dr. sc. damir grgić program restrukturiranja hŽ putnički ... · prijevozna sredstva i...

of 32/32
broj 801/ kolovoz 2012. LIST HŽ HRVATSKIH ŽELJEZNICA HOLDINGA d.o.o. /4 /6 /10 /22 Dr. sc. Damir Grgić Veliki planovi za kvalitetnu uslugu Zagreb GK Tradicija duga 120 godina HŽ Putnički prijevoz Popunjeni sezonski vlakovi Program restrukturiranja Provedba prema planu

Post on 11-Feb-2020

1 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • broj 801/ kolovoz 2012. LIST HŽ HRVATSKIH ŽELJEZNICA HOLDINGA d.o.o.

    /4 /6 /10 /22

    Dr. sc. Damir GrgićVeliki planovi za kvalitetnu uslugu

    Zagreb GKTradicija duga 120 godina

    HŽ Putnički prijevoz Popunjeni sezonski vlakovi

    Program restrukturiranjaProvedba prema planu

  • / Foto: Dragutin Staničić

    /Ozalj

  • www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR

    / I Z S A D R Ž A J A

    / I M P R E S U M

    3/

    / UVODNIK

    ŽELJEZNIČAR

    list HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.

    Nakladnik: HŽ Holding d.o.o.

    Za nakladnika: mr. sc. Rene Valčić

    Novinari: Branimir Butkoviċ i Boris Udier

    Jezična urednica: Nataša Bunijevac

    Urednica: Ivana Čubelić

    Dizajn: Oskar Pigac

    Priprema za tisak: Lidija Torma

    Fotografija na naslovnici: Dragutin Staničić

    Adresa uredništva:

    Zagreb, Mihanovićeva 12

    telefoni: 01/4577-591, 3783-122, ŽAT 855/4288

    telefaks: 01/4572-131

    e-mail: [email protected]

    www.hznet.hr

    Tisak: Željeznička tiskara d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87

    predsjednik Uprave HŽ Holdingamr. sc. Rene Valčić

    /4 Dr. sc. Damir Grgić: Veliki planovi za kvalitetnu uslugu

    /6 Program restrukturiranja: Provedba prema planu

    /10 HŽ Putnički prijevoz: Popunjeni sezonski vlakovi

    /15 HŽ Cargo: TPV Varaždin

    /16 Regija Zapad: Radovi u službi kvalitetnijeg prometa

    /17 Regija Sjever: U okviru zacrtanih planova

    /22 Zagreb GK: Tradicija duga 120 godina

    Zemlja puna turista uvijek je dobra naznaka za prijevoznike. Zadnjih tjedana kolodvori su prepuni stranih i domaćih turista. Stižu iz svih krajeva svijeta, od Australije do Amerike. Na putovanje vlakom odlučuju se mladi ali i cijele obitelji. Kažu: »Lijepo je, a i jeftinije od drugih načina putovanja«. Tomu u prilog ide i činjenica da jedan vagon za spavanje na relaciji Zagreb – Split često nije bio dovoljan da ove sezone udovolji potrebama. Više putnika donosi nove prihode, a upravo su prihodi prijeko potrebni. Izvrsno je i što naši kolodvori vrve backpackerima. To su uglavnom mladi ljudi koji se odlučuju za povoljniju varijantu putovanja tijekom kojega redovito posjećuju nekoliko zemlja. Njima je važno da prijevoz i smještaj ne plaćaju previše te da vide što više novih mjesta i upoznaju što više novih ljudi. Tijekom ljetnih mjeseci željeznički kolodovori bili su in mjesto za te mlade ljude.

    Oni, baš kao i drugi putnici, i u kolodvorima traže razne sadržaje. Uz one uobičajene, Zagreb Glavni kolodvor im je u kolovozu ponudio i jedan drugačiji sadržaj – prikazao im je svoju povijest satkanu u proteklih 120 godina. Da bi se i turisti i domaći putnici upoznali s poviješću Zagreb Glavnoga kolodvora, dijelili smo im brošure, lepeze i razglednice, a u povodu te obljetnice u vestibulu smo postavili manju izložbu. Kolodvor je sagrađen u samo godinu i pol dana, a od 1892. kolodvorska zgrada uređivana je nekoliko puta, dograđivani su kolosijeci… Iako je sagrađena na tada gotovo rubnom dijelu Zagreba, danas je ta neoklasicistička zgrada jedna od najljepših zgrada u središtu glavnoga grada. No nije to jedina velika željeznička obljetnica ove godine. U listopadu ćemo obilježiti i 150. obljetnicu dolaska prvog vlaka u Zagreb. Bilo je to 1862. godine, nakon što je sagrađena pruga Zidani Most – Zagreb – Sisak. Upravo zbog duge tradicije željezničkog prometa, danas više nego ikada moramo prionuti na mijenjanje situacije u željezničkom sustavu. To i radimo, iz dana u dan. Poštivanje rokova implementacije restrukturiranja nam je prioritet. Situacija u kojoj su se nakon dugogodišnjeg neulaganja našla željeznička društva diktira ubrzan tempo. Sva društva ga prate te se na Programu restrukturiranja radi neprestano. Cilj je stvoriti održiva že-ljeznička poduzeća koja će uspješno poslovati i nakon što tržište bude otvoreno stranim prijevoznicima, odnosno koja će uspješno poslovati i u budućnosti.

    120 godina uz mnoštvo putnika

    / Foto: Dragutin Staničić

    /Ozalj

  • 4 broj 801 / kolovoz 2012.

    / POSLOVANJE / Razgovarala: Mihaela Tomurad Sušac/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

    / Tijekom gotovo čitave karijere vezani ste uz HŽ Putnički prijevoz. Sada ga ponovno vodite. Kakvu ste situaciju zatekli?/ Procjenjuje se da ćemo ovu poslovnu godinu imati smanjenje pri-hoda od gotovo 60 milijuna kuna, a prošla godina završena je s 31 milijunom kuna gubitka.Budući da su troškovi ostali na razini prošlogodišnjih, nakon što sam došao na čelo HŽ Putničkog prijevoza uhvatili smo se u koštac s racionalizacijom i konsolidacijom poslovanja. Izradili smo Program restrukturiranja čija je glavna svrha stvoriti dugoročno konkurentan i financijski održiv sustav. Da bismo to ostvarili, ključno je ispuniti tri preduvjeta: podići kvalitetu usluge na infrastrukturi, nabaviti nova prijevozna sredstva i primijeniti nove tehnologije u poslovanju. Time bismo podigli razinu kvalitete prijevozne usluge te udovoljili potre-bama naših korisnika.

    / Koje ciljeve treba ostvariti da bi se postigao financijski održiv su-stav?/ Definirali smo strateške ciljeve za sljedeće četiri godine, a to su: povećanje broja prevezenih putnika za 22%, povećanje prihoda od prevezenih putnika za 23% te povećanje financijske produkti-vnosti za 20 posto. Također, jedan od temeljnih ciljeva jest i sma-njenje udjela državne subvencije u ukupnom prihodu na manje od 45 posto.

    HŽ Putnički prijevoz

    Veliki planovi za kvalitetnu usluguPred HŽ Putničkim prijevozom veliki su planovi, od nabave novih vlakova do uvođenja novih tehnolo-gija. Uz velika ulaganja u infrastrukturu, putnici će dobiti kvalitetnu uslugu, a HŽ Putnički prijevoz po-stat će konkurentan na prijevoznom tržištu. O pla-novima, ali i poteškoćama u poslovanju razgovarali smo s dr. sc. Damirom Grgićem, Upravom-direkto-rom HŽ Putničkog prijevoza.

    / Kada govorite o ulaganjima u infrastrukturu, koje brzine i vrijeme putovanja želite postići?/ Preduvjet za podizanje kvalitete usluge prijevoza te za poveća-nje konkurentnosti i udjela na tržištu jest ulaganje u željezničku infrastrukturu, što rezultira višom komercijalnom brzinom, kao i visokim stupnjem redovitosti vlakova. Našim korisnicima pružili bi prihvatljivu uslugu ako bi ih na udaljenosti od 50 km prevo-zili za 50 minuta, od 100 km za 90 minuta, od 200 km za 150 minuta te od 400 km za 240 minuta. Na velikom dijelu mreže vozna brzina smanjena je ispod tržišno prihvatljive i zato želimo da naši vlakovi postižu brzinu do 80 km/h na lokalnim prugama, do 120 km/h na regionalnim prugama te do 160 km/h na me-đunarodnim prugama. Na taj način ravnopravno bi konkurirali na prijevoznom tržištu. Naime, brzina putovanja jedan je od te-meljnih elemenata zbog kojih se korisnici odlučuju za korištenje određene vrste prijevoza.

    / Obnova infrastrukture je prioritet, no i vozni park je prilično star. Što namjeravate promijeniti?/ Zbog starosti voznog parka i zahtjeva tržišta neophodno je ulagati u modernizaciju i nabavu novih vozila. Poražava činjenica da je pro-sječna starost elektromotornih vlakova 30 godina, dok je prosječna starost svih aktivnih putničkih vagona veća od 29 godina. Svjesni smo toga da takvi ne možemo biti konkurentni na tržištu. Proces pružanja usluge, koji se dominantno temelji na opremi i kontaktu s korisnikom, podrazumijeva neophodno korištenje suvremenih i mo-dernih prijevoznih sredstava. U skladu s time je nabava novih, mo-derno opremljenih prijevoznih sredstava imperativ za razvoj pa čak i opstanak HŽ Putničkog prijevoza. Ta nabava nema alternativu. Do kraja 2015. planiramo nabaviti 44 nova vlaka različitih namjena. Od toga bi 16 elektromotornih vlakova vozilo u gradsko-prigradskom prijevozu, a 16 elektromotornih i 12 dizel-motornih u regionalnom prijevozu. Uz udobnost, klimatizirani prostor i veće brzine putni-cima bismo uistinu mogli pružiti kvalitetnu uslugu. Važno je ista-knuti činjenicu da svaka ciljna skupina na prijevoznom tržištu ima specifične zahtjeve i vlastite kriterije vrednovanja korištene usluge. Stoga je vrlo važno identificirati njihove potrebe – osnovne motive putovanja i tome prilagoditi proces pružanja usluge. Identificiranje i definiranje ciljnih skupina sa svim njihovim specifičnim obilježjima stvorilo je potrebu da se za svaki tržišni segment oblikuje drugačija usluga. Drugim riječima, svakom segmentu potrebno je prilagoditi vozilo različitih karakteristika. U skladu s potrebama tržišta definira-ne su osnovne karakteristike motornih vlakova – njihova namjena, izgled, opremljenost i kapacitet.

    / Spomenuli ste i uvođenje novih tehnologija. Što mislite mijenjati na tom području?/ Osnovna zamisao je da našu uslugu učinimo što dostupnijom korisnicima. Planiramo u cijelosti informatizirati sustav prodaje prijevoznih i rezervacijskih karata te razviti i uvesti nove prodaj-ne kanale. Drugim riječima, širenjem kanala prodaje putnicima ćemo omogućiti kupovinu prijevozne karte, a da pritom ne mo-raju dolaziti na kolodvore. Bolje ćemo ih informirati, komunicirat ćemo s njima putem društvenih mreža, bit ćemo brzi i učinkoviti. Upravljanje odnosom s korisnicima jedna je od ključnih koncepcija uspješnog poslovanja.

    / Hoćete li raditi i na projektu integriranog prijevoza?/ Naravno, to je jedan od strateških pravaca razvoja prijevozne usluge. Integrirani prijevoz putnika, odnosno povezivanje s drugim vrstama prijevoza, također je jedan od preduvjeta za razvoj uspje-šnoga željezničkog poduzeća. Zbog nužnog nadopunjavanja jednog

  • www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 5

    / POSLOVANJE

    oblika prijevoza drugim i postizanja sinergijskog učinka, odnosno pružanja cjelovite usluge korisnicima, HŽ Putnički prijevoz strateški se mora opredijeliti za razvoj i formiranje prometno-tarifnih unija s prijevoznim poduzećima iz drugih prometnih grana. Taj princip objedinjenog i koordiniranog prijevoza koriste sve razvijene zemlje i takav sustav prijevoza u kratkom je vremenu pokazao vrlo dobre rezultate.S dijelom prijevoznika već surađujemo, a nadamo se da će se suradnja proširiti na cjelokupni sustav lokalnoga javnog prijevoza.

    / Koje su glavne poteškoće u sadašnjem poslovanju?/ Uz već spomenute probleme vezane uz stanje infrastrukture i ne-odgovarajući vozni park, jedan od ključnih problema jest i nedo-voljna profesionalnost naših zaposlenika. Stoga je nužno izgraditi novu organizacijsku kulturu u kojoj će odnos prema korisnicima te udovoljavanje njihovim potrebama i željama postati ishodište svih naših aktivnosti. Cilj nam je izgraditi organizacijsku kulturu u kojoj će temeljne vrijednosti poput stručnosti, odgovornosti, dijeljenja in-formacija i znanja te iskrenosti biti obrazac ponašanja zaposlenika HŽ Putničkog prijevoza.

