tcp auditorne-vjezbe 2011-03-03

Prezentacija auditorne vježbe 3.3.2011.

Tehnologija cestovnog prometa 1

Temeljne teorijske postavke iz kolegija:

TEHNOLOGIJACESTOVNOG

PROMETA

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTIPREDDIPLOMSKI STUDIJ

PROMET USMJERENJE CESTOVNI PROMETUSMJERENJE GRADSKI PROMET

Prezentaciju priredio:

Mr. sc. Veselko Protega

2010/2011 TEHNOLOGIJA CESTOVNOG PROMETA2

TEMELJNE TEORIJSKE POSTAVKE

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI, ZagrebKatedra za tehnologiju cestovnog prometa

1. OPĆENITO O TEHNOLOGIJI PROMETA

2. OPĆENITO O TEHNOLOGIJI CESTOVNOG PROMETA

3. OPĆENITO O ELEMENTIMATEHNOLOGIJE CESTOVNOG PROMETA

4. PRIJEVOZNA SREDSTVA KAO ELEMENTTEHNOLOGIJE CESTOVNOG PROMETA




OPĆENITO O TEHNOLOGIJI PROMETA


Suvremeni trend brzog razvoja i intenzivne globalizacije prometnoj funkciji pridaje veću važnost:

“Prijevozni i transportni procesi najveća su šansa racionalizacije nacionalnih i svjetskog gospodarstva”

Promatrajući prometnu funkciju kao aktivnost ukupnoga gospodarenja, razvidno je da ni jedan proizvodni proces ne može postojati bez prometnog sustava




Što je to tehnologija prometa?

Tehnologija od grčke riječi (tehnika + logos) = znanost o načinu prerade sirovina u gotove proizvode tj. obuhvaća sve procese koji se pojavljuju tijekom promjene mjesta robe ili putnika od izvora do cilja; iz toga proizlazi da bi u sklopu tehnologije prijevoza trebalo osigurati optimalno korištenje svih resursa koji omogućuju postavljenu zadaću prijevoza






"Tehnologija prometa je znanstvena disciplina koja proučava načine i postupke prometne proizvodnje, odnosno prijevoznih procesa“

Tehnologijom prijevoza rješavaju se problemiu procesima pružanja usluga uz trajno prilagođavanje korisniku i prirodi, odnosno okruženju

Unatoč tome nedovoljno su korištene kvantitativne metode u spoznavanju zakonitosti




Tehnologija prometa kao sustav

Proučavajući pitanje sustava nalazimo da bi sustav trebalo definirati kao cjelinu koja svojim djelovanjem opravdava takvo postojanje

Tehnologija prijevoza pripada skupini realnih tehnoloških sustava; elementi tog sustava: strojevi, uređaji, oprema, predmeti prijevoza (supstrat), vrijednosni kriterij (tehnički, ekonomski, moralni i svi drugi), infrastrukturni objekti, informacije, kadrovi najrazličitijih struka, podaci i dr.






Tehnologija prometa kao aktivnost

Tehnologija prometa je kao aktivnost, u funkciji proizvodnje i potrošnje te rekreacije ili aktivnost determinirana korisnicima usluga, davateljima usluga te infrastrukturom











TEHNOLOGIJA CESTOVNOG PROMETA


Osnovni elementi tehnologije cestovnog prometa

OKRUŽENJE

TEHNOLOGIJA PROMETA


TRANSPORTNI SUPSTRAT(ROBA, PUTNICI)

TEHNIKA - SREDSTVATRANSPORTNI UREĐAJI

INFRASTRUKTURA




Elementi tehnologije cestovnog prometa u širem smislu


SUPSTRAT

PRIJEVOZNA I MANIPULACIJSKA SREDSTVA

INFRASTRUKTURA

TRANSPORTNI UREĐAJIINFORMACIJSKI SUSTAVGOSPODARSKI SUSTAV






Prometna proizvodnja kao rezultat procesa koji se odvijaju tijekom njezina djelovanja

