mitovi u hrvatskoj ekonomiji – vedrana pribičević mag.oec

Mitovi o hrvatskoj ekonomijiPredavanje "Skeptici u pubu"

Vedrana Pribiµcevic

ZSEM

Sijeµcanj 2013

Vedrana Pribiµcevic (ZSEM ) Sijeµcanj 2013 1 / 30

Struktura predavanja

Sedam mitova o hrvatskoj ekonomiji

Mit o ekonomskom rastu

Mit o specijalizaciji

Mit o deprecijaciji i rastu izvoza

Mit o velikoj drµzavi

Mit o centralizaciji

Mit o obrazovanju

Mit o preprekama poduzetni�tvu

Zakljuµcak



Mit o ekonomskom rastu: Da bi, nakon silnih kra�a raznih politiµckihstranaka koje su elite dovodile na vlast sve od 1990. do danas, na buducimizborima dobili glasove vecine, narodu treba ponuditi ekonomski programkoji kreira rast od plus �est posto, te program koji ce svima jamµciti posao,besplatno zdravstveno osiguranje, besplatno �kolovanje i rast standardaod 500 posto.



µCinjenice o ekonomskom rastu u Hrvatskoj

BDP per capita (PPP) 2011.godine iznosio je 15954$

Program zagovara stopu rasta od plus �est posto i upeterostruµcenjeBDPa per capita(sa 15954$ na 79770$)

Koristimo jednostavnu forumulu eksponencijalnog rastayt = y0(1+ r)t

Sa konstantnom stopom rasta BDP per capita od 6%, Hrvatska biupeterostruµcila BDP per capita za cca 27.6 godina

Prosjeµcna stopa rasta BDPa per capita 1996-2011 je iznosila 3.08%,pa bi sa tom stopom rasta upeterostruµcila BDP per capita za cca 53godine

BDP per capita trebao rasti po stopi od 49,5% da bi se BDP percapita upeterostruµcio za jedno mandatno razdoblje (4 godine)



Rekorderi rasta

Drµzava Period Prosjeµcna stopa rasta BDP-a per capita Human development Index 2011

Oman 1966-1970 34.53% 0.705

Ekvatorijalna Gvineja 1996-2000 31.11% 0.537

Liberija 1996-2000 30.90% 0.329

Vanatu 1996-2000 30.61% 0.617

BiH 1996-2000 28.61% 0.733

HDI za Hrvatsku(2011) - 0.796

Niti jedna zemlja jo�nikada nije ostvarila stopu rasta BDPa percapita od 49,5%, a i one koje su ostvarile visoke stope rasta su zemljeu razvoju gdje je ekonomski rast iznimno volatilan - Easterly iStiglitz(2000)



Mit o specijalizaciji: Turizam kao jedan od najvaµznijih generatoragospodarskog rasta, u sinergiji s poljoprivredom moµze postati okosnicomhrvatske izvozne ekspanzije, �to znaµci da turizam u cijelosti ispunjava svojustrate�ku funkciju kad je u sluµzbi domace proizvodnje i �to veceg plasmanadomacih poljoprivrednih proizvoda.



Prostor proizvoda(Product space)

Figure: Atlas of Economic Complexity, 2010



Kompleksnost i ekonomski rast



Kompleksnost hrvatske ekonomije kroz vrijeme

Figure: Atlas of Economic Complexity, 1995-2010



Kompleksnost i ekonomski rast u Hrvatskoj



�to je Hrvatska izvozila 1995, a �to izvozi danas?

Figure: Atlas of Economic Complexity, 2010



µCinjenice o kompleksnosti hrvatske ekonomije

Product complexity rang/od 773 Revealed comparative advantage index

Maziva ulja 20 2.32

Brodovi 214 11.66

Lijekovi 150 1.53

Elektriµcni transformatori 313 15.58

Specijalne plutajuce platforme 575 16.76

Ra�nirani �ecer 586 10

Proizvodi od koµze 389 57.51

Hrvatska moµze proizvesti maziva ulja koja su vrlo kompleksan proizvod, ali u njemu nema posebice visoku otkrivenu

komparativnu prednost

Hrvatska ima relativno visoku otkrivenu komparativnu prednost u proizvodnji ra�niranog �ecera, ali je ra�nirani �ecer

relativno jednostavan proizvod

Hrvatska moµze ostvariti ekonomski rast ili sustizanjem vlastite kompleksnosti(dizajnom industrijske politike koja bi

resurse usmjerila u industrije koje proizvode �to kompleksniji proizvod- tipa maziva ulja ili lijekovi) ili akvizicijom novog

znanja(capabilities) da bi se mogli proizvesti novi kompleksniji proizvodi.



