuti i otpremljeni u Austriju zbog ranije korištenih azbestnih supstancija. Stropne obloge, stropne lampe, prtljažne police, poliesterska obloga te novi elektrokanali u podu, s novim konstrukcijskim rješenjima - sve to projektirano je i proizvedeno u »Gredelju«.

    Tim vagonom HŽ Putnički prijevoz, a posebice putnici, osim novoga vizualnog identiteta, dobivaju veću razinu sigurnosti ali i udobnosti koja se približava europskim standardima. Nakon probnih vožnji vagoni će biti uključeni u sustav prometa redovitih vlakova gdje će se nastaviti dodatno ispitivanje vagona u prometu. Novi modernizirani vagoni za lokalni prijevoz vozit će na relacijama Zagreb - Ogulin - Moravice i Varaždin - Kotoriba - Koprivnica.

    Veliki popravak i modernizacijaputničkih vagona za lokalni prijevoz

    Ugovor TŽV-a »Gredelj« i HŽ Putničkog prijevoza

    Posao s američkom tvrtkom vrijedan14,5 milijunâ dolara

    Iz TŽV-a »Gredelj«

    / Piše: Špiro Dmitrović/ Foto: Ante Klečina

    / Piše: Marina Bomeštar Gašparić

    / PROJEKTI/ PROJEKTI

    Modernizirani vagon serije 2100

  • www.hznet.hr ŽELJEZNIČAR 19/

    Vagon je dobio novi vanjski vizualni identitet, prilagođen novim standardima HŽ Putničkog prijevoza. Rekonstruiran je i ulaz u vagon, i to dodavanjem jednog stubišta i ugradnjom novih, električno upravljanih vrata, koja su prvi put ugrađena u vozila HŽ Putničkog prijevoza.

    / Foto: Ante Klečina

  • 20 / broj 784 / ožujak 2011.

    Formiran tim za prometEuropska banka za obnovu i razvoj

    / AKTUALNOSTI/ AKTUALNOSTI

    Dana 2. ožujka 2011. u sjedištu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. bio je održan sastanak predstavnika HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku na kojemu su bili Zsuzsanna Hargitai, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Josip Vuković, glavni bankar EBRD-a u Hrvatskoj, Agnieszka Lukasik, senior bankarica iz EBRD-a, te Zlatko Rogožar, Oliver Krilić, Predrag Zekić, Donald Neralić, Anto Martić i Ivana Bulimbašić Paulin kao predstavnici HŽ-ova holdinga. Predstavnici EBRD-a donijeli su informaciju da imaju namjeru i

    da su spremni finacirati projekte u vrijednosti od 100 milijunâ

    eurâ uz državno jamstvo kao i sudjelovati u financijskome

    praćenju provedbe elemenata socijalnog programa koji će biti

    donesen u skladu s programom restrukturiranja društava u

    sklopu HŽ-ova holdinga.

    Predstavnici HŽ-a predstavili su projekte i planove kojima će biti potaknuti novi investicijski ciklusi, a težište je bilo na ulaganjima u prijevozne kapacitete. Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holding d.o.o. i direktor/Uprava HŽ Carga, najavio je pripremne radnje za restrukturiranje društava koje moraju biti provedene do ožujka 2012. godine, a najavljeno je i skoro raspisivanje natječaja za nabavu vučnih i tračničkih vozila, ponajprije za potrebe HŽ Vuče vlakova i HŽ Putničkog prijevoza.Prioritet ima nabava 15 višesustavnih te 20 dizel-električnih lokomotiva. Prilikom predstavljanja tog projekta Oliver Krilić, Uprava/direktor HŽ Vuče vlakova i član Uprave HŽ Hrvatskih

    / Piše: Ivana Bulimbašić Paulin/ Foto: Tomislav Gašparović

    željeznica holdinga d.o.o., istaknuo je važnost tehničkih karakteristika koje moraju biti u skladu sa standardima prometovanja na području EU-a te važnost održavanja lokomotiva tijekom radnog vijeka. Naglasio je i to da se lokomotive održavaju u neposrednoj blizini zbog minimaliziranja dodatnih troškova i manje imobilizacije voznog parka, odnosno optimalizacije rada lokomotiva tijekom njihova radnog vijeka. Važno je i zapošljavanje domaćih kapaciteta u planiranim investicijama, ponajprije TŽV-a »Gredelj« koji je u stopostotnome vlasništvu HŽ Putničkog prijevoza.