TEHNOLOŠKIPROCESI

INPUT OUTPUT




Funkcioniranje tehnologije cestovnog prometapromatrano kroz strukturu sustava

PROMETNA TEHNOLOGIJA

SUPSTRAT PRIJEVOZA

SREDSTVA PRIJEVOZA

INFRASTRUKTURA

TRANSPORTNI UREDAJI

SUSTAV INFORMACIJA

GOSPODARSKI ODNOSI






Suvremena tehnologija kao pojednostavljeni sustav

xx

x y

y12

nn




Značajke tehnologije cestovnog prometa:

• složenost

• međuovisnost

• dinamičnost

• interdisciplinarnost

• otvorenost

• stohastičnost poremećaja













Supstrat kao element tehnologije cestovnog prometa

Riječ supstrat potječe od latinske riječi substratus -podastrt prema Klaiću znači jednostavnu materijalnu osnovu različitih pojava ili procesa, stoga se koristi i pojam predmeta prijevoza






Bitna obilježja predmeta prijevoza:

• količina robe,

• broj putnika,

• struktura robe,

• struktura putnika,

• pripadajuća sredstva prijevoza - sklonost prema prijevoznim sredstvima

• pripadajuća tehnologija - sklonost prema tehnologiji




Roba se obzirom na sklonosti prema pojedinim oblicima prijevoza i tehnologijama dijeli na:

• generalni teret

• masovni teret (rasuta + tekuća roba)

pri čemu se generalni teret nadalje dijeli na:

• klasični generalni teret

• ostali komadni generalni teret






Na pripadnost robe pojedinim robnim skupinama utječe njena vrijednost, količina i masa te troškovi i kvaliteta prijevoza

U tom kontekstu se za cestovni promet navodi da "...osigurava prijevoz robe od vrata do vrata, često sa znatnim uštedama u vremenu, većom učestalošću polazaka, manjim oštećenjima i gubicima robe, uštedama u pakiranju i rukovanju




Transportni uređaji kao element tehnologije cestovnog prometa

Transportni uređaji su paketi, palete i kontejneri

Transportni uređaj može biti i drugi uređaj pa i dio prijevoznog sredstava ili čak cijeli prijevozno sredstvo ako ima funkciju očuvanja pretpostavljene jedinice prijevoza i ukoliko je taj uređaj u funkciji prijevoznog ili transportnog procesa






Osnovni elementi podsustava Transportni uređaji

TEHNOLOGIJA PROMETA

TRANSPORTNI UREĐAJI

PALETA

KONTEJNER

PAKET




Transportni uređaji kao element tehnologije cestovnog prometa

Transportni uređaji osiguravaju:

• pojednostavljenje procesa,

• opće smanjenje troškova,

• povećanje sigurnosti supstrata,

• povećanje sigurnosti operativnog osoblja,

• humanizaciju rada operativnog osoblja i dr.






Paket kao element tehnologije cestovnog prometa

Osnovno obilježje paketa ili transportnog pakiranja je što nakon obavljenog procesa prijevoza postaje suvišno i što ga eventualno treba zbrinuti

Paket omogućuje optimalno iskorištavanje gabaritnih dimenzija ostalih, većih, transportnih uređaja




Prijevozno (transportno) pakiranje ima specifičnu funkciju i zadaću:

1. zadovoljiti uvjete raznošenja i prijevoza po težini, veličini i obliku,

2. osigurati pogodnost za rukovanje i raspoznavanje,

3. osigurati da i u prijevozu može obaviti propagandnu funkciju,

4. osigurati prilagođenost transportnim uređajima po veličini i obliku,

5. osigurati lako otvaranje i zatvaranje.






Modeli slaganja paketa na paletu 800 x 1200 mm




Paleta kao element tehnologije cestovnog prometa

Paleta je naprava izrađena od različitih materijalas osnovnom zadaćom da omogući formiranje optimalne jedinice manipulacije






Učinci što ih omogućuje paleta su:

• smanjenje početno-završnih troškova

• smanjenje troškova skladištenja

• smanjenje proizvodnih troškova

• povećanje mogućnosti primjene pretovarnih strojeva

• smanjenje oštećenja robe

• smanjenje vremena prijevoza i dr.

