sadr`aj

1: Ni{ta za vidjeti?

- vizualno zaga|enje urbanog okoli{a

- praznina u dizajnu

- simbolika i psihologija bijelog

- vizualni praznik

- popis literature

2: Analiza srodnih projekata

- svjetski dan grafi~kog dizajna

- john cage - 433

- nam june paik - zen for film

- bijele slike

- buy nothing day

- obey the giant

- katalozi dizajna u hrvatskoj

- pravo na grad

- situacija u zagrebu

3: Odba~ene ideje

- rje{enja logotipa

- rje{enja intervencije i propagande

4: Osnovni grafi~ki standardi

- vizualni identitet

- tiskanice

5: Foto prilog

- trg bana jela~i}a

- panorama ilica

- britanski trg

6: Propaganda

- oglas u novinama

- deplijan

- majica

- bed`

- razglednice

- cd

- internet stranica / sadr`aj cd-a

vizualno zaga|enje urbanog okoli{a

Danas bi se moglo re}i da smo pretjerali sa dizajnom, a da nismo sagledali njegov najui kontekst. To nas dovodi do paradoksa jer s naglim porastom dizajniranih povr{ina i objekata (u stvarnosti i u virtualnoj stvarnosti) grafi~ki dizajn kao struka stagnira.

Apsolutna je dominacija politi~kih poruka zasnovanih na tradicionalnoj simbolici ili imageu koji je razumljiv ve}ini stanovni{tva. Zatim slijede razli~ite

komercijalne poruke, s alkoholnim i cigaretnim oglasima, vrlo sofisticiranim, pa ~ak

i grafi~ki kvalitetnim. Naposljetku, vrlo su rijetki poku{aji vizualne komunikacije

koja ima za cilj socijalno osvje{tavanje. Takvi se poku{aji uglavnom doga|aju

unutar razli~itih aktivisti~kih umjetni~kih koncepcija i profesionalni dizajneri

u takvim akcijama gotovo nikad ne uzimaju udjela! Simboli~ka komunikacija u sferi

razvoja ekolo{ke svijesti ili pobolj{anja kvalitete ivljenja bila je tijekom

proteklog desetlje}a vrlo rijetka i uglavnom lo{e grafi~ki oblikovana.

Hrvatska je u krizi identiteta...politika se nametnula kao vrhovna paradigma...

odgovornost dizajnera je velika. Jer ne vjerujem da }e marketin{ki stru~njaci, niti

komunikolozi koji strate{ki prodaju cigarete niti politi~ari, doklegod ih primarno

zanima samo materijalni aspekt ivota (~itaj - novac) postaviti druk~ije kriterije

odgovornosti u javnoj simboli~koj komunikaciji.

Fe|a Vuki}, Odgovornosti u dizajnu Dizajn i moral 2001.

Za po~etak je vano shvatiti da se intervencijom u gradski okoli{ intervenira

u ne~iji ivotni poredak i u hijerarhiju odnosa na kojem taj poredak po~iva.

Dru{tveni se okoli{ u znatnoj mjeri stvara i kroz vizualnu komunikaciju koju ~ine

reklame, a ~ije je razumijevanje bitno i kroz aspekt vizualnog zaga|ivanja tog

ivotnog okoli{a.

Gotovo da i nema ulice u Zagrebu u kojoj neka reklama nije prisutna. Ona formira na{u sliku svijeta, ona je postala lice grada. Broj reklama u gradskom prostoru kontinuirano raste i stvara specifi~nu vizuru grada.

Citylight oglasni izlozi integrirani su u gradsku opremu (autobusne i tramvajske stanice, kontejnere za otpad). Posebno mjesto zauzimaju razli~iti megabillboardi koji su u potpunosti izmjenili gradski krajolik. Njih naprosto ne moete izbje}i, iako ne kupujete novine, ne gledate televiziju, ne palite radio - megabillboardi }e vam se nametnuti kao tvorci na~ina na koji vidite svijet.