    / Kako ćete to postići?/ Budući da je ljudski kapital glavni izvor konkurentske sposobno-sti poduzeća, posebnu pozornost treba posvetiti podizanju razine stručnosti zaposlenika koji doprinose učinkovitosti poslovanja, kao i percepciji kvalitete usluge. U recentnoj ekonomiji sve počinje sa zaposlenicima koji imaju nove ideje i znanja o potrebama i želja-ma korisnika.Takav oblik kapitala poduzeća uključuje individualne sposobnosti zaposlenika koji rade u poduzeću, bilo da je riječ o menadžerima bilo o ostalim zaposlenicima, tj. o njihovu znanju, vještinama, stručnosti i iskustvu. Da bi se udovoljilo potrebama po-slovnih procesa, nužno je intenzivno ulagati u obrazovanje, učenje i usavršavanje ljudskih potencijala, što će rezultirati povećanjem razine kvalitete pružanja usluga krajnjim korisnicima.

    / S obzirom na nedostatak sredstava iz državnog proračuna i gu-bitke, kako će se ubuduće udovoljiti javnom interesu u prijevozu putnika?/ Riječ je o najvećem izazovu u našem poslovanju. S jedne strane državno smo poduzeće čija je osnovna zadaća prijevoz putnika u javnom interesu, a s druge strane moramo se ponašati prema tržišnim načelima. S obzirom na tendenciju smanjenja državnih potpora, kojom se nadoknađuje razlika između prihoda i troškova na određenim prugama, prisiljeni smo reducirati postojeću ponu-du. Ipak, u ovako teškim vremenima javni interes i njegova uloga u podizanju kvalitete života naših građana veći je nego ikada te zbog toga postaje gotovo nemoguće pomiriti ta dva segmenta. Zato održavamo cijeli niz sastanaka s lokalnim vlastima da bismo ih uključili u nadoknadu razlike između prihoda i troškova koja je ostvarena na njihovu području. Upravo zbog navedenog naš program restrukturiranja nema alternativu. Nabavom novih vozila, povećanjem broja putnika i prihoda stvorit će se prostor za stabilno poslovanje, a sve to uz manje učešće državne potpore.

    / Jeste li naišli na razumijevanje lokalnih čelnika?/ Unatoč teškoj financijskoj situaciji, lokalne zajednice spremne su se, u skladu s mogućnostima, uključiti u sufinanciranje nerentabil-nih linija. Budući da je riječ o vrlo velikim gubicima na određenim linijama, jasno je koliko je taj problem ozbiljan te je u njegovo rješa-vanje neophodno uključiti lokalne zajednice.

    / Kada će biti objavljen novi Pravilnik o organizaciji?/ Novi Pravilnik o organizaciji počet će se primjenjivati od 1. rujna 2012. godine. Njime je obuhvaćen dio Programa restrukturiranja koji se odnosi na HŽ Putnički prijevoz i HŽ Holding. Nakon njegova stupanja na snagu pristupit će se izradi »novog« Pravilnika o or-ganizaciji koji će obuhvatiti pripajanje HŽ Vuče vlakova, kao i dijela Željezničkog ugostiteljstva (putnička agencija Croatia Express, Ca-

    tering centar, autobusne usluge). Prema nacrtu Ugovora o podjeli i Programu restrukturiranja predviđeno je preuzimanje polovine zaposlenika HŽ Vuče vlakova, 25 zaposlenika iz HŽ Holdinga te 21 zaposlenika iz Željezničkog ugostiteljstva.

    / Koji je optimalan broj zaposlenika s kojima bi HŽ Putnički prijevoz trebao poslovati? / Nakon preuzimanja zaposlenika iz HŽ Vuče vlakova, Željezničkog ugostiteljstva i HŽ Holdinga, HŽ Putnički prijevoz trebao bi imati 2 223 zaposlenika. S tim brojem zaposlenih ne možemo opstati. Da bi se poslovanje racionaliziralo, nakon provedbe Programa restru-kturiranja u poduzeću bi trebalo raditi 1698 zaposlenika. Takvo znatnije smanjenje broja zaposlenika ostvarit će se tek nakon uvo-đenja novih informacijskih tehnologija u poslovanje, racionalizacije prijevozne ponude i optimizacije angažmana mobilnih sredstava.Dolaskom zaposlenika iz HŽ Vuče vlakova, HŽ Holdinga i Croatia Expressa bit ćemo u stanju potpuno zaokružiti tehnološki proces, odnosno upravljati njime od početka do kraja. Također, pripajanjem dijela djelatnosti Željezničkog ugostiteljstva omogućit će se stvara-nje dodane vrijednosti za korisnike u procesu pružanja usluge.

    / Na koji način će se zbrinuti organizacijski višak zaposlenika?/ U Programu restrukturiranja i konsolidacije HŽ Putničkog prijevoza prikazan je planirani broj zaposlenih i njihova struktura u sljedeće četiri godine. Potencijalni organizacijski višak bit će zbrinut kroz po-ticajne otpremnine, a vodit će se računa o onima koji ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu. Fi-nancijska sredstva za zbrinjavanje viška zaposlenih osigurat će se zaduživanjem kod poslovnih banaka, uz državno jamstvo, prema prijedlogu i suglasnosti Ministarstva financija.

    / Kakva je budućnost ovisnih društava u vlasništvu HŽ Putničkog prijevoza?/ Zbog negativnih poslovnih rezultata i u tim društvima nužno je provesti restrukturiranje. U Programu restrukturiranja predviđena je privatizacija Željezničke tiskare i dijela društva Čišćenje i njega putničkih vagona koji je vezan uz čišćenje prostora. TŽV »Gredelj« planiramo podijeliti na dva nova subjekta – Novogradnju i Tehni-čke servise. Novogradnja će se baviti izgradnjom novih vlakova, a Tehnički servisi pružat će uslugu redovitog održavanja postojećega voznog parka i novih vlakova. Dio poduzeća Njega i čišćenje putni-čkih vagona koji se bavi čišćenjem vozila također će biti sastavni dio Tehničkih servisa.

    / Što očekujete od liberalizacije tržišta?/ HŽ Putnički prijevoz trenutačno je jedini licencirani operater u željezničkome putničkom prijevozu u RH, no ulaskom u EU bit će omogućen ulazak drugih operatera. Da bi liberalizacijom tržišta i dolaskom stranih operatera HŽ Putnički prijevoz imao izglede za opstanak na prijevoznom tržištu, trebat će ulagati u prijevozna sredstva, infrastrukturu i informatizaciju sustava za prodaju karata. Dakle, vrijeme postaje ključni čimbenik uspjeha.

    / Gdje vidite HŽ Putnički prijevoz za pet godina?/ Vidim ga kao financijski stabilno poduzeće koje će konkuren-tnost temeljiti na kvaliteti usluge koju ćemo pružiti svojim korisni-cima. Programom restrukturiranja trebamo stvoriti pretpostavke za njegovu prisutnost na tržištu u sljedećih 20 godina. Da bismo to ostvarili, potrebno je modernizirati vozni park koji će svojim ka-rakteristikama udovoljiti potrebama korisnika na tržištu, moramo uložiti mnogo napora i znanja kroz podizanje razine stručnosti ra-dnika koja doprinosi učinkovitosti poslovanja, objediniti planiranje, upravljanje kapacitetima i upravljanje procesom prijevoza, razviti prodajne kanale te, konačno, oblikovati usluge koje će našim kori-snicima ponuditi dodanu vrijednost i posljedično ostvariti dodatne prihode. Na taj način postat ćemo konkurentni na prijevoznom tržištu, što će rezultirati održivim poslovanjem HŽ Putničkog prije-voza u duljem razdoblju.

  • 6 broj 801 / kolovoz 2012.

    / POSLOVANJE / Piše: Mihaela Tomurad Sušac/ Foto: Branimir Butković

    HŽ Infrastruktura Uprava HŽ Infrastrukture u svibnju je donijela Pravilnik o organizaciji koji se primjenjuje od 1. lipnja 2012. godine. U srpnju su u skladu s novim Pravilnikom o organizaciji imenovani nadređeni službenici. U pripremi je izmjena Pravilnika o organizaciji vezana uz definiranje potrebnih poslova i prelazak 54 zaposlenika iz HŽ Holdinga u skladu s udjelom u financiranju.

    Sa sindikatima su provedeni kolektivni pregovori o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora HŽ Infrastrukture te je 2. srpnja 2012. potpisan 2. aneks Kolektivnom ugovoru kojim se smanjuju određena materijalna prava.

    Dana 29. lipnja 2012. Uprava je u svojstvu Skupštine ovisnog druš-tva Remont i održavanje pruga d.o.o. donijela odluku kojom Upravu ovisnog društva zadužuje da pokrene stečajni postupak. Uprava društva Remont i održavanje pruga predala je 20. srpnja Trgova-čkom sudu u Zagrebu zahtjev za pokretanje stečajnog postupka. Dana 26. srpnja donesena je Odluka o prijenosu dijela djelatnosti iz društva Remont i održavanje pruga, i to strojne regulacije kolosijeka i skretnica te strojne zamjene pragova, te o prijenosu Ugovora o radu 51 radnika Remonta.

    Pokrenute su i aktivnosti na osiguranju dodatnih izvora financiranja za rebalans investicija. Postupci javne nabave za dobivanje kredita za investicije i tekuću likvidnost u ukupnom iznosu od 620 milijuna kuna otvoreni su 10. kolovoza.

    HŽ Putnički prijevozPočetkom srpnja počelo se raditi na podjeli imovine, obveza i ra-dnika HŽ Vuče vlakova između društava HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo. Utvrđeni su kriteriji za podjelu bilance u financijskom dijelu te podjelu dugotrajne prijevozne imovine, građevinskih objekata i radnika po jedinicama Vuče vlakova i Uprave Društva. Dana 24. srpnja završena je podjela imovine i radnika, a 31. srpnja objavljen je Ugovor o podjeli društva HŽ Vuča vlakova koji je predan na Trgo-vački sud u Zagrebu. Taj ugovor objavljen je 1. kolovoza u »Naro-dnim novinama«. Donesena je Odluka o imenovanju stručnog tima (u koji su uključeni radnici HŽ Putničkog prijevoza, HŽ Carga i HŽ Vuče vlakova) za izradu zajedničkih odredbi za početak rada s 1. listopadom 2012. godine.

    Među zaposlenima provodi se anketa čija je svrha dobivanje infor-macija o interesu radnika za dobrovoljni odlazak iz HŽ Putničkog pri-jevoza. HŽ Holding donio je Odluku o platformi socijalnog programa zbrinjavanja radnika kao dijela Kolektivnog ugovora. Daljnje anke-tiranje radnika moguće je tek nakon stupanja na snagu Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji. Pravilnik je sastavljen te obuhvaća HŽ Putnički prijevoz i poslove koje obavlja HŽ Holding za HŽ Putnički prijevoz. Dana 1. kolovoza Prijedlog pravilnika o organizaciji upu-

    Program restrukturiranja

    Provedba prema planuPoštivanje rokova definiranih planom aktivnosti provedbe Programa restrukturiranja ključan je fa-ktor za postizanje zadanih učinaka te se stoga svaki tjedan s Upravom HŽ Holdinga održavaju sastanci uprava u sklopu HŽ-ova holdinga. Svaka dva tjedna o tome se podnose izvještaji mjerodavnom mini-stru. Zadnji izvještaj obuhvaća razdoblje od primi-tka Odluke o usvajanju Programa do 17. kolovoza.

    ćen je na savjetovanje radničkim vijećima i sindikatima. Uprava HŽ Putničkog prijevoza donijela je novi Pravilnik o organizaciji koji na snagu stupa 1. rujna. Pravilnik o organizaciji koji obuhvaća HŽ Vuču vlakova je u izradi.

    Nakon sastanka u Ministarstvu financija dogovoreno je da se sredstva za zbrinjavanje viška radnika osiguraju zaduživanjem kod poslovnih banaka uz državno jamstvo te je 20. kolovoza pokrenut otvoreni postupak javne nabave za potrebe HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga.

    Pokrenute su aktivnosti oko financijske konsolidacije za 2012. te su sredstva potrebna za konsolidaciju također obuhvaćena navedenim postupkom javne nabave za zaduživanje kod poslovnih banaka.

    Dana 4. srpnja Uprava HŽ Putničkog prijevoz donijela je Odluku o pokretanju kolektivnih pregovora o sklapanju aneksa Kolektivnom ugovoru koji su počeli 9. srpnja.