• smanjenje radne snage i ručnog rada

• povećanje sigurnosti radnika na radu

• smanjenje energije

• smanjenje troškova ambalaže




Manipulacijska sredstvakao element tehnologije cestovnog prometa

Prekrcajno-prijevozne aktivnosti sastavni su dio prijevoznih procesa, a sredstva kojima se obavljajute manipulacije trebaju pratiti obilježja supstrata, transportnih uređaja i značajke prijevoznih sredstava






Infrastrukturakao element tehnologije cestovnog prometa

Pod infrastrukturom se podrazumijevaju statički objekti čije je postojanje nužno za odvijanje prijevoznog procesa

Kriterij pripadnosti infrastrukture tehnologiji cestovnog prometa temelji se na načelu funkcionalnosti prema kojemu infrastruktura utječu ili omogućuje odvijanje prijevoznog procesa




Objekti infrastrukture kao elementi tehnologije cestovnog prometa

INFRASTRUKTURA


TERMINALI

OPERATIVNI OBJEKTI SUPSTRATA

SMJEŠTAJNO-SERVISNI OBJEKTI

PROMETNICE






Infrastruktura kao element tehnologije cestovnog prometa

Infrastrukturi pripadaju:

• cestovne prometnice

• terminali

• operativne površine koje služe za smještaj i tehnološku obradu supstrata na njegovu putu od izvora do cilja

• operativne površine i objekti koji služe za smještaj i održavanje prijevoznih i manipulacijskih sredstava




Terminal kao element tehnologije cestovnog prometa

U tehnološke operacije terminala su svrstane:

• operacije koje se pojavljuju pri izravnom i neizravnom prekrcaju

• kretanje prijevoznih sredstava u operativnoj zoni

• raspored mehanizacije za manipulacije

• obavljanje potrebnih pregleda (carinski, tehnički, fitopatološki, sanitetski, veterinarski)

• skladištenje tereta






Operativne površine koje služe za smještaj i tehnološku obradu supstrata na njegovu putu od izvora do cilja




Ciljevi tehnologije cestovnog prometai uvjeti njihova ostvarivanja

SUPSTRAT

SREDSTVA

INFRASTRUKTURA

KADROVItehnologijatransporta

subjektivniobjektivni

UvjetiPostupci

Ostvarenje cilja

Racionalizacijatransporta

CILJ






Globalni ciljevi tehnologije cestovnog prometa

• povećanje prijevoznih sposobnosti prijevoznih sredstava

• povećanje prilagodljivosti cestovnih prijevoznih sredstavadrugim granama prijevoza

• sniženje operativnih troškova

• smanjenje nesreća

• smanjenje vremena prijevoza




Uspješnost upravljanja prijevoznim procesom

Ekonomska uspješnost je funkcija jediničnog učinka i njegove cijene

Učinkovitost se ostvaruje:obavljanjem prijevoza uz minimalne troškove ili povećanjem učinkovitosti uz zadržavanje jediničnog troška






Prijevozni proces

Prijevozrobe

Operacija ukrcajasupstrata

Ukrcajrobe

Iskrcajrobe




Prijevozni proces

Prijevozrobe

Operacija prijevozasupstrata

Ukrcajrobe

Iskrcajrobe






Prijevozni proces

Prijevozrobe

Operacija iskrcajasupstrata

Ukrcajrobe

Iskrcajrobe




Dijagram toka prijevoznog procesa s primjenom paleta

premještanje palete s ukrcajemu cestovna prijevozna sredstva

prijevoz cestovnim prijevoznimsredstvima

iskrcaj (skladištenje) prekrcaj

prijevoz drugim prijevoznimsredstvima

formiranje opterećene palete

pakiranje u proizvodnji

obilježje supstrata






Transportni proces

Priprema transportnog

procesa

Pripremaprijevoznog

procesa

Završetaktransportnog

procesa

Obrada prijevoznog zahtjeva (subjekti i relacija prijevoza)Analiza obilježja supstrata (dimenzije, masa, količina)Analiza resursa procesa (elementi tehnologije cestovnog prometa)

Prijevozniproces




Transportni proces


procesa

Pripremaprijevoznog

procesa


procesa

Izbor prijevoznog putaIzbor prijevoznog sredstvaSortiranje (komisioniranje ) supstrata prije ukrcaja

