SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

TIHOMIR KATIĆ

TROŠARINE NA DUHAN I DUHANSKE PROIZVODE

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

TROŠARINE NA DUHAN I DUHANSKE PROIZVODE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Oporezivanje poduzeća

Mentor: Prof.dr.sc. Helena Blažić

Student: Tihomir Katić

Rijeka, rujan 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................. 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ............................................................ 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ................................................................ 1

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................... 2

1.4. Znanstvene metode ......................................................................................... 2

1.5. Struktura rada ................................................................................................. 3

2. TEORIJSKO ZNAČENJE TROŠARINA ............................................ 4

2.1. Razvoj i značaj trošarina ................................................................................. 4

2.2. Vrste trošarina ................................................................................................ 5

2.3. Ekonomska i financijska uloga trošarina ......................................................... 6

2.4. Pozitivni aspekti trošarina ............................................................................... 7

2.5. Negativni aspekti trošarina .............................................................................. 8

2.6. Razlozi i ciljevi uvođenja trošarina ............................................................... 10

3. TROŠARINE NA DUHAN I DUHANSKE PROIZVODE U

REPUBLICI HRVATSKOJ ..................................................................... 13

3.1. Trošarine u Republici Hrvatskoj.................................................................... 13

3.2. Oporezivanje duhanskih proizvoda u Republici Hrvatskoj............................. 14

3.3. Visina trošarina na duhan i duhanske proizvode u Republici Hrvatskoj ......... 17

3.4. Utjecaj porezne politike na potrošnju duhanskih proizvoda u Republici

Hrvatskoj ................................................................................................................. 20

3.5. Prihodi od trošarina u Republici Hrvatskoj .................................................... 21

3.6. Harmonizacija trošarina s Europskom unijom ............................................... 22

4. TROŠARINE NA DUHAN I DUHANSKE PROIZVODE U

EUROPSKOJ UNIJI ................................................................................ 26

4.1. Trošarine u Europskoj uniji ........................................................................... 26

4.2. Oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji .................................... 27

4.3. Smjernice i Direktive Europske unije ............................................................ 34

4.4. Izvješća Komisije Europske unije ................................................................. 39

4.5. Prihodi od trošarina u Europskoj uniji ........................................................... 41

4.6. Harmonizacija trošarina u Europskoj uniji..................................................... 44

5. ZAKLJUČAK .................................................................................... 45

LITERATURA......................................................................................... 47

POPIS TABLICA..................................................................................... 49

1

1. UVOD

U ovom diplomskom radu predstavljene su trošarine na duhan i duhanske proizvode.

Predstavljena je trošarina u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj, te promjene trošarina

ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. U uvodnom dijelu objašnjen je problem, predmet i

objekt istraživanja, ciljevi i svrha istraživanja, radna hipoteza i pomoćne hipoteze.

Objašnjene su metode pisanja diplomskog rada i struktura rada.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

U uvodu su predstavljeni problem, predmet i objekt istraživanja.

Problem istraživanja je temeljito istražiti i analizirati osnovne značajke trošarina na

duhan i duhanske proizvode i dati usporedbu tih trošarina u Republici Hrvatskoj i

Europskoj uniji.

U ovom diplomskom radu predmet istraživanja su trošarine na duhan i duhanske

proizvode, razlozi nastanka te razlog postojanja tih trošarina, kao i razlike u Zakonima o

trošarinama između Republike Hrvatske i Europske unije.

Iz navedenog predmeta i problema istraživanja proizlazi i objekt istraživanja. Objekt

istraživanja su trošarine na duhan i duhanske proizvode te usporedba između tih

trošarina u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Nakon problema, predmeta i objekta istraživanja predstavljena je radna hipoteza te

pomoćne hipoteze.

Radna hipoteza glasi: Zakonima i spoznajama o trošarinama na duhan i duhanske

proizvode moguće je utvrditi važnost tih trošarina, te ih usporediti između Republike

Hrvatske u odnosu na cijelu Europsku uniju.

2

Uz radnu hipotezu postoji i više pomoćnih hipoteza koje daju detaljniji prikaz

cjelokupnog diplomskog rada i dokazuju točnost glavne hipoteze. One glase:

· Iz spoznaja o trošarinama na duhanske proizvode moguće je zaključiti kolika je

važnost i koji su ciljevi njihovog uvođenja u porezni sustav države.

· Iz spoznaja o zakonskom okviru kojim se regulira uvođenje trošarina u porezne

sustave moguće je zaključiti kolika je njegova važnost za pravilno

funkcioniranje tržišta duhanskih proizvoda.

· Iz činjenica koje se odnose trošarine na duhanske proizvode i harmonizaciju

trošarina na razini Europske unije može se odrediti važnost usklađivanja

oporezivanja duhanskih proizvoda u Republici Hrvatskoj sa smjernicama

Europske unije.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha ovog diplomskog rada je usporediti i prikazati trošarine na duhan i duhanske

proizvode na razini cijele Europske unije i Republike Hrvatske. Trošarine kao posebni

porezi imaju veliku ulogu u poreznim sustavima država jer donose velike fiskalne

prihode.

Cilj ovog istraživanja je istražiti i ispitati važnost trošarina na duhan i duhanske

proizvode u poreznim sustavima država, utjecaj trošarina na potrošnju duhana i

duhanskih proizvoda, te važnost karakteristika i značajki koje trošarine imaju unutar

poreznog sustava Republike Hrvatske i Europske unije.

1.4. Znanstvene metode

Ovaj diplomski rad se zasniva na korištenju znanstvenih metoda koje su primjenjivane

tijekom istraživanja u skladu s potrebama koje su se pojavile prilikom izrade rada. Pri

istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja u odgovarajućoj kombinaciji korištene

su sljedeće znanstvene metode: metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije,

metoda deskripcije, metoda definicije, metoda klasifikacije, statistička metoda, metoda

komparacije, logička metoda, te druge metode znanstvenog istraživanja.

3

1.5. Struktura rada

Rezultati istraživanja trošarina na duhan i duhanske proizvode predočeni su u pet

međusobno povezanih dijelova.

U uvodu su navedeni problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza i četiri

pomoćne hipoteze, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode i obrazložena

struktura diplomskog rada.

Drugi dio rada govori o značenju trošarina općenito, samom razvoju trošarina kroz

povijest te vrstama trošarina, ekonomskim i financijskim ulogama trošarina kao

posebnih poreza, pozitivnim i negativnim aspektima trošarina te samim razlozima i

ciljevima uvođenja trošarina na duhan i duhanske proizvode.

Treći dio diplomskog rada vezan je uz trošarine na duhan i duhanske proizvode u

Republici Hrvatskoj. Tu su navedena pravila oporezivanja duhana i duhanskih

proizvoda u Hrvatskoj, visina tih trošarina, utjecaj porezne politike na potrošnju te

prihodi od trošarina na duhan i duhanske proizvode u Republici Hrvatskoj. Također je i

prikazana harmonizacija novim Zakonom o trošarinama sa ostalim zemljama članicama

Europske unije sa Republikom Hrvatskom kao najnovijom članicom.

Trošarine na duhan i duhanske proizvode u Europskoj uniji je četvrti dio diplomskog

rada. U njemu su navedena pravila oporezivanja na duhan i duhanske proizvode u

Europskoj uniji, Smjernice i Direktive Europske unije kao i Izvješća Komisije Europske

unije vezane uz trošarine na duhan i duhanske proizvode. Također su prikazani i prihodi

od trošarina u Europskoj uniji po zemljama članicama, potrošnja duhana te

harmonizacija trošarina u Europskoj uniji.

Posljednji dio rada je zaključak. U njemu je dana sinteza rezultata istraživanja kojima je

dokazivana postavljena radna hipoteza, te su istaknuti najvažniji dijelovi rada, te

zaključci dobiveni istraživanjem.

4

2. TEORIJSKO ZNAČENJE TROŠARINA

Trošarinama, posebnim porezima ili akcizama, oporezuje se promet određenih

proizvoda, a plaćaju ih proizvođači ili uvoznici, i to u apsolutnom iznosu po jedinici

mjere tog proizvoda, litri, komadu, kilogramu ili u određenom postotku od prodajne

cijene. Razlozi uvođenja trošarina mogu biti socijalni, zdravstveni, ekološki i fiskalni.

Prednost tih posebnih poreza prema drugim porezima je jednostavnost ubiranja te mali

broj poreznih obveznika.

2.1. Razvoj i značaj trošarina

Trošarine se ubrajaju u najstarije poreze. Njihovo pojavljivanje i upotreba zabilježeno je

još u staroj Ateni i Rimu, u antičkim državama Bliskog i Dalekog istoka. Pojavom

novca dolazi do proširenja posebnog poreza. Naziv akciza potječe još iz 16. stoljeća iz

Nizozemske kada su posebnim porezom oporezivani pivo, sol, šećer i alkoholna pića. U

16., 17. i 18. stoljeću dolazi do njihove rasprostranjene primjene, time počinju zauzimati

najznačajnije mjesto u poreznim prihodima. Na teritoriju današnje Njemačke, Austrije,

Francuske, Nizozemske, Španjolske, Rusije i Engleske od 16. do 18. stoljeća

oporezivanje prometa pojedinih proizvoda imalo je široke razmjere.

Oporezivanje duhana uvedeno je u Francuskoj u 17. Stoljeću, pošto je, nakon opće

zabrane prodaje i upotrebe duhana, 1629. godine kraljevskim dekretom uvedena carina

na uvoz duhana, i to uz obrazloženje o brizi za zdravlje podanika. Uz istovremeno

uvođenje monopola na duhan, ovaj se oblik akciza ubrzo proširio i u drugim europskim

državama, kao npr. u Španjolskoj 1663., u Portugalu 1664., u Austriji 1670., u

Francuskoj 1674. godine (Jelčić, 2001:334).

U 19. stoljeću trošarine su bile dio sustava općeg poreza na dobra i usluge koje su

početkom 20. stoljeća transformirana u opći porez na potrošnju, odnosno od 1960-ih u

porez na dodanu vrijednost. Danas su u gotovo svim suvremenim poreznim sustavima

uvedeni posebni porezi ili trošarine. Proizvode koji se oporezuju trošarinama možemo

svrstati u tri osnovne skupine: alkoholne proizvode, energente i duhanske proizvode, a

5

one se proširuju nizom drugih proizvoda i znatno se razlikuju od države do države. Broj

uvedenih trošarina kreće se od samo nekoliko proizvoda pa sve do podugačke liste s

više od dvadeset različitih proizvoda: kave, sladoleda, televizora i videoaparata,

kućanskih aparata, šibica, upaljača, lososa, šećera, čaja, kozmetičkih proizvoda,

električnih žarulja, insekticida, herbicida pa do igraćih karata, banana, kakaoa i

maslinova ulja (Kuliš, 2005:5).

U Hrvatskoj je prva trošarina na kavu uvedena u srpnju 1993. godine. Godinu dana

nakon toga uvode se trošarine na naftne derivate, duhanske proizvode, alkohol, pivo,

bezalkoholna pića, osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove.

Trošarina na luksuzne proizvode uvedena je u listopadu 1999. godine, a potom 2002.

godine trošarina na premije osiguranja i kasko osiguranja cestovnih motornih vozila

(Kesner-Škreb & Kuliš, 2010:63).

2.2. Vrste trošarina

Postoje tri različita načina za utvrđivanje trošarinskih obveza kod trošarina. To su

trošarine kao jedinični porez kada se obračunava u apsolutnom iznosu po jedinici mjere,

kao ad valorem porez kada se obračunava u postotku od vrijednosti kupljene robe i kao

mješoviti porez kada se prilikom utvrđivanja trošarinske obveze primjenjuje

kombinacija jediničnog poreza i ad volarem poreza. Najčešći oblik oporezivanja je kada

se trošarina plaća kao pojedinačni porez, odnosno u apsolutnom iznosu po jedinici

mjere, odnosno po kilogramu, komadu ili litri.

Trošarinska osnovica za cigarete sadrži dvije komponente. To su specifična ili posebna

trošarina koja je određena po jedinici proizvoda u svoti za 1.000 komada na sve vrste

cigareta te ad valorem ili proporcionalna trošarina koja je određena kao postotak

maloprodajne cijene na sve vrste cigareta.

Specifična ili posebna trošarina se nalazi u intervalu od 5% do 55% svote ukupnog

poreznog opterećenja. Ukupno porezno opterećenje jednako je zbroju proporcionalne ili

ad valorem trošarine, posebne ili specifične trošarine i poreza na dodanu vrijednost koji

6

se ubire na cigarete u najprodavanijoj maloprodajnoj cjenovnoj skupini cigareta.

