1

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Marica Grdić

RAČUNOVODSTVO PRIHODA U USTANOVAMA ZA JAVNO

ZDRAVSTVO

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

2

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

RAČUNOVODSTVO PRIHODA U USTANOVAMA ZA JAVNO

ZDRAVSTVO

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Informacijski sustavi u računovodstvu

Mentor: prof.dr.sc. Josipa Mrša

Studentica: Marica Grdić

Studijski smjer: Informatičko poslovanje

JMBAG: 0081094821

Rijeka, rujan 2013.

3

Sadržaj

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

1.1. PROBLEM, PREDMET I SVRHA ISTRAŽIVANJA .............................................. 1

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE .................................................... 1

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA....................................................................... 2

1.4. ZNANSTVENE METODE .......................................................................................... 3

1.5. STRUKTURA RADA ................................................................................................... 3

2. PRIHODI OD PRUŽANJA USLUGA ............................................................................... 4

2.1. RAČUNOVODSTVO PRIHODA ................................................................................ 4

2.1.1. Mjerenje prihoda .................................................................................................... 7

2.1.2. Priznavanje prihoda ............................................................................................... 8

2.2. MJERENJE PRIHODA OD PRUŽANJA USLUGA ............................................... 10

2.3. PRIZNAVANJE PRIHODA OD PRUŽANJA USLUGA ...................................... 10

3. USLUGE I NAČIN FINANCIRANJA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO ........... 15

3.1. POJAM, FUNKCIJA I CILJ ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO .................... 15

3.2. USLUGE ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO ..................................................... 18

3.2.1. Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti .......................................................... 19

3.2.2. Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti ....................................... 19

3.2.3. Služba za zdravstvenu ekologiju .......................................................................... 20

3.2.4. Služba za socijalnu medicinu i zdravstvenu statistiku ...................................... 20

3.2.5. Služba za školsku medicinu i Služba za prevenciju ovisnosti ........................... 21

3.2.6. Služba za mikrobiologiju ...................................................................................... 23

3.3. FINANCIRANJE SUSTAVA ZDRAVSTVA ........................................................... 24

3.3.1. Financijski modeli u zdravstvu ............................................................................ 28

3.3.2. Financijsko izvještavanje ustanova u zdravstvu ................................................ 30

3.4. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO U SUSTAVU PRORAČUNSKIH ................ 31

KORISNIKA ...........................................................................................................................

3.4.1. Zdravstvo i proračunski korisnici ....................................................................... 31

3.4.2. Zavod za javno zdravstvo- proračunski korisnik .............................................. 33

4. PRIHODI OD PRUŽANJA USLUGA ZAVODA ZA JAVNO ............................ 36

ZDRAVSTVO ZADAR .............................................................................................................

4.1. RAZVOJ I POSLOVANJE ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR ....... 36

4

4.2. ANALIZA USPJEŠNOSTI ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR ........ 38

4.3. IZVORI FINANCIRANJA I OSTVARIVANJE PRIHODA ZAVODA ZA

JAVNO ....................................................................................................................................

ZDRAVSTVO ZADAR ...................................................................................................... 44

4.3.1. Prihodi od HZZO-a ............................................................................................... 45

4.3.2. Prihodi u procesu decentralizacije ...................................................................... 47

4.3.3 Vlastiti prihodi ....................................................................................................... 47

4.3.3.1. Gotovinske uplate korisnika i participacije………………………………....50

5. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 52

LITERATURA

POPIS TABLICA

POPIS SHEMA

5

6

1. UVOD

Računovodstvo prihoda u zdravstvenim ustanovama je predmet istraživanja diplomskog rada.

Stoga u uvodu obrađujemo sljedeće teme: 1) problem, predmet i objekt istraživanja,

2) radna hipoteza i pomoćne hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4) znanstvene

metode i 5) struktura rada.

1.1. PROBLEM, PREDMET I SVRHA ISTRAŽIVANJA

Problem istraživanja ovog diplomskog rada jest istražiti proces računovodstvenog praćenja

prihoda i utvrditi posebnosti priznavanja tih prihoda u ustanovama za javno zdravstvo.

Iz tako definiranog problema proizlazi i predmet istraživanja, a to je istražiti posebnosti

prihoda od ustanova za javno zdravstvo, njihovo priznavanje i vrednovanje i znanstveno

utemeljeno dijagnosticirati aktualne probleme i pitanja računovodstvenog praćenja prihoda od

obavljenih usluga.

Problem i predmet znanstvenog istraživanja utječu na objekte istraživanja, a to su ustanove

za javno zdravstvo i prihodi od pružanja usluga.

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

Iz navedenog problema i predmeta istraživanja proizlazi radna hipoteza koja glasi:

znanstveno utemeljenim spoznajama o računovodstvu te spoznajama o posebnosti usluga u

ustanovama za javno zdravstvo i prihoda koje ono ostvaruje od pružanja pojedinih usluga u

zdravstvu.

Tako postavljenom radnom hipotezom dolazimo do pomoćnih hipoteza:

1. Na temelju spoznaja o računovodstvu utvrditi posebnosti priznavanja i mjerenja

prihoda od pružanja usluga.

7

2. Temeljem objektivnih spoznaja o važnosti zdravstvenih ustanova utvrditi specifične

usluge i zakonski okvir njihova pružanja u ustanovama za javno zdravstvo.

3. Temeljem istraživanja o specifičnostima prihoda od pružanja usluga u zdravstvu

utvrditi njihov značaj za uspješnost poslovanja.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Izravno ili u najužoj vezi s problemom i predmetom istraživanja, postavljenom hipotezom i

namjerom ovog diplomskog rada postavljeni su svrha i cilj istraživanja.

Prema tome svrha istraživanja je upoznati se sa bitnim značajkama specifičnih usluga u

zdravstvenim ustanovama, računovodstveno praćenje ostvarenih prihoda u ustanovama za

javno zdravstvo te predočiti rezultate istraživanja.

Iz navedene svrhe istraživanja moguće je odrediti i cilj istraživanja: prikazati

računovodstveno praćenje prihoda na primjeru Zavoda za javno zdravstvo Zadar, fokusirajući

se na prihode ostvarene od pružanja usluga i prihode iz državnih transfera.

Sukladno svemu navedenom, potrebno je odgovoriti na nekoliko pitanja:

1. Koje su osnovne značajke prihoda?

2. Kako se računovodstveno prate prihodi?

3. Kako se priznaju i mjere prihodi od pružanja usluga u zdravstvu?

4. Koje su posebnosti od pružanja usluga u ustanovama za javno zdravstvo?

5. Koji su prihodi nastali od pružanja usluga u zdravstvu a koji od državnih transfera?

8

1.4. ZNANSTVENE METODE

U istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja diplomskog rada korištene su sljedeće

znanstvene metode: metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, metoda

deskripcije, matematička metoda, metoda kompilacije i klasifikacije te metoda apstrakcije.

1.5. STRUKTURA RADA

Polazeći od postavljenog problema istraživanja, svrhe i cilja istraživanja, ovaj diplomski rad

sistematiziran je u pet međusobno povezanih dijelova.

Prvi dio, Uvod, odnosi se na problem, predmet i objekt istraživanja, postavljene su radna i

pomoćne hipoteze, navedeni su svrha i cilj istraživanja, znanstvene metode koje su korištene

pri izradi ovog rada te je opisana struktura rada.

U drugom dijelu, Prihodi od pružanja usluga obrađeni su pojam i značajke prihoda od

pružanja usluga te način njihova mjerenja i priznavanja.

Naslov trećeg dijela je Usluge i način financiranja Zavoda za javno zdravstvo u kojem su

navedeni pojam, funkcija i cilj Zavoda za javno zdravstvo, usluge koje ono pruža, način

financiranja zdravstva te je opisano funkcioniranje Zavoda za javno zdravstvo u sustavu

proračunskih korisnika.

Nakon toga slijedi četvrti dio s naslovom Prihodi od pružanja usluga Zavoda za javno

zdravstvo Zadar u kojem su obrađeni poslovanje i uspješnost Zavoda za javno zdravstvo

Zadar te su prikazani izvori financiranja i ostvarivanje prihoda Zavoda za javno zdravstvo

Zadar.

U posljednjem dijelu Zaključak je dana sinteza rezultata istraživanja kojima je dokazana

radna hipoteza.

9

2. PRIHODI OD PRUŽANJA USLUGA

Prihodi su jedan od elemenata mjerenja uspješnosti poslovanja trgovačkih društava. Priznati

prihodi osnovica su obračuna određenih davanja temeljem ukupnog prihoda i na kraju,

sučeljeni s rashodima, daju rezultat poslovanja.

2.1. RAČUNOVODSTVO PRIHODA

Prihodi nastaju kao posljedica povećanja imovine ili smanjenja obveza i to onog djela koji će

kasnije imati utjecaja na promjene u visini (povećanju) kapitala. Do povećanja imovine i

smanjenja obveza dolazi iz raznih razloga. Neki se pritom pojavljuju češće, redovito, a neki

sporadično. Najčešći prihodi vezani su uz realizaciju poslovnih učinaka tj. proizvoda i usluga.

Možemo reći da su prihodi prodajne vrijednosti poslovnih učinaka kao i svi drugi oblici

dobivenih naknada te drugi oblici povećanja imovine ili smanjenja obveza koji kao krajnji

efekt donose povećanje financijskog rezultata.

Računovodstveni postupci za priznavanje prihoda temelje se na Međunarodnim standardima

financijskog izvješćivanja (MSFI) i Međunarodnim računovodstvenim standardima.

Međunarodni računovodstveni standardi u svom osnovnom značenju podrazumijevaju

dogovorena pravila o pripremanju, priznavanju, odmjeravanju ili vrednovanju financijskih

izvještaja. Međunarodni računovodstveni standardi predstavljaju računovodstvene standarde

uvedene kako bi se postigla transparentnost i jednakost financijskih izvještaja bilo kojeg

gospodarskog subjekta bez obzira na djelatnost kojim se bavi i zemlji u kojoj posluje. Isto

tako imaju svrhu svestranijeg, lakšeg i boljeg razumijevanja financijskih izvještaja uz osnovni

cilj osiguranja podataka i informacija za usporedne analize, te nesmetano poslovno

komuniciranje zainteresiranih subjekata koje rezultira bržem protoku robe i kapitala.

Za priznavanje prihoda posebno je važna primjena Međunarodnog računovodstvenog

standarda 18- Prihodi (MRS 18). Međunarodni računovodstveni standard 18 odnosi se na

prihode te sukladno tome su postavljeni ciljevi i djelokrug na koji se primjenjuje ovaj

standard.

10

Iz točke 7. MRS-a 18 proizlazi sažeta definicija prihoda koja glasi:

Prihod je bruto priljev ekonomskih koristi tijekom razdoblja koji proizlazi iz redovnih

aktivnosti subjekta, kada ti priljevi imaju za posljedicu povećanje glavnice, osim povećanja

glavnice koja se odnose na unose sudionika u glavnici.(RiF, Zbirka računovodstvenih propisa

2010.)

Cilj MRS-a je propisati računovodstveni postupak za pojedine prihode koji proizlaze iz

određenih vrsta transakcija i poslovnih događaja te utvrditi način njihova priznavanja. On

obuhvaća prihode koji proizlaze od:

prodaje proizvoda i trgovačke robe

pružanja usluga; i

korištenje sredstava poduzeća od strane drugih, koje donosi kamate, tantijeme i

dividende

Proizvodi uključuju proizvode koje je subjekt proizveo radi prodaje i robu kupljenu za

ponovnu prodaju, kao što je trgovačka roba koju je kupio trgovac na malo ili zemljište i drugu

nekretninu držane radi preprodaje.

Pružanje usluga uobičajeno uključuje postupanje subjekta kojim se izvršavaju ugovoreni

zadaci tijekom ugovorenog vremenskog razdoblja. Usluge se mogu pružati u okviru jednog ili

više razdoblja. Neki se ugovori o pružanju usluga izravno odnose na ugovore o izgradnji,

primjerice usluge projektnih menadžera ili arhitekata. Ovaj se Standard ne bavi prihodima

koji proizlaze iz takvih ugovora, već se oni uređuju u skladu sa zahtjevima za ugovore o

izgradnji navedenim u MRS-u 11, Ugovori o izgradnji.

Korištenje imovine subjekta od strane drugih rezultira prihodima u sljedećim oblici-ma:

a) kamate – naknade za korištenje novca ili novčanih ekvivalenata ili iznosa koji se

duguju subjektu;

b) tantijemi – naknade za korištenje dugotrajne imovine subjekta, primjerice, patenata,

trgovačkih znakova, autorskih prava i računalskih softwarea; i

c) dividende – raspodjela dobiti ulagateljima u kapital

Iz definicija prihoda proizlazi da se u sustavu dvojnog knjigovodstva povećanje, odnosno

nastanak prihoda iskazuje istodobno s povećanjem sredstava ili smanjenjem obveza. To

ukazuje na izravnu vezu bilance i izvještaja o dobiti, odnosno na vezu sredstava, obveza i

kapitala u bilancu s prihodima i rashodima i rezultatom poslovanja. Iznimno se mogu u

11

računovodstvu društva neke transakcije iskazati kao prihod, ali bez utjecaja na rezultat

poslovanja i kapital izvan okvira definicija (Gulin i suradnici, 2006, p.617).