    Pokrenut je postupak za dobivanje koncesije na poslovne prostore u 10 kolodvora koje koristi HŽ Putnički prijevoz, a koji su neophodni za organizaciju putničkog prijevoza. Prijedlog je 3. kolovoza upućen Skupštini HŽ Putničkog prijevoza.

    HŽ Putnički prijevoz pokrenuo je postupak podjele dijela Željezni-čkog ugostiteljstva te njegovo preuzimanje od HŽ Infrastrukture. Dana 10. srpnja upućen je zahtjev Skupštini HŽ Infrastrukture za pokretanje statusnih promjena prema Programu restrukturiranja za Željezničko ugostiteljstvo.

    Odlukom Uprave HŽ Putničkog prijevoza imenovani su stručni timo-vi mjerodavni za provedbu postupka restrukturiranja Čišćenja i nje-ge putničkih vagona, Željezničke tiskare i TŽV-a »Gredelj«. Ovisna društva dostavila su prijedloge Programa restrukturiranja. Nakon analize stručni tim HŽ Putničkog prijevoza uputio je preporuku o dopuni i usklađivanju njihova programa prema Programu restru-kturiranja HŽ Putničkog prijevoza. Trenutačno stručni timovi rade na usuglašavanju programa i dinamike restrukturiranja ovisnih društa-va. Društvima Čišćenje i njega putničkih vagona i Željeznička tiskara dane su preporuke da uz Program restrukturiranja izrade modele privatizacije.

    HŽ CargoSocijalnim partnerima s pravom na kolektivno pregovaranje dosta-vljene su pregovaračka platforma i podloga Poslodavca za kolekti-vne pregovore o izmjenama i dopunama KU-a. Koordinator pre-govaračkog tima sindikata izvijestio je koordinatora pregovaračkog tima Poslodavca da se sindikati s pravom na kolektivno pregova-ranje u HŽ Cargu nisu uspjeli dogovoriti o sastavu pregovaračkog odbora jer je jedan od sindikata pokrenuo postupak utvrđivanja reprezentativnosti.

    Prijedlog Pravilnika o organizaciji HŽ Carga dostavljen je 20. ko-lovoza na savjetovanje Glavnom radničkom vijeću i sindikatima. Njime su predviđene dvije faze zbrinjavanja tehnološkog viška. U prvoj fazi, koja je u tijeku, 198 radnika proglašeno je potencijalnim tehnološkim viškom te je 20. kolovoza lista poslana na savjetovanje Glavnom radničkom vijeću i sindikatima, nakon čega će radnici biti obaviješteni da se nalaze na listi tehnološkog viška. Druga faza zbri-njavanja potencijalnog viška može započeti nakon donošenja Pra-vilnika o organizaciji u koji će biti uključeni radnici HŽ Vuče vlakova, najranije sredinom studenoga 2012. godine.

  • www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 7

    / POSLOVANJE

    RPV-a upućeni na doradu. Održan je i sastanak s predstavnicima sindikata i upravama društava Radionica željezničkih vozila d.o.o. Čakovec i Remont željezničkih vozila d.o.o. Bjelovar, a zasad je utvr-đen Program restrukturiranja društva AGIT.

    HŽ Vuča vlakovaDana 23. srpnja članovi tima za podjelu radnika HŽ Vuče vlakova završili su svoj posao te su svi zaposlenici podijeljeni u društva pre-uzimatelje.

    Uprava HŽ Vuče vlakova uputila je 23. srpnja svim organizacijskim jedinicama Nalog za provođenje svih skladišno-materijalnih doku-menata i knjiženje faktura kroz program SAP u kojemu se nalaže da svi nabavni, skladišno-materijalni i financijski dokumenti izdani do 31. kolovoza moraju biti provedeni i proknjiženi. S tim danom u SAP-u moraju biti proknjiženi svi do tada zaprimljeni nabavni, ma-terijalno-skladišni i financijski dokumenti.

    Dana 25. srpnja upućen je dopis Upravi HŽ Holdinga i upravama društava preuzimatelja s prijedlogom dokapitalizacije ovisnog druš-tva OVV-Održavanje vučnih vozila d.o.o. za vrijednost zaliha koje se nalaze u pogonima tog društva.

    Trgovačkom sudu u Zagrebu 26. srpnja upućen je prijedlog za ime-novanje revizora u postupku podjele HŽ Vuče vlakova, a predložena je revizorska tvrtka AUDIT d.o.o.

    Dana 2. kolovoza potpisan je Aneks Kolektivnom ugovoru HŽ Vuče vlakova.

    U otvorenom postupku javne nabave za dobivanje kredita kod poslo-vnih banaka koji je pokrenut 20. kolovoza trebala bi se osigurati sred-stva za zbrinjavanje viška radnika, kao i za financijsku konsolidaciju do kraja 2012. za potrebe HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza.

    Dana 31. srpnja objavljen je Ugovor o podjeli društva HŽ Vuča vlakova koji je predan na Trgovački sud u Zagrebu, a 1. kolovoza objavljen u »Narodnim novinama«. Dovršena je Odluka o imenova-nju stručnog tima (uključeni su radnici HŽ Putničkog prijevoza, HŽ Carga i HŽ Vuče vlakova) za izradu zajedničkih odredbi za početak rada s 1. listopadom 2012. godine.

    Organizacijske jedinice HŽ Carga nastavljaju provoditi aktivnosti ve-zane uz provođenje financijskog restrukturiranja, odnosno restru-kturiranja bilance. Služba za razvoj i logistiku pregledava dugotrajnu imovinu – građevinske objekte u vlasništvu HŽ Carga, njihovo stanje i korištenje. Kada se stekne uvid u kompletno stanje, bit će prove-dena analiza te će se definirati potrebe (komercijalizacija). U skladu s podatcima navedenima u Programu restrukturiranja Tehničko-va-gonska djelatnost i Tehnologija su prema popisu vagona utvrdili potrebe za teretnim vagonima u razdoblju od 2013. do 2016., i to u skladu s donesenim poslovnim planovima. Održan je sastanak sa SAP-ovim timom o restrukturiranju te su određeni zadatci koji su za sada poznati i u kojima će sudjelovati Služba za nabavu.

    Redovito se provode aktivnosti usmjerene na restrukturiranje ovi-snih društava. Održane su prezentacije Programa restrukturiranja društava AGIT, OV-Održavanje vagona te Remont i proizvodnja že-ljezničkih vozila Slavonski Brod, nakon čega su programi OV-a i

  • 8 broj 801 / kolovoz 2012.

    / POSLOVANJE / Piše: Mihaela Tomurad Sušac

    Na sastanku su bili ministar financija Slavko Linić, Ivan Vuković, član Uprave HŽ Holdinga, i Zlatan Kuljiš, direktor Korporativnih fi-nancija HŽ Holdinga. Prema Planu financijske konsolidacije do kraja 2012. potrebno je prijevoznicima osigurati sredstva iz kojih bi platili dio obveza HŽ In-frastrukturi za pristup trasi te HŽ Vuči vlakova za energente. Za HŽ Cargo potrebno je osigurati 204,8 milijuna kuna, a za HŽ Putnički prijevoz 109,9 milijuna kuna.

    Financijska konsolidacija

    Kredit za prijevoznikeDana 30. srpnja u Ministarstvu financija održan je sastanak na kojemu se razgovaralo o planu finan-cijske konsolidacije do kraja 2012. te o osiguranju financijskih sredstava za zbrinjavanje viška radnika u 2012. godini.

    Za zbrinjavanje 568 radnika u HŽ Putničkom prijevozu u 2012. po-trebno je osigurati 107,9 milijuna kuna. Tim sredstvima zbrinuo bi se 251 radnik HŽ Putničkog prijevoza, 265 radnika TŽV-a »Gredelj«, 12 radnika Željezničke tiskare te 40 radnika Čišćenja i njege putni-čkih vagona. U HŽ Cargu potrebno je osigurati 140,5 milijuna kuna za zbrinjavanje 878 radnika. Dakle, za financijsku konsolidaciju i zbrinjavanje viška radnika HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga po-trebno je osigurati ukupno 563,1 milijun kuna. Na sastanku je do-govoreno da se ta sredstva osiguraju zaduživanjem kod poslovnih banaka uz državno jamstvo. Dana 17. kolovoza Uprava HŽ Hrvatskih željeznica holdinga donijela je Odluku o pokretanju postupka zajedničke nabave dugoročnog kredita za potrebe HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza. Otvoreni po-stupak javne nabave pokrenut je 20. kolovoza 2012. godine.

    1. Radnici koji su privatno sklopili police dopunskoga zdravstvenog osiguranja ne moraju raskidati police jer će HZZO police automatski zatvoriti s 1. rujnom 2012., a radnici više neće morati plaćati ugo-vorenu naknadu.

    2. Radnici koji imaju iskaznice dopunskoga zdravstvenog osiguranja bez označenog roka trajanja (trajne iskaznice) neće dobivati nove iska-znice te će svoje pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje ostvarivati na temelju postojećih iskaznica i neće dobiti novi dokument.

    Zdravstveno osiguranje

    Ponovno dopunskoRadnici društava u sklopu HŽ-ova holdinga od 1. rujna ponovno će imati police dopunskoga zdrav-stvenog osiguranja na teret poslodavca.

    3. Radnici koji su uništili ili izgubili iskaznicu dopunskoga zdrav-stvenog osiguranja, odnosno radnici koji imaju iskaznicu kojoj je istekao rok trajanja, trebali su se do 24. kolovoza javiti nadležnom referentu u Pravnim poslovima i ljudskim potencijalima Službe za ljudske resurse HŽ Putničkog prijevoza, Službi za ljudske poten-cijale i pravne poslove HŽ Carga, Upravljanju ljudskim potencija-lima Službe za radno-pravne odnose HŽ Infrastrukture te tajnici direktora Poslova ljudskih resursa, pravnih i općih poslova HŽ Holdinga.

    4. Ti referenti bili su dužni do 28. kolovoza dostaviti popise radnika iz prethodne točke elektroničkim putem nakon čega će radnicima biti izdane nove iskaznice.

    / Piše: Ivana Čubelić

    / Piše: Mira Grbac Kovač

    Tim aneksom smanjena su određena materijalna prava radnika, i to:

    - smanjen je broj dana godišnjeg odmora (maksimalan broj 30/32)- smanjena je naknada kod poziva na rad s 14% na 10% do kra-

    ja 2012. i u 2013., odnosno strojnom osoblju kada se odazove pozivu na rad u vrijeme odmora, kada se zbog aviziranja mijenja početak radnog vremena za više od 120 minuta ili ako se plani-rano radno vrijeme iznimno prekorači za više od 60 minuta, plaća se uvećava za 10% i predstavlja bruto iznos

    - smanjeno je mentorstvo na 10% iznosa plaće radnog mjesta pri-pravnika, bez obzira na broj radnika

    - smanjen je iznos dnevnica sa 170,00 kn na 150,00 kn, a u skladu s time smanjena je osnovica za obračun kilometraže

    HŽ Vuča vlakova

    Sklopljen AneksDana 2. kolovoza Sindikat strojovođa Hrvatske kojeg zastupa Nenad Mrgan, predsjednik SSH-a, i društvo HŽ Vuča vlakova d.o.o. koje zastupa Uprava-direktor Damir Tot sklopili su Aneks Kolektivnom ugovoru od 1. rujna 2011. godine.

    - utvrđena je naknada od 100 kn svim radnicima kojima je mjesto rada udaljeno od mjesta boravišta više od 30 km, odnosno sma-njena je naknada od 200 kn na 100 kn radnicima kojima je mjesto rada od mjesta boravišta udaljeno više od 30 km

    - ukida se isplata regresa u 2013. - ukida se isplata uskrsnice u 2013. i - ukida se isplata božićnice u 2012. i 2013. godini. Ako gospodarske prilike tijekom primjene Aneksa to dozvole, stran-ke Kolektivnog ugovora razmotrit će opravdane razloge za ponovno ugovaranje gore navedenih primanja na način kako su ona ugovo-rena Kolektivnim ugovorom prije donošenja ovog aneksa.Individualno osiguranje života za slučaj smrti i doživljenja radnika prestaje vrijediti sa statusnom promjenom Društva, tj. podjelom Društva s preuzimanjem.Izmijenjene su i odredbe vezane uz isplatu dnevne bolničke nakna-de, kao i troškova specijalističkih pregleda. Aneksom je utvrđeno da će se cijene sata rada uvećati za stopu rasta BDP-a za prethodnu godinu, ali tek uz prethodne pregovore stranaka tog ugovora.

  • www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 9

    / Piše: Mihaela Tomurad Sušac/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

    Voditelj stručne radne skupine je Jasmin Krizmanić, pomoćnik mi-nistra pomorstva, prometa i infrastrukture, a u ime Vlade u radu skupine sudjeluje Spomenka Rakušić, savjetnica predsjednika Vlade za gospodarstvo.