Postoje i pozitivni primjeri upotrebe reklame, poput billboarda na gradili{tima ili zgradama ~ija je obnova trajno zamrznuta(Ferimportov neboder). Mjesto za poruke je trajno, a poruke se mjenjaju. Problemati~no je da se takve stvari doga|aju u nekim mjestima koje javnost smatra povijesno vrijednima, i dijelom svojega identiteta. Najatraktivnija mjesta u gradu zaposjele su reklame, javne prostore koji imaju posebno zna~enje za identitet grada, kao na primjer prostor ispred HDLU-a. Te su ikone grada, poput Umjetni~kog paviljona, zbog oglasa (naj~e{}e pod lanom izlikom obnavljanja fasade) sasvim promjenile fizi~ki izgled. Podledajte samo koliko staklenih stijena gradskih kavana je sada u slubi ogla{avanja.Na~in na koji se oglasi pojavljuju u javnom prostoru nije nikako reguliran. On je vi{e ekonomska kategorija, nije prostorna ili arhitektonska. Ova domena reklamnih poruka i njihovih mjesta uop}e nije temom upravljanja gradom.

Takva nemilosrdna i bezobzirna kolonizacija vanjskog ogla{avanja svodi gradsku arhitekturu na pukog nositelja vizualnih instalacija s porukama nekih novih zna~enja mijenjaju}i identitet grada.

Npr. zgrade na Trgu bana Jela~i}a, ~ije su cijele fasade prekrivene megaprintevima, zapravo ne ostavljaju dojam da stojite na Jela~i} placu. Svi oni koji sada prvi put prolaze Trgom zasigurno su sebi stvorili druga~iji identitet tog prostora.

praznina u dizajnu

Koji je zna~aj praznog prostora za dizajn i je li on uop}e prazan? Danas se

dizajneri najvi{e trude kako u~initi oglas vidljivim. On je postao svakome i u

svako vrijeme dostupan (internet), ali smo prestali obra~ati panju na njega.

Za grafi~ki je dizajn jednako vaan prostor kao {to je to za produkt dizajn. U tom

smislu grafi~ki bi dizajneri trebali obra}ati panju i na kontekst u kojem bi se

njihov dizajn trebao nalaziti. Dok se dizajner zabavlja odnosima veli~ina punog

i praznog prostora i svojim marginama unutar lista papira, uop}e ne razmi{lja

o prostoru koji }e okruivati njegov dizajn, a koji }e moda biti vidljiviji i

zna~ajniji, dominirati ili ~ak mijenjati zna~enje ili dodavati mu novo. To je

najo~itije kada govorimo o ogla{avanju u gradskom prostoru. Za dizajnera je vano

da uo~i kolika je razlika kada isti plakat visi u galeriji ili na ulici, a malo ih

je koji uop}e sagledaju kontekst prije nego naprave svoj novi dizajn.

Kao {to je i John Cage shvatio zvukove, isto se moe re}i za slike - ne postoji odsutnost vizualnog i nemogu}a je praznina. Uvijek }e ne{to biti vidljivo.

Ljudi ni ne primje}uju koliko je u dana{nje doba prenapu}enosti i preoptere}enosti

informacijama, prazan prostor od velikog zna~aja. Ideja manifestacije Vizualni

praznik je skretanje pozornosti {ire mase na vanost nevidljivog u njihovom urbanom

okoli{u, a time bi se i pribliio pojam dizajna okoli{a ljudima koji se s njime

svakodnevno susre}u, ali ga moda ne razumiju, ne pridaju mu vanost ili ga ne

doivljavaju. Ideja je svratiti njihovu pozornost na potrebu za ure|enjem urbanog

okoli{a, promijenjiti njihov pogled na grad i osvjestiti ulogu prostora i dizajna

op}enito u svakodnevnom okoli{u.

Pitanje je kako ljudima kona~no predo~iti odre|eni markirani prostor.

Dizajn obuhva}a kreiranje mi{ljenja, kreiranje ne~ije svijesti, a to ne ~inimo

samo slikama. Komuniciramo i zvukovima, porukama, idejama, konceptom... ^ak i ako

govorimo samo o komercijalnom aspektu tu su reklame na televiziji, radiju, zatim

imamo internet - vru}i medij koji danas ~ini najpotpuniju virtualnu stvarnost. A u

skoroj budu}nosti tu su nam i sveproimaju}e hologramske, razne subliminarne, i tko

zna kakve jo{ reklame koje smo do sad vi|ali u znanstveno-fantasti~nim filmovima.

....treba osloboditi plakate od puko komercijalne upotrebe.