Prednosti specifične ili posebne trošarine su predvidivi prihodi državnog proračuna,

smanjenje razlike u cijenama te lakša administracija i jednostavniji izračun. Nedostatak

je taj što inflacija smanjuje realne vrijednosti prihoda, ne širi domaću proizvodnju i

može rezultirati izmjenom karakteristike cigareta sa ciljem smanjenja ukupne osnovice.

Proporcionalna ili al valorem trošarina se utvrđuje za svaku godinu 1. siječnja na

temelju statističkih podataka o rastu maloprodajnih cijena. Prednosti proporcionalne ili

al valorem trošarine su što se oporezuje veća profitna marža, štiti domaća proizvodnja i

automatska prilagodba za inflaciju. Nedostaci su manje predvidivi prihodi, rastu razlike

u cijenama između cigareta pa potrošači mogu početi konzumirati jeftinije cigarete te

otežana administracija u izračunu.

2.3. Ekonomska i financijska uloga trošarina

Posebni porezi ili trošarine kao i sve ostale vrste poreza djeluju na punjenje fiskalne

blagajne. Jedni od financijski najznačajnijih posebnih poreza ili trošarina su oni na naftu

i naftne derivate te porezi na duhan i duhanske proizvode. Potrebno je jasno definirati

koji proizvodi imaju obilježja luksuznih proizvoda, odrediti kolika je cjenovna

elastičnost potražnje za tim proizvodima, te postoje li supstitutivni proizvodi. Ako je

cjenovna elastičnost potražnje velika, pa uvođenjem trošarina potražnja za tim

proizvodima padne, neće biti ostvaren cilj povećanja progresivnosti poreznog sustava.

Kao primjer važnosti trošarina u poreznim sustavima država mogu se navesti duhanski

proizvodi. Cigarete i ostali duhanski proizvodi oporezuju se u gotovo svakoj državi

svijeta. Čak i one države koje nisu sklone vladinim intervencijama na tržištu podržavaju

oporezivanje duhanskih proizvoda kao lak izvor prihoda koji uzrokuje relativno male

tržišne poremećaje (Zelenika, 2009:479).

Povećanje trošarine na proizvode obično izaziva povećanje poreznih prihoda ali također

i smanjenje potrošnje. Međutim duhanski proizvodi specifični su po tome što još uvijek

ne postoje slični proizvodi koji mogu nadomjestiti njihovu upotrebu a istovremeno

7

stvaraju ovisnost pa tako i štete zdravlju. Stoga povećanje cijena ne mora dovesti do

pada potrošnje duhanskih proizvoda.

Europska unija pokušava uskladiti porezne sustave svih članica pa tako i trošarine.

Čime bi se djelomično suzbila ilegalna trgovina i što bi pozitivno djelovalo na prihode

od posebnih poreza. U budućnosti se može očekivati porast trošarinskih prihoda zbog

fiskalne izdašnosti energetskih poreza, naglašene tendencije prema potrošno

orijentiranim porezima i razvoja interneta koji vodi umanjenju poreza na odbitak i

potrebi naknade tako izgubljenih sredstava pomoću jačeg oporezivanja potrošnje.

2.4. Pozitivni aspekti trošarina

Posebni porezi imaju mnogobrojne pozitivne aspekte važne za državnu blagajnu.

Prednosti trošarina su izdašnost prihoda, stabilnost prihoda, jeftinoća ubiranja prihoda te

ugodnost plaćanja poreza.

Možda najvažnija karakteristika trošarina su njihova fiskalna izdašnost. Obvezi plaćanja

posebnih poreza na promet uglavnom podliježu proizvodi koje upotrebljava veliki broj

potrošača i koji služe za postizanje određene kvalitete njihovog življenja. Uglavnom su

to proizvodi čija je potražnja relativno neelastična (alkohol, duhan, benzin), odnosno

uvođenje trošarina i rast njihovih cijena neće bitno utjecati na smanjenje količina

njihove potrošnje. Time trošarine zajedno s općim porezom na promet čine jedan od

izdašnijih državnih prihoda kako u svijetu tako i u Hrvatskoj.

Stabilnost prihoda s naslova posebnih poreza proizlazi prije svega iz činjenice što se

posebni porezi uvode na predmete široke potrošnje, te se potrošači nerado odriču od

njihove upotrebe. Za proizvodima koji se oporezuju posebnim porezima postoji u

pravilu stabilna potrošnja, te dosta ograničena supstitucijska elastičnost.

Jeftinoća ubiranja i ugodnost plaćanja, kao i jednostavna kontrola porezne discipline

daljina su obilježja trošarina. Premda se posebni porezi na promet razrezuju na

predmete široke potrošnje i premda se plaćanje ovih poreza prevaljuje na veliki broj

8

potrošača, broj poreznih obveznika kod trošarina u pravilu je relativno vrlo malen i vrlo

lako ih je utvrditi. Samim time i administrativni troškovi ubiranja ovih poreza su dosta

maleni u odnosu na ubrane prihode.

Osim fiskalnih razloga uvođenja trošarina, potrebno je spomenuti i one nefiskalne

razloge kojima suvremene države nastoje opravdati njihovo uvođenje te time dobili

naklonost javnosti i biračkog tijela. Kod toga se u pravilu fiskalni razlozi ne ističu i oni

se u pravilu drže u drugom planu. Kao najvažniji nefiskalni razlozi uvođenja posebnih

poreza na promet obično se ističu socijalni razlozi, zdravstveni razlozi, ekološki razlozi,

ekonomski razlozi, razlozi zbog načela korisnosti, razlozi zbog poskupljenja uvoznih

proizvoda i slično.

Iz ovih nefiskalnih razloga upravo se lako očituju vrste proizvoda koje su obuhvaćene

trošarinama. To su razni luksuzni proizvodi (socijalni razlozi), zatim alkohol i cigarete

(zdravstveni razlozi), nafta i naftni derivati (ekološki razlozi) itd. Nadalje, trošarine se

mogu promatrati kao svojevrsni nadomjestak ukidanju carina u kontekstu priključivanja

EU kao zajedničkom tržištu te se na taj način poskupljuju uvozni proizvodi. Načelo

korisnosti kao razlog uvođenja trošarina obično se povezuje s posebnim oporezivanjem

naftnih derivata, na primjer, ako netko tko više koristi motorno vozilo te time ostvaruje i

određene korisnosti, tada je ispravno da trošarina služi kao svojevrsna naknada za

materijalnu korist koju je on ostvario jednim dijelom i uz pomoć naftnih derivata.

2.5. Negativni aspekti trošarina

Uz pozitivne aspekte trošarina postoje i negativni aspekti trošarina. Jedan nedostatak

koji se smatra nezaobilaznim očituje se kroz regresivno djelovanje poreza na promet.

Regresivnost kao negativna karakteristika trošarina je primjer negativnosti poreza na

promet koje se izražavaju kroz njegovo regresivno djelovanje. U ovom slučaju, načelo

pravednosti kod poreza na prometu u potpunosti je zanemareno. Neovisno o svojoj

gospodarskoj snazi, pojedinac da bi preživio mora kupovati određene proizvode i

koristiti određene usluge. Prilikom kupovine tih proizvoda i usluga, porezni obveznici

9

plaćaju realno isti iznos poreza, ne uvažava se njihova gospodarska snaga. Teret

regresivnosti teže pritišće poreznog obveznika što je porezna stopa viša, a dohodak

poreznog obveznika niži.

Da bi se ublažilo ili otklonilo nesocijalno djelovanje poreza na promet primjenjuju se

određene mjere koje se mogu podijeliti u tri grupe. Prva grupa su mjere unutar sustava

poreza na promet. Pod ove mjere svrstavamo korištenje određenih poreznih oslobođenja

i olakšica koji su u pravilu namijenjeni zadovoljenju osnovnih životnih potreba.

Također se pod ovim mjerama podrazumijeva primjena povišenih poreznih stopa

prilikom oporezivanja luksuznih proizvoda, tako da se javlja problem koje proizvode

svrstati pod luksuzne proizvode i kolikom višom stopom opteretiti taj proizvod. To ne

pogoduje samo siromašnima već i imućnijima budući je prilikom te klasifikacije

nemoguće vršiti razgraničenja s obzirom na nečije imovinsko stanje.

U drugu grupu spadaju mjere izvan sustava poreza na promet, ali unutar poreznog

sustava. Pod ovim mjerama se smatra primjena progresivnih poreznih stopa prilikom

primjene drugih poreznih oblika, prije svega, poreza na dohodak. Ovdje tako dolazi do

izražaja pravednosti, a naglašena je u tome, da oni koji više zarađuju i plaćaju više, ali

je ovdje potrebno razmišljati koliki stupanj progresije upotrijebiti, te koliki broj

poreznih razreda treba upotrijebiti. Zapravo ovdje govorimo o djelomičnoj ili relativnoj

kompenzatornoj progresiji gdje se postiže samo djelomično ublažavanje regresivnog

učinka poreza na promet, ili pak govorimo o pravnoj ili apsolutnoj progresiji kada se

radi o slučaju da je u cijelosti uklonjen učinak regresivnog djelovanja poreza na promet.

Mjere izvan poreznog sustava, ali unutar društveno-gospodarskog sustava je treća grupa

mjera. Pod ovim mjerama misli se na mjere iz socijalne politike, kao što je besplatno

školovanje, besplatni udžbenici, besplatan vrtić za djecu iz socijalno nezbrinutih obitelji

i drugo. U pravilu se, u suvremenim državama primjenjuje kombinacija mjera na koji je

način jedino moguće djelomično ili u potpunosti ukloniti negativne učinke oporezivanja

prometa. Da bi se umanjilo nesocijalno djelovanje poreza ili da bi ga se u potpunosti

uklonilo razvio se široki sustav mjera.

10

2.6. Razlozi i ciljevi uvođenja trošarina

Kod uvođenja trošarina u nekoj zemlji, porezna vlast mora imati određene razloge i

ciljeve zbog kojih se odlučuje na njihovo uvođenje i zadržavanje u poreznom sustavu.

Posebnim porezom na promet oporezuje se promet jednog određenog proizvoda ili

skupine istovrsnih proizvoda. Taj porez se ubire u pravilu u fazi trgovine na malo.

Osnovne karakteristike tih poreza su ograničena primjena i nepostojanje razlike u

poreznom tretmanu proizvoda izrađenih u zemlji i uvezenih proizvoda. Naravno razlog

uvođenja trošarina je punjenje fiskalne blagajne na najlakši mogući način.

Trošarine kao porezni oblik koji tereti predmete najšire potrošnje su se naravno

pokazale kao stabilan i izdašan javni prihod, i upravo radi toga sve suvremene države uz

ostale prihode uvode trošarine na određene proizvode najšire potrošnje zbog rastuće

potrebe za novčanim sredstvima.

Uz fiskalne razloge postoje još i nefiskalni razlozi koji su izbjegavanje društveno

nepoželjnog ponašanja poreznih obveznika, zahvaćanje gospodarske snage poreznog

obveznika, naknada poreznog obveznika za korist koju ima od potrošnje nekog

proizvoda, financiranje jedinica lokalne samouprave i uprave, socijalni učinak, ekološki

razlozi, ekonomski razlozi i očuvanje zdravlja potrošača što pokazuje to da se trošarine

uvode na proizvode koji štete zdravlju i uzrokuju ovisnosti.