    Članovi te radne skupine su i dekani i profesori s Građevinskog fa-kulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fakulteta prometnih znanosti te Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Osim mjerodavnog ministarstva u rad su uključeni i predstavnici ministarstava gospo-darstva, financija, pravosuđa, graditeljstva i prostornog uređenja te zaštite okoliša i prirode, Hrvatski institut za financije i računovodstvo te uprave HŽ Holdinga i HŽ Infrastrukture.

    Prva sjednica održana je 26. srpnja 2012. godine. Stručna radna skupina bavi se provedbom Programa restrukturiranja društava u sklopu HŽ-ova holdinga, pitanjem gradnje nizinske pruge te naba-

    Povjerenstvo za željeznicu

    Održana sjednica Povjerenstvo za željeznicu na čelu s predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem osnovalo je stručnu radnu skupinu koja je mjerodavna za operativnu provedbu zadaća Povjerenstva te je ujedno njego-va tehnička podrška. Prva sjednica stručne skupine održana je 26. srpnja 2012. godine.

    vom novih putničkih vlakova odnosno pitanjem revitalizacije hrvat-ske željezničke industrije.

    Zaključeno je da će se osnovati dvije stručne podskupine. Jedna od njih bavi se nizinskom prugom te će u svojemu izvješću obuhvatiti sve elemente njezine gradnje, i to od tokova robe do kapaciteta i potrebnih radova.

    Rok za njezino izvješće je kraj listopada. Druga podskupina bavi se pitanjem gradnje novih vlakova, a za izvješće na tu temu rok je kraj kolovoza.

    / Piše: Martina Lovrić

    Riječ je o informacijama vezanima uz osnovne funkcije upravitelja infra-strukture (funkciju raspodjele infrastrukturnih kapaciteta, funkciju izrade i objavljivanja voznih redova i funkciju određivanja pristojba za korištenje infrastrukturnih kapaciteta) kako bi se osigurala neovisnost upravitelja infrastrukture u odnosu na ostale subjekte na tržištu željezničkih usluga.

    U tom kontekstu informacijom se smatra informacija sadržana u Katalo-gu informacija HŽ Infrastrukture, ali i zahtjev za dodjelu infrastrukturnoga kapaciteta, ad hoc zahtjev za dodjelu infrastrukturnoga kapaciteta, mate-rijali voznog reda, metodologija određivanja pristojba za usluge HŽ Infra-strukture te pregled svih izvršenih usluga i pristojba za izvršene usluge.

    Pravilnik propisuje kako su radnici koji sudjeluju u pojedinim fazama izrade voznog reda (»narudžba trase« te »izrada nacrta voznog reda mreže i koordinacija s prijevoznicima«) dužni čuvati tajnost podata-ka koje saznaju tijekom redovitog obavljanja poslova. Za trajanja tih dviju faza radnici koji sudjeluju u postupku raspodjele infrastruktur-nih kapaciteta ne smiju ostalim željezničkim prijevoznicima otkriti sadržaj zahtjeva za dodjelu infrastrukturnoga kapaciteta.

    Pravo na pristup informacijama

    Donesen Pravilnik Uprava HŽ Infrastrukture je na 24. sjednici donijela Pravilnik o ograničavanju prava na pristup informa-cijama. Pravilnik se primjenjuje na sve radnike koji sudjeluju u obavljanju osnovnih funkcija upravitelja infrastrukture, bez obzira na to u kojoj organizacij-skoj jedinici rade.

    U fazi koordinacije sa željezničkim prijevoznicima radnici koji sudje-luju u postupku raspodjele infrastrukturnih kapaciteta mogu jedno-me željezničkom prijevozniku navesti da postoji kolizija sa zahtjevom drugoga željezničkog prijevoznika, ali bez navođenja tvrtke drugoga željezničkog prijevoznika. Isto vrijedi i za radnike koji sudjeluju u dodjeli infrastrukturnoga kapaciteta na temelju ad hoc zahtjeva.

    Što se tiče visine pristojbe za korištenje željezničke infrastrukture, poslovnu tajnu sa stupnjem tajnosti »interno« predstavlja metodo-logija određivanja osnovne cijene po vlak kilometru. Isto vrijedi i za metodologiju određivanja pristojba za sve ostale usluge koje pruža HŽ Infrastruktura, a koje su opisane u Izvješću o mreži.

    Pravilnikom je također utvrđeno da HŽ Infrastruktura na intranet-skoj stranici (portalu) objavljuje pregled svih izvršenih usluga i pri-stojba za izvršene usluge koje pruža željezničkim prijevoznicima, i to za svakoga željezničkog prijevoznika za prethodni mjesec. Ti podaci dostupni su samo ovlaštenim radnicima HŽ Infrastrukture koji ih ni na bilo koji način ne smiju učiniti dostupnima željezničkom prijevo-zniku na kojega se ne odnose.

    Važno je napomenuti da se ta obveza odnosi na vrijeme i nakon pre-stanka trajanja radnog odnosa radnika u HŽ Infrastrukturi d.o.o.

    Novost je da će se radnicima željezničkog prijevoznika koje on ovla-sti omogućiti pristup dijelu portala HŽ Infrastrukture na kojem se nalaze podatci o tome željezničkom prijevozniku.

    / POSLOVANJE

  • 10 broj 801 / kolovoz 2012.

    U travnju ove godine Srećko Gluić imenovan je menadžerom Regionalne jedinice HŽ Putni-čkog prijevoza u Splitu. Gluić je počeo raditi kao prometnik te je u dosadašnjoj karijeri radio u Kaštel Starom, Primorskom Dolcu, Kaštel Sućurcu, Zrmanji, Plavnom i Pađenima, a radio je i kao putnički agent u »Croatia Expressu«. Nakon obavljenih priprema za ljeto, ovu turističku sezonu Gluić procjenjuje kao iznadprosječnu: / Iako je svake godine u ovo doba promet pojačan, možemo reći da ćemo ove godine ostva-riti iznadprosječne rezultate. Noćni vlakovi koji ujutro stižu u

    Split izvrsno su popunjeni. Već sada su za 1. i 2. rujan prodana dva vagona za spavanje, a agencija »Dubrovnik Travel Croatia« tražila je još osam odjeljaka pa ćemo tražiti još jedan vagon. Sezonski vlakovi koji stižu iz Mađarske i Srbije također su izvrsno popunjeni. Dobrim potezom pokazalo se uvođenje vagona za spavanje seri-je Bc (tzv. kušet-vagona) sa šest ležaja. Obnovljeni kušet-vagoni u odnosu na vagone za spavanje imaju povoljniju cijenu doplatne karte (113,00 kuna) i njihovo ponovno uvođenje u promet pokazalo se jako dobrim potezom. Ti su vagoni iz prometa povučeni 1999. godine, a kada su ove godine ponovno uvedeni, dočekani su s do-sta skepse, no pokazalo se da smo napravili izvrstan potez.

    Nakon što su uređeni kolodvori u Kaštel Kambelovcu i Kaštel Gomi-lici činilo se da bi se u splitskome prigradskom putničkom prijevozu mogli ostvarivati mnogo bolji rezultati. Iako se bilježi blagi porast

    / HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

    Regionalna jedinica Split

    Popunjeni sezonski vlakoviTuristička sezona u Splitu dobro je vrijeme i za Hr-vatske željeznice, i to u pogledu ostvarenog prihoda i broja prevezenih putnika. Noćni vlakovi su puni, a događa se da je uz jedan vagon za spavanje u redo-viti sastav vlaka potrebno uvrstiti i dodatni vagon za spavanje, a to ove sezone nije rijetkost.

    broja prevezenih putnika, od onoga što je bilo planirano nije puno ostvareno. / Najveći zalogaj odnosno izgradnja stajališta u tunelu u grad-skom središtu, ispod splitskog suda, u današnjim uvjetima nije izgledna. Uređenje stajališta u Dujmovači i Rudinama zahvati su koji bi trebali imati prioritet. U Rudinama je sagrađeno veliko naselje, a u Dujmovači se nalazi veliki broj trgovačkih lanaca pa bi gradnja stajališta bila opravdana. U situacijama kada na ce-stama vladaju velike gužve i kada se u jutarnjim satima iz Kaštel Starog do Splita automobilom putuje 40 minuta, vlak se s upola

    Srećko Gluić

  • www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 11

    / HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ

    kraćim vremenom putovanja pokazuje kao izvrsno rješenje. - re-kao je Gluić. Slično kao i u Zagrebu, i u Splitu postoji problem naplate prijevo-znih karata. Naime, kada se pogleda jutarnji prigradski vlak koji u Split stiže u 7.25 sati, čini se da bi broj prodanih karata trebao biti puno veći od onog koji se iskazuje svakodnevno. Istodobno je od konduktera teško očekivati da u pet minuta vožnje od Solina do Splita ispiše 30 prijevoznih karata, a s time su jako dobro upoznati i putnici.

    Jedinstvena prijevozna karta za autobus i vlak poboljšala bi kvali-tetu prijevoza putnika u prigradskom prijevozu, no splitsko gradsko poduzeće »Promet«, budući da je monopolist u gradskom prije-vozu, a vozi i prema Kaštelima i Solinu, ne nalazi prevelik interes da to i ostvari. Gradovi Solin i Kaštela zainteresirani su za takvu mogućnost, no to do sada nije bilo dovoljno. U splitskome gradskom i prigradskom prijevozu voze jedan dizel-motorni vlak (DMV) i klasične garniture kada je DMV na servisu ili na popravku. / Jasno je da klasične garniture nisu rješenje za prigradski prijevoz. Uz uvođenje nekoliko novih linija, novi dizel-motorni vlakovi kakve planira nabaviti HŽ Putnički prijevoz bili bi pravo osvježenje i nešto što putnici danas traže. Švedski dizel-motorni vlakovi pokazali su se vrlo pouzdanima, no oni su kupljeni kao polovna vozila i vrijeme je da ih zamijene udobni, klimatizirani vlakovi s displejima, razglasom i videonadzorom. – rekao je Gluić.

    Najavljeno ukidanje putničkog prijevoza na pruzi od Zadra do Knina izazvalo je dosta burnih reakcija i medijskih napisa. / Nije sporno to da je lokalni prijevoz putnika od javnog interesa, no isto tako ne može se zanemarivati komercijalni interes prijevoznika

    i od njega zahtijevati da rentabilno posluje, a obavlja djelatnost ne-ovisno o ekonomskoj logici. Zadarska pruga sagrađena je kao nizinska 1967. godine. U to vri-jeme ljeti je bilo teško dobiti slobodno mjesto u »Kornat-expressu«. U prugu se nije ulagalo od njezine izgradnje i vozne brzine pale su na 40 km/h s tendencijom daljnjih restrikcija. Izgradnjom autoce-ste i tunela Sveti Rok putovanje željeznicom od Zagreba do Zadra predugačko je i za najveće željezničke entuzijaste. Ostao je samo lokalni putnički prijevoz, pri čemu većina putnika putuje od Benkov-ca prema Zadru ili od Kistanja prema Kninu, a to bez potpore nema ekonomske logike. S druge strane predstavnici lokalne zajednice od HŽ Infrastrukture traže da se obnovi pruga i da se putnicima omo-guće primjerenija vozna vremena vlakova. Ilustracije radi, danas se od Zadra do Knina (95 kilometara) putuje dva sata i dvadeset minuta – dodao je Gluić. Velike gubitke HŽ Putnički prijevoz ostvaruje i na pruzi Ploče – Me-tković, što je Gluić komentirao:/ Tijekom razgovora s predstavnicima Hrvatskih željeznica predsta-vnici lokalnih zajednica izrazili su spremnost da pomognu održanju putničke veze. Pruga Metković – Ploče dio je koridora V.c koja u na-stavku povezuje dolinu Neretve s Čapljinom i Mostarom. Za razliku od zadarske pruge, pruga do Mostara obnovljena je s obje strane granice i u dobru je stanju. Lokalni prijevoz do Metkovića ima svoja ograničenja, no ako bi se tome pribrojili Čapljina i Mostar dobila bi se bitno drugačija slika. Problem je što je riječ o gradovima u susjednoj državi. Velik broj stanovnika Čapljine na posao putuje u Hrvatsku, a oko 150 studenata studira u Mostaru. Kada se vlakovi ne bi zaustavljali na granici i kada bi se kontrola prijevoznih karata obavljala za vožnje, sigurno bi bilo i više putnika te bi se i gubitak HŽ Putničkog prijevoza smanjio.

  • 12 broj 801 / kolovoz 2012.

    / HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

    Iako Rijeka ima dugu tradiciju željezničkih veza s Europom, danas Rijeku s Ljubljanom povezuju dva para vlakova dnevno. U nekoliko zadnjih desetljeća načini putovanja bitno su promijenjeni i osobni su automobili preuzeli velik broj putnika željeznici. Uz to je jasno da kada putnici jednom odu sa željeznice, teško da će joj se vratiti. Do-nedavno su uz redovite linije, na početku dvaput tjedno, a kasnije jedanput tjedno, iz Njemačke prema Rijeci vozili vlakovi za prijevoz praćenih automobila. Nakon što su Slovenske željeznice osjetno povisile cijenu prijevoza, operater je odustao od tog posla. Zbog toga je jasno da je za održavanje međunarodnog prijevoza prema Rijeci neophodan dogovor HŽ Putničkog prijevoza sa zainteresira-nim željezničkim upravama. Po završetku turističke sezone slika se mijenja pa broj putnika prema Ljubljani, Beču i Münchenu opada.

    Remonti riječke pruge koji se zadnjih desetak godina izvode bez prekida u velikoj su mjeri utjecali na smanjenje broja putnika. Una-toč remontima vremena putovanja i dalje su duga. Najkvalitetniji

    Regionalna jedinica Rijeka

    Uspješna ljetna sezonaSvake godine tijekom ljetnih mjeseci u riječkome željezničkom kolodvoru promijeni se profil putnika. Učenike i radnike zamijene putnici s ruksacima koji dolaze iz svih krajeva svijeta, pri čemu im je Rijeka veza s Kvarnerom i otocima. I dok su ljeti lokalni putnički vlakovi slabo popunjeni, međunarodni vla-kovi s po pet vagona stižu puni.

    i najbrži vlakovi u putničkom prijevozu od Rijeke do Zagreba voze četiri sata i osam minuta. Osim što je vrijeme putovanja predugo, problem je i prerani polazak IC-vlaka iz Rijeke. Polazak u 5.55 ili 6.00 sati putnicima je bio prihvatljiviji od današnjeg polaska brzog vlaka br. 703 u 5.25 sati. Zbog produljivanja vremena putovanja i želje da se u Zagreb stigne relativno rano (9.30 sati), iz Rijeke vlak kreće u vrijeme kada još ne vozi gradski prijevoz, a osobni automo-bil potrebno je ostaviti na parkiralištu, što je vrlo skupa varijanta.

    Opseg lokalnoga putničkog prijevoza na riječkom području može rasti. Relacija od Šapjana do Rijeke preko Jurdana i Opatije-Ma-tulji duga je oko 30 kilometara, a iz Rijeke se odvaja i pruga do 12 kilometara udaljene industrijske zone u Škrljevu. Uz ogromne skladišne prostore pokraj poslovne zone Kukuljanovo, do koje vodi željeznička pruga, pozicionirali su se gotovo svi trgovački lanci koji rade u Hrvatskoj. Problem pri prijevozu lokalnih putnika je kasni do-lazak vlaka u Rijeku (6.47 sati) te bi trebalo razmisliti o uvođenju još koje linije. Kada se pak govori o lokalnome putničkom prijevozu do Moravica, jasno je da su učestali remonti i lagane vožnje u zadnjih deset godina otjerali velik broj putnika.

    U Rijeci su skloni reći da se vlakom voze samo oni koji moraju. Ipak ohrabruje podatak da se remont dionice Lokve – Drivenik privodi kraju, a dovršavaju se i radovi na izmjeni sustava vuče u riječkom kolodvoru. Iako to neće značiti kraj radova na rekonstrukciji riječke pruge, vlakovi će skratiti vozna vremena, a ni putnici određeno vri-jeme neće presjedati u autobuse.

  • www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 13

    / TURIZ AM/ Piše: Martina Lovrić/ Foto: Martina Lovrić

    To je način putovanja i života, čiji se naziv temelji na engleskom nazivu za naprtnjaču, tj. implicira prtljagu koju je lako nositi na dužim relacijama. Backpacking podrazumijeva putovanje javnim prijevoznim sredstvima uz što manje troškove smještaja. Takvo putovanje traje dulje od onog konvencionalnoga, a putnici sa-mostalno putuje u više zemalja, otvoreni su u komunikaciji s lokalnim stanovništvom te tako upoznaju lokalne običaje i kultu-ru zemlje koju posjećuju. U skladu s time backpackeri najčešće odsjedaju u hostelima jer je riječ o većinom mladima koji nemaju toliko obveza te na raspolaganju imaju više vremena za putova-nje. Od 2000. backpacking je kao turistička grana u sve većem porastu. Razvoj tehnologije, odnosno napredak digitalne komu-nikacije, olakšao je planiranje i provedbu dugoročnijih putovanja takvog tipa. Na takva putovanja danas kreću ponajprije djeca obrazovanih gra-đana za koju je to nastavak osobne izobrazbe. Svojim izgledom podsjećaju na hipije, ali oni s klišejima hipi pokreta samo koketiraju. Ne doživljavaju se kao klasični turisti i imaju prepoznatljive rituale pa će se slično ponašati backpackeri iz Francuske, Koreje ili Kanade. Jednoga vrućeg kolovoškog prijepodneva obišli smo Zagreb Glavni kolodvor da otkrijemo tko su naši backpackeri. Prvo smo naletjeli na četiri simpatična momka iz Belgije koji su uživali u osvježavaju-ćem jutarnjem zraku nakon sparne zagrebačke noći. Bjorn, Ward, Tom i Jan, zaljubljeni u ljetne glazbene festivale, stigli su sa svojim naprtnjačama u Zadar da bi četiri dana prisustvovali festivalu Stop Making Sense u Tisnom. Nakon dobrog provoda na obali posjetili su nacionalne parkove Krku i Plitvička jezera te su se pripremali za putovanje vlakom do Budimpešte, gdje ih je očekivao Sziget Festi-val. Malo dalje, na glavnom ulazu u Zagreb GK petero mladih Fran-cuza u ranim 20-ima, Titouan, Margaux, Raphaëlle, Maxime i Julien, pokušavalo se snaći na karti Zagreba. Vjerni su kori-snici željezničkih usluga pa su uz povoljnu kartu InterRail odlu-čili upoznati jugoistočnu i istočnu Europu vlakom. Margaux je rekla:/ Upravo smo stigli noćnim vlakom preko Venecije i Ljubljane. Pla-niramo obići Split, Plitvice, Korčulu, Dubrovnik, potom Sarajevo te popeti se ponovno vlakom do Budimpešte.

    Putovanja mladih

    Manje troškova, više avantureOd 2000. backpacking je kao turistička grana u sve većem porastu. Pri prvom pogledu na sastav putni-ka koji ovih ljetnih mjeseci pohode Zagreb Glavni kolodvor možemo zaključiti: backpacking je in!

    Na kartu su kao ciljeve ucrtali i Beč, Prag i Berlin. Bili su tek na početku putovanja, ali su otkrili detalj s putovanja noćnim vlakovima: / Baš se lijepo spava u odjeljcima, ali san su nam svako malo pre-kidali kondukteri i pogranična kontrola! No to nas neće spriječiti da otkrijemo ljepote Hrvatske o kojima smo toliko čuli.Na užini u vestibulu sreli smo četiri djevojke iz zapadne Australije. Samanta, Laura, Olivia i Isabelle u Hrvatskoj su već 10-ak dana, obišle su brojne gradove na jadranskoj obali kao što su Dubrovnik, Makarska, Split, Korčula i Hvar i nemaju riječi kojima bi nahvalile ljepote. Samantha je uz smijeh dodala:/ Moj je gazda podrijetlom Hrvat pa sam morala posjetiti Hrvatsku, htjela-ne htjela. Na prvom peronu naišli smo na simpatičnog Marca iz Montreala okruženoga svojom i naprtnjačama svojih prijatelja: / Jadran me oduševio, osobito spoznaja da je ovdje obitelj kao in-stitucija puno važnija nego kod nas u Sjevernoj Americi, da su stariji i mlađi naraštaji povezaniji. Doputovao je iz Splita u Zagreb ICN-vlakom, što mu je bilo osobito iskustvo jer u Kanadi nije vidio takav tip vlaka. U čekanju sljedećeg vlaka na peronu uhvatili smo nasmijane Leen i Yvesa iz flamanskog dijela Belgije. U kratkom razgovoru s njima saznali smo da su ih se dojmili priroda, topla klima i povijesno na-slijeđe, ali i čistoća gradova!Nakon prohladne rodne Škotske sunčana je Hrvatska, prije svega priobalje, za mlađahne Michaela i Jamieja iz Glasgowa prekrasan doživljaj. Na proputovanju su kroz Europu – zadnjih tjedana vlakom su prošli Francusku, Italiju, proveli se na hrvatskoj obali te se spre-mali za nastavak puta prema Budimpešti, Pragu i Krakovu. Michael je rekao:/ Ljudi su ovdje vrlo susretljivi. Vidi se da ste orijentirani na turi-zam. A Jamie je dodao kroz smijeh: / Djevojke su u Hrvatskoj puno ljepše nego kod nas!Razgovor s mladim Škotima završio je riječima koje bi možda i nama mogle uliti malo optimizma: / Baš uživamo. Ovo putovanje doista bismo mogli nazvati trenutci-ma sreće.Stoga otputite se i vi ili vaša djeca na slično putovanje učenja i otkri-vanja nepoznatih krajeva, makar ne bili tako daleki. Za backpacking ne trebate na raspolaganju imati previše novca, a uloženo će vam se vratiti višestruko. Dapače, bit ćete puno bogatiji nego na početku putovanja.

  • 14 broj 801 / kolovoz 2012.

    / SURADNJA / Piše: Branimir Butković

    Poduzeće MMCARBO pokreće proizvodnju drvenog ugljena za tržište Južne Koreje u Dvoru na Uni. Najbliža dodirna točka sa željeznicom nekoliko je kilometara udaljen pogranični kolodvor Volinja. Željezni-čki prijevoz do luke Rijeka, gdje bi se teret prekrcavao na brod, pro-cijenjen je kao najprihvatljivija prijevozna varijanta. U prezentaciji je naglašeno da je vrijednost tog projekta procijenjena na 540 000 eura, a prema planu 85% vrijednosti financiralo bi se sredstvima iz europskih fondova. Svrha projekta jest jačanje konkurentnosti kroz partnerske odnose javnoga i privatnog sektora. U skladu s time bi na slobodnoj površini širokoj sedamdeset metara uz skladišni pro-stor trebalo sagraditi 200 metara kolosijeka s dvije skretnice.

    Kontejnerski prijevoz

    Predstavljen projekt gradnje terminalaPredstavnici vukovarskog poduzeća MMCARBO, Miroslav Roksandić i Mario Jovičić, prezentirali su predstavnicima HŽ Carga i HŽ Infrastrukture pro-jekt gradnje kontejnerskog terminala u Volinji. Sa-stanak je održan 26. srpnja 2012. godine.

    Na početku sastanka Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga, istaknuo je potrebu za suradnjom svih zainteresiranih strana jer bi se time na spomenutoj relaciji povećao opseg konvencionalnog i intermodalnog prijevoza. Imre Kovács, predsjednik Uprave i generalni direktor Rail Carga Hungaria, istaknuo je: / Najveći zadatak u razvoju kombiniranog prijevoza jače je poveziva-nje Luke Rijeka i Budimpešte. Na toj relaciji mora se ponuditi kvalite-tnija i brža usluga. Stoga treba izraditi projekt kojim bi relacija Rijeka – Budimpešta bila konkurentna relaciji Kopar – Hodoš – Budimpešta. Zato korisnicima treba ponuditi iznimnu kvalitetu i potruditi se da vla-kovi voze brže. Pritom je osobito važna odluka da se ne naplaćuje ca-rinska sporedna naknada za kontejnere. Najavljeni su i novi mogući prijevozi u konvencionalnom prijevozu prema Luci Rijeka.Antonio Passaro, predsjednik Uprave Jadranskih vrata, izrazio je nadu da bi se uspostavljanjem kontejnerskog vlaka na relaciji Rije-ka – Budimpešta znatno razvio intermodalni prijevoz u Hrvatskoj te je dodao da je u suradnji s HŽ Infrastrukturom i uz velika financijska ulaganja poboljšan terminal u Luci Rijeka. Uz to, izrazio je spre-mnost da se u suradnji s predstavnicima tvrtke BILK Kombiterminal odmah pokrene pilot-projekt kontejnerskog vlaka. Tom projektu u prilog idu i konkurentne cijene u odnosu na cijene prijevoza iz Luke Kopar, a bitno je projekt predstaviti tržištu i odrediti termine polaska te kroz probno razdoblje vidjeti rezultate. Dr. István Fullér iz mađarskoga intermodalnoga logističkog cen-tra BILK Kombiterminal, koji je u 100-postotnom vlasništvu RCH,

    / Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Ivana Čubelić

    HŽ Cargo

    Nove mogućnosti prijevozaDana 14. kolovoza održan je sastanak predstavnika HŽ Carga, Luke Rijeka, Rail Carga Hungaria te tvrtki Agit d.o.o., Jadranska vrata d.d., Express-Interfracht Croatia i BILK Kombiterminal na temu »Ispitivanje mogućnosti za povećani prijevoz tereta željeznicom na relaciji Rijeka – Zagreb – Budimpešta«.

    iskazao je potporu projektu mjerama koje se odnose na smanjenje troškova pri skladištenju prigodom izvoza. Za pokretanje pilot-projekta kontejnerskog vlaka na spomenutoj relaciji potrebno je što skorije organizirati sastanak predstavnika tvrtki Crokombi i Hungaria Intermodal da bi se poduzele potrebne aktivnosti i definirali uvjeti za uvođenje u promet takvog vlaka. Ako bude postignut zajednički dogovor, na početku bi u sastavu toga vlaka vozilo 12 vagona, vlak bi vozio jedanput tjedno, a moguće je da bi prvi takav vlak krenuo 15. listopada 2012. godine. Vedran Devčić, predsjednik Uprave Luke Rijeka, podupro je projekt i predstavio rezultate Luke koja je u srpnju zabilježila povećanje te-reta za 9,5 posto. Naglasio je da su Luka i željeznica karike u lancu te da moraju raditi na povećanju učinkovitosti i konkurentnosti kako bi zajednički postigle uspjeh.

