sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultetoliver.efri.hr/zavrsni/974.b.pdf · 1. uvod u uvodu se...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Mirela Mavrin

INFORMACIJSKI SUSTAVI NA PRIMJERU PODUZEĆA

ELEKTRA BJELOVAR

DIPLOMSKI RAD

Rijeka 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

INFORMACIJSKI SUSTAVI NA PRIMJERU PODUZEĆA

ELEKTRA BJELOVAR

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Menadžment informacijski sustav

Mentor: Prof. dr. sc. Marina Čičin-Šain

Student: Mirela Mavrin

Studijski smjer: Informatičko poslovanje

JMBAG: 2411040315

Rijeka, rujan 2015.

I

SADRŽAJ:

1. UVOD .......................................................................................................................... 1

1.1. Problem istraživanja ............................................................................................... 1

1.2. Predmet istraživanja s radnom hipotezom .............................................................. 1

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ...................................................................................... 1

1.4. Znanstvene metode ................................................................................................. 2

1.5. Struktura rada ......................................................................................................... 4

2. OSNOVNO O INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA ............................................... 6

2.1. Pojam i cilj informacijskih sustava ......................................................................... 6

2.2. Aktivnosti informacijskog sustava ......................................................................... 8

2.3. Komponente informacijskog sustava...................................................................... 9

2.4. Građa informacijskog sustava ................................................................................ 9

3. OSNOVNO O PODUZEĆU ELEKTRA BJELOVAR ......................................... 11

3.1. Djelatnost poduzeća .............................................................................................. 11

3.2. Organizacijska struktura ....................................................................................... 12

3.2.1. Organizacija informatičke službe ................................................................... 15

4. PREGLED INFORMACIJSKOG SUSTAVA ELEKTRE BJELOVAR ........... 17

4.1. Računalna oprema ................................................................................................ 18

4.2. Internet stranica .................................................................................................... 21

4.3. Intranet stranica .................................................................................................... 23

4.4. Elektronička pošta ................................................................................................ 26

5. INFORMACIJSKI SUSTAVI U POJEDINIM PODRUČJIMA

POSLOVANJA ............................................................................................................. 29

5.1. Aplikacija „Moj račun“ ........................................................................................ 29

5.2. HEP Billing – Prodaja Električne Energije ......................................................... 32

5.3. Internetske aplikacije ............................................................................................ 38

II

5.4. AutoCAD .............................................................................................................. 42

5.5. Geografski informacijski sustav ........................................................................... 44

5.6. Programi posebne namjene: Pogonska mjerenja .................................................. 45

6. AUTORIČINO ISTRAŽIVANJE O APLIKACIJI „MOJ RAČUN“ PUTEM ANKETNOG UPITNIKA ............................................................................................ 47

6.1. Prikupljanje i analiza podataka ............................................................................. 47

6.2. Rezultati istraživanja ............................................................................................ 48

7. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 59

LITERATURA ............................................................................................................. 61

POPIS EKRANA .......................................................................................................... 63

POPIS GRAFIKONA .................................................................................................. 65

POPIS SHEMA ............................................................................................................. 65

POPIS TABLICA ......................................................................................................... 66

1

1. UVOD

U uvodu se definira problem istraživanja, predmet istraživanja s radnom hipotezom,

svrha i ciljevi istraživanja, metode istraživanja te struktura rada.

1.1. Problem istraživanja

Veća primjena informacijskih sustava u poslovanju znatno umanjuje troškove poduzeća

te omogućuje zaposlenicima efikasno i jednostavno korištenje programa za vođenje

poslovanja i raznih drugih aktivnosti. U ovom diplomskom radu utvrđuje se na koji

način informacijski sustavi funkcioniraju u poduzeću Elektra Bjelovar te u kolikoj su

mjeri korisnici upoznati s aplikacijom koju nudi poduzeće. Ispituje se njihovo

zadovoljstvo korištenjem aplikacije te prikazuju rezultati spomenutog istraživanja.

1.2. Predmet istraživanja s radnom hipotezom

Predmet istraživanja u ovom radu su informacijski sustavi koje poduzeće Elektra

Bjelovar koristi u svojem poslovanju i korisnici koji koriste (ne koriste) aplikaciju „Moj

račun“ spomenutog poduzeća. Na temelju navedenog problema i predmeta istraživanja

u svrhu izrade diplomskog rada postavlja se radna hipoteza: Informiranost građana o

mogućnostima korištenja aplikacije „Moj račun“.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja je prikupiti potrebne podatke o informacijskim sustavima poduzeća i

načina na koji ono funkcionira u poslovanju. Cilj istraživanja je da se prikupljene

informacije i podaci analiziraju i na temelju njih donesu zaključci te da se autorica

upozna sa izradom i obradom internetske ankete.

2

1.4. Znanstvene metode

U svrhu prikaza znanstvenih metoda analizira se prvobitna riječ od koje potječe naziv

metoda. „Metoda (grčki „methodos“= put, način istraživanja) općenito znači planski

postupak ispitivanja i istraživanja neke pojave, odnosno način rada za istraživanje nekog

cilja na filozofskom, znanstvenom, političkom ili praktičnom području“, (Zelenika,

2000;285). U ovom diplomskom radu istražuju se infomracijski sustavi u poduzeću

Elektra Bjelovar i donose se zaključci na temelju provedenih metoda ispitivanja. Za

razliku od ove metode, „znanstvena metoda je skup različitih postupaka kojima se

znanost koristi u znanstvenoistraživačkom radu da bi istražila i izložila rezultate

znanstvenog istraživanja u određenom znanstvenom području ili znanstvenoj

disciplini.“ (Zelenika, 2000;285). Na temelju znanstvenih metoda u radu se koriste

postupci ispitivanja i zaključivanja određenih informacija koje su vezane za

informacijske sustave spomenutog poduzeća.

Metode koje se koriste za izradu ovog diplomskog rada su:

· Induktivna metoda

· Deduktivna metoda

· Metoda anketiranja

· Statistička metoda

Da bi se došlo do valjanog zaključivanja u ovom radu koristi se induktivna metoda.

„Induktivna metoda je sistematska i dosljedna primjena induktivnog načina

zaključivanja u kojem se na temelju pojedinačnih ili posebnih činjenica dolazi do

zaključka o općem sudu, od zapažanja konkretnih pojedinačnih slučajeva dolazi se do

općih zaključaka.“ (Zelenika, 2000;295.). U ovom radu se iz prikupljenih podataka

dolazi do zaključaka o primjeni informacijskih sustava Elektre Bjelovar.

Pored induktivne, u radu se koristi i deduktivna metoda zaključivanja. „Deduktivna

metoda je sustavna i dosljedna primjena deduktivnog načina zaključivanja u kojem se

iz općih stavova izvode posebni, pojedinačni, iz općih postavki dolazi se do konkretnih

pojedinačnih zaključaka, iz jedne ili više tvrdnji izvodi se neka nova tvrdnja koja

3

proizlazi iz prethodnih tvrdnji.“ (Zelenika, 2000;297) Na temelju deduktivnog načina

zaključivanja u ovom radu se iz prikupljenih tvrdnji o informacijskim sustavima

poduzeća dolazi do spoznaje na koji način se informacijski sustavi koriste u poduzeću te

se prikazuje i objašnjava njihovo funkcioniranje.

Za izradu ovog diplomskog rada, uz ostale metode, koristi se metoda anketiranja.

„Metoda anketiranja je postupak kojim se na temelju anketnog upitnika istražuju i

prikupljaju podaci, informacije, stavovi i mišljenja o predmetu istraživanja. Ova je

metoda pouzdana u tolikoj mjeri u kolikoj su mjeri pouzdane same informacije

prikupljene tom metodom.“ (Zelenika, 2000;338) Pomoću metode anketiranja ispituje

se zadovoljstvo korisnika korištenjem HEP-ove aplikacije „Moj račun“ te dolazi do

prikupljenih podataka koji se kasnije obrađuju korištenjem statističkih metoda za

analizu dobivenih rezultata.

U anketnom upitniku koriste se dvije skupine pitanja (otvorena i zatvorena):

a) Da bi ispitanik dao odgovore svojim riječima koriste se otvorena pitanja.

„Otvorena pitanja su ona pitanja na koja ispitanik daje odgovore svojim

riječima, prirodno i spontano, onako kako njemu najviše odgovara. Obično se

iza pitanja ostavlja prostor u koji ispitanik upisuje odgovor“ (Zelenika, 2000;

342). Za izradu ovog anketnog istraživanja koriste se tri pitanja otvorenog tipa s

naznakom „Ostalo“ gdje se ispitaniku ostavlja slobodan prostor za neki drugi

odgovor.

b) U primjeru gdje se ne ostavlja mogućnost otvorenih pitanja daju se pitanja

zatvorenog tipa s ponuđenim odgovorima. „Zatvorena su ona pitanja kod kojih

pored pitanja stoje ponuđeni odgovori. Kod tih pitanja ispitanik odgovara tako

da izabere jedan ili više odgovora koji su mu ponuđeni“ (Zelenika, 2000;342). U

svim ostalim anketnim pitanjima ispitanicima se daje mogućnost odabira jednog

(ili više) od ponuđenih odgovora.

Za analizu dobivenih rezultata koristi se statistička metoda. „Statistika se kao

znanstvena metoda vrlo brzo razvija, tako da se gotovo svakodnevno javljaju nove

statističke metode (statistički postupci) koje korištenjem suvremene računalne opreme

4

(hardvera) i suvremenih programa (softvera) omogućuju obavljanje najsuptilnijih

analiza, odnosno rješavanje vrlo kompleksnih predmeta znanstvenog istraživanja.“

(Zelenika, 2000;313). Temeljem ove metode analiziraju se prikupljeni podatci pomoću

korištenog programa za izradu anketa te proračunske tablice Excel. Na temelju

dobivenih rezultata prikazuju se moguća rješenja.

1.5. Struktura rada

Ovaj diplomski rad analizira se kroz sedam poglavlja. U prvom, odnosno uvodnom

poglavlju postavlja se problem i predmet istraživanja s radnom hipotezom te se

prikazuju svrha i ciljevi istraživanja kroz znanstvene metode koje će pomoći u

istraživanju, obradi i analizi dobivenih rezultata.