Brojni su razlozi kojima se opravdava uvođenje pojedinačnog poreza na promet i brani

njihovo zadržavanje u poreznom sustavu. To su:

· Uspostavljanje što neposrednije veze između iznosa plaćenog poreza i koristi

koju porezni obveznik ima od trošenja oporezivanjem ubranih stvari, npr.

oporezivanje prometa benzina i korištenja javnoprometnih površina

· Nastojanje da se potrošači odvrate od korištenja nekih proizvoda koji su štetni za

zdravlje ljudi odnosno da se i politikom oporezivanja utječe na smanjenje

potrošnje tih proizvoda, npr. oporezivanje duhana i duhanskih proizvoda

11

· Penalizacija konzumenata nekih proizvoda zbog mogućih negativnih posljedica

za pojedinca i društvo u cjelini, npr. konzumiranje alkoholnih pića i s tim

povezane štete prouzročene u pijanom stanju, kao što su materijalne štete,

troškovi bolničkog liječenja i slično

· Destimulacija nekih ponašanja odnosno stjecanja štetnih navika koje se

društveno ocjenjuju nepoželjnima, npr. kockanje i tome povezano oporezivanje

igraćih karata

· Otežavanje uvoza određenih proizvoda koji se ne proizvode u zemlji kako bi se

ograničila potrošnja stranih sredstva plaćanja, npr. oporezivanje kave, čaja,

južnog voća i slično

· Oporezivanje prometa nekih proizvoda kako bi se utjecalo na smanjenje

zagađivanja čovjekova okoliša, npr. raznih insekticida, herbicida, pesticida i

drugih preparata i proizvoda kojih potrošnja ili primjena pridonosi onečišćenju

zemlje, zraka i vode

· Ostvarenje nekih redistributivnih učinaka oporezivanja kako bi se korigirali neki

socijalno nepovoljni učinci koji se očituju pri primjeni drugih poreza, npr.

oporezivanje luksuznih proizvoda kao što je krzno, parfemi, zlatni nakit, drago

kamenje i slično

· Osiguranje potrebnih sredstava za financiranje javnih rashoda, posebice

financiranja rashoda lokalnih zajednica

U današnje vrijeme kada je pokretljivost ljudi bitno olakšana, a kod mogućnosti uvoza

strane robe gotovo da i nema ograničenja, pojedine države prilikom oporezivanja

primjenom pojedinačnih poreza na promet vode računa o visini poreznog opterećenja

nekih proizvoda, također vode računa o njihovoj cijeni u odnosu na cijenu takvih

proizvoda u susjednim zemljama. To se prvenstveno odnosi na male, vrijedne i za

transport pogodne proizvode kao što su nakit, satovi, fotoaparati, kamere i slično. U

uvjetima slobodnog kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala razumljivo je da će

pojedinačni uvoz iz jedne u drugu državu biti uvjetovan visinom cijene istovrsnih

proizvoda uvećane za troškove puta i utrošeno vrijeme. Ako je kupnja u susjednim

državama masovna pojava i ako je uvjetovan visokim trošarinama realno je za očekivati

12

da država s visokim opterećenjem oporezivanih proizvoda s posebnim porezom na

promet preispita svoju politiku oporezivanja prometa kako bi se smanjilo krijumčarenje.

Posebni porezi na promet se uvode na neke proizvode kako bi se postigli određeni

ciljevi. Razlikujemo četiri glavna cilja i to izdašno prikupljanje sredstava, unošenje

progresivnosti u porezni sustav, smanjenje ovisnosti i ublažavanje zagađenja.

Ublažavanje zagađenja može se odnositi na trošarine na benzin, odnosno energente, koji

uvelike onečišćuju okoliš i prirodu. Trošarine se uvode kako bi se obeshrabrila i

smanjila potrošnja nekih proizvoda, to se posebno odnosi na proizvode kao što su duhan

i duhanski proizvodi, te alkoholna pića. Te trošarine su opravdane jer se uglavnom radi

o proizvodima čija se potrošnja smatra nezdravom. Međutim, trošarine ne predstavljaju

baš uspješan način smanjenja ovisnosti, odnosno statistički podaci pokazuju da

povećanje cijena duhana i duhanskih proizvoda te alkoholnih pića ne dovodi baš do

smanjenja potrošnje tih proizvoda.

13

3. TROŠARINE NA DUHAN I DUHANSKE PROIZVODE U

REPUBLICI HRVATSKOJ

U Republici Hrvatskoj trošarine imaju jako veliku važnost u poreznom sustavu jer

zajedno s porezom na dodanu vrijednost donose većinu prihoda državnom proračunu.

Proizvodi koji se oporezuju trošarinama mogu se svrstati u tri kategorije, to su

alkoholni, duhanski i energetski. Predmet oporezivanja je alkohol i alkoholna pića u što

spada pivo, vino, ostala pića dobivena vrenjem osim piva i vina, međuproizvodi i etilni

alkohol. Predmet oporezivanja su i duhanski proizvodi gdje se ubrajaju cigarete, cigare,

cigarilosi i duhan za pušenje. Predmet oporezivanja su još i energenti što se koriste kao

pogonsko gorivo ili kao goriva za grijanje i električna energija.

3.1. Trošarine u Republici Hrvatskoj

U Hrvatskoj posebnim se porezima (ili trošarinama odnosno akcizama) oporezuje

promet određenih proizvoda, a plaćaju ih proizvođači ili uvoznici, i to u apsolutnom

iznosu po jedinici mjere tog proizvoda (kilogramu, litri, komadu i sl.). Porez plaćaju

proizvođači ili uvoznici te oni koji nabavljaju ili primaju te proizvode iz inozemstva,

osim onih koji su prema carinskim propisima oslobođeni takvog plaćanja (Šimović,

2007).

Prva trošarina, uvedena u porezni sustav RH u srpnju 1993. godine, bila je trošarina na

kavu. U srpnju 1994. godine uvode se trošarine na naftne derivate, duhanske proizvode,

alkohol, pivo, bezalkoholna pića i uvozne automobile. Trošarina na zrakoplove uvodi se

1998. godine. Posljednja trošarina uvedena je na luksuzne proizvode u listopadu 1999.

godine. Porez plaćaju proizvođači ili uvoznici te oni koji nabavljaju ili primaju te

proizvode iz inozemstva, osim onih koji su prema carinskim propisima oslobođeni

takvog plaćanja. Iznimka je posebni porez na promet rabljenih automobila (koji nije

trošarina), a plaćaju ga kupci tih automobila. Od 1. siječnja 2002. nadležnost obračuna,

naplate i nadzora posebnih poreza prelazi temeljem odredaba Zakona o carinskoj službi

s Porezne uprave na Carinsku upravu RH (Kuliš, 2003).

14

Danas je na snazi novi Zakon o trošarinama sa zadnjim izmjenama i dopunama iz NN

81/13 od 29. lipnja. 2013. godine zbog ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

3.2. Oporezivanje duhanskih proizvoda u Republici Hrvatskoj

Porezni obveznik posebnog poreza na duhan i duhanske proizvode je uvoznik, odnosno

proizvođač. U Republici Hrvatskoj predmeti oporezivanja u toj skupini duhanskih

proizvoda se ubrajaju cigarete, cigare, cigarilosi i duhan za pušenje a poreznim

obveznikom u Hrvatskoj se smatra uvoznih duhanskih proizvoda ili proizvođač

duhanskih proizvoda. Nedavnim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju se posebni porezi

na duhanske proizvode se često mijenjaju, odnosno povećavaju, pa tako prodajna cijena

raste.

Prema Zakonu o trošarinama, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 8. veljače 2013.

godine kojim se uređuje trošarinski sustav oporezivanja alkohola i alkoholnih pića,

duhanskih prerađevina, energenata i električne energije. Duhanskim prerađevinama

smatraju se: cigarete, cigare, cigarilosi, sitno rezani duhan za savijanje cigareta i ostali

duhan za pušenje.

Prema Zakonu o trošarinama cigaretama se smatraju:

· smotuljci duhana koji su prikladni za pušenje kao takvi, koji nisu cigare ni

cigarilosi u smislu odredaba ovoga Zakona,

· smotuljci duhana koji se jednostavnim neindustrijskim postupkom umeću u

tuljce od cigaretnog papira,

· smotuljci duhana koji se jednostavnim neindustrijskim postupkom umataju u

cigaretni papir.

Cigaretama se također smatraju i proizvodi koji u cijelosti ili djelomično sadrže tvari

koje nisu duhan.

15

Prema Zakonu o trošarinama cigarama i cigarilosima smatraju se smotuljci duhana

prikladni za pušenje koji su s obzirom na svojstva i uobičajena očekivanja potrošača

namijenjeni isključivo za pušenje, ako:

· imaju vanjski omotač od prirodnog duhana,

· su punjeni usitnjenim miješanim duhanom i imaju vanjski omotač normalne boje

cigare od rekonstituiranog duhana koji u cijelosti obavija proizvod, uključujući

filtar gdje je to primjereno, ali ne obavija usnik kod cigara s usnikom, gdje

jedinična težina bez filtra ili usnika nije manja od 2,3 grama i nije veća od 10

grama i opseg na najmanje jednoj trećini duljine cigare nije manji od 34 mm.

Cigarilosi su cigare čija neto težina na 1000 komada ne prelazi 3,00 kilograma.

Cigarama i cigarilosima se također smatraju i proizvodi koji djelomično sadrže tvari

koje nisu duhan.

Prema Zakonu o trošarinama duhanom za pušenje smatra se:

· duhan koji je rezan ili na drugi način usitnjen, svinut ili prešan u blokove i

prikladan za pušenje bez daljnje industrijske obrade,

· otpad duhana koji je prikladan za pušenje i stavljen u prodaju na malo, a koji

nije cigareta ili cigarilos. Otpadom duhana smatraju se ostaci listova duhana i

nusproizvodi nastali preradom duhana ili proizvodnjom, obradom ili preradom

duhanskih prerađevina.

Sitno rezanim duhanom za savijanje cigareta smatra se duhan za pušenje u kojem s

obzirom na ukupnu masu duhanskih čestica više od 25% duhanskih čestica ima širinu

reza manju od 1,5 milimetara. Duhanom za pušenje se također smatraju i proizvodi koji

u cijelosti ili djelomično sadrže tvari koje nisu duhan.

Duhanske prerađevine koje su proizvedene u Republici Hrvatskoj i kada se puštaju u

potrošnju na teritoriju Republike Hrvatske moraju biti označene duhanskim markicama

Ministarstva financija, koje uz tekst »Republika Hrvatska – Ministarstvo financija«

moraju imati naznačenu slovnu oznaku predmeta oporezivanja i broj markice. Duhanske

prerađevine proizvedene u Republici Hrvatskoj kada se u sustavu odgode plaćanja

16

trošarine otpremaju u drugu državu članicu ili do mjesta na kojem duhanske prerađevine

napuštaju teritorij Europske unije ili se prodaju na brodovima i zrakoplovima za vrijeme

plovidbe ili leta u treće države ili treće teritorije ili se prodaju putnicima u pristaništima

otvorenim za međunarodni promet koji putuju u treće države ili treće teritorije uz

predočenje ukrcajne karte moraju biti označene duhanskom markicom Ministarstva

financija, koja uz tekst »Republika Hrvatska – Ministarstvo financija« mora imati

naznačene riječi »EU«, odnosno »za izvoz« na hrvatskom jeziku ili jednom od stranih

jezika, slovnu oznaku predmeta oporezivanja i broj markice.

Duhanske prerađevine koje se uvoze moraju biti označene duhanskim markicama

Ministarstva financija u trenutku kada se provodi carinski postupak puštanja robe u

slobodan promet na teritoriju Republike Hrvatske, koje uz tekst »Republika Hrvatska –

Ministarstvo financija« moraju imati naznačenu slovnu oznaku predmeta oporezivanja i

broj markice. Duhanske prerađevine koje se uvoze i provodi se carinski postupak

puštanja robe u slobodan promet u drugoj državi članici Europske unije te se u sustavu

odgode otpremaju na teritorij Republike Hrvatske radi puštanja u potrošnju moraju biti

označene duhanskim markicama Ministarstva financija prije unosa na teritorij

Republike Hrvatske, koje uz tekst »Republika Hrvatska – Ministarstvo financija«

moraju imati naznačenu slovnu oznaku predmeta oporezivanja i broj markice.

Duhanske prerađevine koje su unesene iz druge države članice i puštaju se u potrošnju

na teritoriju Republike Hrvatske moraju biti označene duhanskim markicama

Ministarstva financija prije unosa na teritorij Republike Hrvatske, koje uz tekst

»Republika Hrvatska – Ministarstvo financija« moraju imati naznačenu slovnu oznaku

predmeta oporezivanja i broj markice. Duhanske prerađevine koje nisu proizvedene u

Republici Hrvatskoj, a koje se uz odobrenje nadležnog carinskog ureda unose iz druge

države članice ili uvoze te smještaju u trošarinsko skladište radi otpreme u sustavu

odgode plaćanja trošarine u drugu državu članicu ili do mjesta na kojem duhanske

prerađevine napuštaju teritorij Europske unije ne moraju biti označene duhanskim

markicama Ministarstva financija.

17

Duhanska markica Ministarstva financija mora biti nalijepljena na pakiranju za prodaju

na malo ispod celofanskog ili drugog prozirnog omota kojim je obložen paketić tako da

je vidljiva i da se pri otvaranju prekine. Iznimno, kod duhanskih prerađevina koja su u

specijalnim ili neuobičajenim pakiranjima duhanska može biti nalijepljena neposredno

na originalnom pakiranju tako da je vidljiva i pri otvaranju se prekine, a lijepljenje

markica može se obaviti i u trošarinskom skladištu uz posebno odobrenje nadležnog

carinskog ureda. Duhanske prerađevine koje nisu označene duhanskim markicama

Ministarstva financija smatraju se proizvodima na koje nije obračunata i plaćena

trošarina te se njihovo puštanje u potrošnju, kupnja i posjedovanje smatraju

protuzakonitima.