Ekskluzivni dizajn svodi se na minimalisti~ke forme, dok onaj masovni koristi

~im vi{e boja i oblika nebi li se neima{tina i problemi prikrili {arenilom i

blje{tavilom neona, o~i se mau idejama o boljem ivotu (uz novi pra{ak za

pranje!), prikriva se realnost. O~igledno postaje nevidljivo. Prosje~an se gra|anin

gubi u masi i {arenilu ne obra}aju}i panju na stvarnu sliku. Kako ukloniti

{arenilo i ukazati na formu stvari?

Ako se kroz reklame prodaju ne samo proizvodi nego ideologije nekog boljeg

ivota advertising dakle ivi od toga da realne uvjete ivota ~ini nevidljivima.

Dominacija je novih tehnologija, novih materijala, pausa, folija, jarkih boja,

lakirane povr{ine...zapravo danas se sve dizajnira isto. I plakat za kulturno

zbivanje i za underground party izgledaju isto. Zar je nestalo ideja? Pregr{t svega

dosa|uje ljudima i time ~ini banalnost svakodnevice.

Autorski dizajn je danas i{~eznuo, dominira agencijski pristup koji se vee na klijente i njihove komercijalne zahtjeve.

Jedan od interesantnih aspekata dizajna je da on vi{e ne mora biti vizualan, ili barem ne samo vizualan.

simbolika i psihologija bijelog

Bijela boja simbolizira ~isto}u i nevinost; poput crne, moe se kombinirati skoro sa svakom bojom. Ljudsko oko doivljava bijelu kao svijetlu boju. Razli~ite kulture razli~ito doivljavaju boje i unutar same kulture nekad se boje shva}aju razli~ito ovisno o razlici u godinama. U kulturi na Zapadu bijela simbolizira vjen~anje, dok se na Istoku vezuje uz alovanja i pogrebe. Simbolika boja se tako|er razlikuje ovisno o religiji. Uz bijelu boju veu se ~isto}a, nevinost, vezuje se i uz pojam aristokracije, an|ele (koji se obi~no prikazuju odjeveni u bijelu), potie po{tovanje i osje}aj bezgre{nosti, ponekad ~ak i svetosti, svemo}i, a u ve}ini ranih western filmova pozitivni likovi su nosili bijelo (dok su negativci bili obu~eni u crno). Studije su pokazale da boje op}enito imaju uglavnom vi{e pozitivnih nego negativnih asocijacija koje ionako najvi{e ovise o kontekstu u kojem se koriste.

U umjetnosti i antropologiji simbolika boja odnosi se na upotrebu boje kao simbola kroz kulture i religije. Psihologija boja je segment psihologije posve}en analiziranju u~inka boje na ljudsko pona{anje i osje}aje koje izaziva. Ne treba brkati psihologiju boja sa simbolikom boja. Na primjer - simboli~ki crvena se moe koristiti da upozori na opasnost (najvi{e zato jer se ~ini bliom od ostalih boja), a s druge strane u psihologiji boja na opasnost ukazuju uta i crna boja. U simbolici zelena zna~i ljubomoru u mnogim kulturama, a u psihologiji boja se povezuje s ravnoteom.

5 je aspekata bojeKulturalni aspektPoliti~ki i povijesni aspektReligijski i mitolo{ki aspektJezi~ni aspektSuvremena upotreba i zahtjevi

Najvi{e dokaza ide u prilog tome da ne postoji univerzalna psiholo{ka reakcija na odre|enu boju. U svakom slu~aju bijela se povezuje sa ekstremnim - bilo djevi~anskom ~isto}om ili smr}u.

1. medij - boja postoji kao pigment (koju ima svaki opipljivi objekt) ili svjetlo (kao {to je ono ekransko na primjer). 2. oda{ilja~ - kako je boja prenesena 3. primatelj - kako ljudi vide boju, odnosno kako mi primamo informaciju o boji.

Percipiranje bijele boje pri meditaciji te kroz autosugestiju pro~i{}ava sve

emocije.

Bijela zna~i za{titu, mir, ~isto}u, istinu, iskrenost, duhovnost, snijeg, nevinost,

jednostavnost, sigurnost, sterilnost, zimu, hladno}u, predaju, nadu....

Cherokee - bijela je jug i predstavlja toplinu, mir i sre}u.

Azija - bijela su djeca, brak, pomaga~i.