    Predstavljen je i plan nabave novih vozila HŽ Putničkog prijevoza koji će se provoditi dinamikom koja će biti određena u skladu s gospodarskim uvjetima i s porastom broja putnika, tj. tržišnim potrebama.U međuvremenu, nakon zadnjeg sastanka HŽ-ovih i EBRD-ovih predstavnika koji je bio održan u prosincu 2010. godine, u EBRD-u formiran je poseban tim specijaliziran za promet i raspravljalo se o potencijalnim projektima koji bi mogli biti ponuđeni HŽ-u.

    S obzirom na to da će svaka potencijalna suradnja na kreditiranju HŽ-ovih potreba uključivati i državno jamstvo, to su i predstavnici Ministarstva financija RH podržali planirane projekte. Sljedeći sastanak trebao bi biti održan 22. ožujka, do kada će biti imenovan EBRD-ov stručnjak za promet koji će HŽ-u biti na raspolaganju za suradnju u željezničkome segmentu kako bi se prezentirala cjelokupna procedura dobivanja EBRD-ovih zajmova te načini mobilizacije tih sredstava pri samoj provedbi. U međuvremenu će o tome raspravljati i Uprava HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., a model koji će se preferirati bit će model s većom vremenskom prednošću.

  • / Piše: Branimir Butković / Foto: Branimir Butković

    EMV-a za regionalni prijevoz

    www.hznet.hr ŽELJEZNIČAR 21/

    Na prvu probnu vožnju od Zagreba do Koprivnice 17. veljače 2011. krenuo je prototip EMV-a za regionalni prijevoz. Taj vlak pobudio je zanimanje mnogobrojnih putnika na Zagreb GK.

    Na početku godine bio sam u novome »Gredeljevu« pogonu u Vukomercu, a sredinom veljače bio sam na drugome kraju grada - u »Končarevoj« proizvodnoj hali na Jankomiru. U tim pogonima dovršavaju se tri prototipa vlakova za HŽ Putnički prijevoz. Vlakove zajednički grade TŽV »Gredelj« i »Končar«. Nositelj posla izgradnje gradsko-prigradskog EMV-a i regionalnog DMV-a jest »Gredelj«, a »Končar« izgradnje EMV-a za regionalni prijevoz. Na prvu probnu vožnju bez putnika prototip EMV-a za regionalni prijevoz krenuo je 17. veljače 2011. Iz »Končareve« tvornice na Jankomiru vlak je stigao na Zagreb GK, gdje je pobudio zanimanje mnogobrojnih znatiželjnika. Nakon kratko zadržavanja vlak je nastavio put prema Koprivnici. Vrlo brzo i putnici će imati prigodu upoznati se s udobnošću i kvalitetom tog vlaka. Krajem veljače 2011. Povjerenstvo je završilo tehnički pregled i vlak je spreman za probne vožnje. Pred dovršetkom su i »Gredeljevi« vlakovi. Do kraja ožujka trebao bi biti završen EMV za gradsko-prigradski prijevoz grada Zagreba, a mjesec dana kasnije i regionalni DMV. Program obnove voznoga parka HŽ Putničkog prijevoza do 2018. predviđa nabavu ukupno 92 motorna vlaka. Riječ je o 49 regionalnih EMV-ova, 25 regionalnih DMV-ova i 18 gradsko-prigradskih EMV-ova koji će biti nabavljeni u suradnji s Gradom Zagrebom. Tehničke karakteristike i oblikovanje unutrašnjosti definirani su u suradnji sa stručnjacima iz HŽ Putničkog prijevoza. Gradsko-prigradski i regionalni elektromotorni vlakovi su četverodijelni, a regionalni dizel-motorni vlak je trodijelan. U odnosu na vlakove koji godinama voze u gradskom i prigradskom prijevozu, novi vlakovi predstavljaju veliki tehnološki iskorak. Niskopodna konstrukcija, široka vrata, klimatizacija, prostrana unutrašnjost i pouzdanost tih vlakova ponudit će putnicima u cijeloj Hrvatskoj puno udobniji i kvalitetniji prijevoz od današnjeg.

    Probna vožnja prvog prototipa

    Prototip EMV-a za regionalni prijevoz snimljen u »Končaru«

    Probna vožnja prvog prototipa

    / AKTUALNOSTI / AKTUALNOSTI

  • 22/ broj 784 / ožujak 2011.

    Budućnost projekata modernizacije svojih pruga, i to osobito na X. koridoru i koridoru Vb, HŽ Infrastruktura d.o.o. temelji prije svega na sufinanciranju iz fondova Europske unije. Tijekom promišljanja strategije iskorištavanja sredstava iz tih fondova uvidjelo se da HŽ Infrastruktura d.o.o. nije dostatno ekipirana za takve poslove jer ne raspolaže dovoljnim brojem stručnjaka odgovarajućih profila. Zbog toga joj je Vlada RH odobrila da se u HŽ Infrastrukturi zaposli 28 osoba izvan HŽ-ova sustava.