Drugo poglavlje teorijski opisuje osnove o informacijskim sustavima, njegove

aktivnosti te komponente važne za funkcioniranje samog informacijskog sustava. Uz

navedeno, pobliže se objašnjavaju dijelovi informacijskog sustava.

U trećem se poglavlju prikazuje konkretna djelatnost poduzeća Elektra Bjelovar,

njegova organizacijska struktura te način na koji je organizirana informatička služba.

U četvrtom poglavlju se opisuju informacijski sustavi Elektre Bjelovar. U ovom se

poglavlju prikazuje računalna oprema i osnovne stranice koje Elektra Bjelovar koristi u

svojem poslovanju.

Peto poglavlje sastoji se od informacijskih sustava koji se koriste od strane zaposlenika

Elektre Bjelovar u poslovanju te se objašnjava aplikacija „Moj račun“ koja je dio

sustava, ali se koristi od strane korisnika električne energije. U ovom poglavlju

prikazuju se programi koji imaju svoju posebnu namjenu te olakšavaju rad poduzeća.

U šestom poglavlju analiziraju se podaci prikupljeni anketnim upitnikom koji je

napravljen u svrhu ispitivanja zadovoljstva korisnika HEP-ovom aplikacijom „Moj

račun“. Na temelju prikupljenih podataka prikazuju se konačni rezultati istraživanja.

5

Zaključno, u sedmom poglavlju, daje se uvid u cjelokupni rad, donose se zaključci

temeljeni na istraživanju navedenih informacijskih sustava i analiziraju se postavljene

hipoteze rada. Nakon zaključka navodi se popis korištene literature te popis ekrana,

grafikona, shema i tablica.

6

2. OSNOVNO O INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA

Za funkcioniranje svake organizacije i uspješnost njezina poslovanja potreban je

informacijski sustav koji ostvaruje informacije važne za poslovanje. Ovaj dio uključuje

pojam i cilj informacijskih sustava, njegove aktivnosti, komponente te građu

informacijskog sustava.

2.1. Pojam i cilj informacijskih sustava

Kako bi organizacija ili poslovni sustav mogao uspješno funkcionirati mora imati svoj

informacijski sustav. „Informacijski sustav se definira kao sustav koji prikuplja,

pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje informacije važne za organizaciju, tako da budu

dostupne i upotrebljive svakome kome su potrebne. Informacijski sustav se može, ali ne

mora koristiti informacijskom tehnologijom.“ (Varga i Ćurko, 2007; 112) Prikupljene i

pohranjene informacije informacijski sustav obrađuje te takve obrađene informacije

dostavlja potrebnim sudionicima poslovanja.

Cilj informacijskih sustava je da prikupljene potrebne informacije koje su važne za

izvođenje poslovnog procesa obradi te dostavi ostalim sudionicima poslovanja.

Različite poslovne funkcije kao npr. računovodstvo, financije, marketing, mogu svojim

informacijskim sustavima obrađivati podatke relevantne za pojedinu poslovnu funkciju.

Svaki poslovni događaj (npr. prodaja, naručivanje) tj. njegov rezultat zapisuje se

pomoću podataka. Podatci se kasnije mogu obrađivati te dostaviti poslovnim

korisnicima kako bi mogli donijeti valjane poslovne odluke. Efikasnost informacijskih

sustava očituje se u primjeni informacijske tehnologije. (Varga i Ćurko, 2007) Da bi se

prikupljeni podatci kasnije mogli ostvariti koriste se sustavi i programi za obradu

podataka. Za obradu podataka koristi se računalni sustav (hardver) te programi

(softver). „Cilj je informacijskog sustava opskrbiti poslovni sustav informacijama

potrebnim izvršnom podsustavu za izvođenje poslovnog procesa, upravljačkom

podsustavu za upravljanje poslovnim sustavom, te za ostvarenje komunikacije unutar

poslovnog sustava i prema okolini.“ (Varga i Ćurko, 2007;112) Izvođenje poslovnog

procesa obuhvaća poslove koji se izvršavaju unutar poslovnog sustava (organizacije).

7

Svaki poslovni sustav ima svoj specifični poslovni proces. „Poslovni proces je niz

logistički povezanih aktivnosti u kojima sudjeluju resursi organizacije (ljudi, strojevi,

informacijska tehnologija) zbog zadovoljenja potreba kupaca za proizvodima ili

uslugama i stvaranja vrijednosti (profita) za poduzeće“ (Varga i Ćurko, 2007;112)

Stvaranjem vrijednosti u poduzeću se povećava njegova efikasnost u poslovanju i

donošenju poslovnih odluka koje će zadovoljiti potrebe kupaca.

U proizvodnom poduzeću poslovni proces sadrži poslove nabave, prodaje, skladištenja i

druge poslove. Veliki značaj pridaje se efikasnosti poslovnog sustava te neprestanom

poboljšanju i unaprjeđenju. Cilj svake organizacije je da se to postigne u što kraćem

vremenu i uz minimalne troškove kako bi se brže reagiralo na zahtjeve korisnika. Da bi

organizacija bila konkurentna na tržištu ona se mora koristiti informacijskom

tehnologijom kojom se poslovni proces može „automatizirati“ te biti djelotvorniji, a

informacijska tehnologija mora biti primijenjena na odgovarajući način jer je rizik loših

rezultata ako se informacijska tehnologija primjeni na neodgovarajući način. (Varga i

Ćurko, 2007) Da bi poslovni proces bio djelotvorniji mora se koristiti opremljenom

informacijskom tehnologijom koja će poslovni sustav poboljšati i na taj način smanjiti

troškove poslovanja te unaprijediti određene segmente poslovanja.

Za poslovanje poduzeća važne su dobre poslovne odluke. „Za donošenje dobre

poslovne odluke potrebne su kvalitetne informacije koje su:

· točne (korektno opisuju stanje stvari),

· potpune (potpuno i objektivno opisuje stanje stvari),

· primjerene odnosno relevantne (odgovaraju problemu odlučivanja i osobi

koja odlučuje), te

· pravovremene (dobivene na vrijeme).“ (Varga i Ćurko, 2007; 118)

Na temelju takvih kvalitetnih informacija poduzeće može svoje poslovanje usmjeriti na

postizanje odgovarajućih poslovnih ciljeva. Bez kvalitetne informacije poduzeće ne

može donositi pravovaljane poslovne odluke. „Informacija se dobiva iz podataka koji su

potrebni za odlučivanje. One se mogu prikupiti iz različitih izvora, a nastaju obradom

podataka.“ (Varga i Ćurko, 2007) Svi se podatci zajedno trebaju prikupiti i obraditi

kako bi se na temelju njih mogla donijeti odluka o poslovnom sustavu. „U

funkcioniranju poslovnog sustava sudjeluje niz sudionika (zaposlenici organizirani u

8

organizacijske jedinice), koji komuniciraju i surađuju međusobno, ali i s vanjskim

sudionicima (klijentima, poslovnim partnerima, javnom administracijom). Oni u svojoj

komunikaciji i suradnji razmjenjuju niz informacija.“ (Varga i Ćurko, 2007;119) Za

organizaciju je bitna komunikacija jer bez nje organizacija ne može postojati.

Učinkovita komunikacija je važan činitelj funkcioniranja poslovnog sustava.

2.2. Aktivnosti informacijskog sustava

Informacijski sustav u svom radu obavlja neke aktivnosti važne za njegovo

funkcioniranje. „ Informacijski sustav obavlja pet grupa aktivnosti koje se odnose na:

· unošenje podataka, koje se sastoji od tzv. ulaznih aktivnosti, kao što su

zapisivanje i sređivanje podataka.

· obradu podataka, koja se sastoji od aktivnosti kao što su kalkuliranje,

kompariranje, sortiranje, klasificiranje i sumiranje. Ovim se aktivnostima

organiziraju, analiziraju i manipuliraju podaci, tako da ih se konvertira u

informacije za krajnjeg korisnika. Kvaliteta svakog pohranjenog podatka

u informacijski sustav mora se odražavati kontinuiranim procesom

korektivnih aktivnosti i aktivnosti ažuriranja.

· izlazne aktivnosti, koje predstavljaju informacijske produkte namijenjene

krajnjem korisniku, a sastoje se od poruka, izvještaja, obrazaca i

grafičkih prikaza koji se mogu osigurati pomoću videodispleja,

audioodgovora, papirnog produkta ili multimedije.

· pohranjivanje, koje kao temeljna komponenta informacijskog sustava

predstavlja aktivnost čuvanja podataka i informacija na organizirani

način za kasniju upotrebu.

· kontroliranje tj. aktivnost kojom se preko povratne veze utvrđuje

funkcionira li sistem u okviru zadanih performansi ili treba izvršiti

određene korekcije.“ (Vukmirović i Čapko, 2009;12) Navedene

aktivnosti pružaju poduzeću uvid u podatke koji se unose, obrađuju,

9

prikazuju, pohranjuju i kontroliraju pri donošenju valjanih poslovnih

odluka.

2.3. Komponente informacijskog sustava

Za funkcioniranje informacijskog sustava potrebna je određena informacijska oprema.

„Jezgrenu strukturu informacijskog sustava čine: sklopovska oprema (engl. hardver),

programska oprema (engl. softver) i ljudski potencijali (engl. lajfver).“ (Vukmirović i

Čapko, 2009;12) Navedene komponente informacijskog sustava se mogu podijeliti na

materijalne i nematerijalne elemente. „Materijalne elemente informacijske tehnologije

čini hardver, nematerijalne elemente čini softver dok su lajfer informacijski djelatnici.“

(Vukmirović i Čapko, 2009) Uz jezgrenu strukturu, komponente informacijskog

sustava se mogu klasificirati u proširenu sistematizaciju. „U proširenu sistematizaciju

komponenti informacijskog sustava ubrajaju se organizacijski postupci (engl. orgver),

komunikacijski resursi (engl. netver) i podatkovni resursi (engl. dataver).“ (Vukmirović,

i Čapko, 2009; 13) Navedene komponente i njihove proširene sistematizacije važne su u

funkcioniranju cjelokupnog informacijskog sustava.