Ameri~ki useljenici - magnetizam, dijeljene - varira ovisno o etni~kim skupinama...

Heksadecimalni zapis: FFFFFF RGB zapis (r, g, b): (255, 255, 255) CMYK zapis (c, m, y, k): (0, 0, 0, 0) HSV zapis (h, s, v): (0, 0%, 100%)

Boje su zapravo stupanj zastupljenosti odre|ene boje u svjetlu koje je reflektirano.

To~nije, boja reflektira valne duljine u rasponu nm (nanometar) na koji reagiraju

na{i ~unji}i u oku. Poznato je da boje postoje u {irem spektru od onog na koji je

osjetljiv ljudski vid. Treba uzeti u obzir da postoje tri faze u percipiranju boje.

Postavlja se pitanje je li bijela uop}e boja? U aditivnoj teoriji bijela je skup

svih boja. Svjetlost se pojavljuje bezbojna ili bijele boje. Sun~eva je svjetlost

je bijela i sadri sumu svih boja spektra.

U supraktivnoj teoriji bijela ni nije boja - tehni~ki ~ista bijela je odsustvo svih

boja, odnosno ne moe se dobiti mije{anjem drugih boja.

Ipak moemo gledati i pigment bijele boje (kredu ili kosti) ili kemikalije (kao {to

su titan ili cink) koje se koriste za razli~ite nijanse bijele u slikarstvu. Stoga

se moe re}i da bijela jest boja u kontekstu kemije pigmenta. I, da bijela je boja

kad se uzme u obzir da ona reflektira sve boje vidljivog spektra.

Stru~no gledano, bijela je nijansa, ali je tako|er kombinacija svih boja vidljivog

spektra. Nekad se opisuje kao akromatska boja, poput crne.

Kao povr{ina ipak bijela je boja stvari koje reflektiraju svjetlo ~itavog vidljivog

spektra jednako.

Luminacija je najvi{e mogu}e svjetlo}e 100% i nema tonalnosti.

U bijeloj je sve prisutno, ni{ta ne ostaje skriveno, tajno ili nedefinirano. Bijela je boja ili vrlo hladna kao snijeg ili vru}a poput goru}eg metala. U svakom slu~aju moe predstavljati ivotnu opasnost i podsje}a nas na smrt i kraj stvari. Bijela istovremeno ujedinjava i razdvaja stvari iz spektra duginih boja.

BIJELO koje je zbroj svih spektralnih boja, nije boja nego je praznina.Bijeli oglasi u gradu - zbroj svih {arenih oglasa, nije oglas.....

Bijela boja je naj~e{}e neutralna pozadina dok poruku stranice prenose ostale boje.

vizualni praznik

Svjesnost doslovno nevidljivo ~ini vidljivim! Kao {to post mijenja svijest tako bi

vizualna praznina mogla imati isti u~inak. Zaga|enje gradskog prostora opasnije

je tim vi{e {to ga mnogi nisu niti svijesni, odnosno prihva}aju sve te poruke na

suptilnoj, podsvjesnoj razini.

Upitate li prosje~nog gra|anina o koli~ini reklama na Trgu ili u Ilici - odgovorit }e vam protupitanjem tipa Zar tamo ima uop}e reklama?.

Na~in na koji reklame mijenjaju urbani okoli{ i na~in na koji se ljudi s tim

reklamama asociraju i prepoznaju odre|ene identitete naravno nije samo urbanisti~ko

pitanje. Fokus na image i pripadaju}u mu kulturu konzumiranja stvara ~itav

novi svijet u koji se mi jednostavno moramo uklopiti preuzimaju}i reklamirane

vrijednosti i ciljeve. Sveprisutna reklama utje~e na formiranje na{e slike svijeta;

ne samo nali~je ve} i najunutra{njija stremljenja i snove. Sve {to postoji

biva predstavljeno i konzumirano na isti na~in; ~ak i potencijalno subverzivni

elementi putem reklame bivaju uklopljeni, isprani i svedeni na isti nivo - nivo

robe. Zabavljaj druge, Budi u trendu, Rije{i se celulita, kupi ovo, kupi ono, ili

jednostavno- Just do it, vri{te poruke s reklamnih nosa~a, markiraju}i ne samo

javni gradski prostor ve} i na{u svijest.