Prihodi se u trenutku nastanka, odnosno priznavanja iskazuju na kontima prihoda. Prihodi su

element mjerenja uspješnosti poslovanja kojima se sučeljavaju rashodi kao drugi elementi

mjerenja uspješnosti. Samo iznos viška prihoda nad rashodima predstavlja iznos uvećanja

kapitala (dobit), i suprotno, samo višak rashoda nad prihodima predstavlja iznos umanjena

kapitala (gubitak). Radi uvida u izvore nastanka dobiti i gubitka u knjigovodstvu svakog

trgovačkog društva otvara se potreban broj konta na kojima se prikazuje struktura prihoda.

Zadatak računovodstva je da na temelju dokumenata i drugih činjenica, u pravilu za svaki

pojedinačni poslovni događaj prodaje proizvoda, prodaje robe, obavljanja usluga i ustupanja

imovine na korištenje drugima i za neke druge transakcije u knjigovodstvu na kontu prihoda

prizna, odnosno proknjiži povećanje ostvarenog prihoda i kao protustavku povećanje imovine

ili smanjenje obveza. Proces priznavanja prihoda je složeniji i ne uključuje samo čin knjiženja

ostvarenog prihoda i kao protustavku povećanje imovine ili smanjenje obveza. Prije knjiženja

prihoda računovodstvo mora provjeriti jesu li i kada ispunjeni uvjeti za uključivanje prihoda

od određenog poslovnog događaja u prihode obračunskog razdoblja. Uz temeljno načelo ili

uvjet da se prihodi priznaju, dakle uključuju u ostvarene prihode trgovačkog društva, kada je

vjerojatno da će po određenom poslovnom događaju ili transakciji buduće ekonomske koristi

pritjecati u društvo i da se te koristi mogu pouzdano izmjeriti za određene oblike stjecanja

prihoda.

Osnovni zadatak u računovodstvu za prihode je određivanje kada treba priznati prihode.

Prihod se priznaje kada je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi pritjecati u subjekt i da

se te koristi mogu pouzdano izmjeriti.

Najveći dio prihoda proizlazi iz redovnih aktivnosti poduzetnika kao što su prihodi od prodaje

robe, proizvoda i usluga, prihodi od kamata, dividenda i tantijema. Tijekom poslovanja

javljaju se i dobici koji udovoljavaju definiciji prihoda. Oni mogu ali i ne moraju proisteći iz

redovnih aktivnosti poduzetnika što znači da neki od njih neće imati za posljedicu priljev

novca ili novčanih ekvivalenata.

U prihode treba uključiti i dobitke koji se smatraju prihodom, oni mogu biti:

realizirani dobitci koji predstavljaju porast ekonomskih koristi (npr. dobit od prodaje

dionica)

nerealizirani dobitci koji ne predstavljaju porast ekonomskih koristi (npr. prihodi koji

proizlaze iz porasta fer vrijednosti utrživih vrijednosnih papira).

12

Definicije prihoda treba tumačiti u kontekstu dvostranog promatranja svake transakcije. Iz

definicija proizlazi da se prihodima ne smatra svako povećanje sredstava ili smanjenje

obveze. Primjerice, definiciji prihoda ne udovoljavaju poslovni događaji nabave sredstava u

društvu. U tom se procesu transformira jedan oblik sredstava u drugi. Prihod ostvaren od

povećanja ekonomskih koristi u obliku smanjenja obveza nastaje u slučaju kada se otpisuje

obveza za koju je istekao rok zastare, kada vjerovnik naknadno umanjuje obvezu i u drugim

slučajevima kada se smanjuju obveze iskazane u knjigovodstvu koje nisu uzrokovane

smanjenjem ekonomskih koristi.

2.1.1. Mjerenje prihoda

Prihod treba mjeriti po fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja. Fer vrijednost je

iznos za koji se neka imovina može razmijeniti ili obveza podmiriti između informiranih i

nepovezanih stranaka koje su voljne obaviti transakciju. Iznos prihoda koji proizlazi iz neke

transakcije obično se određuje sporazumom između subjekta i kupca ili korisnika imovine. On

se mjeri po fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja, uzimajući u obzir iznos bilo

kojih trgovačkih popusta i rabata koje odobrava subjekt. U većini slučajeva naknada je u

obliku novca ili novčanih ekvivalenata i prihod je iznos novca i novčanih ekvivalenata koji je

primljen ili se potražuje. Međutim, ako je priljev novca i novčanih ekvivalenata odložen, fer

vrijednost naknade može biti manja od nominalnog iznosa primljenog novca ili potraživanja.

Primjerice, subjekt može dati kupcu beskamatni kredit ili od kupca primiti mjenicu, kao

naknadu za prodane proizvode, koja sadrži kamatnu stopu nižu od tržišne. Kada taj sporazum

predstavlja financijsku transakciju, fer vrijednost naknade određuje se diskontiranjem svih

budućih primitaka primjenjujući imputiranu kamatnu stopu. Imputirana kamatna stopa je

pobliže odrediva kao:

a) stopa koja prevladava u sličnim instrumentima nekog izdavatelja sa sličnim kreditnim

rejtingom; ili

b) kamatna stopa koja diskontira nominalni iznos instrumenta na tekuću novčanu

prodajnu cijenu proizvoda ili usluga.

Razlika između fer vrijednosti i nominalnog iznosa naknade priznaje se kao prihod od

kamata. Kada se proizvodi ili usluge zamjenjuju ili razmjenjuju za proizvode ili usluge slične

prirode i vrijednosti, to se ne smatra transakcijom koja stvara prihode. Ovo je često slučaj s

13

robama kao što su nafta ili mlijeko gdje dobavljači međusobno razmjenjuju ili zamjenjuju

zalihe na različitim lokacijama kako bi pravodobno zadovoljili potražnju na pojedinim

lokacijama. Kada se proizvodi prodaju ili usluge pružaju u zamjenu za ne slične proizvode ili

usluge, ta se zamjena smatra transakcijom koja stvara prihod. Taj se prihod mjeri po fer

vrijednosti primljenih roba ili usluga usklađenoj za iznos transferiranog novca ili novčanih

ekvivalenata. Kada se fer vrijednost primljenih roba ili usluga ne može izmjeriti pouzdano,

prihod se mjeri po fer vrijednosti danih roba ili usluga usklađenih za iznos transferiranog

novca ili novčanih ekvivalenata. (NN, 136/09)

2.1.2. Priznavanje prihoda

Osnovni zadatak u računovodstvu za prihode je određivanje kada treba priznati prihode.

Sukladno načelu realizacije, poduzeće treba evidentirati prihode u vrijeme kad su usluge

kupcima izvršene ili kad je prodana roba isporučena kupcima. Dakle, prihod se evidentira

onda kada je zarađen, neovisno o tome kad je primljen novac.

Prema Međunarodnom računovodstvenom standardu 18 (MRS 18) prihod se priznaje kada je

vjerojatno da će buduće ekonomske koristi pritjecati u subjekt i da se te koristi mogu

pouzdano izmjeriti.

Prihodi od prodaje proizvoda priznat će se kada su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti:

a) subjekt je prenio na kupca značajne rizike i koristi od vlasništva nad proizvodima,

b) subjekt ne zadržava kontinuirano sudjelovanje u upravljanju, do stupnja koji se obično

povezuje s vlasništvom, niti učinkovitu kontrolu nad prodanim proizvodima,

c) iznos prihoda može se pouzdano izmjeriti,

d) vjerojatno je da će ekonomske koristi povezane s transakcijom pritjecati u subjekt, i

e) troškovi, koji su nastali ili će nastati vezani za transakciju, mogu se pouzdano

izmjeriti.

Procjena o tome kada je subjekt prenio kupcu značajne rizike i koristi od vlasništva, zahtijeva

ispitivanje okolnosti nastanka transakcije. U većini slučajeva, prijenos rizika i koristi

vlasništva podudara se s prijenosom prava vlasništva ili prijenosom posjedovanja na kupca.

Ovo je u većini slučaj kod trgovine na malo. U drugim slučajevima prijenos rizika i vlasništva

nastaje u različito vrijeme od onoga kada se pravno prenosi vlasništvo ili posjedovanje na

14

kupca. Ako subjekt zadržava značajne rizike vlasništva, takva transakcija nije prihod i prihod

se ne priznaje. Subjekt može zadržati značajan rizik vlasništva na više načina. Primjeri

situacija u kojima subjekt može zadržati značajne rizike i koristi vlasništva jesu:

a) kada subjekt zadržava obvezu za nezadovoljavajuće izvršenje, nepokrivenu

uobičajenim rezerviranjima za jamstva;

b) kada je primitak prihoda od pojedine prodaje uvjetovan s kupčevim stvaranjem

prihoda od prodaje njegovih proizvoda;

c) kada se isporučeni proizvodi instaliraju i instaliranje je značajan dio ugovora koji

subjekt još nije dovršio; i

d) kada kupac ima pravo opozvati kupnju iz razloga navedenoga u ugovoru o kupnji i

subjekt nije siguran glede vjerojatnosti povrata.

Ako subjekt zadržava samo beznačajni rizik vlasništva, to je transakcija prodaje i prihod se

priznaje. Primjerice, prodavatelj može pravno zadržati vlasništvo nad robom isključivo da

zaštiti naplativost dospjelog iznosa. U tom slučaju, ako je subjekt prenio značajne rizike i

koristi vlasništva, to je transakcija prodaje i priznaje se prihod. Drugi primjer kada subjekt

zadržava samo beznačajni rizik vlasništva može biti prodaja na malo kada se nudi povrat

novca, ako kupac nije zadovoljan. U takvim slučajevima prihod se priznaje u vrijeme prodaje,

uz uvjet da prodavatelj može sigurno procijeniti buduće refundacije i priznati obvezu za te

refundacije temeljenu na ranijem iskustvu i drugim relevantnim čimbenicima.

Prihod se priznaje samo ako je vjerojatno da će ekonomske koristi, povezane s transakcijom,

pritjecati u subjekt. U nekim slučajevima to možda neće biti vjerojatno sve dok naknada nije

primljena ili dok nesigurnost nije otklonjena. Primjerice, nije sigurno hoće li inozemna vlada

dati dopuštenje isplate naknade od prodaje u inozemstvu. Kada je dopuštenje dano,

nesigurnost je otklonjena i prihod se priznaje. Međutim, ako nesigurnost naplate nastane kod

iznosa koji je već uključen u prihod, nenaplativi iznos ili iznos za koji je prestala vjerojatnost

naplate priznaje se kao rashod, a ne ispravlja se izvorno priznati prihod. Prihodi i rashodi koji

se odnose na istu transakciju ili drugi događaj priznaju se istodobno; taj postupak obično se

naziva sučeljavanje prihoda i rashoda. Rashodi, uključujući jamstva i druge troškove koji

trebaju nastati poslije isporuke proizvoda, obično se mogu pouzdano izmjeriti kada su

ispunjeni drugi uvjeti za priznavanje prihoda. Međutim, prihodi se ne mogu priznati ako se

rashodi ne mogu pouzdano izmjeriti; u takvim okolnostima bilo koja naknada, koja je već

primljena za prodaju roba, priznaje se kao obveza. (NN, 136/09)

15

2.2. MJERENJE PRIHODA OD PRUŽANJA USLUGA

Prihodi se mjere po fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja. Pri tome se iz prihoda

isključuju odobreni popusti. Međutim, za mjerenje prihoda od pružanja usluga potrebno je

uvažiti i odredbe sadržane u HSFI 11 - Potraživanja. Naime, standard zahtijeva da u

slučajevima kada se naplata potraživanja odgađa za vremensko razdoblje dulje od 1 godine, a

nisu ugovorene kamate, ili su ugovorene po stopi koja je niža od tržišne, potraživanje treba

mjeriti iznosom koji predstavlja sadašnju vrijednost budućih novčanih tokova diskontiranih

primjenom tržišne kamatne stope. Na ovaj način se ukupni prihod raspoređuje na dva dijela:

dio koji se odnosi na prihod od pružanja usluge i koji se priznaje kada se zadovolje kriteriji

priznavanja ove vrste prihoda i dio koji se odnosi na financijski prihod koji će se kao prihod

od kamata rasporediti tijekom razdoblja do dospijeća. Pri tome će se raspored kamata obaviti

primjenom metode efektivne kamatne stope. U slučaju zamjene usluga i/ili proizvoda

mjerenje prihoda zavisno je o tome jesu li usluge slične. Ukoliko se radi o uslugama slične

prirode i vrijednosti prihod se ne priznaje. Međutim, ukoliko usluge nisu slične, ili su

razmijenjene za neku drugu vrstu imovine priznaje se prihod od prodaje pri čemu se prihod

mjeri po fer vrijednosti primljenih roba ili usluga korigiran za, moguće, transfere novca ili

novčanih ekvivalenata. Kada se fer vrijednost primljenih roba ili usluga ne može pouzdano

izmjeriti, prihod se mjeri po fer vrijednosti danih roba ili usluga usklađenih za iznos

transferiranog novca ili novčanih ekvivalenata. (Čevizović, 2008).

2.3. PRIZNAVANJE PRIHODA OD PRUŽANJA USLUGA

Osnovni preduvjet za utvrđivanje prihoda od usluga je postojanje ugovora ili nekog drugog

sporazuma, temeljem kojega poduzetnik s ostalim sudionicima u transakciji dogovara:

a) pravo svakog sudionika koje se može ostvariti u pogledu usluge koju stranke trebaju

pružiti ili primiti;

b) naknadi koju treba razmijeniti, i

c) načinu i uvjetima podmirenja (plaćanja).