2.4. Građa informacijskog sustava

Kada se promatra građa informacijskog sustava prikazuju se različiti načini njegove

podjele. „Informacijski sustav može se strukturirati (podijeliti) na različite načine,

ovisno o kriteriju promatranja. Ako su ciljevi informacijskog sustava glavni kriterij

podjele, informacijski sustav jedne organizacije se može podijeliti na sljedeće dijelove:

· sustav za obradu transakcija (ili operativni sustav) služi za izvođenje

poslovnog procesa,

· sustav za potporu odlučivanju (ili informativni sustav, analitički sustav)

služi za upravljanje poslovnim sustavom,

· sustav za komunikaciju i suradnju (ili uredski sustav, suradnički sustav)

služi za ostvarenje komunikacije i suradnje unutar poslovnog sustava i

prema okolini.“ (Varga i Ćurko, 2007;120) Prema navedenim kriterijima

10

podjele poslovni proces se može razvijati na temelju ciljeva

informacijskog sustava koji obrađene podatke dostavljaju ostalim

sudionicima poslovanja.

11

3. OSNOVNO O PODUZEĆU ELEKTRA BJELOVAR

Elektra Bjelovar je poduzeće koje se bavi opskrbom i distribucijom električne energije.

Kroz djelatnost poduzeća, njegovu organizacijsku strukturu te organizaciju informatičke

službe u ovom se poglavlju iznose temeljne odrednice navedenog poduzeća.

3.1. Djelatnost poduzeća

Hrvatska elektroprivreda d.d. (kr. HEP d.d.) je elektroenergetsko poduzeće koje se bavi

proizvodnjom i prodajom električne energije. Elektra Bjelovar je distribucijsko područje

unutar HEP Operatora distribucijskog sustava (kr. HEP ODS-a). Temeljne energetske

djelatnosti koje HEP obavlja pružaju usluge krajnjim kupcima. „HEP Operator

distribucijskog sustava d.o.o. za potrebe krajnjih kupaca i proizvođača na distribucijskoj

mreži obavlja dvije energetske djelatnosti:

· Opskrba električnom energijom - HEP ODS je jedini energetski subjekt ovlašten

za pružanje javne usluge opskrbe električnom energijom u Republici Hrvatskoj,

što znači da je obveza HEP ODS-a pružanje javne usluge opskrbe električnom

energijom kao univerzalne usluge (za kupce kategorije kućanstvo) te pružanje

javne usluge opskrbe električnom energijom koja se obavlja kao zajamčena

opskrba (dostupna ostalim krajnjim kupcima, koji pod određenim uvjetima

ostanu bez opskrbljivača);

· Distribucija električne energije - kao energetski subjekt koji obavlja djelatnost

distribucije električne energije, HEP ODS osigurava svim krajnjim kupcima i

proizvođačima pristup mreži, korištenje mreže te sigurnu i kvalitetnu opskrbu

električnom energijom.“ (Kupci, 2015.) Navedene djelatnosti pružaju krajnjim

kupcima opskrbu električnom energijom.

Uz ove dvije energetske djelatnosti, navodi se i temeljna elektroenergetska djelatnost

poduzeća Elektra Bjelovar. „Temeljna elektroenergetska djelatnost Elektre Bjelovar je

distribucija električne energije na području cijele Bjelovarsko-bilogorske, velikog dijela

Koprivničko-križevačke te manjeg dijela Zagrebačke županije.“ (Temeljna djelatnost,

12

2015) Elektra Bjelovar u svojoj djelatnosti ima određena područja opskrbe električnom

energijom koje pokriva.

U Elektri Bjelovar se obavljaju i pomoćne djelatnosti, a to su:

· „projektiranje elektroenergetskih postrojenja (od davanja tehničkih savjeta preko

izrade idejnog projekta do izvedbenog projekta te konačno od dobivanja

građevne dozvole do ishodovanja uporabne dozvole),

· gradnja distribucijskih elektroenergetskih i instalacija javne rasvjete,

· izrada metalne opreme za potrebe distribucijskih elektroenergetskih postrojenja

te proizvodnja i konstrukcija lake i teške bravarije.“ (Pomoćna djelatnost, 2015.)

Navedenim djelatnostima Elektra Bjelovar pruža široki raspon aktivnosti kojim

se poduzeće bavi i razvija svoje poslovanje.

3.2. Organizacijska struktura

HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. je najveće ovisno društvo unutar HEP d.d. ,

a poduzeće Elektra Bjelovar je unutar tog distribucijskog sustava.

13

Na Shemi 1 se može vidjeti organizacija HEP grupe te sva njegova ovisna društva.

Shema 1: Organizacija HEP grupe

Izvor: Godišnje izvješće, dostupno na:

http://www.hep.hr/ods/publikacije/godisnje2013.pdf

Iz Sheme 1 može se zaključiti kako je organizacija HEP Grupe raspoređena prema

djelatnostima. Uz HEP d.d. uključuje još npr. Toplinarstvo d.o.o., Plin d.o.o.,

Obnovljivi izvori energije d.o.o., Odmor i relaksacija d.o.o. i mnoga druga povezana

društva.

Za funkcioniranje društva potrebna je organizacijska struktura. „Važnost, odnosno

uloga organizacijske strukture toliko je velika za poduzeće da se često pogrešno

izjednačava s organizacijom. Treba ipak reći da je organizacija, kako tvrdi M. Novak,

širi pojam od organizacijske strukture, a organizacijska struktura samo je jedan, premda

najvažniji, element organizacije.“ (Sikavica i Novak, 1999;140) Na Shemi 2 prikazana

je organizacijska shema HEP-a.

14

Shema 2: Organizacijska shema društva

Izvor: Godišnje izvješće, dostupno na:


Iz Sheme 2 može se vidjeti da se na čelu organizacijske strukture nalazi direktor

društva. Kroz dva sektora: sektor za tehničke poslove i sektor za potporne poslove dalje

se granaju različite službe i odjeli sukladno zadaći koju obavljaju. Sektor za tehničke

poslove obuhvaća četiri službe, a to su:

· Služba za razvoj i investicije

· Služba za vođenje pogona

· Služba za održavanje, te

· Služba za mjerenje i obračun.

U sektoru za potporne poslove nalazi se:

· Služba za ekonomske poslove, te

· Služba za upravljanje ljudskim potencijalima, pravne i opće poslove.

15

Iz prikaza organizacije društva može se zaključiti kako se poslovi društva obavljaju

unutar odjela, sektora i službi za određene poslove.

3.2.1. Organizacija informatičke službe

Organizacija informacijskog sustava HEP-a provedena je na razini društva HEP d.d.

kroz Sektor za informatiku i telekomunikacije, Odjel za informatiku i telekomunikacije

u HEP ODS-u te kroz Odjele za informatičku potporu u pripadnim distribucijskim

područjima uključujući Elektru Bjelovar. Na Shemi 3 prikazana je organizacija sektora

za informatiku i telekomunikacije HEP-a.

Shema 3: Prikaz organizacije sektora za informatiku i telekomunikacije HEP-a

Izvor: Izradila autorica prema internim podatcima tvrtke

Iz Sheme 3 može se vidjeti kako je sektor za informatiku i telekomunikacije organiziran

kroz službu za programsku potporu, službu za računalno-informacijsku potporu te

16

službu za telekomunikacije. Kroz te službe HEP obavlja poslove projektiranja,

programiranja, održavanja računalno-informacijskog i druge slične poslove.

Informatička infrastrukturna organizacija temelji se na četiri glavna čvorišta smještena u

najvećim distribucijskim područjima: Zagreb, Rijeka, Split, Osijek. To su čvorišta u

kojima je instalirana informatička oprema, poslužitelji i telekomunikacijski uređaji na

kojima i putem kojih se pristupa informacijskom sustavu sa svih lokacija unutar HEP-a.

Sustav čvorišta je organiziran tako da postoji redundancija (zalihost) na razini

poslužitelja, komunikacijske opreme i komunikacijskih kanala koji je takav, da u

slučaju ispada jednog čvorišta, preostala preuzimaju funkcionalnost na sebe uz

minimalne ili nikakve prekide u pružanju servisa korisnicima informacijskog sustava.

Postoji nekoliko funkcionalnih podjela informatičke podrške, tako da se može

promatrati tzv. IT podrška koja pokriva informatičku tehnologiju i telekomunikacije što

uključuje poslužitelje, telekomunikacijsku opremu, sustave baza podataka i sl. te IS

podrška koja pokriva informacijske sustave koji uključuju poslovne aplikativne sustave,

razvoj intranet-internet sustava, specijalističke aplikativne sustave i sl.

Druga dominantna podjela odnosi se na podjelu na poslovne i procesne sustave koji oba

uključuju i IT i IS komponente. Poslovni sustavi generalno pokrivaju područje podrške

poslovanju, dok se za procesne može reći da su izravno vezani s upravljanjem nekim

dijelom energetskog sustava. Na Shemi 4 može se vidjeti prikaz poslovnog aplikativnog

sustava koji je zasnovan na bazi podataka Oracle i razvijen u HEP-u korištenjem Oracle

razvojnih alata. Na Shemi 4 prikazan je poslovni aplikativni sustav.

17

Shema 4: Prikaz poslovnog aplikativnog sustava

Izvor: Izradila autorica prema internim podatcima tvrtke

Iz Sheme 4 može se vidjeti da poslovni aplikativni sustav pokriva široko područje

poslovanja koje između ostalog uključuje: sustav za poslovno izvještavanje, financijske

aplikacije, knjigovodstvene aplikacije, sustav za podršku prodaji električne energije,

aplikacije iz područja prava i zaštite na radu te izdavanje elektroenergetskih suglasnosti.

Pored toga postoji velik broj različitih namjenskih informacijskih sustava koji su više ili

manje integrirani s ostatkom sustava.

18

4. PREGLED INFORMACIJSKOG SUSTAVA ELEKTRE

BJELOVAR

Informacijski sustav Elektre Bjelovar uključuje računalnu opremu, internet i intranet

stranicu Elektre Bjelovar i elektroničku poštu. Računalna oprema sastoji se od

sklopovske opreme, računalne mreže, programske opreme i ljudskih potencijala.

Internet i intranet stranice korisnicima i zaposlenicima olakšavaju pronalaženje

informacija i na taj način minimiziraju troškove poslovanja. U ovom se poglavlju

detaljno opisuje svaki navedeni segment informacijskog sustava.