Zar billboard kao mo}no politi~ko i medijsko sredstvo, moe posluiti za ru{enje vladaju}ih stereotipa?

S druge strane onima koji su svjesni njihova postojanja normalno je da se one

koriste isklju~ivo za komercijalne svrhe. Mali broj ljudi uop}e uvi|a {iri spektar

mogu}nosti iskori{tavanja ogla{iva~kih povr{ina (u edukativne, umjetni~ke,

sociolo{ke....svrhe). To se nikome ne isplati - a upravo to su posljedice

divljanja tranzicijskog kapitalizma, gdje gradski prolazi, zgrade, arhitektura

postaju nebitni, a u prvi plan izbijaju reklame (na ~elu s megabillboardima).

Vizualni praznik ujedno problematizira proslave i zbivanja oko praznika, blagdana,

festivala op}enito u dana{nje doba - {to je od njih nastalo kroz komercijalizaciju.

Imperativ kupovanja (prigodnih darova, opreme, odje}e) stavlja prava zna~enja

praznika i blagdana u pozadinu.

Danas je aktualno postavljati nevidljive stvari vidljivima (mikroskopske ili teleskopske veli~ine ve} dulje nisu nepoznanica), ali zato je ono {to je najo~itije postalo najmanje jasno i gomila informacija stvara {um koji prosje~an ~ovjek ignorira.

Kako bi se vizualnom komunikacijom kroz javne ogla{iva~ke (formalne i neformalne)

povr{ine u trajanju od jednog dana (transparenti na zgradama, jumbo, citylight i b1

plakati, tramvaji, autobusi, taxi..) moglo zna~ajno utjecati na promjenu svijesti?

Odabrani dan bi mogao postati svjetski Vizualni praznik koji bi se obiljeavao

svake godine - gdje bi svaki grad imao vlastitu interpretaciju, a zbivanja bi se

mogla pro{iriti na dan bez reklama na tv-u / radiu / novinama.. i dodatna zbivanja

kao {to su okrugli stolovi, kreativne radionice, statisti~ke ankete. dje~ji

edukativni program...

Zar ne bi trebao biti bijeli Zagreb grad? Kroz manifestaciju prigodno nazvanu Vizualni praznik mogu}e je obiljeavanje svjetskog dana grafi~kog dizajna ili se moze odrediti zaseban dan u godini. Mogu}i nosioci doga|aja su ICOGRADA na globalnoj razini, a na lokalnoj razini HDD.

Dok gradskoj upravi pred izbore panju odvla~e grafiti i grafiteri koji (prema

rje~ima europskih turista) jako nagr|uju grad, reklame (legalne i nelegalne)

ostaju donositi profit. Uklanjanje zna~enja slika, slova, brojeva ima za otkriti

stvarni identitet grada koji vi{e skriva ogromna koli~ina ogla{iva~kih povr{ina

nego {a~ica grafitera.

Grafitera kojima vjerojatno uop}e nije jasno za{to se Benetton ili Oujsko mogu potpisivati natpisima koji svjetle u mraku i iska~u iz zgrada dok bi se njih trpalo u zatvor za istu stvar.

Ideja o vizualnoj intervenciji u urbanoj sredini ima primarnu svrhu osvjestiti

razinu vizualnog zaga|enja prostora grada. Namjera je u~initi vidljivim oglasne

povr{ine u gradu koje su postale nevidljive. Odnosno postaviti pitanje {to je to

{to vidimo u gradu, a {to ne? Treba li nam taj dizajn i kakav je on to uop}e danas

u Zagrebu (kakofonija {arenih oglasa koji se trude nadglasati jedni druge, biti

{to provokativniji, {to jarkijih boja u svrhu {to boljeg isticanja - iako im to ne

koristi u praksi)?

Tako ispada da biti nametljiv i nije prednost, jer me|u tim {arenim papirima zaintrigirat }e nas onaj - bijeli.

Obey the Giant, Rick Poynor

Zagreb, modernost i grad, Fe|a Vuki}

Zagreb se mijenja, Vladimir Mattioni

/adbusters.org

/www.obeygiant.com, Frank Shepard Fairey

O boji, Nikola Tanhofer

01/02/03/04/05/06 Godi{njaci hrvatskog dizajna

Dizajn i moral, Zagreb, 2001

popis literature