3.3. Visina trošarina na duhan i duhanske proizvode u Republici Hrvatskoj

Najnovija Uredba o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za

pušenje objavljena je u ”Narodnim novinama” broj 30 od 5. ožujka 2014. godine i stupa

na snagu prvoga dana nakon dana objave u „Narodnim novinama“.

Na temelju članka 75. stavka 6. i 8. i članka 76. stavka 4. Zakona o trošarinama

(»Narodne novine«, broj 22/2013, 32/2013 i 81/2013), Vlada Republike Hrvatske je na

sjednici održanoj 5. ožujka 2014. godine donijela Uredbu o visini trošarine na cigarete,

sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje kojom se mijenja visina trošarine na

cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje tako da od 6. ožujka 2014. godine

trošarina iznosi na cigarete specifična trošarina 210,00 kuna za 1000 komada cigareta,

proporcionalna trošarina 37 % od maloprodajne cijene cigareta, te minimalna trošarina

na cigarete 598,50 kuna za 1000 komada cigareta. Na sitno rezani duhan 520,00 kuna za

jedan kilogram. Na ostali duhan za pušenje 450,00 kuna za jedan kilogram.

18

U tablici broj 1. prikazana je visina trošarina na duhan i duhanske proizvode u Republici

Hrvatskoj objavljena na stranici Porezne uprave Republike Hrvatske. U tablici je

vidljiva trošarinska osnovica po komadu, odnosno za tisuću komada ili po kilogramu te

visina trošarine na cigarete, cigare, cigarilose, sitno rezani duhan te ostale duhane za

pušenje.

Tablica 1. Visina trošarine za duhan i duhanske proizvode u Republici Hrvatskoj

DUHANSKI PROIZVODI

Trošarinski

proizvod

Trošarinska osnovica Visina trošarine

1000

komada

proizvoda

1 kg

proizvoda

Specifična trošarina Proporcionalna

trošarina Do Od

31.12.2010. 29.11.2012.

Cigarete Da - 180,00 kn 180,00 kn

36% od

maloprodajne

cijene

Cigare Da - 1.100,00 kn 1.100,00 kn -

Cigarilosi Da - 220,00 kn 220,00 kn -

Sitno rezani

duhan - Da 136,00 kn 325,00 kn -

Ostali

duhani za

pušenje

Da - 92,00 kn 146,00 kn -

Izvor: Porezna uprava RH, 2014, Trošarine (Trošarinski sustav oporezivanja alkohola i

alkoholnih pića, duhanskih proizvoda, energenata i električne energije), <www.porezna-

uprava.hr/HR_porezni_sustav/Stranice/trosarinski_sustav.aspx>

Iz tablice broj 1. vidi se da se trošarine na cigarete, cigare, cigarilose te ostale duhane za

pušenje obračunavaju po tisućama komada, a na sitno rezani duhan po kilogramu

duhana. Za svaki tip proizvoda objavljena je specifična trošarina za razdoblje do

31.12.2010. i od 29.11.2012. godine, te proporcionalna trošarina od 36% od

maloprodajne cijene koja se obračunava samo na cigarete. Specifična trošarina koja se

obračunava od 29. Studenog 2012. Najviša je za cigare i iznosi 1.100,00 kuna na 1.000

komada, a najniža je na ostale duhane za pušenje i iznosi 146,00 kuna. Specifična

trošarina na cigarete je 180,00 kuna na 1.000 komada.

19

Trošarinska osnovica na cigarete je 1.000 komada i maloprodajna cijena. Pri obračunu

trošarine na cigarete dvjema cigaretama smatrat će se kada je smotuljak duhana bez

filtra ili usnika duži od 8 cm, ali nije duži od 11 cm, trima kada je smotuljak duhana bez

filtra ili usnika duži od 11 cm, ali nije duži od 14 cm, odnosno povećava se za jednu

cigaretu svaka daljnja 3 centimetra dužine smotuljka duhana bez filtra ili usnika.

Trošarina na cigarete plaća se kao specifična trošarina propisana u određenom iznosu za

količinu od 1.000 komada cigareta i kao proporcionalna trošarina propisana u

određenom postotku od maloprodajne cijene cigareta. Ukupna trošarina (specifična i

proporcionalna trošarina bez poreza na dodanu vrijednost) na cigarete iznosi najmanje

57% ponderirane prosječne maloprodajne cijene cigareta puštenih u potrošnju i ne smije

biti niža od 64 eura u kunskoj protuvrijednosti za 1000 komada cigareta bez obzira na

prosječnu ponderiranu maloprodajnu cijenu cigareta.

Trošarinska osnovica na cigare i cigarilose je 1.000 komada. Trošarina se obračunava

kao specifična trošarina propisana za 1.000 komada i iznosi 600,00 kuna. Trošarinska

osnovica na sitno rezani duhan za savijanje cigareta je jedan kilogram. Trošarina se

obračunava kao specifična trošarina propisana za 1 kilogram neto težine i iznosi 450,00

kuna. Trošarinska osnovica na ostali duhan za pušenje je jedan kilogram. Trošarina se

obračunava kao specifična trošarina propisana za 1 kilogram neto težine i iznosi 380,00

kuna.

Maloprodajna cijena duhanskih prerađevina koje se puštaju u potrošnju na teritoriju

Republike Hrvatske je cijena koju za svaki pojedini proizvod utvrđuju proizvođači ili

njihovi predstavnici ili ovlašteni posrednici u Republici Hrvatskoj te uvoznici.

Maloprodajna cijena uključuje i trošarinu, carinu i porez na dodanu vrijednost.

Proizvođač je osoba sa sjedištem u Europskoj uniji koja proizvodi duhanske prerađevine

koje su namijenjene prodaji na malo. Proizvođač sa sjedištem u drugoj državi članici

može pisano prenijeti pravo na utvrđivanje maloprodajne cijene svom predstavniku ili

ovlaštenom posredniku u Republici Hrvatskoj koji može primati duhanske prerađevine

u sustavu odgode plaćanja trošarine iz drugih država članica. Osobe koje primaju iz

druge države članice i uvoznici određene marke duhanskih prerađevina koji nemaju

pisano ovlaštenje nositelja prava intelektualnog vlasništva na žig duhanskih prerađevina

20

mogu podnijeti zahtjev za preuzimanje duhanskih markica i to po maloprodajnoj cijeni

koju je prijavio nositelj prava ili osoba temeljem ovlaštenja nositelja prava

intelektualnog vlasništva na žig duhanskih prerađevina. Prodaja duhanskih prerađevina

po maloprodajnim cijenama višim od prijavljenih nije dozvoljena.

3.4. Utjecaj porezne politike na potrošnju duhanskih proizvoda u Republici Hrvatskoj

Cigarete i ostali duhanski proizvodi oporezuju se u gotovo svakoj državi svijeta jer se to

pokazalo kao lak izvor prihoda koji uzrokuje relativno male tržišne poremećaje.

Interes za regulaciju potrošnje duhanskih proizvoda naglo je porastao u posljednja dva

desetljeća, te je privukao pozornost mnogih političara. Iako se na prvi pogled čini da se

ta regulacija odnosi na pokušaje smanjenja konzumacije, učinci su različiti. Dok različiti

propisi o ograničenju uporabe duhana, zdravstvena upozorenja te ograničavanja

reklamiranja pokušavaju izravno utjecati na smanjenje potrošnje, zakoni vezani za

povećanje trošarina imaju dva suprotna učinka.

Povećanje cijene nekog proizvoda po zakonima ekonomije trebalo bi smanjiti potrošnju

tog proizvoda. Ipak, utjecaj neće biti dovoljno velik ako ne postoje bliski supstituti, što

je slučaj s duhanskim proizvodima. Ne smije se zanemariti ni činjenica da duhanski

proizvodi stvaraju ovisnost, što još više smanjuje mogućnost brze prilagodbe novim,

većim cijenama (Zelenika, 2009:483).

21

3.5. Prihodi od trošarina u Republici Hrvatskoj

U svim zemljama svijeta, pa tako i u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj trošarine

imaju veliku važnost i značaj u poreznoj strukturi. Najviše prihoda od trošarina

ostvaruje se od naftnih derivata i trošarina na duhan i duhanske prerađevine.

U tablici broj 2. prikazani su prihodi od trošarina po kategorijama za zadnjih pet godina

preuzetih sa stranica Ministarstva financija Republike Hrvatske. Vidljivo je da se

prihodi ostvaruju od trošarina na osobne automobile, motorna vozila, naftu i naftne

derivate, alkoholna pića i pivo, kavu, bezalkoholna pića te na duhan i duhanske

prerađevine.

Tablica 2. Prihodi od trošarina u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009. godine do

2013. godine u tisućama kuna

GODINA 2009 2010 2011 2012 2013

Osobni

automobili,

ostala

motorna

vozila, plovila

i zrakoplovi

696.791 589.983 663.585 532.226 507.243

Naftni

derivati 6.045.624 6.932.709 5.978.413 5.678.586 5.941.185

Alkohol 189.895 207.445 172.083 190.874 150.632

Pivo 680.567 655.266 653.951 631.038 576.008

Bezalkoholna

pića 125.817 121.615 123.347 119.379 107.593

Duhanske

prerađevine 3.073.671 3.292.993 3.473.375 3.915.174 3.307.108

Kava 156.910 149.682 126.424 116.045 111.305

Luksuzni

proizvodi 29.635 22.633 23.875 23.168 3.484

UKUPNE

TROŠARINE 10.998.910 11.972.326 11.215.054 11.206.489 10.704.559

Izvor: Ministarstvo financija RH, 2014, Vremenske serije podataka, Državni proračun -

siječanj - lipanj 2014., <http://www.mfin.hr/hr/vremenske-serije-podataka>

22

Glavni razlog uvođenja trošarina je najlakši način punjenja fiskalne blagajne. Pa tako u

tablici 2. vidimo da trošarine Republici Hrvatskoj donose znatne prihode. Najveći

prihodi ostvaruju se od trošarina na naftu i naftne derivate i to u prosijeku 6 milijardi

prihoda, te na duhan i duhanske prerađevine i to svake godine više od 3 milijarde

prihoda. Ukupni prihod od trošarina u Republici Hrvatskoj oscilira ali u prosijeku

država zaradi 11 milijardi prihoda od ukupnih trošarina godišnje.

3.6. Harmonizacija trošarina s Europskom unijom

Da bi se osiguralo dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta i tržišnog natjecanja, europski

pravni propisi predviđaju usklađivanje trošarina na alkohol i duhan. Uglavnom je riječ o

minimalnim ili ciljanim stopama trošarina koje bi se dugoročno gledano trebale

uskladiti. Osim toga utvrđene su različite pristojbe na području energetike kako bi se

sačuvao okoliš i javno zdravlje, odnosno kako bi se osiguralo oprezno i racionalno

korištenje prirodnih resursa. To uključuje propise i minimalne trošarine na mineralna

ulja, dizelsko gorivo, pogonska goriva i biogoriva.

Stope i strukture trošarina razlikuju se među državama članicama te utječu na tržišno

natjecanje. Obračunavanje poreza na proizvode iz drugih država članica koristeći stope

više od onih koje se koriste za domaće proizvode diskriminirajuće je i zabranjeno

člankom 110. UFEU-a. Vrlo velike razlike u porezima za određeni proizvod mogu

dovesti do kretanja robe koja su izazvana porezima, gubitaka prihoda i prijevara. Stoga

se već od ranih 70-ih godina pokušavalo uskladiti strukture i stope, ali je napredak bio

slab, dijelom i zbog razmatranja koja nisu bila samo porezne naravi. Tako su u nekim

državama članicama propisane visoke porezne stope kao dio opće politike kojom se

nastoji potrošače odvratiti od alkohola i pušenja. S druge strane, u nekim državama

članicama vino i duhan su važni poljoprivredni proizvodi.

Temeljna struktura trošarina na duhan određena je u razdoblju nakon 1972. direktivama

koje su sada objedinjene u jednu pročišćenu direktivu (2011/64/EZ). Prvotni prijedlozi

Komisije predviđali su apsolutno usklađivanje stopa. Međutim, naposljetku su utvrđene

samo minimalne stope. Postoje različite kategorije duhanskih proizvoda koji podliježu

23

porezu (cigare i cigarilosi, fino rezani duhan, ostali duhan za pušenje). Porezi na

cigarete moraju uključivati proporcionalnu (ad valorem) stopu (na temelju vagane

prosječne maloprodajne cijene) i posebnu trošarinu (po jedinici proizvoda). Na ostale

duhanske proizvode primjenjuje se ad-valorem, posebna ili tzv. kombinirana trošarina.