4.1. Računalna oprema

Za funkcioniranje informacijskog sustava Elektra Bjelovar raspolaže sa sklopovskom

opremom, računalnom mrežom, programskom opremom i ljudskim potencijalima. Na

Shemi 5 prikazana je pojednostavljena shema IT mreže Elektre Bjelovar. Iz Sheme 5

može se vidjeti da je informatička oprema za podršku poslovne informatike Elektre

Bjelovar instalirana na 4 fizički odvojene lokacije: sjedište Elektre u Bjelovaru koje

obuhvaća upravnu zgradu i skladišta, zgrada pogona u Križevcima, skladište u

Križevcima, pogonski ured u Velikom Grđevcu.

19

Shema 5: Pojednostavljena shema IT mreže Elektre Bjelovar

Izvor: Interni podatci tvrtke

Na svakoj lokaciji postoji lokana računalna mreža (engl. Local Area Network, kr. LAN)

koja je preko usmjeritelja (engl. router) povezana optičkim vezama na HEP sabirnicu

(engl. Ethernet) lokalnu mrežu/mrežu širokog dosega (engl. Local Area Network/Wide

Area Network, kr. LAN/WAN).

Male lokacije imaju po dva radna mjesta opremljena osobnim računalima i pisačima

povezanim na male preklopnike (engl. switch) koji omogućuju „otvaranje, zatvaranje ili

usmjeravanje elektroničkog kruga.“ (Kiš, 2002;880)

U sjedištu Elektre u Bjelovaru ima oko 80 radnih mjesta opremljenih osobnim

računalima i pripadnom periferijskom opremom (pisači, ploteri, skeneri). Centralni čvor

lokalne računalne mreže nalazi se u sistem sali Odjela za informatičku potporu.

Računala i mrežno spojeni periferijski uređaji (pisači, ploteri) povezani su

neoklopljenim dvožilnim kabelima (engl. Unshielded Twisted Pair, kr. UTP) na etažne

20

preklopnike koji su optičkim vezama povezani na centralni preklopnik i preko glavnog

usmjeritelja na HEP LAN/WAN. Neoklopljeni dvožilni kabel je „vrsta kabela koji se

upotrebljava za povezivanje računala u mreži“ (Kiš, 2002;943). Prijenosna računala,

tableti i pametni telefoni pristupaju lokalnoj računalnoj mreži preko bežičnih pristupnih

točaka (engl. Wireless-Fidelity, kr. WiFi) instaliranih na svakoj etaži upravne zgrade.

Na lokalnu mrežu u pogonu Križevci spojeno je oko 30 radnih mjesta UTP kabelima.

Pristup internetu zajednički je za cijeli HEP, a pojedine lokacije mu pristupaju putem

zajedničke HEP LAN/WAN okosnice koju sačinjava mreža optičkih vodova i

komunikacijske opreme pod upravljanjem nadležnog odjela unutar Sektora za

informatiku i telekomunikacije HEP-a.

Radna mjesta opremljena su osobnim računalima s operacijskim sustavom Microsoft

Windows 7 i paketom uredskih aplikacija Microsoft Office 2010 te Microsoft

ForeFront EndPoint Protection antivirusnom zaštitom. Na dio radnih mjesta vezan uz

projektiranje instaliran je AutoDeskov AutoCAD Map3D program koji služi

projektantima „za računalno oblikovanje ili projektiranje“( Kiš, 2002;79).

Aplikacije i programi za podršku poslovnim procesima kao i geografski informacijski

sustav (engl. Geographical Information System, kr. GIS) ostvareni su kao internetske

aplikacije tj. izvršavaju se na aplikacijskim poslužiteljima te im se pristupa korištenjem

standardnog internet preglednika (engl. browser) tako da ne zahtijevaju instalaciju

posebne programske opreme na računalima korisnika.

Za potrebe pohrane, organizacije pristupa te arhiviranja (engl. backup) korisničkih

datoteka na lokacijama Bjelovar i Križevci instalirana su dva poslužitelja datoteka (engl.

File Servera) s odgovarajućim diskovnim podsustavima.

21

4.2. Internet stranica

Elektra Bjelovar nema zasebnu internet stranicu već su podatci o distribucijskom

području Elektre Bjelovar objavljeni zajedno s podatcima o ostalim distribucijskim

područjima u sklopu HEP ODS-a unutar krovne internet stranice HEP-a. Put do internet

stranice Elektre Bjelovar polazi od otvaranja glavne stranice Hrvatske elektroprivrede,

poveznicom: http://www.hep.hr/hep/novosti/default.aspx, zatim se s lijeve strane iz

padajućeg izbornika odabere profil tvrtke te pod pojmom distribucija odabere HEP

ODS poveznicom: http://www.hep.hr/ods/dp/default.aspx i nakon toga iz ponuđene

sheme distribucijskih područja Republike Hrvatske odabere Bjelovar gdje se

automatski otvara stranica HEP Operator distribucijskog sustava Elektre Bjelovar na

poveznici: http://www.hep.hr/ods/dp/bjelovar/. Na Ekranu 1 prikazana je stranica HEP

ODS-a Elektre Bjelovar.

22

Ekran 1: Internet stranica HEP ODS-a Elektre Bjelovar

Izvor: Naslovna, dostupno na: http://www.hep.hr/ods/dp/bjelovar/

Iz Ekrana 1 može se vidjeti da internet stranica Elektre Bjelovar sadrži poveznice:

kupci, bez struje, o nama, povijest, tehničke usluge, oglasi te kutiju za pretraživanje.

Poveznicom kupci može se zatražiti savjet, pronaći informacije o radnom vremenu te o

korištenju potrošačkog telefona. Poveznica bez struje daje informacije na kojem će

području Elektre Bjelovar i u kojem vremenu zbog planiranih radova biti obustavljena

isporuka električne energije. Uz navedene poveznice internet stranica sadrži osnovne

podatke o poduzeću, pregled povijesti poduzeća tijekom godina, informacije vezane za

tehničke usluge (preventivno održavanje, nalaženje mjesta kvara) i ostale.

23

4.3. Intranet stranica

Interne stranice dostupne su samo unutar HEP-ove mreže te su u funkciji portala za

objavu ključnih informacija i centralizirani pristup internet baziranim aplikacijama.

Definirana su prava prema kojima je moguće pristupiti dijelovima portala, a koja su u

skladu sa autorizacijom središnjeg HEP sustava. Na Grafikonu 1 prikazana je struktura

Intranet portala HEP-a.

Grafikon 1: Struktura Intranet portala HEP-a

Izvor: Alfirev, 2011

Iz Grafikona 1 može se vidjeti kako je Intranet portal HEP-a organiziran kroz središnji

Intranet portal InfoHEP te internetska mjesta organizacijskih jedinica, projekata i

timova. InfoHEP je središnji intranet portal HEP-a zasnovan na Microsoft SharePoint

Portal Server tehnologiji i pored aktualnih informacija iz različitih područja sadrži i

poveznice prema internet aplikacijama te različitim dokumentima i publikacijama.

„Microsoft SharePoint je skup alata za potpuno novu razinu Microsoft Office paketa:

dovodi ga internetski i tako korisnicima omogućava efikasnije dijeljenje resursa te

suradnju s kolegama. SharePoint je zapravo internetska stranica koja može biti

pokrenuta u Internet pregledniku, kao što je Internet Explorer, i koja uključuje razna

interaktivna sučelja. Kroz ta sučelja SharePoint pruža široki skup funkcionalnosti, a

samo neke od njih su: dijeljenje sadržaja i različiti oblici suradnje između zaposlenika

24

(dijeljenje dokumenata, korištenje kalendara, evidencija zadataka pojedinih članova

tima i slično), društveni alati (tagiranje i kategoriziranje sadržaja, komentiranje i

ocjenjivanje sadržaja, wiki stranice, blogovi…), napredno pretraživanje, implementacija

složenih procesa korištenjem tijeka rada, poslovna inteligencija, spajanje na vanjske

izvore podataka i drugo. SharePoint je svojevrsna platforma, koja nije ograničena na

početni skup funkcionalnosti, već je njeni korisnici vrlo lako mogu prilagoditi svojim

potrebama i nadograditi dodatnim vlastitim aplikacijama.“ (Alfirev 2011;9) Na taj način

omogućuje se korisnicima da jednostavnije pronalaze i dijele informacije potrebne za

određene segmente poslovanja.

25

Na Ekranu 2 prikazana je naslovnica InfoHEP-a. U prikazu naslovnice Infohepa vidljive

su poveznice: društva, projekti, timovi, centar za dokumente, aplikacije, mobiteli te

imenik. U svakoj od ovih poveznica zaposlenici mogu pronaći potrebne informacije.

Osim navedenih na Ekranu 2, intranet stranica sadrži i novosti vezane za HEP te

aktualne događaje.

Ekran 2: Prikaz naslovnice InfoHEP-a

Izvor: Inerni podatci tvrtke

Polazna internet stranica korisnika informacijskog sustava Elektre Bjelovar nalazi se na

lokalnom internet poslužitelju i sadrži informacije i poveznice prema internet

aplikacijama i dokumentima vezane primarno uz poslovanje Elektre Bjelovar.

26

Na Ekranu 3 prikazan je primjer Sustava upravljanja okolišem Elektre Bjelovar koji je

strukturiran datotekama za pohranu dokumentacije. Iz Ekrana 3 mogu se vidjeti neke od

tih datoteka, a to su: zakonska regulativa, kemikalije, nalazi ispitivanja, izvještaji,

dozvole, vježbe, edukacije, ovlaštenja, resursi i druge.

Ekran 3: Prikaz lokalnog internet poslužitelja Elektre Bjelovar


4.4. Elektronička pošta

Sustav elektroničke pošte u HEP-u zasnovan je na Microsoft Exchange Server

programskoj opremi koja pored poslužitelja elektroničke pošte (engl. mail server)

uključuje i podršku za kalendare (engl. calendar software), zadatke (engl. task

manager), kontakte (engl. contact manager) te omogućuje njihovo zajedničko korištenje

i dijeljenje između korisnika.

27

Na korisničkim računalima instaliran je Microsoft Outlook, klijentski softver koji

komunicira s Exchange poslužiteljem. Na Ekranu 4 vidi se prikaz Microsoft Outlook-a.

Ekran 4: Prikaz ekrana Microsoft Outlook


Iz Ekrana 4 može se zaključiti da Microsoft Outlook služi za pregled, čitanje, pisanje,

pretraživanje i organizaciju elektroničke pošte, organizaciju sastanaka i zadataka putem

osobnih ili zajedničkih kalendara, pohranu i pretraživanje podataka o kontaktima u

osobnim ili zajedničkim adresarima te arhiviranje i sinkronizaciju s prijenosnim

uređajima.

