mediteranski korijeni mediteranski obzori hrvatske filozofije . . . 235 dragan ... potrebno je...

Download MEDITERANSKI KORIJENI MEDITERANSKI OBZORI HRVATSKE FILOZOFIJE . . . 235 Dragan ... potrebno je definirati

Post on 24-Oct-2019

5 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Z B O R N I K R A D O VA

    MEDITERANSKI KORIJENI FILOZOFIJE

  • IZDAVAČ

    Filozofski fakultet, Split Hrvatsko filozofsko društvo

    ZA IZDAVAČA

    Zdravko Radman

    UREDNICI

    Mislav Kukoč Marita Brčić Kuljiš

    IZVRŠNA UREDNICA

    Mira Matijević

    RECENZENTI

    Sulejman Bosto Lino Veljak

    TAJNICA

    Mira Matijević

  • MEDITERANSKI KORIJENI FILOZOFIJE

    Urednici Mislav Kukoč

    Marita Brčić Kuljiš

    Hrvatsko filozofsko društvo Zagreb, 2016.

  • SADRŽAJ

    I. OD MYTHOSA DO LOGOSA . . . . . . . . . . . . . 7

    Mislav Ježić: Jesu li Tvorac i njegov Svemir u Platōnovu Timaiju zamisli sredozemnoga podrijetla? . . . . . . . . . . . . . 9 Željko Kaluđerović: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pravilnost i ritam evolucije pravde u Orestiji . . . . . . . . . 29 Vladimir Rismondo: Grčki mit o Kleobisu i Bitonu kao izvor ranog poimanja ethosa . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 Saša Horvat: Pojam zaborava u platona . . . . . . . . . . 51 Dafne Vidanec: Aristotelova ideja nepokretnog pokretača: komparativno-refleksivni pristup problemu . . . . . . . . . 71 Ivan Dodlek: Aristotelovo određenje tragičnoga . . . . . . . 93 Slobodan Stamatović: K antičkim korijenima prozodije . . . . 101

    II. MULTIKULTURALIZAM MEDITERANA . . . . . . . . 123

    Daniel Bučan: Avicenna i problem bitka . . . . . . . . . . 125 Vladimir Jelkić: Mediteranski toponimi u Nietzscheovim spisima 141 Katarina Rukavina: Mimesis i apstraktna umjetnost . . . . . . 155 Zrinka Podhraški Čizmek: Ženski univerzum hodočašća u mediteranskom kontekstu . . . . . . . . . . . . . . . 165 Katarina Dalmatin: Grytzko Mascioni: Svijet stare Grčke kao intimni orijentir i ogledalo naše epohe . . . . . . . . . 203 Alen Tafra: Dodir Mediterana i Istočne Europe u svjetlu »filozofske geografije« . . . . . . . . . . . . . . . . . 221

  • SADRŽAJ

    6

    III. MEDITERANSKI OBZORI HRVATSKE FILOZOFIJE . . . 235

    Dragan Poljak, Franjo Sokolić, Mirko Jakić: Znanstveno-filozofski aspekti Boškovićeva djela i utjecaj na razvoj klasične i moderne fizike . . . . . . . . . . . . . . . . 237 Ivana Tomić Ferić: Julije Bajamonti i Ruđer Bošković – hrvatski enciklopedisti 18. stoljeća . . . . . . . . . . . . 259 Lucijana Armanda: Englesko-mediteranske književne veze Ruđera Boškovića i Josipa Torbarine . . . . . . . . . . . . 287 Enis Zebić: Prve moderne recepcije Machiavellija u Hrvatskoj – Krišković i Tresić Pavičić . . . . . . . . . . . . . . . . 299 Radomir Videnović: Vuk-Pavlovićevo tumačenje značaja i motiva južnoitalijanskog presokratovskog mišljenja . . . . . 313

    IV. MEDITERANSKA FILOZOFIJA ALBERTA CAMUSA . . . . 319 Henning Ottmann: Mediteransko mišljenje . . . . . . . . . 321 Gottfried Kuenzlen: Albert Camus und das Mittelmeerische Denken 327 Mislav Kukoč: Mediteransko mišljenje Alberta Camusa i filozofija povijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339 Anita Lunić: Između književnosti i filozofije: egzistencijalizam mediteranskog kruga . . . . . . . . . . . . . . . . . . 355

  • 165

    ZRINKA PODHRAŠKI ČIZMEK Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Poslijediplomski doktorski studij,

    Humanističkih znanosti zri.pod1@gmail.com

    Ženski univerzum hodočašća u mediteranskom kontekstu

    Sažetak

    Ovaj rad u traženju izvorišta pojma svetog od prapovijesti do danas, te kroz komparativni pristup povijesti religija (od Mircea Eliade do Juliena Riesa) koje su nastale na medite- ranskom prostoru, želi preispitati kada i kako je čovjek u potrazi za božanstvenim postao Homo religiosus. U analizi rada arheologa, povjesničara religija, (paleo)antropologa istražuju se prvi oblici ženskih likova obožavanja: od Velike Majke i radova Marije Gimbutas te Giovannija Lilliua. Zatim od egipatskih božica do velikih ženskih likova u židovstvu, od prvih hodočasnica u kršćanstvu, sv. Helene i Egerije do predislamskih božanstvenih likova u islamu, te njihov odnos prema ženi hodočasnici. Predstavljaju se zajedničke crte u štovanju ženskih figura u prapovijesti i na samim počeci- ma velikih objavljenih vjera do primjera sadašnjice: multikulturalizam i multireligioznost hodočašća Majci Božjoj u Rimu žena raznih kultura i vjera koje pripadaju tom istom Medi- teranu i koje prepoznaju u njoj sveopću Mater.

