v. mediteranski korijeni filozofije

Download V. MEDITERANSKI KORIJENI FILOZOFIJE

Post on 31-Jan-2017

235 views

Category:

Documents

4 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Hrvatsko filozofsko drutvo

    odsjek za filozofiju FilozoFski Fakultet sveuilita u splitu

    S i m p o z i j

    V. MEDITERANSKI KORIJENI FILOZOFIJE

    UZ 300. OBLJETNICU ROENJA RUERA BOKOVIA

    24.26. oujka 2011.stara gradska vijenica

    Narodni trg, split

  • organizacijski odborProf. dr. sc. Mislav Kuko, predsjednik Organizacijskog odbora

    Marita Bri, prof., tajnicaMira Matijevi, poslovna voditeljica

    Prof. dr. sc. Pavo BariiProf. dr. sc. Dunja Jutroni

    Prof. dr. sc. Luka TomaeviDoc. dr. sc. Borislav DadiDoc. dr. sc. Hrvoje Relja

    Dr. sc. Toni KokiLjudevit Hanek, mag. struke

    organizatoriHrvatsko filozofsko drutvo

    Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet Sveuilita u Splitu

    simpozij se organizira uz potporuMinistarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske

    Filozofskog fakulteta Sveuilita u SplituSveuilita u Splitu

    Poglavarstva grada SplitaHrvatske turistike zajednice

    Turistike zajednice grada Splita

  • Sadraj

    Mislav Kuko, Uvod: V. Mediteranski korijeni filozofije . . . . . . 5

    Program simpozija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

    Saeci izlaganja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

    Adresar sudionika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67

  • 5

    Uvod

    V. MeDiTeRAnSKi KORiJeni FiLOzOFiJe

    Mislav kukoPredsjednik Organizacijskog odbora simpozija

    Mediteran je kolijevka zapadno-europske filozofije i znanosti koja, zajed-no s mediteranskim naslijeem hebrejsko-kranske religijske tradicije udara temelje zapadno-europske kulture i civilizacije. zapadna filozofija i znanost zapoinju svoj povijesni razvoj poetkom 6. st. pr. Kr. na istonoj obali Mediterana, u maolazijskim grkim kolonijama Miletu i efezu, te oblinjim otocima, potom se iri do eleje i Sicilije da bi svoj vrhunac posti-gla u Ateni, jednom od sredita antikog Mediterana. Daljnji razvoj antike filozofije, od helenizma do srednjovjekovne epohe, preko novih sredita filozofske misli Aleksandrije i Rima takoer je sudbinski vezan za Me-diteran. Stvaranje, sukobljavanje i meusobno proimanje mediteranskih kultura, specifini mediteranski multikulturalizam dao je bitno obiljeje daljnjem razvoju filozofije zapada. na drugoj strani, grka antika, heleni-stiko-rimsko naslijee, Bizant, orijentalne arapske tradicije, uz peat nove islamske religije presudno oblikuju i islamsko-arapsku srednjovjekovnu fi-lozofiju, kulturu i civilizaciju. Bizantinci su grku filozofiju prenijeli Ara-pima, a oni, posredstvom kriarskih ratova, preko svojih vodeih filozofa, Avicene, Averoesa, ibn Halduna, vratili europi u njoj ve zaboravljeno na-slijee Aristotelove filozofije.To su samo neke od poetnih premisa i naputaka za tematiziranje sadraja simpozija Mediteranski korijeni filozofije. Dakako ne i jedini. Sljedei as-pekt koji ulazi u tematski okvir simpozija odnosi se na utemeljenje hrvat-ske filozofije, koja se, kako u svojim poetcima tako i u najsjajnijim vrhun-cima, korijeni u mediteranskom dijelu svojega vieregionalnoga kulturnog identiteta. Poam od Hermana Dalmatina, preko Marka Marulia, pa do Matije Vlaia ilirika, Frane Petria i Ruera Bokovia, da spomenemo samo najznamenitija imena.