28

Ekran 5: Prikaz poštanskog sandučića


Na Ekranu 5 prikazan je poštanski sandučić. Iz Ekrana 5 s desne strane se mogu vidjeti

osnovne kategorije poštanskog sandučića a to su: pošta, kalendar i kontakti.

Pristup poštanskom sandučiću korisnika moguć je i s bilo kojeg računala priključenog

na internet putem internet aplikacije Outlook Web Access koja se izvršava unutar bilo

kojeg internet preglednika (engl. browsera).

29

5. INFORMACIJSKI SUSTAVI U POJEDINIM PODRUČJIMA

POSLOVANJA

Informacijski sustavi za potporu poslovanja razvijeni su u HEP-u korištenjem Oracle

razvojnih alata te bazirani za Oracle tehnologijama i postoje dvije osnovne skupine

aplikacija: HEP Billing - skup aplikacija za podršku prodaji električne energije te HEP

internetske aplikacije - skup financijskih, knjigovodstvenih i ostalih aplikacija.

Pored toga navedeni su i primjeri posebnih, namjenskih komercijalnih ili vlastito

razvijenih programa koji pokrivaju zasebna, donekle specijalistička područja

poslovanja.

5.1. Aplikacija „Moj račun“

Na stranici HEP-a se može otvoriti internet aplikacija „Moj račun“ koja je namjenjena

kupcima električne energije u kategoriji kućanstva i ne koristi se od strane zaposlenika

Elektre Bjelovar. Pomoću te aplikacije kupci mogu zatražiti dostavu očitanja brojila i

informacije vezane uz obračun, pregled ili uplatu računa, kontrolni obračun te ispis

računa. Na Ekranu 6 prikazana je početna stranica prijave korisnika aplikacije „Moj

račun“.

30

Ekran 6: Prikaz početne stranice prijave/registracije korisnika aplikacije „Moj račun“

Izvor: Izradila autorica

Iz Ekrana 6 može se vidjeti kako je za pristup samoj aplikaciji potrebno korisničko ime

te lozinka korisnika aplikacije. U slučaju da se korisnik prvi puta koristi aplikacijom

potrebno se registrirati te s tako dobivenim podacima vršiti svaku sljedeću prijavu.

Funkcionalnosti koje aplikacija „Moj račun“ pruža kupcima električne energije

pokrivene su HEP Billing sustavom. Aplikacija „Moj račun“ je samo „program za

posredovanje pri izvođenju programa koji nije napisan za izravnu uporabu u određenom

računalnom ili operacijskom sustavu (engl. Front-end)“ (Kiš, 2002;408) HEP Billing

sustava prema krajnjem kupcu kroz internet sučelje, dok je pozadina (baza, tablice,

podaci) ista.

Mogućnosti koje ova aplikacija nudi su:

· „dostava očitanja brojila,

· pregled očitanja i potrošnje u proteklim razdobljima,

· izdrada informativnog obračuna,

· pregled računa i uplata,

· pregled uplatnice za odabrani račun,

· informacije o očekivanom datumu idućeg redovnog očitanja brojila,

· informacije o tarifnim modelima“ (Moj račun, 2015)

31

U slučaju da se korisnik samo želi upoznati sa mogućnostima aplikacije, aplikaciju

„Moj račun“ može koristiti kao demo korisnik. Sve te mogućnosti korisnicima

olakšavaju praćenje potrošnje i uplata.

Na Ekranu 7 prikazana je prijava korisnika aplikacije preko demo verzije. Preko demo

verzije korisnik koji nije registriran može informativno vidjeti koje sve mogućnosti

aplikacija nudi.

Ekran 7: Prikaz prijave korisnika preko demo verzije

Izvor: Izradila autorica prema demo verziji

Za upis (registraciju) korisniku je potrebna valjana adresa elekotroničke pošte (e-pošte)

na koju se dobije privremena lozinka za korištenje aplikacije, širfra kupca i broj brojila.

Šifra kupca nalazi se na računu (uplatnici), a broj brojila na poleđini računa. Nakon

registracije korisnik se prijavljuje upisom valjane e-pošte u polje korisničko ime te

upisuje privremenu lozinku koju nakanadno može promijeniti.

32

Na Ekranu 8 je prikazan odabir kupca u aplikaciji. Nakon prijave, u lijevom kutu

ekrana, otvara se prozor s podatcima o kupcu.

Ekran 8: Prikaz odabira korisnika prema demo verziji

Izvor: Izradila autorica prema demo verziji

Iz Ekrana 8 vidi se podatak kojem distribucijskom području kupac pripada, u ovom

primjeru to je „Elektrodalmacija Split“, šifra kupca: 00112233 te ime i prezime kupca i

njegova adresa. Ponuđen je pregled tarifnog modela te klikom na tarifni model mogu se

doznati infromacije o tom i ostalim ponuđenim tarifnim modelima.

U desnom kutu ekrana nalaze se podaci o očitanju i obračunu, prometu i potrošnji.

5.2. HEP Billing – Prodaja Električne Energije

HEP Billing je centralna aplikacija za prikupljanje podataka, obradu i izvještavanje o

kupcima električne energije, mjernim mjestima, očitanjima potrošnje, obračunima i

izdavanju računa, evidenciji i praćenju naplate te izdavanju i upravljanju radnim

nalozima i mjernim uređajima. Pokriva ugovaranje, obračun i naplatu isporučene

električne energije kupcima te rad s radnim nalozima i mjernim uređajima uključujući

sve aktivnosti oko kontrole, očitanja, priključenja/isključenja ili izmjene mjernih

uređaja na mjernim mjestima kupaca. Na Ekranu 9 može se vidjeti prikaz glavnog

izbornika aplikacije HEP Billing.

33

Ekran 9: Glavni izbornik aplikacije HEP Billing


Iz Ekrana 9 može se vidjeti da na glavnom izborniku aplikacije HEP Billing prilikom

odabira za pregled kupaca, s desne strane iz padajućeg izbornika se otvara jedna od

ponuđene akcije kao npr. blagajničko poslovanje, radni nalozi i mjerni uređaji, ugovori,

prekoračenja, obračuni, saldakonti i naplata, administracija aplikacije i sl. U nastavku se

prikazuju neki od navedenih izbornika.

34

Na Ekranu 10 prikazuje se stablo izbornika Ugovori. Iz stabla izbornika Ugovori

otvaraju se radnje (akcije) u vezi s unosom i raskidom ugovora, pregledom ugovora po

kupcu, pregledom kupaca te različitim drugim opcijama.

Ekran 10: Stablo izbornika Ugovori


35

Iz Ekrana 11 vidi se prikaz stabla izbornika Obračuni. Tu se otvaraju radnje vezane za

obračunska mjesta, očitanja, obračuni, akontacije, reklamacije, izvješća i druge opcije.

Ekran 11: Stablo izbornika Obračuni


36

Na Ekranu 12 prikazan je izbornik Saldakonti i naplata. Iz Ekrana 12 može se vidjeti

pregled podataka o kupcima, pregled po zaduženjima, kamate, uplate, otpisi/ispisi

preknjižavanih uplata, izvanredni otpisi i slično.

Ekran 12: Stablo izbornika Saldakonti i naplata


37

Na Ekranu 13 je prikazan izbornik radnih naloga i mjernih uređaja. Iz Ekrana 13 može

se vidjeti padajući izbornik radnih naloga i mjernih uređaja gdje se mogu vidjeti

zahtjevi, vršiti pretraživanja, pregledati mjerna mjesta kupca te vršiti sve ostale usluge

vezane za radne naloge.

Ekran 13: Stablo izbornika radnih naloga i mjernih uređaja


38

Glavna forma s pregledom podataka o kupcu i mjernom mjestu prikazana je na Ekranu

14. Iz Ekrana 14 su vidljivi podatci o kupcu (ime i prezime kupca, adresa, model

obračuna, grupa računa, datum obračuna), podaci o obračunskom mjernom mjestu,

podatci o očitanjima (vidljivi datumi obračuna), dugovima, uplatama, izdanim ratama,

te podatci o radnim nalozima koji su na Ekranu 14 označeni crvenom bojom.

Ekran 14: Glavna forma s pregledom podataka o kupcu i mjernom mjestu

Izvor: Interni podatci tvrtke (obrisani osobni podatci)

5.3. Internetske aplikacije

Aplikacije koje se korite u informacijskom sustavu HEP-a zovu se Internetske

aplikacije. To je sustav računalnih programa izrađen u grafičkom korisničkom sučelju

(engl. Graphical User Interface, kr. GUI) korištenjem Oracle razvojnih alata namijenjen

informatičkoj podršci poslovnih procesa HEP-a. Grafičko korisničko sučelje je

„program koji podatke prikazuje ili u grafičkom ili u mješovitom obliku (tekst i

grafika), čime se korisniku olakšava rad“ (Kiš, 2002;432). Na taj način olakšava se rad

u određenim područjima poslovanja.

39

Glavni izbornik je centralno mjesto za pristup internet aplikacijama za sve korisnike

unutar većine društava HEP-ove mreže, a u Elektri Bjelovar koristi se jedan dio

aplikacija prikazan „Tablicom 1“:

Tablica 1: Prikaz aplikacija koje koristi Elektra Bjelovar (Osvrt na ekrane 15, 16 i 17)

Grupa aplikacija Aplikacije koje koristi Elektra Bjelovar

Financijske · FIN – Planiranje i ugovaranje

· Platni promet

· Knjiga izlaznih računa

· Lokalni PDV obrazac

· Obračun kamata

· Blagajna

Knjigovodstvo · Glavna knjiga

· Saldakonti

· Osnovna sredstva

· Investicije

· Skladišno poslovanje

· Materijalno poslovanje

· Knjigovodstvo sitnog inventara

· Evidencija informatičke opreme

Plaća · Plaća

· Radno vrijeme

Ostalo · Autopark

· Putni nalozi

· Urudžbeni zapisnik

· Cesije i prijeboji

· Elektroenergetske suglasnosti

· Zaštita na radu

· Sudski sporovi i upisnik nekretnina


40

Iz Tablice 1 mogu se vidjeti grupe aplikacija koje u svom poslovanju koristi Elektra

Bjelovar. To su financijske, knjigovodstvo, plaća i ostalo.