    Od toga broja šestero je mladih ljudi u rujnu i listopadu 2010. stiglo u Službu za fondove EU koju vodi Zrinka Ivanović-Kelemen. S njih petero razgovarali smo u njihovim prostorijama u Zagrebu u Trnjanskoj 11f, na lokaciji koja je među željezničarima poznata pod nazivom »Graba«.Riječ je o diplomiranoj pravnici Mihaeli Azapović i diplomiranoj inženjerki građevinarstva Tatjani Glavović, sada zaposlenima u Grupi za pripremu i praćenje poslovnih procesa. S nama je bila i Martina Gucek, diplomirana inženjerka geodezije, Danijel Bicak, diplomirani inženjer građevinstva, i Josip Pavleka, diplomirani inženjer elektrotehnike. Četvero od njih došlo je iz privatnog sektora.U privatnom je sektoru neprestano dokazivanje nešto normalno, neprestano se treba obrazovati i usavršavati u poslu. / Manje tvrtke brže reagiraju na promjene, stvari se brže rješavaju. U ovakvu su sustavu postupci dugotrajniji. No, čini mi se da problem u funkcioniranju jest određeni nedostatak zajedništva. Poslovi, i na nižoj razini službe, funkcioniraju nekako sami za sebe i kao da ih ne zanima zašto je to nekomu drugomu bitno. Čini mi se da tu nedostaje povezanosti i zbog toga se mnogo toga odvija sporije - rekao nam je Bicak.

    S druge strane Tatjana Glavović je to sažela ovako: / Vrlo mi se sviđa odsutnost stihije koju sam zatekla ovdje. Ovdje svatko dobije dovoljno vremena da posao obavi kvalitetno, što u privatnim tvrtkama često nije slučaj. Na pitanje kako su se priviknuli na rad u ovome sustavu, Josip Pavleka nam je kazao:

    / Svakomu je ostavljeno vremena da u toj novoj okolini napreduje po nekom vlastitom ritmu. Osim toga mladim zaposlenicima došlima izvana omogućena je sustavna stručna izobrazba, pa su tako Mihaela i Tatjana svakoga dana cijelo radno vrijeme na izobrazbi u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU), i to šest mjeseci. Zadatak im je za sada učiti jer prije njih u HŽ Infrastrukturi d.o.o. nije bilo takvih radnih mjesta a poslove kontrole obavljali su drugi radnici uz ostale poslove.

    Danijel Bicak, voditelj građevinskog dijela projekata, dosada je radio u projektiranju i u nadzoru u visokogradnji, a ovo mu se činilo izazovom jer je riječ o niskogradnji, prometu. S obzirom na naš skori ulazak u Europsku uniju, smatrao je potrebnim da nauči nešto o pravilima poslovanja u tom novom okružju želi li biti konkurentan na tržištu rada.

    / Vidio sam natječaj, Služba za fondove EU učinila mi se zanimljivom, natjecao sam se, bio na razgovoru, gospođa Ivanović-Kelemen upoznala me je s problematikom na primjeren način i zainteresirala me. Očito sam i ja zainteresirao ovu tvrtku, i evo me ovdje.

    Uvijek za šalu spreman Josip Pavleka, voditelj elektroenergetskog dijela projekata, rekao nam je o sebi sljedeće: / Imam ukupno sedam godina radnog staža, i to na poslovima projektiranja i izgradnje elektroenergetskih strojeva u tvrtki Končar-Generatori i motori, jednim dijelom i na međunarodnim projektima u Iranu i Švedskoj, a iza toga sam radio na projektiranju u Siemensu, na projektima u Hrvatskoj i zemljama bivše Jugoslavije.

    Martina Gucek osvrnula se na njihovu novu službu: / Moglo bi se reći da smo kao Služba za fondove EU pod povećalom jer mnogo toga radimo prvi put i nemamo uhodanih modela kojima bismo se služili. Što se tiče interakcije između starih i novih zaposlenika, zaključila je: / Dolaskom snaga izvana, iz privatnog sektora, postojeći će se sustav vrlo brzo mijenjati. Mladi su ljudi prodorniji, nisu toliko formalni i nadam se da će lakše dolaziti do nekih viših instancija pa će se neki usporeni procesi malo ubrzati. Mladi smo, ali imamo znanje i iskustvo iza sebe. I nije nam strano reći: Ovdje mi nije dobro, idem dalje. Nismo naraštaj koja misli da cijeli radni vijek mora odraditi u jednom poduzeću. Kombinacijom novoga i staroga sustava mi ćemo postići onu potrebnu ravnotežu.