  • 6

    Trei sklop to ulazi u okvir teme simpozija odnosi se na filozofsko ali i in-terdisciplinarno promiljanje specifinosti mediteranskog multikulturnog prostora, esto tijekom povijesti optereenog vjerskim sukobima i meu-civilizacijskim napetostima, na jednoj strani, ali i toposa bogate tradicije, kulturnog stvaralatva, interkulturalnih susreta i meusobnih proimanja, prostora s velikim potencijalom meucivilizacijskog dijaloga, pomirenja i svekolikog napretka. S tim u svezi otvaraju se pitanja, teme i problemi koji se promiljaju na ovome simpoziju:

    Utjeu li mediteranski korijeni filozofije na nastanak i razvoj suvremene filozofije Mediterana?

    Filozofsko promiljanje mediteranskog multikulturalizma Poticaji mediteranske filozofije za utemeljenje globalnog ethosa kao

    pretpostavke meucivilizacijskog dijaloga Filozofija Mediterana kao globalizacijska paradigma

    Hrvatsko filozofsko drutvo i Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveuilita u Splitu organiziraju meunarodni filozofski i interdisciplinar-ni simpozij V. mediteranski korijeni filozofije, od 24. do 26. oujka 2011., i ove godine u prekrasnom renesansnom zdanju Stare gradske vijenice u Splitu, koja, kao ogledni primjerak mediteranske kulturne batine, savre-no korespondira s duhom i svrhom simpozija.Ovogodinje jubilarne V. Mediteranske korijene filozofije posveujemo 300. obljetnici roenja velikog hrvatskog i svjetskog filozofa i svestranog prirodoznanstvenika i humanista Ruera Josipa Bokovia, roenog u Du-brovniku 18. svibnja 1711. godine. Premda je uao u europsku kulturnu povijest kao astronom, fiziar, matematiar, graevinar, arhitekt, geodet, arheolog, diplomat i pjesnik, Bokovi je i danas najznamenitiji kao filozof prirode. iako je za ivota stekao svjetsku slavu kao univerzalni znanstve-nik, piui svoja glavna djela na latinskom jeziku, te postavi lanom mno-gih akademija i najviih znanstvenih ustanova engleske, Francuske, italije i Austrije, Bokovi je trajno ostao vezan uz Mediteran i svoj rodni Du-brovnik, o emu svjedoi injenica da se itava ivota dopisivao na svom materinskom hrvatskom jeziku sa sestrom Anicom i braom Barom i Bo-om. A u predgovoru svojega remek-djela Theoria philosophiae naturalis navodi da je, eui po Rijeci Dubrovakoj s prijateljem Marinom Sorko-eviem, doao na misao o mogunosti sinteze Leibnizove i newtonove koncepcije strukture materije. Sve to govori u prilog naem vjerovanju da su Mediteranski korijeni filozofije pravo mjesto za obiljeavanje obljetnice