Međutim određivanje jasnih kriterija pokazalo se teško rješivim problemom. Poteškoća

pri određivanju fiksnog omjera odražava strukturu duhanske industrije Zajednice. Od

posebnog poreza – određeni iznos eura na 1 000 cigareta – korist imaju skupi proizvodi

privatnih poduzeća jer se smanjuju razlike u cijeni. Proporcionalni porez, pogotovo u

kombinaciji s PDV-om, ima suprotan učinak, a to je uvećavanje razlika u cijeni. Unutar

širokog prostora koji je sada utvrđen (više od 5 % i manje od 75 % ukupnog iznosa

proporcionalne i posebne trošarine, te ne više od 55 % ukupnog poreza, tj. nakon

dodavanja PDV-a) neke su države članice izabrale minimalnu posebnu trošarinu, a

druge maksimalnu trošarinu, čime su doprinijele razlikama u maloprodajnim cijenama.

Europski parlament od 1987. vrlo pažljivo prati svaki prijedlog pridajući pozornost

različitim interesima. Predložene su minimalne stope trošarine i postupno usklađivanje

jedinstvenih ciljanih stopa. Godine 1997. Europski je parlament potvrdio da ne smije

biti narušavanja tržišnog natjecanja između različitih alkoholnih pića i predložio je

smjernice za buduće mjere. Za cigarete i duhanske proizvode Parlament je u načelu

tražio „usklađivanje stopa trošarine na višoj razini”, ali i dodatne studije prije uvođenja

bilo kakvih promjena. Parlament je 2002. odbacio prijedloge Komisije o izmjenama

stopa trošarina na duhan, prije svega zbog predviđenih posljedica za države pristupnice

u kojima su te stope bile znatno niže od minimalnih stopa koje su se u to vrijeme

primjenjivale u Zajednici. U svom izvješću o poreznoj politici EU-a iz 2002. Parlament

je osudio politiku Komisije vezanu uz trošarine na duhan i alkoholna pića, te je posebno

odbacio usklađivanje naviše stalnim podizanjem minimalnih stopa poreza. Parlament se

2009. izjasnio za postupno povećavanje poreza na cigarete i ostale duhanske proizvode,

ali ne u visini koju je predložila Komisija. Osim toga je povećavanje trebalo započeti

tek 2012. i završiti se 2014., kako je i predloženo.

24

Europska unija pokušava uskladiti sve porezne sustave svojih članica pa tako i trošarine.

Zanimljivo je napomenuti da u engleskom jeziku postoji odličan naziv za trošarine, sin

taxes, što znači porezi na grijeh. Riječ je naravno o oporezivanju samih grijehova,

duhana, alkohola, luksuza i nafte koja se smatra grijehom zbog onečišćenja okoliša. S

tim usklađivanjem ima dosta poteškoća i problema. Kako bi se uskladile skandinavske

zemlje trebale bi sniziti trošarine, a one se tome grčevito opiru zbog bojazni od porasta

alkoholizma koji je tamo ozbiljan društveni problem pa je i visoko oporezivanje jedan

od načina borbe s tim problemom. Nove zemlje članice među kojima je i Hrvatska

trebale bi povećati svoje trošarine, a tome s opiru iz straha od procvata crnog tržišta s

kojim zbog niskog životnog standarda i slabog funkcioniranja institucija ionako imaju

problema. Naravno, budući da se konkurencija uglavnom svodi na snižavanje stopa

poreza na dohodak i dobit, države će morati nadoknađivati manjak prihoda upravo

oporezivanjem potrošnje. Trošarine mogu biti značajan izvor prihoda. Udio trošarina u

ukupnim poreznim prihodima stalno raste. Hrvatski se porezni sustav uglavnom temelji

na oporezivanju potrošnje. Prihodi od trošarina i poreza na dodanu vrijednost čak su

polovica ukupnih poreznih prihoda.

Od lipnja 2009. godine su se dogodile najveće promjene baš zbog harmonizacije s

Europskom unijom, pa tako od 1. lipnja 2009. godine se sve trošarine na cigarete

izjednačuju i od tada postoji samo jedna skupina cigareta. Prema zahtjevima Europske

unije je mnogo toga usklađeno. Oporezuju se proizvodi koji su zajednički određeni za

zemlje Europske unije i to su duhanski proizvodi, alkoholna pića i pivo i naftni derivati.

Nadzor i naplatu provodi carinska služba, postoje registrirana i kontrolirana skladišta iz

kojih se proizvodi isporučuju na tržište. Proizvodi koji se izvoze se oporezuju samo u

zemlji uvoza te se za pojedine poreze uzimaju u obzir ekološki, zdravstveni i

gospodarski zahtjevi.

25

Tijekom pristupnih pregovora za ostvarenje minimalne visine trošarine, Hrvatskoj je

odobreno prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2017., do kada treba provesti postupno

usklađivanje u najmanje tri faze. Usklađivanje stopa trošarina na cigarete započelo je

već prethodnih godina, a i zadnje promjene od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji

(Kuliš, 2013):

· Od 1. srpnja 2013. godine ukupna trošarina morala je iznositi najmanje 57%

prosječne ponderirane maloprodajne cijene cigareta puštenih u potrošnju i 64

eura/1.000 komada.

· Od 1. siječnja 2014. godine minimalno 77 eura/1.000 komada, bez obzira na

WAP.

· A do 31. prosinca 2017. godine minimalno 90 eura/1.000 komada, uz minimalno

60% prosječne ponderirane maloprodajne cijene cigareta puštenih u potrošnju.

Direktiva propisuje jednake minimalne stope na cigare i cigarilose. Pristupanjem EU-u,

trošarina na cigare i cigarilose iznosi 600 kn/1.000 komada (80 eura/1.000 komada), što

u potpunosti zadovoljava kriterij minimalne trošarine (12 eura/1.000 komada). Višu

stopu specifične trošarine na cigare imaju samo Irska (275 eura/1.000 komada), UK

(243 eura/1.000 komada), Estonija (211 eura/1.000 komada) i Cipar (90 eura/1.000

komada).

Pristupanjem EU-u povećava se trošarina na sitno rezani duhan čiji rast će se nastaviti i

u sljedećim godinama. Gotovo 50%-tni rast stope očekuje se i za ostali duhan za

pušenje što je u skladu s preporukama Europske komisije da zbog konkurentnosti među

duhanskim proizvodima, posebice cigaretama i ostalim duhanima za pušenje (koji su

jednako štetni) treba čim više izjednačavati porezno opterećenje.

26

4. TROŠARINE NA DUHAN I DUHANSKE PROIZVODE U EUROPSKOJ UNIJI

Na razini Europske unije uređeno je oporezivanje triju kategorija proizvoda i to

alkohola u što se ubraja piva i ostala alkoholna pića, zatim duhana i duhanskih

proizvoda te energenata gdje se ubrajaju naftni derivati i električna energija. Osim

Direktive Vijeća 92/12/EEC za svaku grupu tih proizvoda donesene su posebne

smjernice kojima se određuje struktura trošarina te smjernice kojima se određuju stope

koje će se primjenjivati. Svaku skupinu trošarina propisuje posebna direktiva glede

prometa oporezivanja, najniže trošarine i poreznih oslobođenja. Razina oslobođenja ne

može biti niža od najnižih stopa trošarine utvrđenih u Direktivi, a države članice visinu

trošarina mogu izraziti u nacionalnoj ili drugoj valuti, uz uvjet da određena razina

trošarine nakon konverzije na tu valutu nije ispod najniže razine predviđene u Direktivi.

4.1. Trošarine u Europskoj uniji

Stvaranje zajedničkog, odnosno jedinstvenog tržišta Europske unije od 1. siječnja 2003.

godine zahtijevalo je usklađivanje određenih poreznih propisa vezanih uz trošarine. Kao

i kod porezna na promet, usklađivanje posebnih poreza na promet bilo je nužno kako bi

se osiguralo slobodno kretanje dobara, usluga, ljudi i kapitala, odnosno kako bi se

osiguralo funkcioniranje jedinstvenog tržišta brisanjem granica i graničnih kontrola

između zemalja članica Europske unije.

Za razliku od PDV-a koji je harmoniziran u cijelosti kroz Šestu smjernicu, kod trošarina

EU je donijela više smjernica koje uređuju harmonizaciju trošarinskog sustav u EU.

Harmonizacija trošarina u EU započela je stvaranjem zajedničkog tržišta, točnije

donošenjem Smjernice Vijeća od 25. veljače 1992 godine o Općem sporazumu o

posjedovanju, kretanju i nadgledanju proizvoda koji se oporezuju trošarinama

(92/12/EEC, 92/108/EC, 94/74/EC, 96/99/EC, 2000/44/EC, 2000/47/EC i

2004/106/EC). Ta se opća smjernica još naziva Sistemska smjernica, a ona predstavlja

temelj harmonizacije sustava trošarina u EU jer su njome propisana opća pravila za

27

oporezivanje svih grupa dobara koja podliježu trošarinama. Kao što sam naziv kaže,

njome je propisano posjedovanje, kretanje i nadzor nad prometom triju osnovnih grupa

dobara:

· duhanski proizvodi,

· alkohol i alkoholna pića

· energenti

Nakon sistemske smjernice koja prije svega propisuje usklađivanje najvažnijih trošarina

(nafta, alkohol i energenti), postoji još nekoliko skupina smjernica i uredbi koje pobliže

propisuju strukturu i visinu oporezivanja trošarinama za svaku od ovih skupina

proizvoda. Prve takve smjernice odnose se na strukturu trošarina, odnosno definiranje

kategorija proizvoda koji su predmet oporezivanja, definiranje osnovica na koje se

računa trošarina (npr. kilogrami, komadi, postotak alkohola, hektolitri itd.), te

definiranje poreznih oslobođenja. Drugu skupinu smjernica čine Smjernice o stopama i

visini trošarina. Kao što sam naziv kaže, njima su propisane minimalne stope, odnosno

visina trošarina za proizvode na koje primjenjuju trošarine u EU. Zemlje članice EU

mogu slobodno odrediti visinu opterećenja iznad propisanog minimuma. Za svaku od tri

skupine proizvoda postoji više smjernica o stopama i visini poreznog opterećenja.

4.2. Oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji

Trošarinama na duhan i duhanske proizvode u Europskoj uniji smatraju se cigarete,

cigare, cigarilosi i duhan za pušenje.

Trošarine i oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji primjenjuje se od 1.

siječnja 1993. godine. Pripreme za uspostavljanje zajedničkog sustava oporezivanja

započele su još 1985. godine, kada je Komisija Bijelom knjigom (White Paper)

preporučila potpuno uskladiti trošarina na duhanske proizvode. Međutim, Vijeće se nije

odlučilo za takav pristup i nesu uzeli u obzir usklađivanje trošarina diljem Europske

unije nužnih za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Povodom toga donesene su

temeljne smjernice kojima se određuje zajednička porezna struktura to su definicije

proizvoda i način oporezivanja za trošarine na duhanske proizvode , kao i minimalne

28

porezne stope , iznad koje države članice su slobodni postaviti svoje nacionalne stope na

razini koju drže potrebnom u skladu s vlastitim gospodarskim, fiskalnim, zdravstvenim,

ekološkim i sličnim okolnostima.

U tablici broj 3. prikazane su trošarine na cigarete za srpanj 2014. godine u državama

članicama Europske unije preuzete sa internet stranica Europske Komisije. Nabrojane

su sve zemlje članice Europske unije, i za svaku pojedinu zemlju istaknuta je cjelokupna

minimalna trošarina u postotku od maloprodajne cijene te minimalna trošarina na 1000

komada izražena u euru kao službenoj valuti Europske unije. Istaknut je i prema zakonu

minimalni iznos trošarine na cigarete za Europsku uniju.