Mit o deprecijaciji i rastu izvoza: Opcenito, dobitnici su oni koji uvoze,gubitnici pak oni koji µzele izvoziti i oni kojima jeftinija uvozna robauni�tava domacu proizvodnju i izvoz. S vremenom dobitnici su se nauµcilina svoj unosni privilegirani poloµzaj kao na drogu i, razumljivo, brane ga, ito s velikim uspjehom. Pa se kaµze da je sad prekasno za uravnoteµzenjeteµcaja jer je ekonomija toliko eurizirana da deprecijacija ne dolazi u obzir.Bila bi katastrofalna, naime povecala bi tro�ak otplate kreditadenominiranih u eurima gra�ana, gospodarskih subjekata i drµzave i mnogibi zavr�ili u siroma�tvu i bankrotu. Stoga je opcija �status quo�iako jejasno da rigidan teµcaj izaziva daljnje gubljenje radnih mjesta, povecavazaduµzenost i u krajnjoj konzekvenciji prouzrokuje bankrot zemlje.



µCinjenice o hrvatskom sustavu deviznih teµcajeva i in�aciji

Hrvatska Narodna Banka vodi monetarnu politiku ciljanjem deviznogteµcaja; mogucnost centralne banke da neutralizira �okove ili isku�enjeda dozvoli in�aciju ograniµceno je odrµzavanjem ciljanog deviznog teµcaja

Ovakav naµcin vo�enja monetarne politike je prikladan ako centralnojbanci nedostaje kredibilitet, pa je potrebno provoditi politiku de facto�ksnog deviznog teµcaja naspram zemlje sa niskom in�acijom (EU) dabi se uvezla kredibilnost

Novµcana ponuda je tada odre�ena endogeno; koliµcina novca uopticaju je odre�ena ravnoteµzom na deviznom trµzi�tuPromjene teµcaja u maloj otvorenoj, visoko-euroziranoj ekonomijiimaju posljedice i na razinu cijena i na bilance banaka



Istraµzivanja o in�aciji, euroizaciji i "exchange ratepass-thorugh" efektu

Krznar, I. i Kunovac, D. (2010.): Utjecaj vanjskih �okova na domacuin�aciju i BDP - uµcinak prelijevanja �okova svjetskih cijena na proizvo�aµcke ipotro�aµcke cijene (izravno i neizravno preko promjene proizvo�aµckih cijena)znaµcajan. Svjetske cijene obja�njavaju najvecu proporciju varijacije domacihcijena ukljuµcujuci i indekse proizvo�aµckih i potro�aµckih cijena.

Krznar, I. (2011.): Analiza kretanja domace stope in�acije i Phillipsovakrivulja - empirijski rezultati ovog rada upucuju na zakljuµcak da su glavnedeterminantne kretanja domace in�acijepro�la i oµcekivana in�acija te realni graniµcni tro�ak koji uz udio radaukljuµcuje i strane, uvozne cijene.

Tkalec, M.(2012) :The Dynamics of Deposit Euroization in EuropeanPost-transition Countries: Evidence from Threshold VAR - deprecijacijadomace valute ima jaµci utjecaj na euroizaciju depozita od aprecijacijedomace valute



Istraµzivanja o in�aciji, euroizaciji i "exchange ratepass-thorugh" efektu

Tica, J. i Posedel, P.(2009) - Threshold Model of the Exchange RatePass-Through E¤ect - da bi se cijene odrµzale stabilnima, deprecijacija nesmije nikada prijeci 2.69% na mjeseµcnoj razini

Tica, J. i Nazifovski, L. (2012) - Utjecaj teµcajne politike na ekonomskuaktivnost u visoko zaduµzenoj zemlji - Rezultati ovoga rada su ukazali naµcinjenicu kako nepotpuni pass-through efekt i Marshall-Lernerov uvjet jesunuµzni, ali ne i dovoljni uvjeti kako bi deprecijacija nominalnog teµcajadjelovala na kratkoroµcno ubrzavanje stope rasta BDP-a. Razlog za efektsuprotan dodiplomskoj teoriji leµzi u efektu koji deprecijacija teµcaja ima narast kunskog iznosa otplate vanjskog duga sa deviznom klauzulom uprezaduµzenoj ekonomiji. Porast otplate vanjskog duga izazvan deprecijacijomje znatno veci od porasta neto izvoza izazvanog deprecijacijom, tako da jeprema procijeni neto efekt na BDP negativan.