16

U današnjem okruženju, mnogobrojne transakcije uključuju i prodaju materijalnih proizvoda,

ali i usluga, s tog naslova, prvi preduvjet je definirati, radi li se o prodaji proizvoda, pružanju

usluga ili se radi o transakciji, koja se odnosi i na prodaju proizvoda i pružanje usluga. S tog

naslova, neophodno je razlikovati:

1. pružanje usluga - ukoliko prodavatelj pruža usporedno i uslugu i proizvod u jednoj

transakciji, tako da su uvjeti ugovora za prodaju usluga sročeni na takav način da

uključivanje ili isključivanje proizvoda ne bi promijenilo ukupnu cijenu transakcije,

transakcija se smatra pružanjem usluga. Primjer ovakve transakcije je usluga

održavanja opreme, koja uključuje i rezervne dijelove, koji su uključeni u cijenu

održavanja;

2. prodaja proizvoda - ukoliko prodavatelj pruža usporedno i uslugu i proizvod u jednoj

transakciji, tako da su uvjeti ugovora za prodaju proizvoda sročeni na takav način da

uključivanje ili isključivanje usluge ne bi promijenilo ukupnu cijenu transakcije,

transakcija se smatra prodajom proizvoda. Primjer ove transakcije je prodaja

proizvoda koja uključuje garanciju ili jamstvo za popravkom;

3. prodaja proizvoda i pružanje usluga - ukoliko prodavatelj pruža usporedno i uslugu i

isporučuje proizvod na način da su u ugovoru definirani proizvod i usluga kao

odvojeni elementi na način da uključivanje ili isključivanje nekog od elementa

direktno utječe na cijenu, takva se transakcija mora razdvojiti na dva elementa - prihod od

prodaje proizvoda i prihod od pružanja usluga. (Kopun, 2009).

Kada se ishod transakcije, koja obuhvaća pružanje usluga, može pouzdano procijeniti, prihodi

povezani s tom transakcijom priznat će se prema stupnju dovršenosti transakcije na datum

izvještaja o financijskom položaju. Ishod transakcije može se pouzdano procijeniti kada su

ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

a) iznos prihoda može se pouzdano izmjeriti,

b) vjerojatno je da će ekonomske koristi povezane s transakcijom pritjecati u subjekt,

c) stupanj dovršenosti transakcije na datum izvještaja o financijskom položaju može se

pouzdano izmjeriti, i

d) nastali troškovi transakcije i troškovi dovršavanja transakcije mogu se pouzdano

izmjeriti

Priznavanje prihoda prema stupnju dovršenosti transakcije često se naziva metoda stupnja

dovršenosti. Prema ovoj metodi prihod se priznaje u obračunskom razdoblju u kojem su

17

pružene usluge. Priznavanje prihoda na ovoj osnovi pruža korisne informacije o obujmu

aktivnosti usluga i uspješnosti tijekom razdoblja. MRS 11 Ugovori o izgradnji također

zahtijeva priznavanje prihoda na toj osnovi. Zahtjevi toga Standarda su načelno primjenjivi na

priznavanje prihoda i povezanih rashoda za transakcije koje obuhvaćaju pružanje usluga.

Prihod se priznaje samo kad je vjerojatno da će ekonomske koristi, povezane s transakcijom,

pritjecati u subjekt. Međutim, kada neizvjesnost naplate nastaje kod iznosa već uključenog u

prihod, nenaplativi iznos ili iznos za koji naplata prestaje biti vjerojatna priznaje se kao

rashod, a ne ispravlja se izvorno priznati prihod. Subjekt je obično u mogućnosti izraditi

pouzdane procjene nakon što se s drugim sudionicima u transakciji sporazumije o sljedećem:

a) pravu svakog sudionika koje se može ostvariti u pogledu usluge koju stranke trebaju

pružiti i primiti;

b) naknadi koju treba razmijeniti; i

c) načinu i uvjetima podmirivanja.

Također je za subjekt obično nužno da ima učinkoviti interni sustav financijskog planiranja i

sustav izvještavanja. Subjekt preispituje, a kada je neophodno i mijenja, procjene prihoda

kako se usluge obavljaju. Potreba za takvim promjenama nužno ne pokazuje da se ishod

transakcije ne može pouzdano procijeniti.

Stupanj dovršenosti transakcije može se odrediti različitim metodama. Subjekt koristi metodu

koja pouzdano mjeri obavljene usluge. Ovisno o prirodi transakcije, metode mogu uključiti:

a) pregled obavljenog rada;

b) usluge obavljene do određenog datuma, kao postotak ukupnih usluga koje se trebaju

obaviti; ili

c) razmjer nastalih troškova do određenoga datuma u ukupno procijenjenim troškovima

transakcije.

Samo se troškovi koji odražavaju obavljene usluge ili usluge koje treba obaviti uključuju u

procijenjene ukupne troškove transakcije. Postupna plaćanja i primljeni predujmovi od kupaca

često ne odražavaju obavljene usluge.

Ako se usluge pružaju kroz neodređeni broj radnji tijekom određenog vremena, iz praktičnih

razloga se prihodi priznaju ravnomjerno tijekom određenoga razdoblja, osim ako ne postoje

dokazi da neka druga metoda bolje odražava stupanj dovršenosti. Ako je određena radnja

mnogo važnija nego druge radnje, priznavanje prihoda odlaže se sve dok se ta radnja ne

obavi.

18

Kada se ishod transakcije, koja obuhvaća pružanje usluga, ne može pouzdano procijeniti,

prihod će se priznati samo u visini priznatih rashoda koji se mogu nadoknaditi. U ranim

fazama transakcije čest je slučaj da se ishod transakcije ne može pouzdano procijeniti. Unatoč

tome može biti vjerojatno da će subjekt nadoknaditi nastale troškove transakcije. Stoga se

prihod priznaje samo u visini nastalih troškova za koje se očekuje da će se nadoknaditi. Kako

se ishod transakcije ne može pouzdano procijeniti, ne priznaje se dobit.

Ako se ishod transakcije ne može pouzdano procijeniti i nije vjerojatno da će se nastali

troškovi nadoknaditi, prihod se ne priznaje, a nastali se troškovi priznaju kao rashod. (NN,

136/09)

Za priznavanje prihoda od pružanja usluga nije presudno razdoblje naplate kao niti razdoblje

izdavanja računa za obavljene usluge. U slučaju nepodudaranja ovih razdoblja, razdoblja

priznavanja prihoda i razdoblja ispostavljanja računa, pojavljuju se vremenska razgraničenja.

vremenska razgraničenja su stavke:

a) potraživanja ili obveza za koje u obračunskom razdoblju nisu zadovoljeni kriteriji

priznavanja prihoda, odnosno rashoda već se ispunjenje ovih kriterija očekuje u

budućim razdobljima, ili

b) prihoda ili rashoda priznatih u obračunskom razdoblju temeljem načela nastanka

događaja, a za koje se u istom obračunskom razdoblju nisu zadovoljili kriteriji

priznavanja potraživanja ili obveza već se ispunjenje ovih kriterija očekuje u budućim

razdobljima.

Ove stavke u bilanci se prikazuju kao aktivna i pasivna vremenska razgraničenja. Sa stajališta

prihoda od pružanja usluga aktivna vremenska razgraničenja nastaju kao posljedica pružanja

usluge u jednom razdoblju i izdavanja računa u nekom drugom razdoblju, primjerice usluga

smještaja u hotelu na kraju godine koja se proteže na dva razdoblja (dvije godine). Pasivna

vremenska razgraničenja nastaju kao posljedica izdavanja računa (naplate) određenih usluga

prije razdoblja u kojima je usluga obavljena te se privremeno priznaju kao odgođeni prihod.

Primjerice, prilikom prodaje kino ulaznica društvo naplaćuje cijenu ulaznice, ali ne priznaje

prihod od pružanja usluga sve dok ne bude projekcija za koju kupac ima ulaznicu (Čevizović,

2008).

19

Trgovačka društva koja obavljaju uslužne djelatnosti tijekom poslovne godine, ovisno o vrsti

usluge, obračunavaju kupcima, korisnicima usluga, obavljene usluge. Instrument obračuna

usluga je račun koji se izdaje kupcu u skladu s odredbama Zakona o porezu na dodanu

vrijednost. Izdavanje računa se temelji na određenom dokaznom dokumentu o izvršenju

usluge (radni nalog i drugo). Sadržaj računa ovisi o načinu naplate usluge, što je u pravilu

povezano s poreznim statusom korisnika usluge. Dokumenti za knjiženje u knjigovodstvu

nastalih, odnosno ostvarenih prihoda od obavljanja usluga bit će računi kupcima kod

obavljanja usluga uz bezgotovinsku naplatu i izvještaji blagajne o naplati usluga u gotovini,

uključivo i čekove građana i kartice (Spajić, 2007).

Prema navedenome prihodi nastaju kao posljedica povećanja imovine ili smanjenja obveza i

to onog dijela koji će kasnije imati utjecaja na promijene u visini kapitala.

Prema Međunarodnom računovodstvenom standardu 18- Prihodi (MRS 18) prihod je bruto

priljev ekonomskih koristi tijekom razdoblja koji proizlazi iz redovnih aktivnosti subjekta,

kada ti priljevi imaju za posljedicu povećanje glavnice, osim povećanja glavnice koja se

odnose na unose sudionika u glavnici.

Zadatak računovodstva je da na temelju dokumenata i drugih činjenica, u pravilu za svaki

pojedinačni poslovni događaj prodaje proizvoda, prodaje robe, obavljanja usluga i ustupanja

imovine na korištenje drugima i za neke druge transakcije u knjigovodstvu na kontu prihoda

prizna, odnosno proknjiži povećanje ostvarenog prihoda i kao protustavku povećanje imovine

ili smanjenje obveza.

Prihod treba mjeriti po fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja. za priznavanje

prihoda, prema Međunarodnom računovodstvenom standardu 18 (MRS 18) prihod se priznaje

kada je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi pritjecati u subjekt i da se te koristi mogu

pouzdano izmjeriti.

Osnovni preduvjet za utvrđivanje prihoda od usluga je postojanje ugovora ili nekog drugog

sporazuma, temeljem kojega poduzetnik s ostalim sudionicima u transakciji dogovara:

pravo svakog sudionika koje se može ostvariti u pogledu usluge koju stranke trebaju pružiti ili

primiti; naknadi koju treba razmijeniti i načinu i uvjetima podmirenja (plaćanja).

3. USLUGE I NAČIN FINANCIRANJA ZAVODA ZA JAVNO

ZDRAVSTVO

Zavod za javno zdravstvo je zdravstvena ustanova za obavljanje djelatnosti epidemiologije

karantenskih i drugih zaraznih bolesti te kroničnih masovnih nezaraznih bolesti, javnog

20

zdravstva, zdravstvenog prosvjećivanja s promicanjem zdravlja i prevencije bolesti,

zdravstvene ekologije, mikrobiologije, školske medicine, mentalnog zdravlja i prevencije

ovisnosti. (Zakon o zdravstvenoj zaštiti, čl.99)

3.1. POJAM, FUNKCIJA I CILJ ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO

Državni zdravstveni zavodi su zdravstvene ustanove za obavljanje stručnih

znanstvenoistraživačkih i zdravstvenih djelatnosti, čiji je rad definiran od strane Ministarstva

zdravlja.

Od svog osnutka pa do danas Zavod pokriva specifičan dio medicine koji se ne bavi pretežno

dijagnostikom, liječenjem i rehabilitacijom oboljelih osoba (tzv. kurativa medicina) već je

usmjeren pretežno k sprječavanju nastanka bolesti tj. preventivi i njihovu suzbijanju,

kreiranjem i primjenom posebnih tzv. javnozdravstvenih mjera, namijenjenih u pravilu

velikom broju ljudi odnosno cijelom pučanstvu. Sve s ciljem zaštite i unaprjeđenja zdravlja i

zdravstvene zaštite naroda u cjelini.

Veliku zaslugu u osnivanju zdravstvenih ustanova ima prof. dr. Andrija Štampar, jedan od

suosnivača Svjetske zdravstvene organizacije, kojeg mnogi smatraju najvećim javno-

zdravstvenim ekspertom 20. stoljeća. Upravo zahvaljujući njegovom vizionarstvu Hrvatska je

prva u svijetu (1952. godine) osnovala Dom zdravlja, prva je u svijetu (1961. godine) uvela

specijalizaciju iz obiteljske medicine i osnovala Katedru primarne zdravstvene zaštite na

Medicinskom fakultetu u Zagrebu.(www.hzjz.hr)

Shema 1.: Ustanove za javno zdravstvo

21

Izvor: izradio autor prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti

U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Zavod za javno zdravstvo prati i skrbi se za sve

čimbenike, koji utječu na zdravlje stanovništva Hrvatske kao cjeline, između ostaloga to su:

zarazne bolesti

nezarazne masovne kronične i akutne bolesti

sigurna i zdrava prehrana pučanstva i sigurni predmeti opće uporabe

sigurna javna vodoopskrba i odlaganje otpadnih tvari i dr.

podaci laboratorijske dijagnostike i analitike

raznoliki pokazatelji o ustroju i djelovanju cijelog sustava zdravstva

U svom opsežnom i odgovornom poslu Zavod surađuje s mnogim drugim ustanovama i

djelatnostima koje čine velik sustav javnog zdravstva shvaćen kao sustav mjera koje trajno

čuvaju zdravlje građana, a to je sanitarna inspekcija, veterinarska služba, zatim javne

komunalne djelatnosti vodoopskrba i odvodnja, prehrambena industrija i poljodjelstvo,

obrazovne i odgojne ustanove od škola koje u okviru nastave usađuju djeci prva osnovna

22

znanja i navike čuvanja zdravlja, do visokoškolskih ustanova poput Škole narodnog zdravlja

Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koja, uz suradnju i sudjelovanje stručnjaka Zavoda,

sustavno educira na području preventivne medicine i javnog zdravstva zdravstvene djelatnike,

prvenstveno liječnike.