  • 7

    ovoga znamenitog hrvatskog, mediteranskog, europskog i svjetskog filo-zofa i znanstvenika.O tome svjedoi i tematska usmjerenost odabranih priloga. Filozofi i znan-stvenici iz Hrvatske i inozemstva u desetak priopenja, u programu prvoga dana simpozija, analiziraju razliite aspekte i dimenzije Bokovieva filo-zofskog, znanstvenog i literarnog djela.U priopenjima s jubilarnih V. Mediteranskih korijena filozofije, uz priloge koji osvjetljavaju univerzalni duh naeg velikog filozofa i znanstvenika Ruera Bokovia, obuhvaen je iroki spektar razliitih aspekata pred-stavljene teme simpozija; od filozofijskog i kulturologijskog problematizi-ranja pojma Mediterana, do promiljanja mediteranskih korijena svjetske i hrvatske filozofije u rasponu od antike do suvremenosti. interdisciplinarni karakter simpozija predstavljen je i priopenjima koja, uz dominirajuu filozofiju, pokrivaju podruja kulturologije, religiologije, lingvistike, pjes-nitva, estetike, povijesti, ekonomije i fizike. U vie priopenja naglauje se specifini fenomen mediteranskog interkulturalizma; odnos, dijalog i paralele razliitih kulturnih, civilizacijskih, filozofskih i religijskih sastav-nica osebujnog multikulturalnog mediteranskog duha.O tematskoj relevantnosti Mediteranskih korijena filozofije, koju ve petu godinu zaredom slinim rijeima obrazlaemo, kao i o uspjenom etabli-ranju simpozija na filozofskoj karti Hrvatske i Mediterana, svjedoi i za-mjetan interes uglednih filozofa i znanstvenika iz raznih dijelova Hrvatske, kao i iz blieg inozemstva iz zemalja mediteranskog i regionalnog okruja: Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije i Srbije.Objavljeni tematski blokovi s prethodnih Mediteranskih korijena filozofije u asopisu Filozofska istraivanja br. 107 i 116, kao i opsean zbornik Filozofija mediterana, u izdanju Hrvatskog filozofskog drutva i Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu, dakle ve tri ugledne edicije objavljenih radova, neprijeporno potvruju da na simpozij ostavlja zamje-tan materijalni i duhovni trag, kako u Hrvatskoj, tako i u iroj regiji. Vje-rujemo da smo na dobrom putu i da e se odjeci sljedeih Mediteranskih korijena filozofije postupno iriti itavim Mediteranom.

  • PROGRAM SIMPOZIJA

  • 11

    etvRtak, 24. oujka 2011.

    09.0009.30 otvaranje skupa i pozdravne rijei

    Mislav kuko, predsjednik Organizacijskog odboralino veljak, predsjednik Hrvatskog filozofskog drutvaivica Martinovi, ravnatelj instituta za filozofijuMarko trogrli, dekan Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Splituivan pavi, rektor Sveuilita u Splitueljko kerum, gradonaelnik grada Splita

    09.3009.45 Dragan poljak, Franjo sokoli, Mirko Jaki (Split): znaaj Ruera Bokovia u razvoju ideje polja u klasi-noj elektrodinamici

    09.4510.00 tomislav petkovi (zagreb): Bokovieva Teorija o jed-noj sili i apercepcije estica u filozofiji prirode. Ogled o 300. obljetnici roenja

    10.0010.15 eljko kuljevi (zenica): Bokovi kao etiar. Malizam i indiferentizam: (ne)mogui utjecaj na Branislava Petro-nijevia

    10.1510.30 alen tafra (Pula): Dodir Mediterana i istone europe u svjetlu filozofske geografije

    10.3010.45 Devad Drino (zenica): Putopisac Ruer Bokovi

    10.4511.15 Rasprava

    11.1511.45 Stanka za kavu

    11.4512.00 lucijana armanda (Split): englesko-mediteranske knji-evne veze Ruera Bokovia i Josipa Torbarine

    12.0012.15 ivana tomi Feri (Split): Dr. Julije Bajamonti (1744.1800.) i Ruer Bokovi (1711.1787.) hrvatski enciklo-pedisti 18. stoljea

    12.1512.30 Jevgenij paenko (zagreb): nacionalni pisac izvan po-vijesti nacionalne knjievnosti: Kriani, Bokovi

  • 12

    12.3012.45 sead ali (zagreb): O determinizmu i tehnodeterminizmu12.4513.00 zlatko Juras (Podstrana): Od Bokovia do einsteina

    13.0013.30 Rasprava

    13.3015.30 Stanka za ruak

    15.3015.45 pavo Barii (Split): Fama glasnica istine ili privida?15.4516.00 eljko kaluerovi (novi Sad): Pravilnost i ritam evo-

    lucije pravde u Orestiji16.0016.15 zoran arsovi (Banja Luka): Prostor polisa i roenje f