Internet stranica koja predstavlja glavni izbornik internetskih aplikacija organizirana

je tako da se na jednostavan i pregledan način putem trake s popisom grupa aplikacija

pristupa izabranoj grupi unutar koje se nalazi popis pripadajućih aplikacija.

Na Ekranu 15 prikazan je glavni izbornik financijske grupe aplikacija. Neke od opcija

koje ima financijska grupa aplikacija su: platni promet, knjiga izlaznih računa, obračun

kamata, blagajna, krediti i sl.

Ekran 15: Glavni izbornik s prikazom financijske grupe internetskih aplikacija


41

Na Ekranu 16 prikazan je glavni izbornik aplikacija knjigovodstvo. Iz izbornika

knjigovodstvo može se vidjeti glavna knjiga, osnovna sredstva, investicije skladišno

poslovanje, arhiva izvješća i sl.

Ekran 16: Glavni izbornik s prikazom grupe aplikacija Knjigovodstvo


42

Na Ekranu 17 prikazan je izbornik grupe aplikacija ostalo koji uključuje obračun

energije, dnevne podatke proizvodnje, zaštitu na radu, zaštitu okoliša i druge opcije

vidljive iz Ekrana 17.

Ekran 17: Glavni izbornik s prikazom grupe aplikacija Ostalo


5.4. AutoCAD

Projektiranje i dokumentiranje elektroenergetskih sustava provodi se korištenjem

AutoCAD Map3D alata tvrtke AutoDesk.

Na Ekranu 18 prikazan je alat AutoCAD Map3D. Auto CAD Map3D je alat koji ima

niz dodatnih mogućnosti za izradu GIS-a. Ovaj alat omogućuje jednostavnost u radu

primjenom ugrađenih prostornih analiza, rad s različitim izvorima podataka, njihovu

pripremu i distribuciju.

43

Ekran 18: Prikaz alata AutoCAD Map3D


Na Ekranu 18 prikane su granice među pogonima Bjelovar, Križevci i pogonskog ureda

Veliki Grđevac. S desne strane, crvenom linijom označena je granica pogona Bjelovar

te unutar nje plavom linijom označena je granica pogonskog ureda Veliki Grđevac.

Lijevo od pogona Bjelovar nalazi se pogon Križevci čija je granica označena smeđom

bojom. Iz Ekrana 18 može se vidjeti zemljovid distribucijskog područja „Elektra“

Bjelovar i način na koji je on raspoređen među pogonima.

44

5.5. Geografski informacijski sustav

Poduzeće Elektra Bjelovar koristi sustav za pregled prostornih jedinica i njihov smještaj

koji se zove Geografski informacijski sustav. „U najopćenitijem smislu, predstavlja

bazu podataka o elementima određenog tehnološkog sustava, s informacijama o

njihovom smještaju i međusobnim odnosima u prostoru. Realnost rada

elektrodistribucijske djelatnosti je prostor. Osnovni razlog primjene GIS-a u

distributivnom području je objedinjavanje prostornih i tehničkih podataka

elektrodistributivne mreže i postrojenja u jedinstvenu bazu podatka. Svojstvo baze treba

biti i osiguranje topološke strukture elektroenergetske mreže i postrojenja koja

omogućuje aplikativnu pomoć redovnom radu distribucije. U distribuciji električne

energije većina informacija vezana je uz prostor: adrese potrošača, organizacija

poduzeća, elektroenergetska mreža i elektroenergetski objekti.“ (Iskustva u primjeni

GIS-a u Elektrodistribuciji, 2008) Tako se prostorni i vremenski podatci lako mogu

ostvariti i koristiti u sustavu. Iz Ekrana 19 može se vidjeti prikaz različitih razina

detaljizacije.

Ekran 19: Prikaz objekata različitih razina detaljizacije i pripadnim atributima


45

Ekran 19 prikazuje da različite razine detaljizacije uz pripadajuće atribute prikazuju

informacije vezane uz elektrodistributivne mreže i postrojenja. Geografski informacijski

sustav objedinjava veliki raspon poslova te ima sljedeće ciljeve:

· „Informatizaciju prostornih informacija

· Objedinjavanje prostornih i tehničkih podataka mreže i postrojenja

· Formiranje pripadajuće topologije unutarnje (postrojenja) i vanjske (vodovi,

stupovi,…) mreže

· Formiranje jedinstvene baze podataka za izradu tehničkih aplikacija (topologija,

elektroenergetski proračuni, prostorne analize, funkcije analize mreže,...)

· Jednostavan pristup podacima

· Razmjena podataka kroz povezivanje sa drugim informatičkim sustavima.“

(Iskustva u primjeni GIS-a u Elektrodistribuciji, 2008) Svi navedeni ciljevi

omogućuju da se podatci koji se sakupe što efikasnije ostvaruju i povezuju.

U HEP-u se koristi DeGIS rješenje tvrtke Multisoft zasnovano na Smallworld sustavu

američke tvrtke General Electric. DeGIS rješenje je „jedinstvena baza podatka na kojoj

rade svi zaposlenici. Uvođenjem DeGIS-a rješava se problem paralelnog vođenja

podataka, smanjuju se troškovi nepotrebnih izlazaka na teren te ušteda ljudskim resursa

te se olakšava izrada raznih izvještaja.“ (GIS u HEP ODS-u, 2015) Upotrebom DeGis-a

u velikoj se mjeri olakšava poslovanje poduzeća i štedi u troškovima poslovanja.

5.6. Programi posebne namjene: Pogonska mjerenja

Pored standardnih internet aplikacija postoji i dio programa razvijen za posebne

namjene ili podršku određenog poslovnog procesa poput programa za pohranjivanje,

pretraživanje i prikaz pogonskih mjerenja koja se obavljaju na niskonaponskim izlazima

trafostanica i na kućnim priključcima potrošača. Na Ekranu 20 prikazan je program za

pohranjivanje, pretraživanje i prikaz pogonskih mjerenja.

46

Ekran 20: Prikaz programa za pohranjivanje, pretraživanje i prikaz pogonskih mjerenja

Izvor: Interni podatci tvrtke (obrisani osobni podatci)

Iz Ekrana 20 može se vidjeti pregled mjerenja. Unutar toga se vidi da je pogon u

Bjelovaru sa određenim nazivom, mjernom jedinicom, datumom početka i završetka

mjerenja, brojem mjerenja i drugim karakteristikama.

47

6. AUTORIČINO ISTRAŽIVANJE O APLIKACIJI „MOJ RAČUN“ PUTEM ANKETNOG UPITNIKA

U svrhu izrade ovog diplomskog rada provedeno je znanstveno istraživanje o

zadovoljstvu korisnika korištenjem HEP-ove aplikacije „Moj račun“. Uz ispitivanje

zadovoljstva, cilj istraživanja bio je provjeriti u kolikoj mjeri su korisnici HEP-ovih

usluga upoznati sa aplikacijom „Moj račun“ i za što im ona najviše koristi. U ovom

poglavlju navode se načini prikupljanja i analize podataka te rezultati provedenog

istraživanja.

6.1. Prikupljanje i analiza podataka

Istraživanje je provedeno internetskom anketom poslanom elektroničkim putem na 100

nasumičnih elektroničkih adresa. Prilikom slanja ankete nije bilo određenih kriterija po

kojima bi se slala anketa kao što su grad, dob ili spol. Anketa je anonimno provedena.

Anketa je sastavljena u besplatnom programu (softveru) za izradu internetskih anketa

koji se zove „SurveyExpression.“ Taj program je jednostavan za korištenje i izradu

internetskih anketa. On daje mogućnost prikaza pojedinačnih i ukupnih odgovora te

grafičkog prikaza konačnih rezultata. Posebna vrijednost ovog programa je njegova

jednostavnost pri korištenju. Uz navedeni program koristila se i proračunska tablica

Excel za analizu prikupljenih podataka.

Anketa se sastojala od 18 pitanja s ponuđenim odgovorima. Postavljena je na način da

se na sva pitanja moralo odgovoriti. Prvi dio pitanja odnosio se na županiju, mjesto i

dob ispitanika. Drugi dio pitanja odnosio se na broj članova kućanstva te prosjek godina

članova kućanstva. Zatim su slijedila pitanja vezana uz korištenje ili nekorištenje

aplikacije „Moj račun“.

U samo jednom pitanju je bila mogućnost odabira više od jednog odgovora, dok je u

ostalim pitanjima bila mogućnost odabira samo jednog od ponuđenih odgovora. U

jednom pitanju ispitanici su dobili mogućnost odabira županija iz padajućeg izbornika.

Tri pitanja su imala mogućnost odgovora otvorenog tipa „ostalo“, gdje se ispitanicima

ostavila mogućnost da sami upisuju odgovore koji nisu bili ponuđeni.

48

6.2. Rezultati istraživanja

U uzorku od 100 ispitanika, odgovora je bilo samo 18. Na temelju tih odgovora

donešeni su zaključci o korištenju aplikacije „Moj račun“.

Cilj ove ankete bio je da se autorica upozna s načinom izrade i obrade internetske

ankete. Taj cilj je i postignut. Što se tiče dobivenih rezultata, oni su sigurno manjkavi

zbog malog odaziva ispitanika, ali autorica na to nije mogla utjecati.

U prvom pitanju ispitanicima je ponuđen padajući izbornik sa popisom županija, a

prikaz njihovih postotaka prema odgovorima ispitanika dan je Grafikonom 2.

Grafikon 2: Postotak ispitanika po županijama


Ujedno, iz Grafikona 2 vidi se da je najveći broj ispitanika, njih 7 (38,89%) bio iz

Bjelovarsko – bilogorske županije. Iz Primorsko – goranske županije je bilo 4 ispitanika

( 22,22%), iz Karlovačke županije 3 ispitanika (16,67%), a zatim slijede Koprivničko –

križevačka, Osječko – baranjska, Varaždinska te Virovitičko podravska županija sa po

jednim ispitanikom (5,56%) što se može vidjeti iz Grafikona 2.

49

U drugom se pitanju ispitanicima daje prazno mjesto za upis njihovog grada stanovanja.

Na Grafikonu 3 prikazana su gradovi stanovanja ispitanika.