    Ključne riječi Sveto, Homo religiosus, hijerofanije, Velika Majka, židovstvo, matrijarhat, kršćanstvo, Egerija, predislamske božice, Majka Božja

    1. Uvod

    Hodočašće kao izraz ljudskog traganja za »drugim« i drukčijim, za božan- skim i svetim zahtijeva pristup koji u sebi obuhvaća istraživačka iskustva i do- sege raznih znanosti koje se bave čovjekom i njegovom vjerom. U tom smislu potrebno je definirati okvire pojma svetog kroz povijest i komparativno u svim ljudskim društvima. Iz toga proizlazi nužnost širokog interdisciplinarnog pristu- pa materiji putem povijesti, arheologije, povijesti religija, komparativne povijesti religija, fenomenologije religija, religijske i simboličke antropologije te religijske sociologije i dakako svih njihovih pomoćnih znanosti.

  • ZRINKA PODHRAŠKI ČIZMEK

    166

    Ako nas povijest uvodi u strogo determinirane koordinate povijesne analize i sinteze, a arheologija nas približava ostacima prošlosti, povijest religija otvara prostor disciplini čiji je specificum temeljno poznavanje različitih vjera od njiho- vih početaka do današnjih dana. Komparativna povijest religija traži i proučava različitosti i sličnosti vjerskih pojava koje fenomenologija religija pokušava razu- mjeti proničući u samu njihovu bit. Religijska i simbolička (paleo)antropologija smješta pojam svetoga u centar ljudskog bića i djelovanja te ukazujući na nera- skidivu poveznicu čovjeka s društvom u kojemu živi, otvara vrata religijskoj so- ciologiji koja osvjetljuje kako Homo religiosus izražava svoju potrebu za svetim kroz društvo i prema društvu kojemu povijesno i zemljopisno, dakle kulturno, pripada.1

    Ovaj rad u traženju izvorišta pojma svetog od prapovijesti do incipita veli- kih objavljenih vjera, te kroz komparativni pristup povijesti religija, želi preis- pitati kada i u kojim se oblicima taj pojam pronosio kroz ženske manifestacije, bilo da se radilo o božanskome ili ljudskom, to jest o svetome u ženskom liku ili o ženama kao subjektima religioznog traganja, to jest hodočašćenja; te ujedno da li je taj pojam u ženskom liku prepoznatljiv još i danas od strane žena hodo- časnica.

    Kako je riječ o traganju od prapovijesnog doba, u kojemu se čovjek izraža- vao preko slikarija, kipova i raznih artefakata, koristit će se u velikom broju slike tih istih s nakanom da ih se dalje uspoređuje s onima iz povijesnog doba, a na kraju i s današnjima.2

    2. Homo religiosus i pojam svetoga

    Potraga unatrag u vremenu za prvim znakovnim izričajima čovjeka, koji se susreće s »potpuno drukčijim«, s »numinoznim«, s hijerofanijama, dakle manifes-

    1 Vezano za razvoj proučavanja religija, teorija i metodologija vidi: Aldo Natale TERRIN, Uvod u komparativni studij religija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2006, str. 7–27; Mircea ELIADE, Trattato di Storia delle Religioni, Edizioni Boringhieri, Torino 1976; Georges DUMÉZIL, »Prefazione« u Eliade, Mir- cea, Traité d’histoire des religions, Paris 1949, str. 5–10 ; Ernesto DE MARTINO, »Prefazione« u Eliade, Mircea, Trattato di storia delle religioni, Torino 1954, str. VII-X.; Julien RIES, Il sacro nella storia reli- giosa dell’umanità, Jaca Book, Milano 2012, str. 7–10, 13–104, 243–247; Julien RIES, L’uomo religioso e la sua esperienza del sacro, Jaca Book, Milano 2007, str. 3–11, 499–560 (s vrlo bogatom bibliografijom); Julien RIES, L’uomo e il sacro nella storia dell’umanità, Jaca Book, Milano 2007, str. 257–319, ; Julien RIES, Alla ricerca di Dio. La via dell’antropologia religiosa, Manuali di Teologia Cattolica, Jaca Book, Vol. 1, Milano 2009, str. 1–59; Zrinka BLAŽEVIĆ, »Suvremena religijska historija: teorijska polazišta, metodološke smjernice i istraživačke perspektive«, Croatica Christiana Periodica, Vol. 34 No. 66, 2010, str. 139–152; Religije svijeta, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1998, str. 14–22;

    Vezano za teorijske modele hodočašća osim navedenog Riesa vidi: Carmelina Chiara CANTA, Sfon- dare la notte: religiosità, modernità e cultura nel pellegrinaggio notturno alla Madonna del Divino Amore, Collana di sociologia, Franco Angeli, Milano 2004, str. 25–34.

    2 S obzirom na autorska prava s kojima je materijal zaštićen, iznose se one slike koje su različite svjetske institucije dale na korištenje putem weba, a na dobrobit širenja znanja.

  • Ženski univerzum hodočašća u mediteranskom kontekstu

    167

    tacijama svetog (koristeći pojmove koje su uveli Rudolf Otto i Mircea Eliade3) dovodi nas do Homo habilisa od prije više od 2 milijuna godina koji po svojim sposobnostima i usvojenim tehnikama pokazuje da posjeduje simboličku i krea- tivnu svijest.

    Paleoantropolog Yves Coppens, tvrdi da »čovjek, po prvi puta u povijesti života, širi svoj teritorij i svjestan je da zna«.

Recommended

View more >