Istraživanja u javnom zdravstvu su s jedne strane važna za ocjenu situacije i donošenje i

usmjeravanje mjera zaštite zdravlja, a s druge strane za testiranje i donošenje evidence based i

cost effective intervencija, tehnologija i pristupa za rješavanje pojedinih javnozdravstvenih

problema. Važno je također istražiti kako ćemo riješiti buduće javnozdravstvene probleme,

kao što su: starenje populacije, nejednakost u zdravlju i pristupu zdravstvenoj zaštiti itd., za

što su potrebna ciljana javnozdravstvena istraživanja.

Hrvatsko javno zdravstvo treba razvijati kao prilagodljiv i na čovjeka i populaciju orijentiran

zdravstveni servis koji s jedne strane modernizira, prikuplja, proizvodi i integrira znanje, čini

ga upotrebljivim i daje ga na raspolaganje donositeljima odluka, znanosti, regulatornim

tijelima i svekolikoj javnosti, a s druge je strane moderan, brz i učinkovit servis za

organizaciju i provođenje intervencija, kojima se unapređuje zdravlje i sprječavaju i suzbijaju

bolesti.

Cilj preventivnog medicinskog rada je sustavnim profesionalnim radom ljudima omogućiti da

jednostavno žive svoj pun profesionalni obiteljski i društveni život neometani i ne misleći na

bolesti, a k tome savjetom i zdravstvenim odgojem što većeg broja ljudi, pomoći da u takav

svakodnevni život budu ugrađeni osobni i zajednički postupci i oblici ponašanja odnosno

način života koji mogu sačuvati zdravlje.

U ostvarivanju ciljeva javnog zdravstva, odnosno očuvanja i unaprjeđenja zdravlja

stanovništva nužna je dobra suradnja, koordinacija i partnerstvo među mnogim dionicama-

nacionalno, regionalno i lokalno. Među njima je potrebno istaknuti Ministarstvo zdravlja,

mrežu Zavoda, druga Ministarstva, tijela državne uprave, nevladine udruge i stručna društva

te ostale institucije bez čijeg partnerstva nije moguće ostvarenje ciljeva ( zaštita okoliša,

zaštita zdravlja i sigurnosti na radu, znanost i školstvo, poljoprivreda itd.).

3.2. USLUGE ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO

23

Djelovanje državnog Zavoda za javno zdravstvo određeno je s više zakona i dokumenata od

kojih je najvažniji Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Statut Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

kojeg potvrđuje Hrvatski Sabor.

Temeljne zadaće Zavoda za javno zdravstvo su praćenje, analiza i ocjena zdravstvenog stanja

stanovništva, te planiranje, predlaganje i provođenje mjera za očuvanje i unaprjeđivanje

zdravlja stanovništva, koje se ostvaruju kroz aktivnosti i djelatnosti na državnoj, i uz suradnju

županijskih zavoda za javno zdravstvo za županijskoj razini.

Djelatnosti i osnovne aktivnosti zavoda za javno zdravstvo tako obuhvaćaju epidemiologiju

zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti, mikrobiologiju, promicanje zdravlja, javno zdravstvo,

ekologiju, školsku medicinu i prevenciju ovisnosti te mentalno zdravlje.

U skladu s tim dokumentima Zavod za javno zdravstvo prati i skrbi se za sve čimbenike, koji

utječu na zdravlje stanovništva Hrvatske kao cjeline.(www.hzjz.hr)

U tu svrhu Hrvatski zavod za javno zdravstvo ima sljedeće glavne dijelove:

Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti

Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti

Služba za zdravstvenu ekologiju

Služba za socijalnu medicinu i zdravstvenu statistiku

Služba za školsku medicinu i Služba za prevenciju ovisnosti

Služba za mikrobiologiju

3.2.1. Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti

24

1923. godine osnovan je Epidemiološki zavod koji je ujedno i preteča današnjeg Hrvatskog

zavoda za javno zdravstvo. Glavna zadaća Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti je

praćenje, proučavanje, sprečavanje i suzbijanje bolesti u ljudi te bavljenje pitanjima

učestalosti i rasprostranjenosti bolesti, nastanka, održavanja ili iščezavanja iz ljudske

populacije. Sve to s ciljem smanjenja učestalosti bolesti ili čak sveg uništavanja bolesti

mjerama sprečavanja (prevencije) prije pojave neke bolesti i suzbijanja tj. izravne intervencije

ako se već neka bolest pojavila, kako bi oboljelih bilo što manje.

3.2.2. Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti

Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti je služba ZJZ koja se bavi

predlaganjem, poticanjem i sudjelovanjem u organizaciji i provođenju programa zdravstvenog

prosvjećivanja i promicanja zdravlja, posebice poticanjem zdravijeg načina življenja, čime se

unaprjeđuje zdravlje i smanjuju se rizici od obolijevanja. Isto tako bavi se unapređivanjem

kompjutorske obrade podataka, analitičkih procedura i informacijskog sustava, vođenjem

državnih registara za rak i psihoze, sudjelovanjem u stručnom usavršavanju i edukaciji

zdravstvenih djelatnika, izradom posebnih analiza i elaborata za potrebe Ministarstva

zdravstva Republike Hrvatske i drugih naručitelja te provođenjem i istraživanjem na području

kroničnih masovnih bolesti.

Glavni zadatci Službe za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti su praćenje i analiza

čimbenika rizika za pojedine kronične bolesti od javno zdravstvenog značaja, a za odabrane

prioritete iz područja kroničnih masovnih bolesti (bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih tumora,

duševne bolesti, poremećaji itd.) praćenje i epidemiološka analiza morbiditeta i mortaliteta.

3.2.3. Služba za zdravstvenu ekologiju

25

Osnovni zadatci ove službe su praćenje, ocjenjivanje, prevencija i korekcija čimbenika

okoliša s štetnim djelovanjem. Podržavanje aktivnosti kojima se poboljšava kakvoća okoliša,

koriste zdravi stilovi života i ohrabruje uporaba zdravih tehnologija. Isto tako jedan od važnih

zadataka je i praćenje, proučavanje i ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti namirnica u

proizvodnji i prometu u Republici Hrvatskoj, kao i onih iz uvoza.

Vrlo važan zadatak je praćenje, proučavanje i ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti pitke vode,

kakvoće otpadnih, površinskih voda i voda za rekreaciju i stanja vodoopskrbe na čitavom

teritoriju Republika Hrvatske.

Kako bi se spriječilo nastajanje i razvijanje zaraznih bolesti provodi se i praćenje stanja

uhranjenosti pučanstva u smislu energetske opskrbljenosti kao i u smislu prisustva pojedinih

prehrambenih deficita, posebno u ugroženim skupinama kao što su djeca, žene i trudnice,

starije osobe.

3.2.4. Služba za socijalnu medicinu i zdravstvenu statistiku

Socijalna medicina prati i analizira demografske, vitalno-statističke i zdravstvene pokazatelje,

funkcioniranje zdravstvenih sustava i načina rada zdravstva te predlaže i sudjelovanje u

provođenju aktivnosti sa svrhom zaštite i unaprjeđenja zdravlja, smanjenje pobola,

prijevremenog umiranja i patnje vezane uz bolest kao i racionalizacije u organizaciji i

provođenju zdravstvene zaštite.

Služba za socijalnu medicinu kroz svoje odjele i odsjeke a temeljem Zakona o državnoj

statistici i godišnjeg Programa statističkih istraživanja obavlja statistička istraživanja iz

područja zdravstva u svrhu praćenja i ocjene zdravstvenog stanja pučanstva te organizacije i

rada zdravstvenih djelatnosti. Temeljem praćenja i analize, a koristeći zdravstveno-

informacijski sustav, sudjeluje u izradi programa zdravstvene zaštite, zdravstvenih standarda i

promicanja zdravlja.

Podaci se godišnje dostavljaju Regionalnom uredu Svjetske zdravstvene organizacije u

Kopenhagenu i Središnjem uredu Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi. Osim toga,

podaci se dostavljaju Međunarodnoj organizaciji rada (ILO) a posredstvom Državnog zavoda

za statistiku u EUROSTAT u baze podataka UN.

Osim rutinskih obveza Služba surađuje sa stručnjacima, stručnim tijelima i udrugama iz

zemlje i inozemstva te sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima.

26

Dio Programa statističkih istraživanja koji se prikuplja, obrađuje i analizira u Službi za

socijalnu medicinu obuhvaća sljedeće zbirke zdravstvenih podataka:

Zbirni agregirani podatci

Potvrda o smrti i izvješće o uzroku smrti

Registar zdravstvenih djelatnika

Ostale zbirke podataka ( profesionalne bolesti, ozljede na radu, izvješće o porodima u

zdravstvenim ustanovama, dojenačke smrti, prirodno kretanje, izvješće o prekidima

trudnoće u zdravstvenim ustanovama, izvješće o umrlim osobama, izvješće o

bolničkom pobolu).

3.2.5. Služba za školsku medicinu i Služba za prevenciju ovisnosti

Školska medicina kao zasebna djelatnost javlja se u Europi sredinom 19. stoljeća. Kod nas je

prvi školski liječnik imenovan u Zagrebu 1893. godine, a sustavna zaštita školske djece i

mladeži u Hrvatskoj počinje 20-tih godina 20. stoljeća osnivanjem školskih poliklinika. Prva

školska poliklinika osnovana je 1923. godine u Zagrebu, a diljem Hrvatske do 1930. godine

osnovano ih je 100. Njihov zadatak bio je prvenstveno preventivni. Tijekom svog

dugogodišnjeg postojanja školska medicina je mijenjala sadržaj i metode svoga rada, no

osnovni cilj je ostao uvijek isti- čuvanje i unapređivanje zdravlja djece i mladeži, a time i

cjelokupnog pučanstva.

Školska djeca i mladež čine oko 15% populacije Hrvatske. Razdoblje rasta i razvoja,

sazrijevanje i školovanje, čine tu populaciju osobito osjetljivom na poremećaj zdravlja. Osim

zaštite tjelesnog i duševnog zdravlja u mladih je osobito potrebno prepoznati i spriječiti

rizično ponašanje koja mogu imati dalekosežne posljedice na zdravlje u odrasloj dobi. Znanja,

stavovi i ponašanja stečena u mladosti lako se odražavaju, a teško mijenjaju u odrasloj dobi.

Zdravstvena zaštita školske djece i mladeži teži osiguranju nesmetanog rasta i razvoja, te

tjelesnog i psihičkog sazrijevanja mladih. Programe aktivne i specifične zdravstvene zaštite

valja stoga usmjeriti na stjecanje zdravih životnih navika, usvajanje pravilnih stavova,

primarnu prevenciju ovisnosti, zaštitu duševnog zdravlja, planiranje obitelji, te rad sa djecom

s kroničnim poremećajima zdravlja. Zbog svega navedenog osim s obitelji, nužna je suradnja

školskog liječnika i sa školskim osobljem, jer škola ima snažan utjecaj na razvoj mladih.

27

U Hrvatskoj se osnivanjem Domova zdravlja od 1954. godine tradicionalno razvijala

integrirana zdravstvena zaštita školske djece i mladeži.

Od 1998. godine, školska medicina je organizirana kao služba za preventivnu i specifičnu

djelatnost u Zavodima za javno zdravstvo. Skrbi za svu školsku djecu osnovnih i srednjih

škola, a od 2004. godine i za sve redovne studente.

Program mjera preventivne i specifične zaštite školske djece i mladeži obuhvaća:

sistematske preglede i ostale preventivne preglede uključujući i rad s djecom s

posebnim potrebama

komisijski rad u vezi s utvrđivanjem najprimjerenijeg oblika školovanja

provođenje programa obaveznog cijepljenja

zdravstveni odgoj

savjetovališni rad

rad s roditeljima

sudjelovanje u radu Učiteljskih vijeća škola

Jedna od nedvojbenih prednosti ovakve organizacije je ujednačenost programa za svu školsku

djecu i u gradu i na terenu, uključujući i male područne škole.

U sklopu Službe za školsku medicinu djeluje i Služba za prevenciju ovisnosti. Registar osoba

liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prati

sve podatke o osobama liječenim zbog zlouporabe droga u zdravstvenom sustavu kao i

podatke o uzrocima smrti umrlih ovisnika. Na temelju toga HZJZ godišnje prikazuje Izvješće

o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga.

3.2.6. Služba za mikrobiologiju

28

Služba za mikrobiologiju sa svojim javno zdravstvenim laboratorijima dio je djelatnosti

Referentnih centara Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske.