Grafikon 3: Ispitanici prema gradu stanovanja


Iz Grafikona 3 može se vidjeti da je najveći broj ispitanika, njih 6 (33,33%) bio iz grada

Bjelovara. Iz Rijeke je bilo 3 ispitanika (16,66%). Iza Rijeke slijedi grad Ogulin sa 2

ispitanika (11,11%) te ostatak ispitanika iz ostalih gradova koji se mogu vidjeti iz

Grafikona 3.

50

Na Ekranu 21 prikazani su ispitanici prema dobi. Najveći broj ispitanika bio je od 21 do

30 godina (61,11%) što se može vidjeti iz Ekrana 21. Zatim slijede ispitanici do 10 do

20 godina te od 41 do 50 godina. Rezultati su očekivani jer mlađa populacija češće

koristi internet.

Ekran 21: Ispitanici prema dobi


Na Ekranu 22 prikazani su rezultati broja članova kućanstva ispitanika. Iz Ekrana 22

može se vidjeti da najveći broj ispitanika, njih 8 (44,44%) živi u kućanstvu od 2 do 4

člana. Zatim slijede ispitanici koji u kućanstvu žive sa 1 do 2 člana, njih 4 (22,22%), a

samo jedan ispitanik (5,66%) živi u kućanstvu od 7 i više članova.

Ekran 22: Broj članova kućanstva ispitanika


51

Na Ekranu 23 prikazani su rezultati ispitanika prema prosječnim godinama članova

kućanstva. Iz Ekrana 23 može se vidjeti da najveći broj ispitanika, njih 6 (33,33%) živi

u obitelji u kojoj su proječne godine članova kućanstva od 31 do 40 godina. Zatim

slijede ispitanici kod kojih su prosječne godine članova od 41 do 50 godina, njih 4

(22,22%). Zatim slijede ispitanici kod kojih je prosjek godina članova kućanstva između

21 i 30 godina te 41 do 50 godina.

Ekran 23. Ispitanici prema prosječnim godinama članova kućanstva


Na Ekranu 24 mogu se vidjeti rezultati ispitanika prema Tarifama koje koriste u svojem

kućanstvu. Iz Ekarana 24 može se zaključiti da 11 ispitanika (61,11%) koristi Tarifu 1,

dok ostali, njih 5 (27,78%) korisiti Tarifu 2 i samo 2 ispitanika (11,11%) koristi Tarifu

3.

Ekran 24: Ispitanici prema korištenim Tarifama


52

Na Ekranu 25 mogu se vidjeti razlozi dostave očitanja brojila ispitanicima. Iz Ekrana 25

može se vidjeti da najveći broj ispitanika, njih 6 (33,33%) kao glavni razlog navodi

neprisutnost prigodom redovnog očitanja brojila. Zatim slijede ispitanici, njih 4

(22,22%) čiji je razlog dostave očitanja brojila promjena potrošnje te ostalih 4 (22,22

%) kao razlog navode da imaju sklopljen Ugovor o očitanju. Pod „Ostalo“, 3 ispitanika

(16,67%) navodi da je razlog dostave očitanja brojila vlastita kontrolna evidencija te

plaćanje po učinku potrošnje.

Ekran 25: Prikaz ispitanika prema razlogu dostave očitanja brojila


Na Ekranu 26 prikazani su rezultati korištenja aplikacije „Moj račun“. Na pitanje o

kotištenju aplikacije „Moj račun“, 12 ispitanika (66,67%) odgovorilo je da ne koristi

aplikaciju, a samo 6 ispitanika (33,33%) odgovorilo je da se služi aplikacijom „Moj

račun“ što se može vidjeti iz Ekrana 26.

Ekran 26: Prikaz rezultata korištenja aplikacije „Moj račun“


Prema navednim rezultatima može se zaključiti kako ispitanici nisu upoznati s

aplikacijom „Moj račun“. Ako su ispitanici odgovorili da ne koriste aplikaciju postavlja

im se pitanje razloga nekorištenja aplikacije te se u nastavku prikazuju njihovi odgovori.

53

Na Ekranu 27 prikazani su razlozi nekorištenja aplikacije. Iz Ekrana 27 može se vidjeti

kako većina ispitanika (38,89%) ne koristi aplikaciju jer nije upoznata s mogučnošću

njenog korištenja.

Ekran 27: Prikaz rezultata razloga nekorištenja aplikacije


Na temelju dobivenih rezultata o korištenju aplikacije analizirani su samo ispitanici koji

su odgovorili da koriste aplikaciju. Iako samo mali dio (šest ispitanika) koriste

aplikaciju, analizirat će se ostala pitanja i donijeti zaključci na temelju dobivenih

rezultata. Međutim, bilo bi korisno u budućnosti ponoviti istraživanje, ali tako da se

korisnici na neki način motiviraju da odgovore na pitanja. Pitanja koja su im postavljena

prikazuju se u nastavku.

54

Na Ekranu 28 može se vidjeti prikaz prosjeka korištenja aplikacije „Moj račun“. Iz

Ekrana 28 vidi se da 4 od ukupno 6 ispitanika koji koriste aplikaciju u prosjeku je

koriste jednom mjesečno. Jedan ispitanik koristi je više puta mjesečno i jedan ispitanik

koristi aplikaciju više puta godišnje.

Ekran 28: Prikaz prosjeka korištenja aplikacije „Moj račun“

Izvor. Izradila autorica

Na Ekranu 29 vidi se prikaz rezultata jednostavnosti korištenja aplikacije „Moj račun“.

Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da je aplikacija djelomično

jednostavna za korištenje. To je potvrdilo 3 od ukupno 6 ispitanika.

Ekran 29: Prikaz rezultata jednostavnosti korištenja aplikacije „Moj račun“


55

Na Ekranu 30 može se vidjeti prikaz razloga najčešćeg posjeta aplikacije „Moj račun“.

Iz Ekrana 30 može se zaključiti da je najčešći razlog posjete aplikaciji dostava očitanja

brojila te izrada informativog obračuna gdje su ispitanici dali najviše odgovora. Iz toga

se može zaključiti kako ispitanici najčešće koriste aplikaciju da bi pratili svoju

potrošnju te na temelju potrošnje radili informativne obračune.

Ekran 30: Prikaz razloga najčešćeg posjeta aplikacije „Moj račun“


Na Ekranu 31 prikazani su odgovori koji su ispitanici dali za korištenje aplikacije „Moj

račun“ koja im olakšava istovremeno praćenje potrošnje i smanjenje troškova. Ispitanici

su se djelomično složili sa navedenom tvrdnjom, njih 3, što se može vidjeti iz Ekrana

31.

Ekran 31: Prikaz rezultata slaganja sa navedenom tvrdnjom

Izvor: izradila autorica

56

Iz Ekrana 32 može se vidjeti prikaz rezultata izrade informativnog obračuna. Pitanje se

odnosilo na izradu informativnog obračuna u svrhu olakšavanja praćenja potrošnje.

Odgovori su bili u skladu sa očekivanjima. Većina ispitanika odgovorila je da se u

potpunosti slaže sa navedenom tvrdnjom te iz Ekrana 31 može se zaključiti da izrada

informativnog obračuna ima svrhe kod praćenja potrošnje u kućanstvu.

Ekran 32: Prikaz rezultata izrade informativnog (probnog) obračuna


57

Iz Ekrana 33 može se vidjeti prikaz ocjene dosadašnje kvalitete i dizajna usluge za

aplikaciju „Moj račun“. Ispitanici su dosadašnju aplikaciju ocjenili sa vrlo dobrom i

dobrom. Jednaki broj ispitanika, njih 3 ocjenili su sa vrlo dobrom te 3 ispitanika sa

dobrom ocjenom.

Ekran 33: Prikaz rezultata ocjene dosadašnje kvalitete i dizajna usluge za aplikaciju

„Moj račun“


Na Ekranu 34 može se vidjeti da će većina ispitanika (njih 5) najvjerojatnije preporučiti

aplikaciju „Moj račun“ drugim korisnicima.

Ekran 34: Prikaz rezultata preporuke aplikacije „Moj račun“

Izradila autorica

58

Na Ekranu 35 prikazani su rezultati o nastavku korištenja aplikacije „Moj račun“. Iz

Ekrana 35 može se vidjeti da je većina ispitanika, njih 5 odgovorila da će svakako

nastaviti koristi aplikaciju, dok je samo jedan ispitanik odgovorio da će je vjerojatno

nastaviti koristiti.

Ekran 35: Prikaz rezultata o nastavku korištenja aplikacije „Moj račun“


Na Ekranu 36 prikazani su rezultati zadovoljstva ispitanika aplikacijom „Moj račun“

kao cjelinom. Ispitanici su pokazali kako su vrlo zadovoljni navedenom aplikacijom što

se može vidjeti iz Ekrana 36.

Ekran 36: Prikaz rezultata zadovoljstva aplikacijom „Moj račun“ kao cjeline


59

7. ZAKLJUČAK

Nakon istraživanja informacijskih sustava provedenih u poduzeću Elektra Bjelovar

može se zaključiti kako Elektra Bjelovar vrijedno svojim naporima ulaže svoja sredstva

i obučava radnike kako bi u skladu sa širenjem informatizacije u cijelom svijetu i oni

širili svoju informatizaciju. Informacijski sustavi koje koristi Elektra Bjelovar uvelike

olakšavaju poslovne procese te na taj način doprinose poboljšanju poslovanja i većoj

efikasnosti. Zaposlenicima se korištenjem informacijske tehnologije olakšavaju

svakodnevne rutinske poslove koji su prije na tradicionalan način puno teže

ispunjavane.

Svrha provedenog istraživanja bila je prikupiti potrebne podatke o informacijskim

sustavima poduzeća Elektra Bjelovar te na temelju njih donijeti zaključke o načinu na

koji poduzeće funkcionira i obavlja svoje poslovanje. Svrha i ciljevi istraživanja su

ispunjeni te se može zaključiti kako poduzeće koristi informacijskim sustavima koji su

važni za pojedino područje poslovanja.

Informacijski sustav prikuplja, pohranjuje te obrađuje informacije važne za poslovanje.

Iz toga proizlazi cilj informacijskog sustava koji tako prikupljene i obrađene podatke

treba dostaviti ostalim sudionicima u poslovanju. Važno je da te informacije budu

točne, potpune, relevantne i pravovremene. S tako prikupljenim podacima poduzeće

može dalje nastaviti ostvarivati svoje postavljene ciljeve.