    Marko Car, član Uprave HŽ Infrastrukture, istaknuo je da po ulasku Hrvatske u Europsku uniju kolodvor Volinja kao pogranični kolodvor ulazi u tzv. šengenski režim. Prema iskustvima iz Dobove na podru-čju kolodvora treba osigurati prostor za carinu i policiju.

    Željko Mihaljević iz HŽ Carga istaknuo je da je upitno je li za plani-rane količine tereta (12 000 tona ili 600 kontejnera) u 2015. nužno graditi terminal jer se u Hrvatskoj kontejneri prevoze i u mjestima gdje nema terminala. Kao primjer je navedena Kotoriba u kojoj se godišnje pretovaruje 800 kontejnera.

    Uz privlačenje drugih zainteresiranih gospodarskih subjekata na to područje, a što su predstavnici poduzeća MMCARBO ocijenili kao moguću varijantu, isplativost gradnje bila bi realnija.

    Nakon što budu obavljene potrebne predradnje te se izvide potrebe RH na području kolodvora Volinja, obje će se strane ponovno sasta-ti i razmotriti mogućnosti provedbe projekta.

  • www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 15

    / HŽ CARGO/ Piše: Boris Udier / Foto: Boris Udier

    Glavna poslovnica HŽ Carga Varaždin mjerodavna je za područje bivših jedinica TPV-a Varaždin i Koprivnica te obuhvaća pregledne kolodvore Zabok, Varaždin, Čakovec, Kotoriba, Murakeresztur, Koprivnica, Gyekenyes, Virovitica i Bjelovar. U Glavnoj poslovni-ci zaposleni su pregledači vagona, koji su, prema sistematizaciji i potrebi raspoređeni po preglednim kolodvorima. Također su si-stematizirana radna mjesta zamjenika šefa GP HŽ Carga za TPV, glavnog referenta za TPV, šefova područnog TPV-a, školsko-istra-žnog radnika TPV-a, tehničara-administratora, instruktora TPV-a, nadzornika pregledača vagona, a sitne radove obavljaju bravari te dva stručna radnika na održavanju.

    / Osnovni zadatak pregledača vagona jest brinuti o sigurnosti pro-meta, odnosno o tome da su svi vagoni tehnički ispravni i pravilno natovareni, da je teret ispravno osiguran, da je provedena potpuna proba kočenja, tj. da vagon u vožnji ne ugrožava ni putnike ni robu. Pregledi vagona obavljaju se prema prometno-tehničkim uputama koje su u skladu s voznim redom. – rekao je Polansky. Tekuće održavanje vagona može se obaviti na dva osnovna načina. Bez otkvačivanja (TOBO) obavljaju se popravci bez isključivanja va-gona iz prometa. Ako je riječ o većem oštećenju ili kvaru, vagon se isključuje iz prometa te se popravlja u okviru vlastitih mogućnosti ili se šalje na popravak u jednu od radionica u Čakovcu, Bjelovaru i Koprivnici. Za potrebe popravaka u vlastitoj režiji služi priručna ra-dionica koja raspolaže priručnim alatom, a služi za manje popravke vagona, čime se HŽ Cargu stvaraju uštede jer se vagoni ne isklju-čuju iz prometa.Na području TPV-a Varaždin nalaze se spomenute tri radionice u kojima se obavlja redovito održavanje ali i popravci koje ne mogu obaviti radnici TPV-a. Prilikom ulaska vagona u radionicu obavlja se zajednički pregled, upisuje se činjenično stanje, a nakon poprav-ka zajednički se kontrolira kvaliteta popravka, što za TPV obavljaju nadzornici. Vagoni najčešće zahtijevaju zamjenu kočnih umetaka jer se brzo troše. Nedostaju i rascjepke koje osiguravaju kočne umetke, vezi-ce uzemljenja te razne vrste vijaka. Druga vrsta oštećenja nastaje prigodom utovara i istovara tereta. Na primjer, prilikom utovara dr-venih trupaca ili otpadnog željeza oštećuju se podovi vagona serije Eas-z. Danas se grade vagoni s metalnim podom te se u skladu s time broj oštećenja te vrste znatno smanjuje. Na varaždinskom područje nalaze se i dva pregledna pogranična kolodvora prema Mađarskoj, i to Murakeresztur i Gyekenyes, te je-dan prema Slovenskim željeznicama u Čakovcu. Taj je kolodvor sa Slovenijom povezan dvjema prugama; jednom u smjeru Lendave, a drugom u smjeru Središča. Pokazatelji opsega rada za kolodvor Murakeresztur u prvih šest mjeseci 2012. u odnosu na isto razdo-blje 2011. svjedoče o padu opsega prometa vlakova za 12%, a bro-ja vagona za 16 posto. Što se tiče broja odbijenih vagona, Uprava MÁV-a je u 2011. HŽ Cargu odbila 13 vagona, i to zbog tehničkih nedostataka, a u 2012. taj je broj smanjen na dva vagona, i to zbog tehničkog kvara i nepravilnog tovarenja tereta. U 2011. HŽ Cargo je MÁV-u odbio 374 vagona zbog tehničkih nedostataka i pet vagona zbog nepravilnog tovarenja tereta, a u 2012. godini 379 vagona

    TPV Varaždin

    Važna karika u osiguranju prometaPregledači vagoni važna su karika u uspostavljanju sigurnog prometa. O organizaciji njihova posla i ra-dnim uvjetima u Glavnoj poslovnici HŽ Carga Vara-ždin razgovarali smo s Brunom Polanskim, zamje-nikom šefa Glavne poslovnice za tehnički pregled vagona Varaždin.

    zbog tehničkih nedostataka i 43 zbog nepravilnog tovarenja tere-ta. Broj odbijenih vagona prema Slovenskim željeznicama je puno manji. Također i tu je došlo do smanjenja opsega prometa i to za 19% u broju vlakova te za 12% u broju vagona. U prvih šest mjeseci 2011. slovenski pregledači odbili su dva HŽ-ova vagona, a u 2012. četiri vagona, dok je HŽ Cargo u 2011. odbio devet, a 2012. godini 22 vagona. U kolodvoru Gyekenyes u prvih šest mjeseci 2012. do-šlo je do porasta broja vlakova za 23% i broja vagona za 36 posto. Što se tiče odbijenih vagona u 2012. godini, MÁV je odbio 43 HŽ-ova vagona zbog tehničkih nedostataka, dok je u istom razdoblju HŽ Cargo odbio 145 vagona zbog tehničkih nedostataka i 12 zbog nepravilnog tovarenja. U prvih šest mjeseci 2011. MÁV je HŽ Car-gu odbio sedam vagona zbog tehničkih nedostataka, a HŽ Cargo MÁV-u 107 vagona zbog tehničkih nedostataka i 45 vagona zbog nepravilnog tovarenja tereta.Pregledači vagona najčešće pri radu koriste čekić, metar, svjetiljku te posebni alat za provjere kao što su mjerilo Qr kojim se kontrolira istrošenost vijenca kotača, mjerilo za mjerenje razmaka kotača i te-leskopsko mjerilo za mjerenje teretnog profila. Rade na otvorenome te su opskrbljeni odgovarajućom zaštitnom odjećom. U svim pregle-dnim kolodvorima imaju svoje prostorije u kojima nakon izvršenog pregleda podatke s ispostavljenih listića upisuju u za to propisane knjige i obrasce. Te prostorije uglavnom su u dobru stanju. Što se tiče računalne opreme, Polansky je rekao da se većina izvje-šća računalno obrađuje u režiji u Varaždinu. Pregledni kolodvori u Varaždinu, Čakovcu i Koprivnici opremljeni su računalima te pregle-dači samostalno ispunjavaju određene obrasce. U ostalim kolodvo-rima evidencija se vodi papirnato, a potom ih nadzornici unose u računala. Računalnom obradom žele se smanjiti troškovi rad pa se tako i izvješća u Zagreb šalju elektroničkom poštom.

  • 16 broj 801 / kolovoz 2012.

    / HŽ INFR ASTRUKTUR A / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

    U odnosu na prethodnu orga-nizaciju, odnosno na Prometnu sekciju Rijeka, granice regije Zapad donekle su izmijenjene pa se danas one na ličkoj pruzi protežu do Gospića (isključivo), a na riječkoj pruzi do Karlovca (uključivo) te od Karlovca do Kamanja (DG). Regija Zapad obuhvaća devet kolodvora više nego što ih je bilo u Prometnoj sekciji Rijeka. Danas u Regional-noj jedinici Zapad, uglavnom u izvršnoj službi, radi 620 radnika, što je za 100 radnika više nego u prethodnoj organizaciji. Za organizaciju i kvalitetu pro-meta na riječkoj pruzi osobito je važno privođenje kraju dvaju ve-likih zahvata, i to remonta pruge

    od Lokava do Drivenika (najviše točke na riječkoj pruzi – 813 m/nm) te izmjene sustava električne vuče od Moravica do Rijeke. Sada se već nazire kraj radova na kapitalnom remontu riječke pruge na 16 kilometara dugoj dionici Lokve – Drivenik. Radovi se izvode na vrlo nepristupačnom terenu, na jednom kolosijeku, često bez ikakve druge mogućnosti pristupa osim pružnim vozilima. Zbog toga je te-ško koordinirati rad više izvođača, a što je posao Prometne sekcije. Tehničko preuzimanje na dionici od Fužina do Drivenika obavlje-no je 24. srpnja, a radovi se dovršavaju i na dionici od Fužina do Lokava. Po završetku radova na remontu i podizanja vozne brzine vlakova na 75 km/h manji dio poslova dovršit će radnici Pružnih građevina. U pripremi je dokumentacija potrebna za nastavak re-monta 18 kilometara pruge od Skrada do Moravica. Završetkom tog dijela bit će dovršen remont najzahtjevnijeg dijela pruge od Rijeke do Moravica. Sustav električne vuče od Zagreba do Moravica izmijenjen je 1987. i premda je već za iduću godinu bio najavljen nastavak radova do Ri-jeke, na njihov početak čekalo se sve do kraja 2006. godine. Osim na 89 kilometara dugoj dionici od Moravica do Rijeke sustav elek-trične vuče bit će izmijenjen na dionicama od Škrljeva do Bakra, od Sušaka do Bakra te od Rijeke od Šapjana. Prema riječima Miljenka Belančića trenutačno se u Rijeci izvode završni radovi te se montira-ju elektrovučna postrojenja. Najavljeni rok za dovršetak radova (kraj 2012. godine) realno je ostvariv. Završetak radova na pružnom remontu i izmjeni sustava vuče za putnike će značiti putovanje bez presjedanja u autobuse, a tere-tni prijevoz teći će puno brže i protočnije. Budući da više neće biti potrebe za zamjenom lokomotive u Moravicama treba očekivati da će vlakovi voziti brže te da će se vrijeme putovanja od Rijeke do Zagreba skratiti. Danas na toj relaciji ICN-vlak vozi četiri sata i 10 minuta, što je teško prihvatljivo. Iako nije zahvalno prognozirati, za očekivati je da se vrijeme putovanja skrati za oko pola sata. Izmje-nom sustava vuče 3-kilovoltne lokomotive koje su do sada vozile od Rijeke do Moravica bit će suvišne te bi ih trebale zamijeniti 25-

    Regija Zapad

    Radovi u službi kvalitetnijeg prometaPrema novoj organizaciji HŽ Infrastrukture sjedište Regionalne jedinice Organizacija i regulacija pro-meta Zapad nalazi se u Rijeci. O novoj organizaciji i aktualnim događanjima na riječkoj pruzi razgovarali smo s Miljenkom Belančićem, direktorom te regije.