Mikrobiološka dijagnostika se odvija u šest odjela, niz odsjeka i laboratorija kao najmanjih

stručnih organizacijskih jedinica. Osim svakodnevnih poslova otkrivanja i identificiranja

mikroorganizama iz bolesničkih materijala, u Službi se obavljaju i određeni poslovi koji

spadaju u aktivnost središnjih, referentnih javnozdravstvenih laboratorija jedinstvenih po

problematici. Uvode se nove i unaprjeđuju postojeće dijagnostičke metode, sudjeluje u izradi

preporuka za organizaciju laboratorijske službe obzirom na osoblje, prostor, opremu i

laboratorijsku dokumentaciju. Pojedini laboratoriji su uključeni u edukaciju i kontinuirano

stručno usavršavanje laboratorijskih djelatnika. Provodi se i vanjska provjera kvalitete rada

preko različitih standardnih test sojeva i seruma. Prikupljanjem mjesečnih, odnosno godišnjih

podataka o radu javnozdravstvenih laboratorija i njihovom stručnom obradom važan su

čimbenik u stručnom nadzoru.

Shema 2.: Odijeli Službe za mikrobiologiju

Izvor: Izradio autor prema podatcima online: http://www.hzjz.hr/mikrob.htm

29

3.3. FINANCIRANJE SUSTAVA ZDRAVSTVA

Prema postojećem Zakonu o proračunu i Pravilniku o proračunskom računovodstvu,

računovodstvo opće države temelji se na konceptu nastanka događaja i primjeni načela

povijesnog troška u mjerenju bilančnih pozicija. Najveće probleme u primjeni ovog koncepta

imaju zdravstvene ustanove. One su posebne od drugih proračunskih korisnika po veličini,

značaju (političkom, socijalnom i ekonomskom), načinu financiranja, potrošnji, likvidnosti,

sudjelovanju na tržištu itd.

U Hrvatskoj glavninu financiranja zdravstvenog sustava obavlja Hrvatski Zavod za

Zdravstveno Osiguranje (HZZO). HZZO je osnovan radi provođenja osnovnog zdravstvenog

osiguranja Zakonom o zdravstvenoj zaštiti 1993. godine. Prava, obveze i odgovornosti

HZZO-a određene su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz 1993.g., Zakonom o zdravstvenom

osiguranju iz 2001.g. i Statutom HZZO-a iz 2001.g. Ustroj HZZO-a uključuje državne

dužnosnike, ured direktora službe i područne urede. On je pod nadležnošću Ministarstva

zdravlja i uključen je u sustav Državne riznice. Doprinosi za osnovno zdravstveno osiguranje

uplaćuju se na račun Državne riznice i na taj su način dio Državnog proračuna.

HZZO se financira na nekoliko različitih načina:

putem doprinosa za zdravstveno osiguranje (15% bruto plaće radno aktivnog

stanovništva)

iz državnog proračuna

prihoda od premija dopunskog zdravstvenog osiguranja

prihoda od kamata, dividendi i naknada šteta

prihodi od dionica i drugih vrijednosnih papira

„out-of pocket payment“ tj. putem participacije (koja iznosi 5-10kn) i administrativnih

pristojbi (koje iznose max. 30kn). Plaćanja participacije oslobođene su „ranjive grupe“

u populaciji, dok administrativne pristojbe ne plaćaju djeca mlađa od 18.g. i invalidi sa

invaliditetom većim od 80%.

Djelatnosti Zavoda obuhvaćaju:

provođenje politike razvoja i unapređenje zdravstvene zaštite u vezi s osnovnim

zdravstvenim osiguranjem

30

obavljanje poslova u vezi s ostvarivanjem prava osiguranih osoba, brigu o zakonitom

ostvarivanju tih prava

planiranje i prikupljanje novčanih sredstava osnovnog zdravstvenog osiguranja, te

plaćanje usluga zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima

sudjelovanje u predlaganju osnovne mreže zdravstvene djelatnosti sukladno posebnom

zakonu

utvrđivanje cijene zdravstvene zaštite u ukupnom iznosu za punu vrijednost prava iz

osnovnog zdravstvenog osiguranja.

Na potražnju za zdravstvenim uslugama utječu razni čimbenici koje je većinom nemoguće

predvidjeti, ali ih je potrebno kontinuirano nadzirati i reagirati na njihove promjene. Neki od

čimbenika su promjene u mortalitetu, starenje stanovništva, razvoj skupe medicinske

tehnologije i sl. Dugo se smatralo da će se nakon dosegnute određene razine zdravstvene

potrošnje rashodi za zdravlje polako smanjivati, međutim, to se nije dogodilo.

Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o računovodstvu proračuna Narodne novine, br.

119/01, a putem Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu Narodne

novine, br. 119/01 zdravstvene ustanove se svrstavaju u proračunske korisnike pa postaju

obvezne voditi poslovne knjige prema propisima koji vrijede za proračunske korisnike s

početkom primjene od 01. siječnja 2002. godine.

Odredbe Zakona odnose se na sve pravne subjekte unutar opće države, a to su: državni

proračun, proračunski korisnici državnog proračuna, izvanproračunski fondovi, proračuni

jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave i njihovi proračunski korisnici.

Istodobno u izvještajni sustav cjelovito su i dosljedno uvedene relevantne međunarodne

klasifikacije koje osiguravaju transparentnost i usporedivost poslovanja države i njenih

jedinica. Primjena ovakvog načina iskazivanja financijskoga rezultata (obračuna) kao osnovni

cilj ima omogućavanje jednoobraznog iskazivanja financijskih transakcija, resursa i dugova u

općoj državi, te tako povećanje usporedivosti i davanja mogućnosti konsolidacije izvještaja.

Provedena je i reforma u financiranju sustava javnoga zdravstva temeljem koje je Hrvatskom

zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) promijenjen status izvanproračunskoga fonda na

način da je postao dio središnjega državnog proračuna. Time su javne ustanove u zdravstvu,

koje se financiraju iz doprinosa, posredstvom HZZO-a, i ponašaju u skladu sa standardima

31

(pružanje usluga, formiranje cijena...), utvrđenim na razini središnje države (Ministarstvo

zdravstva) i u smislu primjene računovodstvenih propisa, postale klasični oblik proračunskoga

korisnika.

Proračunsko računovodstvo ima tzv. dvojni karakter računovodstva kojemu je nužno

posljedica i postojanje dvojnog izvještajnog sustava; primarno osigurava podatke i

informacije o izvršenju proračuna za fiskalnu godinu, pri čemu od zakonske regulative ovisi

koje dodatne informacije se predočavaju o učincima tog izvršenja na resurse i obveze.

Integralno računovodstvo države kao entiteta rezultira cjelovitim izvještajnim sustavom koji

uz prihode i rashode prezentira i promjene financijskog položaja. Predstavlja državni entitet

analogno komercijalnom subjektu.

Posebnost zdravstvenog sustava u računovodstvu proračuna je u tome što se zdravstvene

ustanove kao proračunski korisnici ne financiraju po pojedinim vrstama rashoda usvojenog

financijskog plana, nego na temelju stvarnog izvršenja usluga, u okvirima ugovora s HZZO-

m, odnosno državom koja preko njih građanima indirektno pruža zdravstvene usluge

(Maletić,2005.).

Uključivanju sustava zdravstva u sustav proračuna, a posljedično i primjenu ovoga sustava,

javljaju se i pogreške u obuhvaćanju ekonomskih i financijskih kategorija, uzrokovane u

najvećoj mjeri posebnostima ostvarivanja prihoda javnih zdravstvenih ustanova, čime se

umanjuje realnost i objektivnost financijskih izvještaja.

Temelj proračunskog računovodstva računovodstveni je koncept nastanka događaja. Primjena

proračunskog računovodstva (modificiranoga računovodstvenog načela nastanka događaja) u

zdravstvenim ustanovama određuje sljedeće:

ne iskazuju se prihodi i rashodi uslijed promjena vrijednosti nefinancijske imovine i

obveza

kratkotrajna imovina i sitni inventar, koji se nabavljaju za obavljanje redovne

djelatnosti, iskazuju se u trenutku stvarne potrošnje, dakle ne u trenutku nabave kako

to vrijedi za ostale subjekte primjene

prihodi su određeni kao povećanje ekonomskih koristi tijekom izvještajnoga razdoblja

u obliku priljeva novca i novčanih ekvivalenata, što nedvojbeno upućuje da se u

priznavanju proračunskih prihoda zadržava novčani koncept

troškovi nabave nefinancijske dugotrajne imovine ne kapitaliziraju se, već se iskazuju

kao rashodi razdoblja u kojemu je stjecanje izvršeno

32

trošak nabave (nabavnu vrijednost) nefinancijske imovine čini kupovna cijena uvećana

za carine, nepovratne poreze na promet, troškove prijevoza i sve druge troškove, koji

se mogu izravno dodati troškovima nabave i osposobljavanja za početak upotrebe

vrijednost dugotrajne nefinancijske imovine ispravlja se po prosječnim godišnjim

stopama linearnom metodom, a na temelju propisanih stopa ispravka vrijednosti

namjenski primitci kapitalnih potpora od osnivača (država i JLPRS) za financiranje

investicijskih aktivnosti ne predstavljaju dokapitalizaciju, niti se vremenski

razgraničavaju, nego se priznaju u ukupan prihod izvještajnoga razdoblja u kojem su

ostvareni

prihodi od donacije potrošenoga materijala (najčešće sanitetskog i lijekova) kojeg

zdravstvene ustanove prime od strane pravne ili fizičke osobe, priznaju se u trenutku

utroška tog materijala

u slučaju odobrenih rabata u trenutku nabave smanjuje se obveza i trošak nabave, a

ako se rabati ne mogu povezati s materijalom na zalihi, naknadni rabati izravno se

priznaju kao prihod bez vremenskih razgraničenja

nefinancijska imovina primljena bez naknade (donacije) iskazuje se kao izravno

povećanje izvora vlasništva, a ne kao prihod (Vašiček, 2009.)

Na stanje u sustavu zdravstva do 2001.g. utjecala je i zakonska promjena kojom je ukinut

obračun amortizacije dugotrajne imovine u zdravstvenim ustanovama u skladu s Pravilnikom

o knjigovodstvu i računskom planu neprofitnih organizacija (NN, br. 20/94). Time je

zdravstvenim ustanovama onemogućeno osiguranje potrebnih sredstava za investicijsko

održavanje prostora i opreme. Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju,

koji je stupio na snagu 01. srpnja 2001. godine, stvoreni su uvjeti za decentralizaciju

financiranja zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija i grada.

33

3.3.1. Financijski modeli u zdravstvu

Financiranje zdravstvenog sustava jest kompleksan problem u čijem se rješavanju koriste

različiti modeli. Danas se u svijetu koriste tri osnovna načina financiranja zdravstvenog

sustava.

To su: 1. Bismarckov model

2. Beveridgeov model

3. privatno financiranje

1. Bismarckov model je model koji funkcionira na načelima solidarnosti i uzajamnosti.

Javno zdravstvo se financira iz fonda za zdravstveno osiguranje koji novac dobiva od

posebnog poreza koji plaća radno aktivno stanovništvo (zaposlenici, samouposlenici i

poljoprivrednici). Tzv. „Ranjive grupe“ u populaciji koje uključuju nezaposlene, invalide,

umirovljenike, osobe mlađe od 18 godina, studente, ratne veterane i vojsku, ovakvim su

modelom oslobođene plaćanja zdravstvenog osiguranja. Ovakav se model primjenjuje u

Hrvatskoj, Njemačkoj, Francuskoj.

2. Beveridgeov model je model u kojem se zdravstvo financira iz poreza koji plaćaju svi

građani. Država određuje koliku svotu novca mora platiti svaki pojedini građanin, a nakon

tako prikupljenog novca ona određuje koliki će dio pripasti zdravstvu. Ovaj se model

primjenjuje u mnogim europskim zemljama (skandinavske zemlje, Italija, Velika Britanija).

3. Privatno financiranje je model koji se temelji na zakonima kapitalističkog društva,

po principu „koliko platiš- toliko dobiješ“. Ovo je model u kojem je socijalni segment u

potpunosti izostavljen. Financiranje zdravstvenih usluga ostvaruje se putem premija. Svaka

usluga u zdravstvu se plaća, a plaća je pacijent u potpunosti. Ovakav je model tipičan ta SAD.

Hrvatski zdravstveni sustav temelji se na Bismarckovom modelu koji funkcionira na načelima

solidarnosti i uzajamnosti. Razlog svrstavanja u ovaj model je činjenica da se oko 80%

troškova zdravstvenog osiguranja financira doprinosima za obvezno zdravstveno osiguranje,

manjim djelom sredstvima iz državnog i županijskog proračuna (porez), donacijama,

sredstvima iz dobrovoljnih osiguranja te izravnim plaćanjem pacijenata (doplata,

administrativna pristojba i ostala plaćanja). (Nacionalna strategija razvitka zdravstva, 2006.,

34

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, NN, br. 150/08, 94/09, 153/09, 71/10, 139/10,

49/11, 22/12, 57/12 i 90/12- OUSRH).