29

Tablica 3. Trošarine na cigarete u državama članicama Europske unije u 2014. godini

Cigarete

Cjelokupna minimalna

trošarina (posebna + ad valorem) u % MPC bez

PDV-a

Minimalna trošarina

EUR/1.000 kom

Minimalni iznos

trošarine

57% od MPC, ali ne manja od 64EUR/1000 kom ili

ako prelazi 101 EUR/1000 kom ne mora se udovoljiti

pravilo 57% MPC

Austrija 60,16 123,10

Belgija 60,07 148,11

Bugarska 66,44 75,67

Cipar 60,96 121,50

Češka 59,28 87,73

Njemačka 60,11 /

Danska 59,67 /

Estonija 66,98 90,00

Grčka 67,10 117,50

Španjolska 62,21 128,65

Finska 63,45 161,50

Francuska 64,70 210,00

Hrvatska 56,16 74,45

Mađarska 59,11 84,17

Irska 61.8 275,62

Italija 58,13 144,65

Litva 61,01 70,67

Luksembug 57,00 105,00

Latvija 64,15 79,68

Malta 66,36 135,00

Nizozemska 66,55 176,11

Poljska 66,31 92,06

Portugal 64,39 125,50

Rumunjska 61,98 79,00

Švedska 51,06 /

Slovenija 61,77 101,00

Slovačka 64,44 91,00

V. Britanija 70,64 /

Izvor: European Commission, 2014, EXCISE DUTY TABLES, Part III – Manufactured

Tobacco,<http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/excise_du

ties/tobacco_products/rates/excise_duties-part_iii_tobacco_en.pdf>

30

U tablici se vidi minimalna određena trošarina za cigarete po komadu i u postotku od

maloprodajne cijene. U Europskoj uniji je bitna harmonizacija trošarina zbog slobodnog

kretanja robe a i smanjenja krijumčarenja pa su trošarine na cigarete u svim zemljama

Europske unije podjednake.

Najvišu cjelokupnu trošarinu u postotku od maloprodajne cijene ima Velika Britanija i

to 70,64%, nakon nje je Grčka sa 67,10%. Najniži postotak imaju Italija i to 58,13%,

Luksemburg 57,00% i Švedska 51,06%. Republika Hrvatska kao najnovija članica

Europske unije ima cjelokupnu ukupnu trošarinu na cigarete 56,16% od maloprodajne

cijene bez PDV-a.

Trošarina na cigarete u eurima na tisuću komada najniža je u Litvi i iznosi 70,67 eura,

zatim u Bugarskoj 75,67 eura, Rumunjskoj 79,00 eura te Latviji 79,68 eura. Republika

Hrvatska ima trošarinu u iznosu od 74,45 eura na tisuću komada. Među najvišim

trošarinama se ističu Finska sa 161,50 eura, Nizozemska sa 176,11 eura, Francuska sa

210,00 eura i najvišu trošarinu na tisuću komada ima Irska i to u iznosu od čak 275,62

eura.

U tablici broj 4. su prikazane trošarine na cigare i cigarilose u državama članicama

Europske unije u srpnju 2014. godine. Nabrojane su ukupne trošarine na cigare i

cigarilose za svaku zemlju članicu iskazane u eurima. Istaknut je i minimalni iznos

trošarine na cigare i cigarilose za Europsku uniju. U dva stupca prikazana je posebna

trošarina po 1000 komada i trošarina od maloprodajne cijene u eurima.

31

Tablica 4. Trošarine na cigare i cigarilose u državama članicama Europske unije u

srpnju 2014. godine

Cigare i cigarilosi

Posebna iskazana u

EUR po kg ili na

1.000 kom

Ad valorem u % od

MPC uključujući sve poreze

Minimalni iznos

trošarine 12EUR/1.000kom 5% od MPC

Austrija 100,00 29,67

Belgija 71,10 27,36

Bugarska / /

Cipar / /

Češka / /

Njemačka / 17,44

Danska / 30,00

Estonija / /

Grčka / 53,70

Španjolska 41,50 32,76

Finska / 48,35

Francuska 92,00 39,67

Hrvatska / /

Mađarska / 49,76

Irska / /

Italija 22,54 41,03

Litva / /

Luksembug 29,00 23,00

Latvija / /

Malta / /

Nizozemska / 22,36

Poljska / 18,70

Portugal / 43,70

Rumunjska / /

Švedska / /

Slovenija / 23,03

Slovačka / /

V. Britanija / 16,67

Izvor: European Commission, 2014, EXCISE DUTY TABLES, Part III – Manufactured

Tobacco,<http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/excise_du

ties/tobacco_products/rates/excise_duties-part_iii_tobacco_en.pdf>

32

U tablici broj 4. se vidi minimalna određena trošarina za cigare i cigarilose po komadu i

u postotku od maloprodajne cijene za svaku zemlju članicu. Prema Zakonu Europske

unije minimalna trošarina je 12 eura na 1000 komada i 5% od maloprodajne cijene.

Posebna iskazana trošarina na cigare i cigarilose je najviša u Austriji gdje iznosi 100,00

eura i Francuskoj gdje iznosi 92,00 eura. Najniža posebna iskazana trošarina po

tisućama komada je u Luksemburgu gdje iznosi 29,00 eura i još niža u Italiji gdje iznosi

22,54 eura na tisuću komada.

Ad valorem trošarina u postotku od maloprodajne cijene je najviša u Grčkoj gdje iznosi

53,70%, zatim u Finskoj gdje iznosi nešto manje i to 48,35% od maloprodajne cijene.

Najniži postatak ima Velika Britanija gdje trošarina ad valorem iznosi 16,67% od

maloprodajne cijene te Njemačka gdje ad valorem trošarina iznosi samo 17,44% od

maloprodajne cijene.

Tablica broj 5. prikazuje trošarine na sitno rezani duhan za ručnu izradu cigareta u

državama članicama Europske unije za srpanj 2014. godine. Prikazana je posebna

trošarina na sitno rezani duhan po kilogramima te trošarina od maloprodajne cijene za

sitno rezani duhan za svaku pojedinu članicu Europske unije. Istaknut je i prema zakonu

minimalni iznos trošarine na sitno rezani duhan za ručnu izradu cigareta za Europsku

uniju.

33

Tablica 5. Trošarine na sitno rezani duhan za ručnu izradu cigareta u državama

članicama Europske unije u srpnju 2014. godine

Sitno rezani duhan za ručnu izradu cigareta

Posebna iskazana u

EUR po kg

Ad valorem u % od

MPC uključujući sve poreze

Minimalni iznos

trošarine 47EUR/kg 36% MPC

Austrija 70,00 71,67

Belgija 47,07 48,86

Bugarska / /

Cipar / /

Češka / /

Njemačka / 30,60

Danska / 20,00

Estonija / /

Grčka / /

Španjolska 96,50 58,48

Finska 97,50 71,35

Francuska 143,00 48,67

Hrvatska / /

Mađarska 42,08 73,26

Irska / /

Italija 114,78 76,53

Litva / /

Luksembug 29,00 54,00

Latvija / /

Malta / /

Nizozemska 81,76 24,55

Poljska / 50,11

Portugal 120,00 38,70

Rumunjska / /

Švedska / /

Slovenija / /

Slovačka / /

V. Britanija / 16,67

Izvor: European Commission, 2014, EXCISE DUTY TABLES, Part III – Manufactured

Tobacco,<http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/excise_du

ties/tobacco_products/rates/excise_duties-part_iii_tobacco_en.pdf>

34

Tablica broj 5. prikazuje minimalnu trošarinu na sitno rezani duhan za ručnu izradu

cigareta u iznosu od 47 eura po kilogramu duhana i 36% od maloprodajne cijene te

trošarine za svaku pojedinu zemlju članicu Europske unije.

Posebna iskazana trošarina po kilogramu duhana u eurima najviša ju i Italiji gdje iznosi

114,78 eura i Portugalu gdje iznosi 120,00 eura po kilogramu. Najniži posebnu iskazanu

trošarinu u eurima ima Luksemburg, gdje trošarina iznosi 29,00 eura.

Ad valorem trošarina u postotku od maloprodajne cijene najniža je u Velikoj Britaniji

gdje iznosi 16,67% od maloprodajne cijene te u Danskoj gdje iznosi 20% od

maloprodajne cijene i Nizozemskoj gdje iznosi 24,55% od maloprodajne cijene. Najviša

ad valorem trošarina je u Italiji i iznosi 76,53% od maloprodajne cijene i Mađarskoj

gdje iznosi 73,26% od maloprodajne cijene na sitno rezani duhan za ručnu izradu

cigareta.

4.3. Smjernice i Direktive Europske unije

Smjernicom 92/79/EEC14 o usklađivanju poreza na cigarete trošarina na cigarete

obračunava se posebnom i proporcionalnom metodom. Posebnom metodom, odnosno

po jedinici proizvoda (per unit), određen je minimalni iznos trošarine od 60 EUR na

1000 komada cigareta najpopularnije kategorije u prodaji. Proporcionalnom metodom

(ad valorem) utvrđuje se stopa koja ne bi mogla biti manja od 5% ili veća od 55%

iznosa ukupnog poreza sadržanoga u maksimalnoj maloprodajnoj cijeni.

Uzimajući u obzir oba načina obračuna, propisana je minimalna stopa od 57% od

maloprodajne cijene najpopularnije kategorije cigareta (MPPC – the most popular price

category), koja uključuje i ostale poreze, npr. porez na promet ili PDV, a kasnije i

nazvano pravilo 57% (the 57% rule). Iako je pri obračunu minimalne stope kao

osnovica poslužila maloprodajna cijena najpopularnije kategorije cigareta u praktičnoj

primjeni, jednako su se oporezivale i sve ostale kategorije cigareta. Kako bi se pri ad

valorem obračunu izbjegao inflatorni utjecaj, stopa se za svaku godinu utvrđuje 1.

siječnja na temelju statističkih podataka o rastu maloprodajnih cijena. Za Španjolsku se

35

smjernicom određuje dvogodišnje tranzicijsko razdoblje primjene minimalne stope, a

Portugalu se omogućuje primjena snižene stope na Azorima i Madeiri za cigarete malih

proizvođača čija godišnja proizvodnja ne premašuje 500 tona.

Smjernicom 92/80/EEC15 određeno je oporezivanje ostalih duhanskih proizvoda.

Trošarine se obračunavaju na tri načina:

· prema vrijednosti (ad valorem), izračunano u odnosu prema maloprodajnoj

cijeni

· posebnom metodom, odnosno prema količini proizvoda

· kombinacijom te dvije metode.

Oporezivi su proizvodi:

· cigare i cigarilosi na 5% ukupne maloprodajne cijene koja obuhvaća sve ostale

poreze ili 7 ECU na 1000 komada odnosno po kilogramu

· fini rezani duhan za ručnu izradu cigareta na 30% maloprodajne cijene koja

obuhvaća sve ostale poreze ili 20 ECU po kilogramu

· ostali duhan za pušenje na 20% maloprodajne cijene koja obuhvaća sve ostale

poreze ili 15 ECU po kilogramu.

Istom se smjernicom Italiji i Španjolskoj dopušta primjena snižene stope. Svake dvije

godine Vijeće Europe razmatra stope i može, ako je potrebno, predložiti izmjene

postojećih stopa. S obzirom na problem nejednakog definiranja oporezivih proizvoda,

EU 1995. godine donosi Smjernicu broj 95/59/EC16, kojom se detaljno određuju vrste

proizvodnog duhana i temeljna načela oporezivanja proizvodnog duhana. Istom se

smjernicom određuje postupno usklađivanje tijekom nekoliko faza kako bi se postojeće

razlike među zemljama svele na što nižu razinu. Pri tome će se poštovati specifične

okolnosti svake zemlje članice.

Smjernicom broj 1999/81/EC17 od 29. lipnja 1999. Mijenjaju se i dopunjuju prethodne

tri smjernice. Određuju se novi iznosi trošarina odnosno prilagođavaju inflacijskim

kretanjima od 1992. te se od 1. siječnja 1999. povećavaju 18,5%, a od 1. siječnja 2001.

najavljeno je povećanje od 4,5%.

36

Nove minimalne stope iznose:

· cigare i cigarilosi na 5% ukupne maloprodajne cijene koja obuhvaća sve ostale

poreze ili 9 EUR na 1000 komada ili po kilogramu (10 EUR od 2001)

· fini rezani duhan za ručnu izradu cigareta na 30% maloprodajne cijene koja

obuhvaća sve ostale poreze ili 24 EUR po kilogramu (25 EUR od 2001)

· ostali duhan za pušenje na 20% maloprodajne cijene koja obuhvaća sve ostale

poreze ili 18 EUR po kilogramu (19 EUR od 2001).

Tom smjernicom uređuju se i određena pitanja tehničke naravi, a zemljama članicama

daje se veća sloboda u razrezu trošarine pri promjeni maloprodajne cijene

najpopularnije kategorije cigareta. U zemljama u kojima se povećala stopa PDV-a ili

maloprodajna cijena moguće je odobriti prijelazno razdoblje do povećanja trošarine

kako bi se zadovoljilo pravilo 57%. Umjesto dotadašnjeg sustava dvogodišnje revizije

porezne strukture i stopa, uvodi se trogodišnje razdoblje. Švedskoj i Francuskoj za

područje Korzike daje se mogućnost određenog odstupanja u primjeni minimalne stope

te Njemačkoj odobrava dodatno razdoblje u kojemu treba uskladiti svoju stopu

oporezivanja fino rezanog duhana za pravljenje cigareta sa zakonodavstvom EU.