Osnovna djelatnost Elektre Bjelovar je proizvodnja i prodaja električne energije. Elektra

Bjelovar ima zadaću da proizvedenu električnu energiju distribuira na područja

Bjelovarsko – bilogorske županije, dio Koprivničko – križevačke te Zagrebačke

županije. Organizacija poduzeća provedena je kroz sektor za tehničke poslove i sektor

za potporne poslove te uz njih na određene službe.

60

Elektra Bjelovar raspolaže sa sklopovskom opremom, računalnom mrežom,

programskom opremom i ljudskim potencijalima. Navedena oprema važna je za

funkcioniranje cijelog informacijskog sustava u poduzeću. U svom poslovanju

poduzeće ima svoju internet i intranet stranicu. Preko Intranet stranice djelatnci u

poduzeću dolaze do važnih informacija vezanih za rad i poslovanje poduzeća te

aktulanih događaja vezanih za poduzeće.

Poduzeće koristi informacijske sustave vezane za pojedina područja poslovanja kao što

su različite knjigovodstvene ili financijske aplikacije, sustav HEP Billing na kojem su

prikazane informacije vezane za prodaju električne energije i druge. Uz informacijske

sustave koje koriste zaposlenici, poduzeće daje građanima mogućnost korištenja

aplikacije „Moj račun“. Ta aplikacija olakšava korisnicima mogućnost očitanja brojila,

provedbu informativnog obračuna i druge aktivnosti. Svi informacijski sustavi u

poduzeću olakšavaju rad i smanjuju troškove poslovanja. Time se potvrđuje navedena

hipoteza kojom informacijski sustavi poduzeća utječu na informatiziranost pojedinih

područja poslovanja u Elektri Bjelovar.

Temeljem dobivenih rezultata na temelju anketnog istraživanja, utvrdilo se kako većina

ispitanika nije upoznata sa mogućnošću korištenja aplikacije „Moj račun“ te se iz toga

može zaključiti kako je mala informiranost građana o mogućnostima ove aplikacije.

Anketni upitnik poslan je potpuno anonimno na 100 različitih adresa putem elektroničke

pošte. U uzorku od 100 ispitanika odgovora je bilo 18. Na temelju rezultata utvrđeno je

da se mali broj ispitanika koristi aplikacijom „Moj račun“ dok je kod ostalih razlog

njenog nekorištenja neinformiranost ispitanika o mogućnostima aplikacije. Za one koji

odgovorili da koriste aplikaciju navode kako je aplikacija djelomično jednostavna za

korištenje. Ispitanici najčešće posjećuju aplikaciju zbog dostave očitanja brojila, uz to

ona im olakšava istovremeno praćenje potrošnje i smanjenje troškova. Većina njih će se

nastaviti koristiti aplikacijom jer su vrlo zadovoljni aplikacijom kao cjelinom. Predlaže

se da poduzeće Elektra veći dio sredstava uloži u marketinške aktivnosti u promicanju

informiranosti građana navedenom aplikacijom. Međutim, cilj izrade ovog anketnog

istraživanja bio je i da se autorica upozna sa načinom izrade i obrade internetske ankete

te je taj cilj postignut.

61

LITERATURA

KNJIGE:

1. Kiš, M 2002, Informatički rječnik, Ljevak, Zagreb

2. Sikavica, P i Novak, M 1999, Poslovna organizacija, Informator, Zagreb

3. Varga, M, Ćurko, K i drugi 2007, Informatika u poslovanju, Element, Zagreb

4. Vukmirović, S i Čapko, Z 2009, Informacijski sustavi u menadžerskom odlučivanju,

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

5. Zelenika, R 2000, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela,

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

ČLANCI:

1. Alfirev, D 2011, 'Novi Infohep', HEP vjesnik, vol. 250/251, pp. 8 - 9.

INTERNET STRANICE:

1. GIS u HEP ODS-u, 2015, pogledano: 18.6.2015., dostupno na:

http://multisoft.com.hr/images/V%20Smallworld/prezentacije/04_GIS%20u%20HEP%

20ODS-u_SmallWorld_day.pdf

2. Godišnje izvješće, 2013, pogledano: 31.3.2015., dostupno na:


3. Grupa društva, 2015, pogledano: 4.5.2015., dostupno na:

http://www.hep.hr/hep/grupa/shema.aspx

4. HEP d.d., 2015, pogledano: 4.5.2015., dostupno na:

http://www.hep.hr/hep/hepD/hep.aspx

5. HEP vjesnik, 2015, pogledano: 4.5.2015., dostupno na:

http://www.hep.hr/hep/publikacije/vjesnik.aspx

62

6. Iskustva u primjeni GIS-a u Elektrodistribuciji, 2008, pogledano: 16.4.2015.,

dostupno na: http://www.ho-cired.hr/referati/SO6-20.pdf

7. Kupci, 2015, pogledano: 23.6.2015., dostupno na:

http://www.hep.hr/ods/kupci/default.aspx, 23.6.2015.)

8. Moj račun, 2015, pogledano: 23.4.2015., dostupno na:

https://mojracun.hep.hr/ods/default.aspx

9. Multisoft i Smallword tehnologija, 2015, pogledano: 18.6.2015., dostupno na:

http://www.infotrend.hr/clanak/2009/5/jednostavnost-i-produktivnost,38,782.html

10. Naslovna, 2015, pogledano: 16.4.2015., dostupno na:

http://www.hep.hr/ods/dp/bjelovar/

11. Organizacija, 2015, pogledano: 31.3.2015., dostupno na:

http://www.hep.hr/ods/onama/struktura.aspx

12. Pomoćna djelatnost, 2015., pogledano: 23.6.2015, dostupno na:

http://www.hep.hr/ods/dp/bjelovar/pomocna.aspx

13. Publikacije, 2013, pogledano: 5.5.2015., dostupno na:

http://www.hep.hr/ods/publikacije/Default.aspx

14. Razvoj DeGIS-a u HEP ODS-u, 2014, pogledano: 18.6.2015., dostupno na:

http://multisoft.com.hr/images/V%20Smallworld/prezentacije/06_Razvoj%20DeGIS-

s%20u%20HEP%20ODSu.pdf

15. Tarifni modeli, 2015, pogledano: 19.4.2015., dostupno na:

http://www.hep.hr/ods/kupci/tarifni.aspx

16. Temeljna djelatnost, 2015, pogledano: 23.6.2015., dostupno na:

http://www.hep.hr/ods/dp/bjelovar/temeljna.aspx

17. Internetska aplikacija za kupce HEP ODS-a, 2011, pogledano: 18.6.2015., dostupno

na: https://mojracun.hep.hr/MojRacun_HEP_ODS.pdf

63

POPIS EKRANA

REDNI

BROJ NASLOV EKRANA STRANICA

1. Internetska stranica HEP ODS-a Elektre Bjelovar 22

2. Prikaz naslovnice InfoHEP-a 25

3. Prikaz lokalnog internet poslužitelja Elektre Bjelovar 26

4. Prikaz ekrana Microsoft Outlook 27

5. Prikaz poštanskog sandučića 28

6. Prikaz početne stranice prijave/registracije korisnika

aplikacije „Moj račun“

30

7. Prikaz prijave korisnika preko demo verzije 31

8. Prikaz odabira korisnika prema demo verziji 32

9. Glavni izbornik aplikacije HEP Billing 33

10. Stablo izbornika Ugovori 34

11. Stablo izbornika Obračuni 35

12. Stablo izbornika Saldakonti i naplata 36

13. Stablo izbornika radnih naloga i mjernih uređaja 37

14. Glavna forma s pregledom podataka o kupcu i mjernom

mjestu

38

15. Glavni izbornik s prikazom financijske grupe internetskih

aplikacija

40

16. Glavni izbornik s prikazom grupe aplikacija Knjigovodstvo 41

17. Glavni izbornik s prikazom grupe aplikacija Ostalo 42

18. Prikaz alata AutoCAD Map3D 43

19. Prikaz objekata različitih razina detaljizacije i pripadnim

atributima

44

64

20. Prikaz programa za pohranjivanje, pretraživanje i prikaz

pogonskih mjerenja

46

21. Ispitanici prema dobi 50

22. Broj članova kućanstva ispitanika 50

23. Ispitanici prema prosječnim godinama članova kućanstva 51

24. Ispitanici prema korištenim tarifama 51

25. Prikaz ispitanika prema razlogu dostave očitanja brojila 52

26. Prikaz rezultata korištenja aplikacije „Moj račun“ 52

27. Prikaz rezultata nekorištenja aplikacije "Moj račun" 53

28. Prikaz prosjeka korištenja aplikacije „Moj račun“ 54

29. Prikaz rezultata jednostavnosti korištenja aplikacije „Moj račun“ 54

30. Prikaz razloga najčešćeg posjeta aplikacije „Moj račun 55

31. Prikaz rezultata slaganja sa navedenom tvrdnjom 55

32. Prikaz rezultata izrade informativnog (probnog) obračuna 56

33. Prikaz rezultata ocjene dosadašnje kvalitete i dizajna usluge za

aplikaciju

57

34. Prikaz rezultata preporuke aplikacije „Moj račun“ 57

35. Prikaz rezultata o nastavku korištenja aplikacije „Moj račun“ 58

36. Prikaz rezultata zadovoljstva aplikacijom „Moj račun“ kao

cjeline

58

65

POPIS GRAFIKONA

REDNI

BROJ NASLOV GRAFIKONA STRANICA

1. Struktura Intranet portala HEP-a 23

2. Postotak ispitanika po županijama 48

3. Ispitanici prema gradu stanovanja 49

POPIS SHEMA

REDNI

BROJ NASLOV SHEME STRANICA

1. Organizacija HEP grupe 13

2. Organizacijska shema društva 14

3. Prikaz organizacije sektora za informatiku i telekomunikacije

HEP-a 15

4. Prikaz poslovnog aplikativnog sustava 17

5. Pojednostavljena shema IT mreže Elektre Bjelovar 19

66

POPIS TABLICA

REDNI

BROJ NASLOV TABLICE STRANICA

1. Prikaz aplikacija koje koristi Elektra Bjelovar 39

sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultetoliver.efri.hr/zavrsni/974.b.pdf · 1. uvod u uvodu se...

Documents