Ovakvo financiranje zdravstvenog osiguranja iz proračuna (porez) inače je osobina Beveridge

modela, pa se sustav financiranja zdravstva u Hrvatskoj naziva mješovitim. Slijedom

navedenoga, hrvatski sustav zdravstva ima značajke mješovitog sustava financiranja. Iako se

naziva mješoviti sustav, izvor financiranja je gotovo isključivo javan, jer se financiranje

ostvaruje većim dijelom iz doprinosa i poreza (transferi iz državnih proračuna).

Zdravstvene ustanove, unatoč raznim izvorima financiranja, glavninu svojih prihoda i dalje

ostvaruju temeljem ugovornog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Može

se reći da je visina ugovorenoga „limita“ od neizmjerne važnosti za pozitivno poslovanje

zdravstvene ustanove.

Ostali prihodi koje zdravstvene ustanove ostvaruju su prihodi u procesu decentralizacije,

prihodi po posebnim propisima- participiranje u cijeni zdravstvenih usluga, prihodi od ostalih

korisnika- vlastiti prihodi.

Najveći vlastiti prihodi kod ustanova u zdravstvu su prihodi od gotovinskih naknada korisnika

zdravstvenih usluga. Za razliku od participacije, gotovinska naknada iznosi punu cijenu

pružene zdravstvene usluge. Zdravstvene ustanove obavljaju i neke poslove na tržištu i njima

ostvaruju prihode. To su vlastiti prihodi u koje se ubrajaju prihodi od: sistematskih pregleda,

obdukcija i sudskih vještačenja, kliničkih ispitivanja lijekova, iznajmljivanje prostora,

pružanja usluga estetske dermatologije, raznih savjetovališta, programe iz fizikalne

rehabilitacije i sl.

Vlastiti prihodi proračunskih korisnika su obično prihodi proračuna, a mjerila za korištenje

tako ostvarenih prihoda propisana su Pravilnikom o mjerilima za korištenje prihoda

proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti (NN

164/98), koji se primjenjuje od 01. siječnja 1999. godine. Zakonom o izvršavanju Državnog

proračuna za tekuću godinu obično se isključuje obveza uplate vlastitih prihoda u proračun za

zdravstvene ustanove.

35

3.3.2. Financijsko izvještavanje ustanova u zdravstvu

Kao i za ostale subjekte u sustavu proračuna, izvještajni sustav za javne zdravstvene ustanove

uključuje obvezu sastavljanja temeljnih financijskih izvještaja: bilance, izvještaja o

poslovanju (prihodima i rashodima, primicima izdacima), izvješća o promjenama u

vrijednosti i obujmu imovine i obveza i bilješki (NN, 2005.). Uz temeljne izvještaje obvezno

je sastavljanje i pomoćnih djelomičnih izvještaja o obvezama, dok se izvještaj o novčanom

tijeku sastavlja fakultativno.

Uobičajeno se ističu dva pristupa oblikovanju i sadržaju financijskih izvještaja i to: Zakonom

propisani ili standardizirani oblik i neformalni, neobavezni oblik i sadržaj prilagođen

konkretnoj potrebi korisnika (Bičanić i dr.,2011.).

Navedeni pristup prilagođen je zapravo vrstama korisnika informacija gdje se, s tog motrišta,

uobičajeno razlikuju dvije osnovne vrste informacijskih izvještaja.

To su:

eksterni financijski izvještaji koji su, u pravilu, propisani ili standardizirani u smislu

sadržaja sintetiziranih i sveobuhvatnih informacija i koji udovoljavaju potrebama

većine korisnika u okruženju izvještajnog subjekta

interni financijski izvještaji koji su nestandardizirani (neunificirani) jer su sastavljeni

prema zahtjevima pojedinog korisnika u okviru izvještajnoga subjekta.

Uz opisane temeljne financijske izvještaje koji se prezentiraju Ministarstvu financija,

Državnoj reviziji, resornom ministarstvu, Fini, Županiji i HZZO-u, zdravstvene ustanove

dužne su periodično i kontinuirano dodatno izvještavati i HZZO o elementima svojega

financijskog poslovanja. U tu svrhu. kao paralelni izvještajni sustav, određen je oblik i sadržaj

brojnih izvještaja u kojima su ustanove dužne prezentirati i izvještaje o stanju obveza i

nenaplaćenih potraživanja prema dospjelosti, vrstama i izvorima.

Dodatni izvještaji HZZO-u se dostavljaju periodični i to: kvartalno, mjesečno, polugodišnje i

godišnje. Nameće se potreba uske suradnje između Ministarstva zdravlja i HZZO-a pošto

svaka od navedenih institucija prati jedan dio poslovanja ustanova u zdravstvu, a tek zajedno

imaju cjelovitu sliku. Jedino suradnjom mogu se postići bolji rezultati.

36

Navedeno bi utjecalo i na realnije utvrđivanje bilančnih prava (sredstva iz decentraliziranih

funkcija) za financiranje minimalnoga financijskog standarda javnih potreba u zdravstvu, te bi

rezultiralo kvalitetnijim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava. Problemi

realnosti financijskih izvještaja uvelike su uzrokovani i posebnostima ostvarivanja prihoda

javnih zdravstvenih ustanova (Maletić, 2005.).

3.4. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO U SUSTAVU PRORAČUNSKIH

KORISNIKA

Uredbom o izmjenama i dopunama, Uredbe o računovodstvu proračuna („Narodne novine“,

broj 119/01.) te Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu („Narodne

novine“, broj 119/01.) zdravstvene ustanove su svrstane u proračunske korisnike te su postale

obvezne voditi poslovne knjige prema propisima koji vrijede za proračunske korisnike s

početkom primjene 01. siječnja 2002. godine, iako status proračunskih korisnika nije bio

jasno definiran.

Donošenjem novog Zakona o proračunu („Narodne novine“, broj 96/03.) s primjenom od 01.

srpnja 2003. godine, člankom 3. točka 48. definira se proračunske korisnike kao državna tijela

i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove, vijeća manjinske samouprave,

proračunske fondove i mjesnu samoupravu čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi

osiguravaju u proračunu, dok je točkom 59. data definicija ustanove uvjetovano da je

osnovana zakonom ili propisima na osnovi zakona i da se financiraju iz proračuna. (Hrvatski

čsopis za javno zdravstvo, Svezak 1).

3.4.1. Zdravstvo i proračunski korisnici

U sustavu proračunskih korisnika postoji nekoliko bitnih razlika između zdravstva kao

proračunskog korisnika i ostalih proračunskih korisnika.

Prva bitna razlika je da proračunski korisnici imaju svoju stavku u proračunu i to na

zahtijevani način da im se sredstva osiguraju posebno za rashode za zaposlene, a posebno za

materijalne troškove. Iz sustava zdravstva i zdravstvenog osiguranja samo se HZZO nalazi u

proračunu, i to iskazan po vidovima zdravstvene zaštite, a ne po zdravstvenim ustanovama, te

37

određenim pravilima iz zdravstvenog osiguranja koja se po postojećim propisima ne

financiraju iz zdravstvenog osiguranja, nego izravno na teret proračuna.

Nasuprot njima zdravstvo se financira putem ugovornog odnosa s HZZO-om, a temeljem

Odluke o osnovama za sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim

zdravstvenim radnicima. Iz navedene Odluke uočljiv je način plaćanja zdravstvenih usluga

preko kriterija kao što su: godišnja vrijednost po timu (osiguranoj osobi ili stanovniku),

vrijednost boda, odnosno prema cijeni zahvata. Niti jedan od ovih kriterija nema razrađenu

strukturu cijene iz koje bi bilo vidljivo koliki dio se odnosi na plaće, a koliki na materijalne

troškove, kao kod ostalih proračunskih korisnika.

Proračunski korisnici mogu preuzeti obveze samo za namjene i do visine utvrđene

proračunom. Rashodi i izdaci moraju biti raspoređeni prema proračunskim klasifikacijama i

uravnoteženi s prihodima i primitcima. Proračunski način financiranja zahtjeva izradu

mjesečnih planova, njihovu striktnu primjenu te eventualnu mjesečnu korekciju koju

odobrava Ministarstvo financija na prijedlog nadležnog ministarstva. Mjesečni planovi

relativno lako se mogu donijeti za administrativne poslove (kakvi su uglavnom proračunski

korisnici) ili za velike javne radove, dok je u djelatnosti zdravstva, gdje na plan utječe

momentalna promjena zahtjeva za oblicima zdravstvene zaštite koja se mora odmah rješavati,

to gotovo nemoguće, i tako dolazimo do druge bitne razlike.

Treća razlika je problem sučeljavanja prihoda i rashoda istog razdoblja gdje proračunski

korisnici dobivaju prihode unaprijed za razdoblje u kojem su planirani rashodi (za planirani

mjesec), dok zdravstvo prihode za pokriće nastalih rashoda u određenom razdoblju ostvaruje s

zaostatkom od 90 ili više dana (prema ugovoru s HZZO-om).

Osim toga članak 14. u vezi s člankom 5. točka 11. Zakona o proračunu propisuje da rashodi i

izdaci proračuna moraju biti uravnoteženi s prihodima i primicima što znači da proračunski

korisnik može preuzeti obveze samo do visine utvrđene proračunom, odnosno planom i za to

ima osigurana sredstva. U zdravstvu, a osobito kod Zavoda za javno zdravstvo prihodi nisu

sigurni (nemogućnost naplate ili djelomična naplata, potraživanja od suradnih zdravstvenih

ustanova, nedorečenost propisa o naplati potraživanja kod ostalih korisnika), dok su rashodi

istovremeno uvjetovani zdravstvenom situacijom pod utjecajem zdravstvenih rizika, što

predstavlja novu razliku.

38

Rezultat svih ovih razlika je da je iz Državne riznice došlo tumačenje da zdravstvene ustanove

nisu u obvezi izrađivati mjesečne planove, niti veći dio obveza kao proračunski korisnici,

nego su samo dužne voditi knjigovodstvo prema Pravilniku o proračunskom knjigovodstvu i

proračunskom planu.

3.4.2. Zavod za javno zdravstvo- proračunski korisnik

Pravilnikom o utvrđivanju korisnika proračuna i o vođenju registra korisnika proračuna

(„Narodne novine“. 80/04) člankom 4. regulirano je da su proračunski korisnici oni:

1. kojima je osnivač država i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave

2. kojima je izvor prihoda državni proračun i/ili proračun jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave u iznosu 50 ili više posto

3. koji su navedeni u registru korisnika proračuna

Zavodi za javno zdravstvo velik dio prihoda (neki i više od 50%) ostvaruju na tržištu usluga i

za njihovu kvalitetu, uz poštivanje važećih propisa, su prvenstveno odgovorni korisniku

usluge. Osim toga dio prihoda koje Zavodi za javno zdravstvo ostvaruju iz proračuna

(HZZO), ne ostvaruju se na način kao kod čisto proračunskih sredstava (cijena programa,

tima, vrijednost po osobi i slično) što znači da nisu planirana i u planiranom obujmu

ostvariva, već su zavisna od vrste i količine izvršenih usluga na zahtjev osiguranja (crvena

uputnica) pri čemu se javljaju dva problema.

Prvi je da se ne mogu ostvariti planirani prihodi ukoliko se ne pruži dovoljan broj usluga, a

drugi je da se kod prekoračenja broja usluga (za koje postoji narudžbenica-crvena uputnica),

usluge (pa ni troškovi) iznad limita ne plaćaju.

Po načinu stjecanja ovih prihoda oni bi trebali imati isti tretman kao i prihodi ljekarni za

lijekove izdane na recepte, dakle biti vlastiti prihodi ustanove.

Tretman vlastitih prihoda trebali bi imati i prihodi Zavoda za javno zdravstvo koje ostvaruje

zdravstvena ekologija preko ugovora sa županijama i gradovima, a preko pružanja usluga jer

oni nisu unaprijed osigurani, nego zavise od izvršenih usluga.

39

Zakonom o proračunu (članak 49. vlastiti prihodi proračunskih korisnika su prihodi

proračuna. Kod zdravstva, koje prihode ostvaruje putem ugovornog odnosa s HZZO-om i

gdje prihodi i rashodi u pravilu nisu uravnoteženi, a osobito kod Zavoda za javno zdravstvo,

takva odredba značila bi onemogućavanje i osjetno ometanje rada.

Polazeći od toga Zakonom o izvršenju proračuna za svaku godinu ugrađuje se jedna odredba

kojom zdravstvene ustanove nisu obvezne vlastite prihode uplaćivati u proračun. Do 2002.

godine zdravstvo je svoje poslovne knjige vodilo kao neprofitna ustanova. Takav način

obračuna imao je dva velika nedostatka:

1. Na strani rashoda u obračun su uzimane samo plaćene obveze, bez obzira kolike

su obveze stvorene u promatranom razdoblju

2. U obračun se uzimalo prihode i rashode s odmakom od 20 dana od obračunskog

razdoblja

Takav način obračuna stvarao je nerealnu sliku poslovanja zdravstvenih ustanova pa je to

jedan od razloga uvođenja zdravstva u sustav proračunskih korisnika.

Iz ovog poglavlja možemo zaključiti da s obzirom na to da Zavod za javno zdravstvo prati i

skrbi za sve čimbenike koji utječu na zdravlje stanovništva Hrvatske kao cjeline i da kao

glavni zadatak ima sprečavanje nastanka bolesti tj. preventivi i njihovu suzbijanju, kreiranjem

i primjenom posebnih tzv. javnozdravstvenih mjera, namijenjenih u pravilu velikom broju

ljudi odnosno cijelom pučanstvu, vrlo je važno kako pruža svoje usluge i način na koji se

financira odnosno način na koji naplaćuje svoje usluge.