Smjernicom 2002/10/EC18 od 12. veljače 2002. koja stupa na snagu 1. lipnja 2002,

izmijenjene su i dopunjene dotadašnje smjernice. Cilj izmjena i dopuna bio je što više

smanjiti razlike među nacionalnim stopama te podržati opće povećanje stopa zbog

zdravstvenih razloga. U toj smjernici također se razrađuju problemi sprječavanja

krijumčarenja i porezne utaje uzrokovanih razlikama u poreznim stopama među

zemljama članicama.

Za cigarete se uvodi minimalni fiksni iznos trošarine na 1000 komada najpopularnije

kategorije cigareta s ciljem smanjenja razlike u visini poreza među zemljama članicama,

i to:

· za 1000 komada 60 EUR, od 1. lipnja 2002.

· za 1000 komada 65 EUR, od 1. lipnja 2006.

37

Pravilo 57% i dalje se primjenjuje u kombinaciji s tom metodom. Zemlje članice koje bi

trebale povisiti trošarinu kako bi se poštovalo pravilo 57% od 1. siječnja 2005. imaju

mogućnost primjene oporezivanja od 60 EUR/1000 komada. Španjolska i Grčka imaju

također prijelazno razdoblje, s obvezom primjene minimalne stope od 60 EUR od 1.

siječnja 2008. Zemlje članice koje primjenjuju stopu od 95 EUR na 1000 komada od 1.

lipnja 2002, odnosno 101 EUR od 1. lipnja 2006. za najprodavaniju kategoriju cigareta

neće morati primjenjivati pravilo 57% niti povećavati stopu poreza kako bi udovoljile

tom pravilu.

Određuje se postupno povećanje trošarina za rezani duhan za ručnu izradu cigareta kako

bi se porezno opterećenje što više približilo onome za cigarete. Iznosi i stope jesu:

· od 1. srpnja 2002. minimalna stopa od 32% maloprodajne cijene koja obuhvaća

ostale poreze ili 27 EUR po kilogramu

· od 1. srpnja 2003. minimalna stopa od 33% maloprodajne cijene koja obuhvaća

ostale poreze ili 29 EUR po kilogramu

· od 1. srpnja 2004. minimalna stopa od 36% maloprodajne cijene koja obuhvaća

ostale poreze ili 32 EUR po kilogramu.

Stopa poreza na ostali duhan za pušenje usklađuje se s inflacijom i od 1. srpnja 2003.

minimalna stopa iznosi 20% maloprodajne cijene koja obuhvaća ostale poreze ili 20

EUR po kilogramu. Za cigare i cigarilose određuje se stopa od 5% maloprodajne cijene

koja sadržava sve poreze ili 11 EUR za 1000 komada ili po kilogramu. Određuje se

definicija cigara i cigarilosa kako bi se ograničila primjena niže stope za cigare.

Tijekom četverogodišnjeg razdoblja trebaju se proučiti učinci i rezultati primjene novih

stopa.

38

Direktiva Vijeća 2011/64/EU od 21. lipnja 2011. definira različite kategorije prerađenog

duhana i to cigarete, sitno rezani duhan namijenjen za ručnu izradu cigareta, cigara i

cigarilosa te ostali duhan za pušenje. U njoj se propisuju opća načela kojima se uređuje

oporezivanje proizvedenog duhana. Direktiva 2011/64/EU mijenja sve prethodne

Direktive i na snazi je od 2011. na razini Europske unije.

Direktivom 2011/64/EU se predviđa ukupnu minimalna trošarina od 57% na

ponderiranoj prosječnoj maloprodajnoj cijeni cigareta, propisuje minimalni iznos

trošarine od 64 eura na 1000 cigareta neovisno o ponderiranoj prosječnoj maloprodajnoj

cijeni, određuje minimalne stope za sitno rezani duhan za pušenje namijenjen za ručnu

izradu cigareta, odnosno 40% od ponderiranog prosjeka maloprodajne cijene ili 40 eura

po kilogramu. Direktiva 2011/64/EU određuje minimalne stope za cigare i cigarilose,

odnosno 5% od maloprodajne cijene, odnosno 12 eura po 1000 komada ili po

kilogramu. Određuje minimalne stope za ostale duhane za pušenje, odnosno 20% od

maloprodajnoj cijeni uključujući sve poreze, ili 22 eura po kilogramu duhana za

pušenje.

Do 31. prosinca 2013., na specifičnu komponentu trošarina ne smije biti manja od 5% i

ne smije biti više od 76,5% od iznosa ukupnog poreznog opterećenja. Specifična

trošarina, ad valorem trošarina i porez na dodanu vrijednost (PDV) se ubiru na

ponderiranoj prosječnoj maloprodajnoj cijeni. Od 1. siječnja 2014, specifična

komponenta trošarina na cigarete ne smije biti manja od 7,5% i ne smije biti više od

76,5% od iznosa ukupnog poreza.

Odredbe Direktive za prerađeni duhan izražene u postotku, kao iznos po kilogramu ili

za određeni broj predmeta, mora biti najmanje ekvivalentna stopama ili minimalnim

iznosima propisanim za:

· Cigare ili cigarilosi 5% od prodajne cijene na malo ili 12 EUR za 1000 komada

ili po kilogramu

· Fino rezani duhan za pušenje 40% od ponderiranog prosjeka maloprodajne

cijene, odnosno 40 eura po kilogramu;

· Ostali duhani za pušenje 20% od prodajne cijene na malo uključujući sve poreze,

ili 22 eura po kilogramu.

39

Od 1. siječnja 2015. ukupna trošarina na sitno rezani duhan za pušenje će iznositi

najmanje 46% ponderirane prosječne maloprodajne cijene, ili barem 54 eura po

kilogramu sitno rezanog duhana za pušenje. Od 1. siječnja 2018. ukupna trošarina na

sitno rezani duhan za pušenje će iznositi najmanje 48% ponderirane prosječne

maloprodajne cijene, ili barem 60 eura po kilogramu sitno rezanog duhana za pušenje.

Od 1. siječnja 2020. ukupna trošarina na sitno rezani duhan za pušenje će iznositi

najmanje 50% ponderirane prosječne maloprodajne cijene, ili barem 60 eura po

kilogramu sitno rezanog duhana za pušenje.

4.4. Izvješća Komisije Europske unije

Kako su smjernicama određena preispitivanja i usklađivanja (revizija) stopa svake tri

godine, odnosno od 2002. godine svake četiri godine, Komisija je od razdoblja uvođenja

zajedničkog sustava oporezivanja sastavila tri izvješća. Komisija je bila obvezna 2006.

godine pripremiti četvrto izvješće u kojemu će osim fiskalnih učinaka posebno

razmotriti usuglašenost oporezivanja s ciljevima i zadacima zdravstvene politike

sadržane u Konvenciji o kontroli duhanskih proizvoda koju je nedavno donijela

Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation).

Prvo izvješće (COM(95) 285 od 13. rujna 1995). U rujnu 1995. Komisija je objavila

prvo izvješće koje osim duhanskih proizvoda obuhvaća i alkoholna pića i naftne

proizvode. Opći zaključak bio je da je vrlo malo postignuto na ujednačavanju stopa te

da je potrebno poduzimati daljnje aktivnosti i konzultacije kako bi se smanjile postojeće

razlike u stopama koje uzrokuju znatne razlike u maloprodajnim cijenama tih proizvoda,

što potiče krijumčarenje i njihov nelegalan promet među zemljama članicama. Nakon

toga 1996. godine Europski parlament usvaja izvješće uz preporuku Komisiji da

predloži načine rješavanja navedenih problema.

Drugo izvješće (COM (1998) 320-2 od 15. svibnja 1998). Kao dio priprema i

konzultacija svih zainteresiranih strana u sastavljanju drugog izvješća održana je u

studenom 1995. godine konferencija o trošarinama u Lisabonu. Cilj konferencije bio je

razmotriti sve aspekte oporezivanja trošarinama od 1993. te pomoći Komisiji pri

40

kreiranju buduće politike na tom području. Drugo izvješće Komisija objavljuje u

svibnju 1998. i u njemu preporučuje samo određena tehnička poboljšanja u

zakonodavstvu, uz zaključak kako porezna struktura i stope mogu ostati nepromijenjeni.

Komisija je zaključila da bi zemljama članicama trebalo dopustiti veću slobodu pri

usklađivanju poreznog opterećenja trošarinama u slučaju promjena maloprodajne cijene

ili poreza na dodanu vrijednost. Istodobno je zemljama članicama dopušteno uvođenje

minimalnih trošarina na cigare, cigarilose i duhan za pušenje, a one bi se usklađivale s

inflacijom. Prijedlozi promjena prihvaćeni su 29. lipnja 1999. te ugrađeni u Smjernicu

1999/81/EC.

Treće izvješće (COM (2001)133-120) i prijedlozi izmjena (COM (2001)133-2) od 14.

ožujka 2001. Vijeće je usvojilo 12. veljače 2002. te ga ugradilo u Smjernicu

2002/10/EC, vezanu za strukturu i stope trošarina na proizvodni duhan. Izvješćem su

obuhvaćena tri ključna pitanja: utjecaj oporezivanja na funkcioniranje unutarnjeg tržišta,

na realnu vrijednost trošarina te utjecaj na ciljeve Ugovora o EU. Kako su se prethodno,

drugo izvješće i prijedlozi vezani za oporezivanje trošarinom uglavnom sveli na pitanja

tehničke naravi, zaključeno je kako je potrebno provesti mnogo temeljitiju analizu te

obaviti konzultaciju i uspostaviti suradnju svih zainteresiranih strana (nacionalni

carinski i porezni službenici, poduzetnici, proizvođači i sl.). Komisija je uputila

sveobuhvatni upitnik svim zemljama članicama kako bi dale svoja mišljenja o mogućoj

reviziji stopa i strukturi trošarina. U postupak rasprave uključena je i trgovačka udruga.

Pri tome se trebala voditi briga i o ostalim važnim ciljevima Europske unije kao što su

zdravstvena i poljoprivredna politika te politika zapošljavanja. Osim toga, nužno je

pojačati procese poreznog usklađivanja prije pristupanja novih članica Europskoj uniji.

Iako su uočene potrebe za određenim promjenama u sustavu oporezivanja duhanskih

proizvoda, zaključeno je da je prihvatljivije zadržati postojeći sustav nego uvoditi novi.

Zemljama članicama preporučuje se primjena, ovisno o nacionalnim okolnostima, obaju

načina oporezivanja te veće slobode i fleksibilnosti u odabiru stopa i pri uvođenju

minimalne stope. Također je zaključeno kako je potrebno postupno izjednačavati

oporezivanje ostalih duhanskih proizvoda na koje je uvedeno manje porezno

opterećenje od poreza na cigarete. Postupno će trebati povećavati stopu na fino rezani

duhan za ručnu izradu cigareta kako bi se porezno opterećenje približilo onome za

41

cigarete. Istodobno treba kontinuirano usklađivati oporezivanje ostalih duhanskih

proizvoda s inflacijom.

Četvrto izvješće (COM (2008) 460) usvojeno je 16. srpnja 2008. godine u kojem se

posebno razmatra usuglašenost oporezivanja sa zadacima i ciljevima zdravstvene

politike prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

4.5. Prihodi od trošarina u Europskoj uniji

Već je spomenuto kako su trošarine iznimno bitan izvor prihoda svih država.

Zahvaljujući trošarinama sve zemlje povećavaju svoju fiskalnu blagajnu. U Europskoj

uniji ne postoji niti jedan drugi proizvod koji je tako visoko oporezovan kao cigarete.

Porezi na duhan i duhanske proizvode u Europskoj uniji su najviši u svijetu, čak i u

usporedbi sa američkim poreznim opterećenjem. Prihodi od trošarina na duhan i

duhanske proizvode dosta su manje od trošarina na energente i naftne derivate, ali su

dvostruko veći od trošarine na alkoholna pića pa tako sve trošarine zajedno donose

iznimne prihode svakoj pojedinoj zemlji članici Europske unije.

U tablici broj 6. prikazani su prihodi svake pojedine zemlje članice Europske unije od

trošarina na cigarete, cigare, cigarilose i ostale duhane za pušenje, te ukupni prihodi od

trošarina na duhan i duhanske proizvode za 201e. godinu. U tablicu broj 6. Uključeni su

i podatci za Republiku Hrvatsku jer se Hrvatska priključila Europskoj uniji 1. srpnja

2013. godine.