Mit o velikoj drµzavi: Velika, slaba, skupa i nee�kasna hrvatska drµzava stvarje na�eg izbora i ne mora takva ostati.



BARS krivulja i optimalna veliµcina drµzave za ekonomskirast

Odstupanje veliµcine drµzave od e�kasne veliµcine drµzave(sa stanovi�ta ekonomskog rasta) moµze biti posljedica socijalnih

preferencija ili uloge drµzave kao redistributora dohotka i bogatstva

Bitna je e�kasnost drµzave, a ne njena veliµcina - how much bang for the buckVedrana Pribiµcevic (ZSEM ) Sijeµcanj 2013 18 / 30


Mit o centralizaciji: Moody�s je ocijenio i kako Zagreb svoj "bogati" statusu odnosu na ostale hrvatske gradove moµze zahvaliti prvenstveno visokomstupnju centralizacije u Hrvatskoj, odnosno µcinjenici da Vlada sredstvaslabo distribuira u ostale gradove i da se vecina novca slijeva u glavni grad.



Koje su µzupanije prosperirale 1971-2003? Centralizacijavs.decentralizacija


Mit o obrazovanju

Mit o obrazovanju: Hrvatska ima dobar sustav besplatnog javnogobrazovanja, od osnovno�kolskog do srednjo�kolskog pa sve dovisoko�kolskog obrazovanja.


Mit o obrazovanju

Ishodi obrazovanja



Mit o preprekama poduzetni�tvu: Hrvatska ima lo�institucionalni okvirkoji sprijeµcava ljude da se bave poduzetni�tvom.



Hrvatsko institucionalno okruµzenje

Figure: WEF Competitiveness report 2012-2013



Razlozi ulaska u poduzetniµcku aktivnost: prilika vs.nuµznost

Publikacija �to µcini Hrvatsku (ne)poduzetniµckom zemljom? GEM HRVATSKA 2002-2011


Zakljuµcak

Odre�ene simulacije pokazuju kako je Hrvatskoj prema optimistiµcnimprognozama (prosjeµcan rast od 5 posto) potrebno 29 godina da bidostigla prosjek EU-a (uz prosjekrasta EU-a od 2 posto).

Ako se u obzir uzme ne�to realniji rast od 3 posto, za dostizanjeprosjeka potreban nam je cijeli µzivotni vijek

Hrvatska ekonomija moµze ili povecati kompleksnost sa postojecimcapabilities, ili poku�ati dobiti nove capabilities


Zakljuµcak

Hrvatska je mala otvorena ekonomija gdje je razina domacih cijenapod snaµznim utjecajem uvoznih cijena, iako su domace cijene priliµcnone�eksibilne

Tro�kovi deprecijacije(otplata inoz.duga) su moµzda veci od koristideprecijacije(povecanje izvoza) - potrebna daljnja empirijska analiza,pogotovo DSGE modelima

Od veliµcine "drµzave" bitnija je e�kasnost - koju kvantitetu i kvalitetujavnih dobara drµzava osigurava za svoje gra�ane

Historijski gledano, uslijed transformacije i u postranz.periodu najvi�eje napredovala Me�imurska i Kopr.-kriµzevaµcka , a najvi�e jenazadovala Vukovarsko-srijemska µzupanija


Zakljuµcak

Fundamentalna znanja(matematika i prirodne znanosti) nisu nazadovoljavajucoj razini - lo�iji rezultati na me�.testovima znanja odzemalja sliµcnog stadija razvoja

Nedostatak poduzetniµckog duha nije samo posljedica lo�eginstitucionalnog okruµzenja, nego i razloga zbog kojih se pojedinciupu�taju u poduzetni�tvo; vi�e iz nuµzde, nego iz iskori�tavanja uoµceneprilike


Zakljuµcak

Hvala na paµznji!Pitanja?


mitovi u hrvatskoj ekonomiji – vedrana pribičević mag.oec

Documents