    Mihaela Azapović, diplomirana pravnica koja je između ostaloga radila u Ministarstvu uprave RH, u tek osnovanom sektoru za provedbu projekata, gdje je imala doticaja s operativnim programom, inače okvirom za sve projekte koji se oslanjaju na financiranje iz fondova EU, razgovor je zaključila: / Moram priznati da sam, zbog loše slike u javnosti, imala predrasuda prema velikim državnim tvrtkama i tijelima državne uprave. No, kada sam došla u ministarstvo, a potom i ovamo, shvatila sam da to nije točno. Ima organizacijskih jedinica koje mnogo rade, ali i onih koje rade kako se to činilo prije 20 godina i to ne žele promijeniti. No Služba za fondove EU jednostavno mora raditi po novim pravilima. Mnogo toga što sam imala prigode vidjeti otkada sam ovdje pobija negativne predrasude koje sam imala o željezničkom sustavu. Zvuči ohrabrujuće, zar ne?

    Nove snage za budućnostSlužba za fondove EU-a u sklopu HŽ Infrastrukture d.o.o.

    / Piše: Martina Elizabeta Lovrić/ Foto: Martina Elizabeta Lovrić/ NOVOSTI/ NOVOSTI

    Mihaela Azapović, Tatjana Glavović, Josip Pavleka, Martina Guceki Danijel Bicak ispred Službe za fondove EU

  • Zbog svih tih problema produljen je planirani rok završetka radova, koji je bio planiran za kraj 2010. godine. Revidirani dinamički plan ima rok do 4. svibnja 2011. godine, nakon čega će trebati još neko vrijeme prije nego li preko njega počnu voziti vlakovi. A taj dan s čežnjom čekaju stanovnici zgrada uz prugu u središtu grada koji neprestano negoduju zbog buke teretnih vlakova koji noću prolaze središtem grada.

    www.hznet.hr ŽELJEZNIČAR 23/

    / AKTUALNOSTI / AKTUALNOSTI/ Piše: Snježana Krznarić/ Foto: Dean Matović

    Visoki vodostaji produljili rokoveObnova željezničkog mosta »Sava Jakuševac«

    Uskoro će proći dvije godine otkako se zbog »podlokavanja« jednog od stupova mosta jedan stup nagnuo, a čelična konstrukcija na mostu »Sava Jakuševac« slomila u trenutku kada je preko mosta prolazio teretni vlak. Radovi na sanaciji mosta počeli su se izvoditi prošloga ljeta, ali njihovu dinamiku ometaju, između ostaloga, visoki vodostaji.

    Željeznički most »Sava Jakuševac« smješten je na pruzi za međunarodni promet Sesvete - Velika Gorica a sagrađen je 1968. godine. Konstruktivno gledano, most se sastoji od tri čelične zakovane punostijene kontinuirane konstrukcije koje premošćuju inundaciju i korito rijeke Save. Željeznički kolosijek na mostu je otvorenog tipa, odnosno pragovi naliježu izravno na sekundarne uzdužne nosače. U noći 31. ožujka 2009. na mostu se dogodila havarija te je prekinut sav željeznički promet. Došlo je ulegnuća stupa u sredini korita Save, što je dovelo do sloma čelične konstrukcije. Provedene istražne radnje utvrdile su veliko spuštanje kote dna korita oko temelja nagnutog stupa. Stup je temeljen na bunaru, a prema izvornoj projektnoj dokumentaciji temeljenje je ostvareno na koti +94,00 mnm. Mjerenjima je utvrđeno da je dno korita oko stupa erodirano na kotu +94,00 mnm. Najniže kote tla utvrđene su u prostoru uzvodno od temelja, u njegovoj neposrednoj blizini. Prema geološkome elaboratu iz doba izgradnje mosta, kota korita iznosila je +103,00 mnm. Danas kota korita u sredini rijeke iznosi najviše +99,50 mnm. Kao hitna mjera za održanje nagnutog stupa i rasponske konstrukcije poduzeto je nasipavanje područja oko temelja stupova u koritu kao i pridržavanje nagnutog stupa čeličnim sajlama za susjedni stup na desnoj obali. Institut IGH d.d. Zagreb s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu kao kooperantom izradili su izvedbeni projekt obnove mosta, koji sadrži proširenje i ojačanje temelja uz uklanjanje starog, nagnutog stupa S6 i izradu novog stupa uz sanaciju dijela oštećene čelične konstrukcije. Tijekom izvođenja radova projektantski i geodetski nadzor provodi Institut IGH d.d. Investitor obnove mosta jest HŽ Infrastruktura, a projekt vodi tim čiji je voditelj Dean Matović, a članovi su