Kolegij: Hrvatski publicistiKolegij: Hrvatski publicisti

Sveučilište J.J. Strossmayera u OsijekuOdjel za kulturologiju

Kulturalni menadžment

Student: Mirjana ŽalacMentor: Doc.dr.sc. I.Šola

U Osijeku, 2014.

O autoruO autoru

Bibliografske crticeBibliografske crtice O djeluO djelu

Sadržaj i podjela djelaSadržaj i podjela djela

UvodUvod

Bosanskohercegovački i hrvatski

pisac, publicist Rođen u Mostaru 1932. Među najprevođenijim hrvatskim

književnicima Najpoznatije djelo „Mediteranski

brevijar” Bitan utjeca na rani odgoj u

katoličkoj sredini imala je njegova majka

Studij francuskog jezika i književnosti započeo u Sarajevu, završio u Zagrebu, a doktorirao u Francuskoj

Nositelj je brojnih odlikovanja npr. Reda Danice hrvatske

Predrag Predrag MatvejevićMatvejević

"Sartre"

"Razgovori s Krležom" "Prema novom kulturnom stvaralaštvu"

"Književnost i njezina društvena funkcija" "Te vjetrenjače"

"Jugoslavenstvo danas" "Otvorena pisma"

"Mediteranski brevijar" "Istočni epistolar"

"Gospodari rata i mira" "Druga Venecija"

BibliografijaBibliografija

Prvo izdanje Mediteranskog

brevijara izašlo je u Zagrebu 1987. godine, slijedilo je drugo 1990., ubrzo potom i treće 1991. Sva tri objavio je Grafički zavod Hrvatske.

Knjiga je dočekana s pohvalama međunarodne kritike i dobila veći broj nagrada u svijetu

djelo "Mediteranski brevijar" prevedeno je na 23 jezika

„„Mediteranski Mediteranski brevijar”brevijar”

„Mediteranski brevijar” je recenzirao pjesnik

Jure Kaštelan „Neodoljivo raspiruje žeravice naših znatiželja,

analogije doživljaja, znanja i saznanja. Snaga teksta je u tome što nas prenosi u izvantekstualni realitet, mitski, povijesni jasno-stvarni i nadstvarni .. Slika se nadovezuje na sliku ,a misao na misao, činjenica na činjenicu. Matvejević izbjegava definicije. On otvara prozore Suncu.”

U Mediteranu Matvejević otkriva više ono što sjedinjuje nego ono što razdvaja. Istodobno oblikuje raskošnu viziju Srednje Europe kao Europe posredovane Mediteranom.

Brevijar (lat. brevis = kratak) je knjiga

svakodnevnih molitava za klerike i redovnice (časoslov).

Za brevijarima se prvi put javila potreba kod franjevaca koji su, kao misionari, velike molitvene knjige sveli na jednu kraću, da bi je lakše nosili na svojim putovanjima i tako uvijek mogli imati uz sebe.

Dijelovi knjige:Dijelovi knjige: BrevijarBrevijar KarteKarte GlosarGlosar

SadržajSadržaj

Mol,otoci,Lučke kapetanije,ostatci nekadašnjih

mora( Panonsko),Valovi,Morske struje, oblaci,Obale,zaljevi,svjetionici,ribari,vrste zemlje,stanovnici,mediteranske psovke,mjere i utezi,mediteranske tržnice i solane,uljarski zanat,katran,krstarenje brodom,narodi

1. Brevijar1. Brevijar

„Karte su postojale od davnina samo ne znamo kakve su bile” Karta je bila dio strategije i pomorski narodi su je čuvali u tajnosti „Mediteran nije samo more i rub zemlje uz njega.” Nemoguće je zanemariti jedno od toga npr. Grcima se osvetilo što su

zanemarili zemaljske putove, a Rimljani su svoje koristili i osvojili više od mora

Kršćanstvno nije poticalo plovidbu- crkveni su oci vjerovali u kartu T-O na kojoj je uski krak slova T predstavljao Mediteran između triju kontinenata,a slovo O oceansku rijeku što okružuje zemaljsku ploču

Velike su karte nastajale uz podršku moći „Povijest Mediterana određivala je prirodu karte, karta je potvrđivala

samu povijest.”

2. Karte2. Karte

Sažimanje većeg broja pojmova obrađenih u djelu Pomnije prikazuje određene pojmove Glosari imaju više slobode od riječnika- mogu

se čitati na preskok- što kome treba i kako se kome svidi

3. Glosar3. Glosar

„Povijest Mediterana već ja napisana.Povijest Mediterana već ja napisana.

Mediteran je stvarniji od mita.Mediteran je stvarniji od mita. Mediteran nije samo zemljopis.Mediteran nije samo zemljopis.

Mediteran je više od pripadnosti.Mediteran je više od pripadnosti. Mediteran je golemi arhiv i velika grobnica.Mediteran je golemi arhiv i velika grobnica.

Na Mediteranu tijelo stari brže od duha.Na Mediteranu tijelo stari brže od duha. Mediteran je strastan kolekcionar.Mediteran je strastan kolekcionar.

Mediteranstvo se ne nasljeđuje, nego Mediteranstvo se ne nasljeđuje, nego stječe.”stječe.”

MediteranMediteran

Matvejević, P., „Mediteranski brevijar”,

Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1991.

LiteraturaLiteratura