Uredbom o izmjenama i dopunama, Uredbom o računovodstvu proračuna te Pravilnikom o

proračunskom računovodstvu i računskom planu zdravstvene ustanove su svrstane u

proračunske korisnike te su postale obvezne voditi poslovne knjige prema propisima koji

vrijede za proračunske korisnike s početkom primjene 01. siječnja 2002. godine.

Zdravstvene ustanove su posebne od drugih proračunskih korisnika po veličini, značaju

(političkom, socijalnom i ekonomskom), načinu financiranja, potrošnji, likvidnosti,

sudjelovanju na tržištu.

Kao i za ostale subjekte u sustavu proračuna, izvještajni sustav za javne zdravstvene ustanove

uključuje obvezu sastavljanja temeljnih financijskih izvještaja: bilance, izvještaja o

40

poslovanju (prihodima i rashodima, primicima izdacima), izvješća o promjenama u

vrijednosti i obujmu imovine i obveza i bilješki (NN, 2005.). Uz temeljne izvještaje obvezno

je sastavljanje i pomoćnih djelomičnih izvještaja o obvezama, dok se izvještaj o novčanom

tijeku sastavlja fakultativno.

Zavod za javno zdravstvo velik dio prihoda ostvaruje na tržištu usluga i za njihovu kvalitetu,

uz poštivanje važećih propisa, su prvenstveno odgovorni korisniku usluga.

S druge strane Zavod za javno zdravstvo dio prihoda ostvaruje iz proračuna (HZZO), ali ne

ostvaruje se na način kao kod čisto proračunskih sredstava, što znači da nisu planirana i u

planiranom obujmu ostvariva, već su zavisna od vrste i količine izvršenih usluga na zahtjev

osiguranja.

41

4. PRIHODI OD PRUŽANJA USLUGA ZAVODA ZA JAVNO

ZDRAVSTVO ZADAR

Za daljnje istraživanje prihoda od pružanja usluga Zavoda za javno zdravstvo Zadar najprije

se treba upoznati s razvojem i poslovanjem, te uspješnosti Zavoda za javno zdravstvo Zadar.

4.1. RAZVOJ I POSLOVANJE ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR

Zavod za javno zdravstvo Zadar je zdravstvena ustanova osnovana za trajno obavljanje

javnozdravstvene djelatnosti, a koja djelatnost je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Narodne

novine“ br. 150/08) utvrđena kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.

Zavod kao samostalna ustanova prvi put se osniva 1984. godine od kada djeluje pod nazivom

Zavod za zaštitu zdravlja, a nastaje izdvajanjem Osnovne organizacije udruženog rada

(OOUR) Higijensko-epidemiološke službe iz sastava Radne organizacije (RO) Medicinski

centar Zadar. Od tada samostalno djeluje pune 24 godine, te se uspješno usklađuje sa svim

promjenama zakonskog određivanja ove oblasti. (www.zjz-zadar.hr)

Prava dužnost osnivača Zavoda od 1993. godine, sukladno važećem Zakonu o ustanovama

(„Narodne novine“ br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08) i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti obavlja

Zadarska županija, pa je ustanova od tada registrirana pod nazivom Zavod za javno zdravstvo

Zadar i djeluje za potrebe korisnika na području Zadarske županije, ali i šire, sa sjedištem u

Zadru, na adresi Kolovare 2.

Ustanova se financira prihodima iz državnog proračuna i to temeljem ugovora sa Hrvatskim

zavodom za zdravstveno osiguranje i Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi RH,

prihodima iz proračuna jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave te

prihodima ostvarenima na tržištu.

S obzirom na svoj razvoj Zavod se danas, s pravom, može pozvati na 66 godina iskustva, od

čega 26 godina samostalnog djelovanja te perspektivan visokoobrazovani pomlađeni stručni

42

kadar osposobljen za obavljanje stručne i znanstveno-istraživačke djelatnosti u oblasti javnog

zdravstva

Zavod za javno zdravstvo razvija sustav kvalitete i njeguje načela izvrsnosti što je rezultiralo

dobivenim potvrdama o akreditaciji Hrvatske akreditacijske agencije o osposobljenosti prema

zahtjevima norme:

HRN EN ISO/IEC 17025:2007 (ISO/IEC 17025:2005+Cor.1:2006; EN ISO/IEC

17025:2005+AC:2006) za ispitivanje odabranih značajki hrane, voda, mora i eluata

otpada.

HRN ES ISO 15189:2008 (ISO 15189:2007) za odabrana ispitivanja iz područja

virologije i parazitologije.

Javnozdravstvena djelatnost obuhvaća: epidemiologiju karantenskih i drugih zaraznih bolesti,

epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti, mikrobiologiju, imunizaciju, sanitaciju,

zdravstvenu ekologiju, školsku medicinu, socijalnu medicinu i zdravstvenu statistiku,

zdravstveno prosvjećivanje i promicanje zdravlja, prevenciju bolesti, prevenciju ovisnosti o

drogama te zaštita mentalnog zdravlja.

Ciljevi zavoda su: smanjenje zaraznih i nezaraznih bolesti, produljenje životnog vijeka

stanovništva, osiguranje kontinuiranog obavljanja zakonom propisane djelatnosti, uvođenje

novih preventivnih aktivnosti uz osigurano financiranje, dobivanje novih te potvrda i

proširenje već dobivenih akreditacija za laboratorije Službe za mikrobiologiju i parazitologiju

i Službe za zdravstvenu ekologiju, trajna edukacija zaposlenih zbog novih metoda rada,

uvođenje znanstveno-istraživačkog i stručnog rada te potpuna informatizacija Zavoda.

43

4.2. ANALIZA USPJEŠNOSTI ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZADAR

Zavod za javno zdravstvo Zadar kao proračunski korisnik obvezan je statističke i druge

potrebe dostaviti Ministarstvu financija, Državnoj reviziji, resornom ministarstvu, FINA-i,

Županiji i HZZO-u do 31. ožujka 2013. za prethodnu godinu:

bilancu

izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

dodatne podatke

Dopunski podaci dostavljaju se uz bilancu i izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i

izdacima za statističke potrebe, ali ne i za potrebe javne objave.

U tablicama 1 i 2 prikazani su bilanca i izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i

izdacima za 2012. godinu.

44

Tablica 1.: Bilanca Zavoda za javno zdravstvo Zadar za 2012. godinu

Naziv pozicije AOP Prethodna g. Tekuća g. Indeks (5/4)

1 2 3 4 5

AKTIVA

A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

001

B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+018+025+033) 002 4.407.988 5.828.995 132.2

I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009) 003 916.474 913.985 99.7

1. Izdaci za razvoj 004 0 0 -

2. Istraživanje rudnih bogatstava 005 0 0 -

3. Goodwill 006 0 0 -

4. Nematerijalna proizvedena imovina 007 2.489 0 0.0

5. Ostala nematerijalna proizvedena imovina u pripremi

008 560.000 560.000 100.0

6. Ulaganja u računalne opreme 353.985 353.985 100.0

7. Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti 009 0 0 -

II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 017) 010 3.491.514 4.915.010 140.8

1. Zemljišta 011 0 0 -

2. Građevinski objekti 012 1.328.696 1.290.665 97.1

3. Postrojenja i oprema 013 1.541.417 2.879.963 186.8

4. Alati, pogonski inventar i transportna sredstva 014 616.901 739.882 119.9

5. Biološka imovina 015 0 0 -

6. Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 016 4.500 4.500 100.0

7. Ulaganje u nekretnine 017 0 0 -

III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (019 do 024) 018 0 0 -

1. Udijeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 019 0 0 -

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 020 0 0 -

3. Sudjelujući interesi (udijeli) 021 0 0 -

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

022 0 0 -

5. Ulaganje u vrijednosne papire 023 0 0 -

6. Ostala dugotrajna financijska imovina 024 0 0 -

IV. POTRAŽIVANJA (026 do 029) 025 0 0 -

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 026 0 0

2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit 027 0 0 -

3. Ostala potraživanja 029 0 0 -

V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA 033 0 0 -

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (035+043+051+058) 034 10.685.192 11.913.535 111.5

I. ZALIHE (036 do 042) 035 211.710 253.681 119.8

1. Sirovine i materijali 036 0 0 -

2. Proizvodnja u tijeku 037 0 0 -

3. Gotovi proizvodi 038 0 0 -

4. Trgovačka roba 039 0 0 -

5. Predujmovi za zalihe 040 0 0 -

6. Dugotrajna imovina namjenjena prodaji 041 0 0 -

7. Zalihe za obavljanje djelatnosti 042 211.710 253.681 119.8

II. POTRAŽIVANJA (044 do 050) 043 4.408.865 5.703.622 129.4

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 044 0 0 -

2. Potraživanja od kupaca 045 0 0 -

45

3. Potraživanja za prihode od prodaje proizvoda i roba 046 3.009.654 4.278.552 142.2

4. Potraživanja za upravne i administrativne pristojbe, pristojbe po posebnim propisima i naknade

047 195.187 47.700 24.4

5. Potraživanja za više plaćene poreze i doprinose 048 84.390 100 0.1

6. Potraživanja za prihode iz proračuna 049 1.102.433 1.321.882 119.9

7. Ostala potraživanja 050 17.201 55.388 322.0

III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (052 do 058) 051 0 0 -

1. Udijeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 052 0 0 -

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 053 0 0 -

3. Sudjelujući interesi (udijeli) 054 0 0 -

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

055 0 0 -

5. Ulaganje u vrijednosne papire 056 0 0 -

6. Dani zajmovi, depoziti i slično 057 0 0 -

7. Ostala financijska imovina 058 0 0 -

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 059 6.064.617 5.956.232 98.2

D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

060 3.921.903 5.056.823 128.9

E) UKUPNO- AKTIVA (001+002+034+060) 061 19.015.083 22.799.353 119.9

F) IZVANBILANČNI ZAPISI 062

PASIVA 063

A) KAPITAL I REZERVE

(065+066+067+073+074+077+080) 064 0 0 -

I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 065 0 0 -

II. KAPITALNE REZERVE 066 0 0 -

III. REZERVE IZ DOBITI (068 do 072) 067 0 0 -

1. Zakonske rezerve 068 0 0 -

2. Rezerve za vlastite dionice 069 0 0 -

3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) 070 0 0 -

4. Statusne rezerve 071 0 0 -

5. Ostale rezerve 072 0 0 -

IV. REVALORIOZACIJSKE REZERVE 073 0 0 -

V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK (075 do 076)

074 0 0 -

1. Zadržana dobit 075 0 0 -

2. Preneseni gubitak 076 0 0 -

VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (078 do 079) 077 0 0 -

1. Dobit poslovne godine 078 0 0 -

2. Gubitak poslovne godine 079 0 0 -

VII. MANJINSKI INTERES 080 0 0 -

B) REZERVIRANJA (082 do 084) 081 0 0 -

1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze 082 0 0 -

2. Rezerviranja za porezne obveze 083 0 0 -

3. Druga rezerviranja 084 0 0 -

C) DUGOROČNE OBVEZE (086 do 094) 085 0 0 -

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 086 0 0 -

2. Obveze za zajmove depozite i slično 087 0 0 -

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

088 0 0 -

4. Obveze za predujmove 089 0 0 -

5. Obveze prema dobavljačima 090 0 0 -

46

6. Obveze po vrijednosnim papirima 091 0 0 -

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

092 0 0 -

8. Ostale dugoročne obveze 093 0 0 -

9. Odgođena porezna obveza 094 0 0 -

D) KRATKOROČNE OBVEZE (096 do 107) 095 1.610.474 2.694.289 167.3

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 096 0 0 -

2. Obveze za zajmove depozite i slično 097 0 0 -

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

098 0 0 -

4. Obveze za predujmove 099 0 0 -

5. Obveze prema dobavljačima 100 0 0 -

6. Obveze za financijske rashode 101 1.260 1.369 108.7

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

102 0 0 -

8. Obveze prema zaposlenicima 103 1.248.156 1.245.475 99.8

9. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 104 0 0 -

10. Obveze za materijalne rashode 105 225.438 289.737 128.5

11. Obveze za nabavu nefinancijske imovine 106 0 1.137.500 0.0

12. Ostale kratkoročne obveze 107 135.620 20.208 14.9

E) VLASTITI IZVORI (109 do 110) 108 5.196.905 6.617.912 127.3

1. Vlastiti izvori iz proračuna 109 5.196.905 6.617.912 127.3

2. Ostali vlastiti izvori 110 0 0 -

F) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

111 4.009.913 3.021.093 75.3

G) UKUPNO-PASIVA (064+081+085+095+108+111) 112 10.817.292 12.333.294 114.0

H) IZVANBILANČNI ZAPISI 113 0 0 -

Izvor: Poslovna dokumentacija Zavoda za javno zdravstvo Zadar

Ukupna aktiva u 2012. godini iznosila je 22.799.353 kn, dok je u 2011. godini iznosila

19.015.083 kn, te je njena vrijednost povećana za 19,9%. Najveći dio aktive u 2012. godini

činila je kratkotrajna imovina (52,3%) koja je također povećana u odnosu na prethodnu

godinu. Iz bilance također vidimo da je povećana i dugotrajna imovina i to za 32,2% .