    Miljenko Belančić

    kilovoltne lokomotive. Na temelju toga nameće se pitanje hoće li tih lokomotiva biti dovoljno da bi se udovoljilo prometnim potrebama na riječkoj pruzi. Jedno od ograničenja, odnosno usko grlo u prometu na riječkoj pruzi, jest dotrajalost i nosivost željeznog mosta u Fužinama. U pri-premi je izrada tehničke dokumentacije za izmjenu mosta, čime bi se njegova nosivost povećala na 22-tonski osovinski pritisak. Pove-ćanje nosivosti važno je za teretni prijevoz jer bi tada na svim pru-gama na području Regionalne jedinice Zapad mogli voziti maksi-malno natovareni vagoni. Nakon izmjene sustava vuče od Škrljeva do Rijeke u funkciju će biti stavljeni signalno-sigurnosni uređaji jer do sada nije u cijelosti bila postignuta međukolodvorska ovisnost. Naime, sada kada prometnik u Škrljevu propusti vlak prema Rijeci, on više ne vidi njegovu trenutačnu poziciju. Uvođenjem potpunoga signalno-sigurnosnog sustava pozicija vlaka bit će vidljiva u sva-kom trenutku. Prema planovima HŽ Infrastrukture, željeznički kolodvor u Rijeci već je dulje vrijeme predviđen za obnovu. U povodu obilježavanja Dana Hrvatskih željeznica 2008. u Rijeci planovi su bili predstavljeni i izloženi u jednoj od čekaonica kolodvorske zgrade. Obnova je bila planirana u tri faze i do sada je promijenjeno krovište. Druga faza obuhvaća obnovu pročelja i nadstrešnica, dok bi u trećoj fazi bile uređene unutarnje prostorije. Sva potrebna dokumentacija je pri-premljena, a nastavak radova ovisi o osiguranju sredstava.

    Radovi na izmjeni sustava vuče u kolodvoru Rijeka

  • www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 17

    / HŽ INFR ASTRUKTUR A/ Razgovarala: Martina Lovrić/ Foto: Arhiva RJO Sjever Ante Klečina

    / Kako je tekao vaš profesional-ni razvoj?/ Nakon što sam 1996. završio Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i stekao stručni na-ziv inženjera geotehnike, godine 2000. počeo sam pripravničko stažiranje u HŽ-ovu sustavu, a nakon položenoga stručnog ispita za inženjera građevinar-stva nastavio sam raditi u Se-kciji za održavanje pruga Vara-ždin, tj. u Odjelu za donji ustroj

    (pružne građevine). U Tehničkoj ispostavi Varaždin radio sam 12 godina, a u srpnju 2012. imenovan sam direktorom Regionalne je-dinice održavanja Sjever sa sjedištem u Varaždinu.

    / U tijeku je restrukturiranje HŽ Infrastrukture. Do kojih je promjena u novoj reorganizaciji došlo na području sjeverne Hrvatske?/ Jedna od važnijih promjena jest osnivanje Regionalne jedinice održa-vanja Sjever koja je mjerodavna za osam županija, i to Krapinsko-za-gorsku, Varaždinsku, Međimursku, Koprivničko-križevačku, Zagrebačku, Bjelovarsko-bilogorsku i Virovitičko-podravsku. Sastoji se od Nadzornog središta Varaždin, koje je mjerodavno za oko 233 km otvorene pruge, oko 60 km kolodvorskih kolosijeka i 272 skretnice, i Nadzornog sredi-šta Koprivnica, koje je mjerodavno za oko 277 km otvorene pruge, oko 70 km kolodvorskih kolosijeka, 308 skretnica te jedno križište. Nova re-organizacija odredila je i nove podjele pružnih dionica pa su određena prijašnja nadzorništva objedinjena u jednu nadzornu grupu (npr. Nad-zorništvo za pruge Zlatar Bistrica pripojeno je Nadzornoj grupi Zabok). U nadzornim grupama sistematizirana su radna mjesta voditelja i po-moćnika nadzorne grupe, čuvara ophodara i vozača cestovnog vozila. Prema novoj sistematizaciji ostali zaposlenici nekadašnjih nadzorništava za pruge i logistiku (danas nadzornih grupa) bit će raspoređeni u novi segment pod nazivom Poslovni centar za održavanje i građenje. U skladu s time u Regionalnoj jedinici održavanja imamo Nadzorno središte Vara-ždin s nadzornim grupama Zabok, Varaždin i Čakovec, Nadzorno središte Koprivnicu s grupama Koprivnica, Križevci i Virovitica te isto toliko radnih grupa Poslovnog centra. Budući da su navedene promjene uvedene zbog racionalizacije troškova poslovanja i poboljšanja infrastrukturnoga građevinskog podsustava, a time i povećanja razine održavanja, sma-tram da one mogu bitno utjecati na poboljšanje stanja infrastrukture na području Regionalne jedinice održavanja Sjever.

    / Kako se snalazite u novonastalim okolnostima budući da upravlja-te teritorijalno većim i strukovno raznorodnim područjem? / Trenutačno kontinuirano rješavamo sve zadatke i ciljeve koje smo si zadali rokovima izvršenja. Naravno da restrukturiranje i nova or-ganizacija zahtijevaju detaljnu prilagodbu, a do tog trenutka, zahva-ljujući vrlo dobroj koordinaciji s ostalim službama, mogu ustvrditi da poslovni proces ni u jednom trenutku neće biti narušen.

    / Kako zaposleni reagiraju na promjene?/ Zaposlenici Regionalne jedinice održavanja Sjever (Varaždin) ove promjene podupiru i poštuju jer je, što je vidljivo iz prethodnih godina

    Regija Sjever

    U okviru zacrtanih planovaSjedište Regionalne jedinice održavanja Sjever na-lazi se u Varaždinu. O novoj organizaciji i aktualnim događanjima na tom području razgovarali smo s Krešimirom Grđanom, direktorom te regionalne je-dinice.

    poslovanja, sve teže osigurati budžet dostatan za pokrivanje svih pri-oritetnih radova na građevinskome infrastrukturnom podsustavu.

    / Koji vas projekti očekuju?/ Regionalna jedinica održavanja Sjever izvodi radove prema potpisanim ugovorima i prema redovitom održavanju pa je u 2012. na pružnim gra-đevinama na području Nadzornog središta Varaždin izvedena sanacija perona i uređenih površina u stajalištima Velika Ves, Podrute, Mađarevo i Donji Mihaljevec, izrađena je projektna dokumentacija za izgradnju no-vog propusta na pruzi Zaprešić – Čakovec, provedeni su hidrografsko ispitivanje i podvodni pregled mosta Mura u Murskom Središču te su izvedeni pripremni radovi za kategorizaciju mostova. Na gornjem pru-žnom ustroju izvedeni su kompletna zamjena dijela dvaju kolosijeka u kolodvoru Mala Subotica, sanacija skretnica i kolosijeka u kolodvoru Čakovec nakon iskliznuća dizel-motorne garniture, kompletna zamjena skretnica 1 i 3 u kolodvoru Budinščina, kompletna zamjena kolosijeka L24 u kolodvoru Varaždin, zamjena tračnica polovnima uz sanaciju na-ponskih stanja, zamjena skretničke građe na skretnicama u kolodvoru Bedekovčina, strojna regulacija kolosijeka i strojno uređenje zastorne prizme.Na području Nadzornog središta Koprivnica ručno su zamijenje-ni polovni pragovi u kolodvorima Križevci, Vrbovec, Koprivnica i na tri željezničko-cestovna prijelaza (ŽCP), zamijenjena je skretnička građa na skretnicama u kolodvorima Vrbovec, Koprivnica i Botovo… Iz tih poda-taka jasno je da se Regionalna jedinica snašla u novoj organizaciji te da nastavlja raditi prema zacrtanom planu izvođenja planiranih radova i usluga. Do kraja 2012. na području Nadzornog središta Varaždin plani-ramo pripremiti sanaciju uređenih površina u kolodvorima Novi Marof i Sveti Križ Začretje, strojno urediti zastorne prizme na 63,04 km, pojedi-načnu zamjenu kolosiječnih pragova na dionici Hum Lug – Bedekovčina, strojnu regulaciju 53,74 km kolosijeka, strojnu regulaciju 34 skretnice, kompletnu zamjenu gornjeg ustroja kilometra pruge Čakovec – Mursko Središče – DG … U Nadzornom središtu Koprivnica predviđeni su strojna regulacija 60 km kolosijeka, strojno uređenje zastorne prizme na 60 km kolosijeka, zamjena skretnica u kolodvorima Vrbovec i Križevci, sanacija mosta Drava-Botovo, strojna zamjena pragova na pruzi Križevci – Bjelo-var … Također planiramo kompletnu sanaciju pet ŽCP-ova. Na našem se području izvodi i kapitalni remont pruge Križevci – Koprivnica koji je u završnoj fazi, a očekuje se i raspisivanje natječaja za nastavak kapitalnog remonta na dionici Koprivnica – Botovo – DG te mogućnost skorog po-četka gradnje pruge Žabno – Gradec.Uz postojeće iskustvo i neophodnu logistiku određenih službi vje-rujem da će Regionalna jedinica održavanja Sjever 2012. završiti s visokopostotnom provedbom zadanih planova, ispunjenim planskim ciljevima racionalizacije troškova i, što je najvažnije, poboljšanim gra-đevinskim infrastrukturnim podsustavom netom prije ulaska u EU.

    Most Drava

  • 18 broj 801 / kolovoz 2012.

    / KOLODVORI / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

    Prema novoj organizaciji HŽ In-frastrukture, Čakovec je dio Re-gionalne jedinice Sjever sa sje-dištem u Koprivnici. Željeznički kolodvor u Čakovcu gotovo je u cijelosti uređen i još treba uredi-ti samo park ispred kolodvorske zgrade. U nadležnosti šefa tog područja, Milana Markovića, uz kolodvor Čakovec je i veći broj stajališta. Nakon višegodišnjih nastojanja HŽ Infrastruktura modernizirala je četiri željezni-čko-cestovna prijelaza na čako-večkom području. Lokalni putnički prijevoz, na koji su uglavnom usmjereni učenici i

    radnici, funkcionira vrlo dobro. U zadnje vrijeme u lokalnim mediji-ma često se spominje obnova lokalnoga prekograničnog prijevoza. Od Čakovca do pograničnog Murskog Središča samo je 15 kilo-

    Čakovec

    Bolje veze utjecale bi na broj putnikaNa kraćim relacijama u lokalnom putničkom prije-vozu u Čakovcu bilježe se dobri rezultati, no ukida-nje međunarodnih vlakova na relacijama Zagreb – Budimpešta i Trst – Budimpešta loše su se odrazili na povezanost Čakovca sa Zagrebom i Slovenijom.

    metara, a na drugoj obali Mure je Lendava. Zbog toga obje općine ulažu napor u poticanje obnove putničkog prijevoza. Kolodvorska zgrada u Murskom Središču dimenzijama svjedoči o prošlim vre-menima u kojima je željeznički promet bio važniji nego što je to danas. Danas Mursko Središče ima rang stajališta u kojemu radi samo ugovorni prodavač karata. Ukidanje međunarodnih vlakova na relacijama Zagreb – Budimpe-šta (»Drava-express«) i Trst – Budimpešta negativno se odrazilo na prometnu povezanost Čakovca sa Zagrebom i Ljubljanom. Slaba po-punjenost vlakova u međunarodnom putničkom prijevozu potaknu-la je Upravu HŽ Putničkog prijevoza da razmisli o ukidanju tih linija. Neovisno o broju putnika, kvalitetne veze sa Zagrebom i Ljubljanom puno su značile međimurskom kraju. Pitanje je koliko su u izmijenje-nim uvjetima, kada je broj osobnih automobila i različitih cestovnih prijevoznika višestruko povećan, cijene željezničkih karata bile dobro određene. Atraktivnost usluge također je jedan od čimbenika koji odlučuju o izboru prijevoznika. I na tom je planu željeznica u priličnom zaostatku, i to zbog loše infrastrukture i dotrajalosti voznog parka. Najbrža veza Čakovca sa Zagrebom danas je jutarnji vlak koji vozi preko Koprivnice. Vlak br. 591 iz Čakovca kreće u 5.22 sati i u Zagreb stiže u 7.38 sati. Iz Zagreba vlak br. 590 polazi u 16.28 sati i u Čako-vec stiže u 18.48 sati. Ti su vlakovi solidno popunjeni.Najveći dio posla koji se obavlja u Čakovcu vezan je uz teretni prije-voz, odnosno uz teretne vlakove koji iz Mađarske voze prema Rijeci i obratno. Izgradnja izravne pruge koja Sloveniju i Mađarsku pove-zuje preko Hodoša, što znači da tereti iz Kopra prema Mađarskoj više ne »skreću« prema Čakovcu, osjetno je utjecala na smanjenje opsega posla.