42

Tablica 6. Prihodi od trošarina na cigarete, cigare, cigarilose i ostale duhane za pušenje

po zemljama Europske unije za 2013. godinu

Prihodi u mil. EUR za 2013. godinu

ZEMLJA Cigarete Cigare Cigarilosi Ostali

duhan

UKUPNI

PRIHODI

Belgija 1.661,26 11,83 *cigare 446,32 2.119,41

Bugarska 908,45 13,84 *cigare *cigare 922,29

Češka 1.611,71 3,36 *cigare 85,91 1.700,98

Danska 1.055,81 6,16 *cigare 65,61 1.127,58

Njemačka 12.213,84 121,77 *cigare 1.793,80 14.129,41

Estonija 161,29 0,07 1,02 4,23 166,61

Grčka 2.503,16 *cigarete *cigarete *cigarete 2.503,16

Španjolska 6.351,37 103,75 *cigare 653,66 7.108,78

Francuska 9.783,56 158,65 *cigare 1.176,12 11.118,33

Hrvatska 474,16 *cigarete *cigarete *cigarete 474,16

Irska 1.052,86 7,90 *cigare 3,14 1.063,90

Italija 9.889,80 43,10 20,44 423,54 10.376,88

Cipar 178,67 2,12 *cigare 24,54 205,33

Latvija 146,39 2,35 *cigare 2,26 151,00

Litva 207,66 1,67 *cigare 2,82 212,15

Luksemburg 394,83 1,79 *cigare 132,39 529,01

Mađarska 838,66 *cigarete 13,76 233,15 1.085,57

Malta 69,35 *cigarete *cigarete 3,07 72,42

Nizozemska 1.750,00 7,00 *cigare 642,00 2.399,00

Austrija 1.662,10 *cigarete *cigarete *cigarete 1.662,10

Poljska 4.370,25 *cigarete *cigarete *cigarete 4.370,25

Portugal 1.193,26 6,06 *cigare 113,56 1.312,88

Rumunjska 1.740,23 0,41 *cigare 1,22 1.741,86

Slovenija 410,99 0,26 *cigare 15,58 426,83

Slovačka 636,35 *cigarete *cigarete *cigarete 636,35

Finska 746,75 18,01 *cigare 76,38 841,14

Švedska 877,46 5,81 *cigare 35,55 918,82

Izvor: European Commission, 2014, EXCISE DUTY TABLES, (Tax receipts –

Manufactured Tobacco),

<http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/excise_duties/toba

cco_products/rates/excise_duties_tobacco_en.pdf>

43

U tablici su vidljivi prihodi od trošarina na duhan i duhanske proizvode za svaku

pojedinu zemlju članicu Europske unije. Podaci su prikazani u milijunima eura i ukupni

prihodi od tih trošarina razdijeljeni su na prihode od cigareta, cigara, cigarilosa i ostalih

duhana za pušenje, s time da je za neke zemlje posebno naznačeno ako su trošarine već

ubrojane u drugu kategoriju. Kao i u Republici Hrvatskoj prihodi od trošarina na duhan

i duhanske proizvode su prema visini odmah nakon prihoda od nafte i naftnih derivata.

Najveće ukupne prihode od trošarina na duhan i duhanske proizvode ostvaruje

Njemačka i to više od 14 milijardi eura, slijedi Francuska sa 11 milijardi eura i Italija sa

10 milijardi eura. Najmanje ukupne prihode ostvaruju Estonija u iznosu od 166 milijuna

eura, Latvija u iznosu od 151 milijun eura i Malta 72 milijuna eura. Republika Hrvatska

je u 2013. godini ostvarila 474 milijuna eura ukupnih prihoda od trošarina na duhan i

duhanske proizvode.

44

4.6. Harmonizacija trošarina u Europskoj uniji

Jedinstveno tržište Europske unije uspostavljeno je 1. siječnja 1993. godine pa je time

nastao problem praćenja proizvoda od članica u kojoj se dogodio uvoz iz trećih zemalja,

proizvodnja ili prodaja, do članica u kojoj se dogodila potrošnja kao i njihovog

pravilnog evidentiranja i oporezivanja. Budući da jedinstveno tržište podrazumijeva

slobodno kretanje roba, ljudi i kapitala bilo je nužno harmonizirati propise kojima se

oporezuje uvoz i kretanje roba unutar granica Europske unije, odnosno propise za

trošarine, carinu te porez na dodanu vrijednost. Trošarine se ubiru u zemlji potrošnje

kako bi se izbjeglo eventualno dvostruko oporezivanje. U siječnju 1993. donesena je

prva smjernica kojom se određuje harmonizacija sustava trošarina. Uređuje se

posjedovanje i kretanje alkohola i alkoholnih pića, duhana i duhanskih proizvoda te

energenata i naftnih derivata koji se oporezuju trošarinama proizvedeni u zemlji članici,

uvezeni na područje Europske unije te uneseni iz drugih zemalja članica. Osim te opće

Smjernice, donesene su posebne Smjernice kojima je propisana struktura trošarina za

svaku pojedinačnu grupu proizvoda.

Harmonizacija stopa trošarina podrazumijeva definiranje minimalnih stopa trošarina

kojih se moraju pridržavati sve zemlje članice Europske unije. To znači da sve zemlje

članice mogu slobodno prema tim Smjernicama odrediti visinu opterećenja iznad

propisanog minimuma. Politika stopa trošarina je također povezana s zdravstvenom i

socijalnom politikom, transportnom politikom te politikom zaštite okoliša.

45

5. ZAKLJUČAK

Razlozi uvođenja trošarina mogu biti socijalni, zdravstveni, ekološki i fiskalni, a njima

se oporezuje promet određenih proizvoda, a plaćaju ih proizvođači ili uvoznici, i to u

apsolutnom iznosu po jedinici mjere tog proizvoda, litri, komadu, kilogramu ili u

određenom postotku od prodajne cijene. Trošarine se ubrajaju u najstarije poreze.

Postoje tri različita načina za utvrđivanje trošarinskih obveza kod trošarina. To su

trošarine kao jedinični porez kada se obračunava u apsolutnom iznosu po jedinici mjere,

kao ad valorem porez kada se obračunava u postotku od vrijednosti kupljene robe i kao

mješoviti porez kada se prilikom utvrđivanja trošarinske obveze primjenjuje

kombinacija jediničnog poreza i ad volarem poreza.

Posebni porezi imaju mnogobrojne pozitivne aspekte važne za državnu blagajnu.

Prednosti trošarina su izdašnost i stabilnost prihoda, jeftinoća ubiranja prihoda te

ugodnost plaćanja poreza. Regresivnost kao negativna karakteristika trošarina je primjer

negativnosti poreza na promet koje se izražavaju kroz njegovo regresivno djelovanje.

Prva trošarina uvedena je u porezni sustav Republike Hrvatske u srpnju 1993. godine na

kavu. U srpnju 1994. godine uvode se trošarine na naftne derivate, duhanske proizvode,

alkohol, pivo, bezalkoholna pića i uvozne automobile.

Porezni obveznik posebnog poreza na duhan i duhanske proizvode je uvoznik, odnosno

proizvođač. U Republici Hrvatskoj predmeti oporezivanja u toj skupini duhanskih

proizvoda se ubrajaju cigarete, cigare, cigarilosi i duhan za pušenje a poreznim

obveznikom u Hrvatskoj se smatra uvoznih duhanskih proizvoda ili proizvođač

duhanskih proizvoda. Nedavnim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju se posebni porezi

na duhanske proizvode se često mijenjaju, odnosno povećavaju, pa tako prodajna cijena

raste.

46

Da bi se osiguralo dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta i tržišnog natjecanja, europski

pravni propisi predviđaju usklađivanje trošarina na alkohol i duhan. Uglavnom je riječ o

minimalnim ili ciljanim stopama trošarina koje bi se dugoročno gledano trebale

uskladiti. Osim toga utvrđene su različite pristojbe na području energetike kako bi se

sačuvao okoliš i javno zdravlje, odnosno kako bi se osiguralo oprezno i racionalno

korištenje prirodnih resursa. To uključuje propise i minimalne trošarine na mineralna

ulja, dizelsko gorivo, pogonska goriva i biogoriva.

Usklađivanje posebnih poreza na promet bilo je nužno kako bi se osiguralo slobodno

kretanje dobara, usluga, ljudi i kapitala, odnosno kako bi se osiguralo funkcioniranje

jedinstvenog tržišta brisanjem granica i graničnih kontrola između zemalja članica EU.

Trošarinama na duhan i duhanske proizvode u Europskoj uniji kao i u Republici

Hrvatskoj smatraju se cigarete, cigare, cigarilosi i duhan za pušenje. Trošarine i

oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji primjenjuje se od 1. siječnja 1993.

godine od kada su donesene i različite Smjernice kojima se određuje harmonizacija

trošarina između zemalja članica Europske unije.

47

LITERATURA

Knjige:

· Jelčić, B.: Javne financije, RriF – PLUS, Zagreb, 2001.

· Kesner-Škreb, M., Kuliš, D.: Porezni vodič za građane, Institut za javne

financije, Zagreb 2010.

· Kuliš, D.: Plaćamo li europske trošarine?, Institut za javne financije, Zagreb,

2005.

· Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela,

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2000.

Članci:

· Kuliš, D., Kretanja u hrvatskome poreznome sustavu, Institut za javne financije,

Zagreb, 2003.

· Kuliš, D.: Sustav trošarina u Hrvatskoj bliži europskom sustavu, Institut za javne

financije, Zagreb 2013.

· Ministarstvo financija, Prijedlog uredbe o visini trošarine, Zagreb, ožujak 2014.

· Šimović, H.: Porez na dodanu vrijednost i trošarine, Zagreb, siječanj 2007.

· Zelenika, I.: Utjecaj porezne politike na potrošnju duhanskih proizvoda u

Hrvatskoj, Financijska teorija i praksa 33(4), 2009.

48

Internet:

· Porezna uprava RH, 2014, Trošarine (Trošarinski sustav oporezivanja alkohola i

alkoholnih pića, duhanskih proizvoda, energenata i električne energije),

pogledano 30. kolovoza 2014., <www.porezna-

uprava.hr/HR_porezni_sustav/Stranice/trosarinski_sustav.aspx>

· Ministarstvo financija RH, 2014, Vremenske serije podataka, Državni proračun

- siječanj - lipanj 2014., pogledano 30. kolovoza 2014.,

<http://www.mfin.hr/hr/vremenske-serije-podataka>

· European Commission, 2014, EXCISE DUTY TABLES, Part III – Manufactured

Tobacco,pogledano 1. rujna 2014.,

<http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/excise_duti

es/tobacco_products/rates/excise_duties-part_iii_tobacco_en.pdf>

· European Commission, 2014, EXCISE DUTY TABLES, (Tax receipts –

Manufactured Tobacco), pogledano 1. rujna 2014.,

<http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/excise_duti

es/tobacco_products/rates/excise_duties_tobacco_en.pdf>

· Carina RH, 2014, Propisi o trošarinama, pogledano 24. travnja 2014.,

<www.carina.hr/Dokumenti/Propisi.aspx?i=3>

· Europski parlament , 2014, Neizravno oporezivanje: trošarine na alkohol, duhan

i energiju, pogledano 24. travnja 2014.,

<http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU

_5.11.3.html>

49

POPIS TABLICA

Tablica 1. Visina trošarine za duhan i duhanske proizvode u Republici Hrvatskoj

(str. 18.)

Tablica 2. Prihodi od trošarina u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009. godine do

2013. godine u tisućama kuna (str. 21.)

Tablica 3. Trošarine na cigarete u državama članicama Europske unije u 2014. godini

(str. 29.)

Tablica 4. Trošarine na cigare i cigarilose u državama članicama Europske unije u

srpnju 2014. godine (str.31.)

Tablica 5. Trošarine na sitno rezani duhan za ručnu izradu cigareta u državama

članicama Europske unije u srpnju 2014. godine (str. 33.)

Tablica 6. Prihodi od trošarina na cigarete, cigare, cigarilose i ostale duhane za

pušenje po zemljama Europske unije za 2013. godinu (str. 42.)

50

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom TROŠARINE NA DUHAN I

DUHANSKE PROIZVODE izradio samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Helene

Blažić, a pri izradi diplomskog rada pomagala mi je i asistentica Maja Grdinić. U radu

sam primijenio metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristio literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i

zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobičajen,

standardan način citirao sam i povezao s fusnotama s korištenim bibliografskim

jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Student

Tihomir Katić