Prijevozniproces






Transportni proces


procesa

Pripremaprijevoznog

procesa


procesa

Fakturiranje pružene uslugeReklamacija pružene usluge

Prijevozniproces






3. OPĆENITO O ELEMENTIMA TEHNOLOGIJE CESTOVNOG PROMETA






Informacije o uspješnosti djelovanja prijevoznihsredstava mogu upozoravati na subjektivneslabosti nositelja operativnog procesa, ali i naslabosti uvjetovane objektivnim ograničenjima,stoga se analizom pokazatelja rada prijevoznihsredstava mogu detektirati, a potom eventualnoi otkloniti poremećaji u odvijanju prijevoznihprocesa

Analiza djelovanja prijevoznih sredstava



Praćenje rada prijevoznih sredstava zadaća je tehnologa s ciljem postizanja uspješnijeg

poslovanja voznog parka

Analiza djelovanja prijevoznih sredstava





Prijevozna se sredstva, gledano vremenski, nalaze na radu, u pričuvi ili na održavanju (servisi).

gdje je :PSk - sva prijevozna sredstva koja se vode u knjigovodstvuPSr - prijevozna sredstva na raduPSp - prijevozna sredstva u pričuviPSn - prijevozna sredstva nesposobna za rad (neispravna)

Vremenska analiza djelovanja prijevoznih sredstava

nprk PSPSPSPS



Obzirom na sposobnost (ispravnost) prijevozna sredstva se dijele:

gdje je :PSs - sposobna prijevozna


nsk PSPSPS

prs PSPSPS





Svako prijevozno sredstvo, u promatranom vremenskom razdoblju Dk, može biti sposobno, ali i nesposobno (neispravno) za rad:

gdje je :Ds - sposobni dani prijevoznog sredstvaDn - nesposobni dani prijevoznog sredstva


nsk DDD



Vrijeme u kojemu je prijevozno sredstvo sposobno za rad može provesti na radu ili u pričuvi:

gdje je:Dr - dani prijevoznog sredstva na raduDp - dani prijevoznog sredstva u pričuvi


prs DDD





Tada je za jedno prijevozno sredstvo:

Pri homogenom ustroju voznog parka model dobiva oblik:


nprk DDDD

nprk DPSDPSDPSDPS


Koeficijent ispravnosti prijevoznih sredstava (is)

za prijevozno sredstvo tijekom neodređenog vremenskog razdoblja

za homogeni vozni park tijekom jednog dana

za homogeni vozni park tijekom neodređenog vremenskog razdoblja

npr

pr

k

sis DDD

DD

D

D

npr

pr

k

sis PSPSPS

PSPS

PS

PS

k

sis DPS

DPS





Koeficijent angažiranosti prijevoznih sredstava (a)




npr

r

k

ra DDD

D

D

D

npr

r

k

ra PSPSPS

PS

PS

PS

k

ra DPS

DPS



Koeficijent angažiranosti ispravnih

prijevoznih sredstava (a’)




pr

r

s

ra DD

D

D

D

pr

r

s

ra PSPS

PS

PS

PS

s

ra DPS

DPS






Promatra li se prijevozno sredstvo tijekom jednog radnog dana i kroz faze prijevoznog procesa potrebno je uvesti manje vremenske jedinice: sati i minute.

Tijekom radnog dana se tada mogu razlikovati sljedeći oblici djelovanja prijevoznog sredstva:




Za homogeni vozni park tijekom neodređenog vremenskog razdoblja vrijedi:

gdje je:HPSr – vrijeme prijevoznih sredstava provedeno

na radu [h]HPSp – vrijeme prijevoznih sredstava provedeno

u pričuvi – garaži [h]


prr HPSHPSDPS 24





gdje je:Hr - vrijeme rada prijevoznog sredstva [h]tvn1 – vrijeme nulte vožnje potrebno za dolazak

prijevoznog sredstva na mjesto prvog ukrcaja [min]tu – vrijeme ukrcaja tereta u prijevozno sredstvo [min]tv – vrijeme vožnje prijevoznog sredstva

(s teretom ili bez) [min]ti – vrijeme iskrcaja tereta s prijevoznog sredstva [min]tvn2 – vrijeme nulte vožnje potrebno za povratak

prijevoznog sredstva u smještajni prostor [min]


h 60

21 nn

r

tvtitvtutvH


Koeficijent angažiranosti prijevoznih sredstava

tijekom dana (ad)

za prijevozno sredstvo tijekom jednog dana


24r

adH

r

rad DPS

HPS

24





Koeficijent iskorištenja vožnje (v)



r

vv H

H

r

vv HPS

HPS




Kategorije prijeđenog puta koje se analiziraju u okviru tehnologije cestovnog prometa su:

L0 - nulti prijeđeni put, odnosno put prijevoznog sredstva odsmještajnog prostora do mjesta prvog ukrcaja i od mjestazadnjeg iskrcaja do smještajnog prostora [km]

Lt - put prijevoznog sredstva pod teretom [km]Lp - put prijevoznog sredstva bez tereta [km]L - ukupno prijeđeni put prijevoznog sredstva [km]

Analiza prijeđenog puta prijevoznih sredstava




Koeficijent iskorištenja prijeđenog puta pod teretom (β)

za jedno prijevozno sredstvo

za homogenu skupinu prijevoznih sredstava

0LLL

L

L

L

pt

tt

PSL

PSLt



Koeficijent iskorištenja nultog prijeđenog puta (β0)

za jedno prijevozno sredstvo

za homogenu skupinu prijevoznih sredstavaL

L00

00 PSL

PSL






Prometna brzina (Vp) je brzina koju prijevozno sredstvoostvari radeći na radnom zadatku, uzimajući u obzir samovrijeme vožnje (rada motora) a isključujući usputnazadržavanja koje ne uzrokuje odvijanje prometa

za homogeni vozni park

Brzine kretanja prijevoznih sredstava

Prometna brzina (Vp)

hkmHPS

PSLV

vp /



Prijevozna brzina se razlikuje od prometne brzine utolikošto uzima u obzir i vrijeme mogućeg zadržavanja odtrenutka polaska od izvorišta do trenutka dolaska naodredište, bez obzira na razloge zadržavanja



Prijevozna brzina (Vpr)

hkmHPS

PSLV

prpr /





Obrtna brzina je ona koju prijevozno sredstvo ostvariradeći na radnom zadatku pri čemu se uzima u obzirvrijeme ukrcaja, iskrcaja kao i vrijeme vožnje te mogućazadržavanja tijekom obrta



Obrtna brzina (Vo)

hkmHPS

PSLV

oo /



Eksploatacijska brzina je prosječna brzina koju prijevoznosredstvo ostvari tijekom ukupnoga radnog vremena



Eksploatacijska brzina (Ve)

hkmHPS

PSLV

re /





Ostvareni učinak je konačni rezultat djelovanja prijevoznih sredstava. Mjerne jedinice ostvarenog učinka prijevoznih sredstava mogu se definirati ovisno o predmetu prijevoza:

-za prijevoz putnika:broj prevezenih putnika [p]ostvareni putnički kilometri [pkm]

-za prijevoz tereta:količina prevezenog tereta [t]ostvareni tonski kilometri [tkm]

Ostvareni učinak prijevoznih sredstava



U kontekstu vremenske analize treba razlikovati radni i knjigovodstveni učinak:

Pod radnim učinkom podrazumijeva se učinak što ga prijevozna sredstva ostvare tijekom promatranoga radnog vremena [p/hr] ; [pkm/hr] ; [t/hr] ; [tkm/hr]

Knjigovodstveni učinak se ostvaruje radom prijevoznih sredstava tijekom ukupno promatranog, knjigovodstvenog vremena [p/hk] ; [pkm/hk] ; [t/hk] ; [tkm/hk]

Ostvareni učinak prijevoznih sredstava




Koeficijent statičkog opterećenja (s)

Koeficijent statičkog opterećenja prijevoznih sredstava je količnik stvarnog i mogućeg (nazivnog) opterećenja

gdje je:Q - ukupna količina teretaqn - nazivna nosivost prijevoznog sredstvanλ - broj vožnji s teretom

nq

Q

ns



Koeficijent dinamičkog iskorištenja nazivne nosivosti (d)

Koeficijent dinamičkog iskorištenja nazivne nosivosti prijevoznih sredstava je količnik stvarnog i mogućega prijevoznog učinka

gdje je:U - ostvareni prijevozni učinak [tkm]qn - nazivna nosivost prijevoznog sredstva [t]PSLt – prijeđeni put prijevoznih sredstava s teretom [km]

tnd Lq

U


tcp auditorne-vjezbe 2011-03-03

Documents