    Milan Marković

  • www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 19

    / HŽ INFR ASTRUKTUR A/ Piše: Boris Udier/ Foto: Boris Udier

    Dionica SS-uređaja Varaždin održava uređaje na dionicama pruga Varaždin – Golubovec, Varaždin – Mađarevo, Varaždin – Koprivnica, Varaždin – Kotoriba, Čakovec – Mursko Središće i Čakovec – Macinec. U to su uključeni i svi kolodvori na tim dionicama. U kolodvorima se održavaju mehanički uređaji i relejni uređaji tipa SS 74, a na željezni-čko-cestovnim prijelazima pet mehaničkih branika te 19 relejnih i 12 elektroničkih uređaja. Zaposlenici Dionice održavaju i zaštitne signale na industrijskom kolosijeku »Vindija Univerzal« te na željezničko-cesto-vnom prijelazu Buzovec (relejna tehnika), dok na industrijskom kolosi-jeku »Koka Kalnik« održavaju mehaničke zaštitne signale. U kolodvoru Varaždin na Bloku 1 nalazi se kolodvorski mehanički blok-uređaj koji služi za postavljanje ulaznih signala i predsignala iz smjera Golubovca, Zagreba i Koprivnice. Na Bloku 3 nalazi se relejni uređaj koji osigurava željezničko-cestovni prijelaz, tzv. Kučansku rampu. Od prosinca 2011. taj je uređaj povezan s cestovnom signalizacijom, što je provedeno jer su se na tom prijelazu stvarale velike prometne gu-žve zbog čestih vožnji vlakova i manevarskih lokomotiva. Kolodvor Čakovec osiguran je kombinacijom mehaničkog i relej-nog uređaja. S obzirom na složenost uređaja i važnost kolodvora, osobito se vodi briga o tome da su radnici Dionice svakodnevno u kolodvoru ili u njegovoj blizini u slučaju da nešto treba popraviti.Ovisno o rezultatima koji se dobiju mjerenjem, uređaji se održavaju mjesečno, dvomjesečno, polugodišnje ili godišnje. U održavanju

    Dionica SS-uređaja Varaždin

    Potrebno modernizirati uređajeDionica signalno-sigurnosnih uređaja Varaždin mjerodavna je za varaždinsko i međimursko podru-čje. Devet zaposlenika brine o održavanju uređaja u kolodvorima i na željezničko-cestovnim prijelazima. Više o radu te dionice doznali smo od šefa Dionice Ivana Pavlovića.

    mehaničkih uređaja ima dosta poteškoća jer se njihovi pričuvni di-jelovi više ne proizvode te se stalno moraju popravljati. Pričuvnih dijelova za relejne uređaje ima, no zna se dogoditi da stižu prespo-ro. Ti uređaji stariji su od 30 godina pa zahtijevaju više vremena za održavanje. Elektronički uređaji za osiguranje ŽCP-ova proizvedeni su uglavnom u tvornici »Končar« te za njih ima zamjenskih dijelova. Postoji još jedan ŽCP koji je osiguran Siemensovim uređajem, no pri njegovu održavanju javljaju se poteškoće zbog otežane nabave zamjenskih dijelova.U Dionici je zaposleno devet radnika, i to šef Dionice, vođa mjerne grupe, dva brigadira, dva tehničara specijalista i tri tehničara SS-uređaja. Budući da su zaposlenici starije životne dobi, treba voditi računa o pomlađivanju kadra. Naime, treba računati i na vrijeme koje treba proći od zapošljavanja radnika do njihova savladavanja vještina koje struka zahtijeva, istaknuo je Pavlović. Pomagala za rad kojima se obavlja održavanje za sada su na ra-zini koja udovoljava, no mali problem su zaštitna sredstva, odno-sno rokovi njihove nabave. Najveći problem jest cestovno vozilo koje je staro 14 godina, koje je prešlo 500 000 km i koje se sve češće kvari, a ono je neophodno da bi se kvarovi i šteta otklonili pravodobno.Kvarovi i štete na SS-uređajima otklanjaju se i izvan redovitoga ra-dnog vremena, stoga je u Dionici na snazi pripravnost. Sigurnost željezničkog prometa mora biti osigurana 24 sata. Posao otežavaju i krađe materijala, osobito bakrene užadi, čime kradljivci dodatno ugrožavaju sigurnost prometa. Pri obavljanju posla vrlo je važna suradnja s ostalim djelatnosti-ma, osobito s održavanjem pruga i regulacijom prometa. Pavlović je istaknuo da je posao održavanja SS-uređaja vrlo dinamičan jer je teško na dulje planirati kada će se i gdje nešto raditi. Trenutačno se radi na redovitom održavanju uređaja na prugama Varaždin – Golu-bovec i Varaždin – Koprivnica.

  • broj 801 / kolovoz 2012.

    / Piše: Martina Lovrić/ Foto: Danijel Mađarević

    / HŽ INFR ASTRUKTUR A

    20

    Most na Orljavi

    Tako su Slavonci 25. srpnja završili zamjenu drvenih kolosiječnih prago-va u Novoj Gradiški u duljini od 2 km, čime su uklonili posljedice izvan-rednog događaja iz studenoga 2011. godine. Nakon tih radova vozna brzina podignuta je na 120 km/h u skladu s važećim voznim redom. Također, u Nadzornom središtu Slavonski Brod na dionici Nova Gradiška – Slavonski Brod do kraja ljeta planira se zamijeniti 2000 drvenih kolosiječnih pragova, a u kolodvorima Slavonski Šamac i Ko-panica Beravci njih 1000. U Nadzornom središtu Vinkovci trenutačno se radi na kompletnoj zamjeni kolosiječne rešetke na ložioničkim ko-losijecima, u tijeku su radovi na strojnoj zamjeni drvenih kolosiječnih pragova na prugama Vukovar Borovo naselje – Erdut – DG (400 pra-gova), Vinkovci – Županja (500 pragova) i Vinkovci – Drenovci – DG (1200 pragova) te na zamjeni 2200 oštećenih betonskih pragova na dionici Stari Mikanovci – Strizivojna-Vrpolje. Također, od 8. kolovo-za na pruzi Vinkovci – Županja 1000 m dotrajalih tračnica tipa S-45 mijenja se polovnim AT zavarenim tračnicama S-49. U Nadzornom središtu Osijek od 30. srpnja do 3. kolovoza na magistralnoj pruzi DG – Beli Manastir – Osijek, između kolodvora Darda i Osijek zamijenjeno je 588 oštećenih betonskih pragova. Između Osijeka i Dalja građevin-ski radnici trenutačno mijenjaju 2900 drvenih kolosiječnih pragova. Po završetku radova planira se zamijeniti 2500 pragova na dionici između Osijeka i Pčelića. Sve to ide u prilog činjenici da se pruga Varaždin – Osijek na dionici između Virovitice i Osijeka ne namjerava zatvoriti kao što to proteklih tjedana tvrdi dio zainteresirane javnosti.No radovi se ne izvode samo na gornjem pružnom ustroju. Nedaleko

    Regija Istok

    U Slavoniji intenzivni radoviUnatoč vrlo visokim temperaturama i uvjetima go-tovo nepodnošljivima za bilo kakav fizički rad, ra-dnici HŽ Infrastrukture u Slavoniji, osobito u Regio-nalnoj jedinici održavanja Istok, nemaju vremena za odmor. Naime, ljeto se mora iskoristiti.

    od Nove Gradiške, na otvorenoj pruzi prema Starom Petrovom Selu (2. srpnja) i u kolodvoru Nova Gradiška (14. srpnja) počeli su radovi na antikorozivnoj zaštiti nosivih konstrukcija u sklopu remonta kon-taktne mreže na dionici pruge Staro Petrovo Selo – Nova Gradiška. Radovi su se izvodili i danju i noću da bi troškovi bili manji i da bi se promet električnom vučom što prije normalizirao (jer je za isključenja napona promet tekao dizelskom vučom). U sklopu remonta kontak-tne mreže predviđen je remont voznog voda, konzola i opreme za zatezanje te sanacija temelja nosivih konstrukcija. Nakon tragične pogibije Damira Jemrića, radnika POSIT-a d.o.o., tvrtke koja izvodi remont, radovi su zaustavljeni. U planu su završetak remonta te isto-vjetna obnova kontaktne mreže u kolodvoru Staro Petrovo Selo. Zbog nemilog događaja rokovi za završetak radova su pomaknuti. Tijekom svibnja, lipnja i srpnja u Slavoniji, točnije na lokalnoj pruzi Pleternica – Velika, sanirana su i dva željeznička mosta na rijeci Orlja-vi. Prvi čelični rešetkasti most nalazi se u blizini Požege, neposredno uz naselje Vidovci. Sagrađen je 1955. i ima raspon od 36,40 metara. Godine 1991. ojačan je za klasu C4 i obojen. Drugi most nalazi se u Požegi, sagrađen je 1957. godine, a 1998. ojačan je za klasu C4. Most je obojen te iste godine, a njegov raspon iznosi 45,90 metara. Oba mosta vrlo su važna za Požegu i za gospodarstvo Požeško-sla-vonske županije jer se preko njih kameni materijal iz kamenoloma u Velikoj prevozi prema magistralnoj pruzi Novska – Tovarnik – DG i dalje prema odredištima. Mostove su sanirale Pružne građevine u sklopu redovitog i investicijskog održavanja pružnih građevina. Most kod Vidovaca kompletno je pjeskaren te premazan antikorozi-vnom zaštitom. Izvedeni su i sanacija pokretnih i nepokretnih ležaja te čišćenje i podmazivanje. Na mostu u Požegi zamijenjene su čvorišne ploče i ostali dijelovi oštećeni djelovanjem korozije, očišćene su sve površine oko ležaja, a ležaji su podmazani. Radove su pratili inženjeri iz Službe za pružne građevine Upravljanja građevinskim infrastruktur-nim podsustavom u sklopu Održavanja HŽ Infrastrukture.

  • www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 21

    / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

    Sigurnost prometa

    U rad puštena četiri prijelazaPuštanjem u rad četiriju automatskih željezničko-cestovnih prijelaza na čakovečkom području HŽ In-frastruktura u velikoj je mjeri doprinijela sigurnosti prometa te na taj način i višestruko skratila zausta-vljanje cestovnih vozila pred spuštenim branicima.

    ŽCP Mihovljani

    Mimoilazna ograda na ŽCP-u Vojarna

    Novi željezničko-cestovni prijelazi (ŽCP) postavljeni su na prugama Čako-vec – Mursko Središče - državna granica te Čakovec – Kotoriba – državna granica. ŽCP-ovi Vojarna, Mihovljani i Dunjkovec pušteni su u rad 26. sr-pnja, a Macinec krajem kolovoza 2012. godine. Novi uređaji vrijedni su tri milijuna kuna, a investitor i izvođač radova bila je HŽ Infrastruktura. Mehaničke polubranike do sada su podizali i spuštali čuvari ŽCP-ova. Iako je na tim poslovima bilo sistematizirano jedanaest zaposlenika, ra-dilo je njih sedam, što je izazivalo mnogo poteškoća pri korištenju godi-šnjih odmora. Uvođenjem novih uređaja nestala je potreba za tim radnim mjestima, no radnici će ipak biti raspoređeni u okvirima postojeće siste-matizacije radnih mjesta. Na ŽCP-ovima Dunjkovec i Macinec čuvari su prodavali prijevozne karte, a od sada će to raditi kondukteri u vlaku.

    Svi ŽCP-ovi osigurani su svjetlosno-zvučnim signalima i polubranicima, a prema načinu funkcioniranja su automatizirani s daljinskom kontro-lom u kolodvoru Čakovec. Automatske uključne točke na udaljenosti od 1000 metara koje aktivira vlak svojim nailaskom omogućuju kra-tka razdoblja od spuštanja do podizanja branika. Duga čekanja ispred spuštenih branika u velikoj su mjeri frustrirala vozače cestovnih vo-zila. Ispred spuštenih branika čekalo se desetak minuta, što se zna-lo produljiti kada su vlakovi kasnili. Događalo se i da vlak stigne prije

    vremena predviđenog voznim redom pa čuvar nije mogao na vrijeme spustiti branik. Mnogo nezadovoljstva izazivao je teretni vlak br. 45503 koji je stizao iz Lendave i za kojeg se nije moglo predvidjeti kada će stići. Najfrekventniji prijelaz bio je onaj kod Mihovljana gdje su se stvarale i najveće kolone kada su se vozači vraćali s posla.

    HŽ Infrastruktura tom je investicijom doprinijela sigurnosti i kvaliteti željezničkog prom