Kratkotrajne financijske imovine nije bilo, a potraživanja su se u odnosu na prethodnu godinu

povećala te iznose 25% aktive.

U pasivi najveći dio otpada na vlastite izvore koji čine 53,7% ukupne pasive te su povećani u

odnosu na 2011. godinu. Dugoročnih obveza nije bilo, a kratkoročne obveze su povećane za

67,3% u odnosu na prethodnu godinu, na što je najviše utjecala obveza za nabavu

nefinancijske imovine. Odgođeno plaćanje troškova i prihodi budućeg razdoblja čine 24,5%

ukupne pasive, a smanjeni su u odnosu na prethodnu 2011. godinu.

47

Tablica 2.: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima ZJZ Zd za 2012.godinu

Naziv pozicije AOP Prethodna g. Tekuća g. Indeks

(5/4)

2 3 4 5 6

opis aop ostvareno_PG ostvareno_ir indeks

PRIHODI I RASHODI POSLOVANJA

I. PRIHODI POSLOVANJA (AOP 002 do 011) 001 27.340.922 25.451.107 93,1

1. Tekuće pomoći iz proračuna 002 30.000 0 0,0

2. Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju

003 34.586 101.839 294,5

3. Prihodi od zateznih kamata 004 41.952 81.297 193,8

4. Ostali nespomenuti prihodi 005 892.140 1.017.362 114,0

5. Prihodi od pruženih usluga 006 13.989.749 12.456.968 89,0

6. Tekuće donacije 007 17.500 5.700 32,6

7. Prihodi za financiranje rashoda poslovanja 008 628.648 640.632 101,9

8. Prihodi za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine

009 568.841 445.307 78,3

9. Prihodi na temelju ugovorenih obveza 010 11.133.536 10.679.562 95,9

10.Ostali prihodi 011 3.970 22.440 565,2

II. PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE (AOP 013 do 014)

012 2.000 12.152 607,6

1. Medicinska i laboratorijska oprema 013 2.000 0 0,0

2. Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 014 0 12.152 -

III. PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE (AOP

016) 015 85.874 0 0,0

1. Povrat zajmova danih tuzemnim trgovačkim društvima

016 85.874 0 0,0

IV. RASHODI POSLOVANJA (AOP 018 do 048) 017 24.629.030 24.038.469 97,6

1. Plaće za redovan rad 018 12.588.583 12.614.953 100,2

2. Plaće za prekovremeni rad 019 423.170 330.764 78,2

3. Ostali rashodi za zaposlene 020 763.812 444.521 58,2

4. Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje

021 1.987.730 1.818.879 91,5

5. Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti

022 218.006 218.538 100,2

6. Službena putovanja 023 143.020 190.264 133,0

7. Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život

024 363.601 381.446 104,9

8. Stručno usavršavanje zaposlenika 025 138.984 197.281 141,9

9. Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 026 376.890 371.120 98,5

10. Materijal i sirovine 027 3.498.146 3.247.846 92,8

11. Energija 028 473.997 557.913 117,7

12. Sitni inventar i auto-gume 029 92.703 82.519 89,0

13. Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća 030 46.282 88.391 191,0

14. Usluge telefona, pošte i prijevoza 031 255.609 307.367 120,2

15. Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 032 926.474 795.485 85,9

16. Usluge promidžbe i informiranja 033 39.617 48.680 122,9

17. Komunalne usluge 034 193.367 171.087 88,5

18. Zakupnine i najamnine 035 182.584 174.888 95,8

19. Zdravstvene i veterinarske usluge 036 178.675 107.867 60,4

20. Intelektualne i osobne usluge 037 662.782 720.451 108,7

21. Računalne usluge 038 312.524 274.042 87,7

48

22. Ostale usluge 039 321.746 392.637 122,0

23. Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa

040 0 16.623 0,0

24. Naknade članovima predstavničkih i izvršnih tijela

041 67.659 70.563 104,3

25. Premije osiguranja 042 130.545 206.363 158,1

26. Reprezentacija 043 98.253 79.027 80,4

27. Članarine 044 10.963 9.640 87,9

28. Pristojbe i naknade 045 69.422 55.394 79,8

29. Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 046 42.642 39.655 93,0

30. Bankarske usluge i usluge platnog prometa 047 20.723 24.045 116,0

31. Zatezne kamate 048 521 220 42,3

V. RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE (AOP 050 do 055)

049 805.761 2.413.609 299,5

1. Uredska oprema i namještaj 050 209.142 267.141 127,7

2. Komunikacijska oprema 051 71.813 1.389 1,9

3. Oprema za održavanje i zaštitu 052 17.773 36.876 207,5

4. Medicinska i laboratorijska oprema 053 270.758 1.738.294 642,0

5. Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 054 0 18.980 0,0

6. Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 055 236.275 350.929 148,5

VI. UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 056 27.428.796 25.463.259 92,8

VII. UKUPNI RASHODI I IZDACI 057 25.434.791 26.452.078 104,

0

VIII. VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA 058 1.994.005 0 0,0

IX. MANJAK PRIHODA I PRIMITAKA 059 0 988.819 101,

9

X. VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA-preneseni 060 2.015.909 4.009.913 198,

9

XI. VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA-raspoloživ u sljedećem razdoblju

061 4.009.914 3.021.094 75,3

Izvor: Poslovna dokumentacija Zavoda za javno zdravstvo Zadar

Ukupni prihodi i primici Zavoda za javno zdravstvo Zadar u 2012. godini iznose 25.463.259

kn, a ukupni rashodi i izdaci 26.452.078 kn. Manjak prihoda i primitaka iznosi 988.819 kn.

Budući da je prenesen višak prihoda i primitaka iz 2011. godine iznosio 4.009.913 kn, višak

prihoda raspoloživ u slijedećem razdoblju iznosi 3.021.094 kn.

Prihodi poslovanja iznose 25.451.107 kn i za 6,9% su manji u odnosu na ostvarene prihode u

2011. godini. Prihodi od imovine čine prihodi od kamata na oročena sredstva i depozite po

viđenju i od zateznih kamata, a veći su za 39,3% od ostvarenih u 2011. godini.

Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima su prihodi od participacije

pacijenata u cijeni zdravstvenih usluga, dopunskog zdravstvenog osiguranja, refundacija za

plaće pripravnika i veći su za 14% od prethodne godine radi manje naplaćenih sudskih

pristojbi po utuženim potraživanjima radi višeg iznosa prihoda od dopunskog zdravstvenog

osiguranja.

Prihodi od pruženih usluga iznose 12.462.668 kn i bilježe pad od 11% u odnosu na prethodnu

godinu. To su prihodi koje Zavod ostvari na tržištu i to: prihodi Službe za mikrobiologiju s

49

parazitologijom od usluga koje obavlja prema bolnicama i za pretrage za sanitarne knjižice,

Službe epidemiologije za sanitarne knjižice, cijepljenja i ostale programe, Službe za

zdravstvenu ekologiju, te prihodi od najma poslovnog prostora. Pad je nastao radi neredovitog

izvršavanja plaćanja mikrobioloških usluga od strane Opće bolnice Zadar, kao i zbog pada

prihoda Službe za zdravstvenu ekologiju.

Prihodi iz proračuna iznose 11.765.501 kn i manji su za 4,6% od ostvarenih prethodne godine.

Ovaj pad je posljedica prvenstveno manje povoljnog ugovora sklopljenog između Zavoda i

Ministarstva zdravlja, ali i manjeg prihoda od HZZO-a za Službu za mikrobiologiju i

parazitologiju.

Rashodi poslovanja iznose 24.038.469 kn i niži su za 2,4% od prošlogodišnjih, rashodi za

nabavu nefinancijske imovine iznose 2.413.609 kn i pokriveni su iz decentraliziranih

sredstava Zadarske županije u iznosu od 445.307 kn.

4.3. IZVORI FINANCIRANJA I OSTVARIVANJE PRIHODA ZAVODA ZA JAVNO

ZDRAVSTVO ZADAR

Zdravstveni sustav Republike Hrvatske uređen je na poseban način osobito početkom 2002.

godine kada je Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje promijenjen status

izvanproračunskog fonda, te je postao dio središnjeg proračuna. Doprinosi za zdravstveno

osiguranje koji su se do tada uplaćivali na račun HZZO-a uplaćuju se na račun riznice

(središnjeg proračuna), ali i dalje s obzirom na zakonsko uređenje zdravstvenog sustava

zadržavaju obilježje doprinosa i prate se odvojeno od ostalih prihoda.

Obveza uplate vlastitih prihoda ne odnosi se na znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene

ustanove, ustanove socijalne skrbi, sustav izvršenja sankcija i ustanove kulture, a nadležna

ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje tih prihoda. Vlastite prihode korisnici koriste za

podmirenje rashoda nastalih obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima na temelju

kojih su prihodi i ostvareni, a ako se ostvare u svoti većoj od potrebne za podmirenje

navedenih rashoda, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovite djelatnosti.

Ustanove u zdravstvu koje se financiraju iz doprinosa, te se ponašaju u skladu sa standardima

(pružanje usluga, formiranje cijena..) utvrđenim na razini središnje države jesu prema

50

definicijama statističkih sustava klasični oblik proračunskih korisnika, odnosno pravnog

subjekta koji se nalazi u sektoru opće države (općeg proračuna).

Zavod za javno zdravstvo Zadar financira se najvećim djelom iz tri izvora:

1. Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO),

2. Županije odnosno Grada Zadra (proces decentralizacije)

3. Vlastitih izvora (ostvarivanjem prihoda po posebnim propisima i obavljanjem

poslova na tržištu

4.3.1. Prihodi od HZZO-a

Zavod za javno zdravstvo Zadar veliki dio prihoda ostvaruje temeljem ugovornog odnosa s

Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. HZZO i zdravstvene ustanove sklapaju

ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obveze u svezi provođenja bolničkog liječenja i

specijalističko-konzularne zdravstvene zaštite. Ugovorom se utvrđuje i maksimalan mjesečni

iznos sredstava koje ZJZ Zadar dobiva od HZZO-a za razdoblje utvrđeno ugovorom. ZJZ

Zadar se obvezuje uskladiti rashode za pruženu zdravstvenu zaštitu osiguranim osobama

Zavoda s dobivenim prihodima.

Prihodi koje ZJZ Zadar ostvaruje na temelju ugovora s HZZO-om evidentiraju se u

podskupini 671- Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih

korisnika, na osnovnom računu 67131- Prihodi na temelju ugovorenih obveza.

ZJZ Zadar je fakturirao za mjesec ožujak ugovorenih usluga u svoti od 180.000,00kn. HZZO

je uplatio ugovoreni mjesečni iznos od 170.000,00 kn.

Tablica 3.: Knjiženje prihoda od HZZO-a

Račun

Red

br. Opis Iznos

Duguje Potražuje

1 2 3 4 5

1. Obračun ugovorenih usluga 180.000,00 16713 96713

2. Primljena uplata ugovornog mjesečnog iznosa od HZZO-a 170.000,00 11121 16713

3. Obračunan prihod na temelju ugovornog odnosa 170.000,00 96713 67131

Izvor: Obradio autor prema poslovnoj dokumentaciji ZJZ Zadar

51

Sredstva koja ZJZ Zadar primi od strane HZZO-a evidentiraju se na osnovnom računu Prihodi

na temelju ugovornih odnosa. Usklađenje zaprimljenih i likvidiranih računa ZJZ Zadar

sukladno visini ugovorenih sredstava izvršava se krajem godine na dan 31. prosinca.

HZZO je uplatio ugovoreni godišnji iznos od 1.440.000,00 kn za 2011.godinu.

ZJZ Zadar je fakturirao 1.350.000,00 kn.

Tablica 4.: Knjiženje ugovorenih iznosa sredstava od HZZO-a

Račun

Red

br. Opis Iznos

Duguje Potražuje

1 2 3 4 5

1. Račun izvršenih usluga za 2011. 1.350.000,0

0 16713 96713

2. Primljena uplata ugovornog godišnjeg iznosa od HZZO-a

1.440.000,00 11121 16713

2a) Razlika fakturiranog i doznačenog iznosa 90.000,00 16713

90.000,00 23951

3. Priznati prihodi na temelju ugovornog odnosa 1.350.000,0

0 96713 67131

Izvor: Obradio autor prema poslovnoj dokumentaciji ZJZ Zadar

Temeljem usklađenja na dan 31. prosinca utvrđeno je da je ZJZ Zadar ukupno fakturirao

1.350.000,00 kn (zaključno s fakturama za prosinac), a doznačeno mu je ukupno 1.440.000,00

kn od strane HZZO-a. Razlika od 90.000,00 kn ne smatra se prihodom tekuće godine.

Razlika više doznačenog od fakturiranog iznosa (utvrđena usklađenjem) kod Zavoda za javno

zdravstvo nije prihod u tekućoj godini jer nije izvršen ugovoreni opseg i vrijednost

zdravstvenih usluga. U tom slučaju Zavod za javno zdravstvo više primljeni iznos iskazuje

kao obvezu za primljeni predujam (avans).

52

4.3.2. Prihodi u procesu decentralizacije

Još je 2001.g. započeo je proces fiskalne decentralizacije, te se nove odgovornosti za

financiranje prenose na lokalne jedinice. To je prva faza decentralizacije u kojoj se na lokalne

jedinice (županije i velike gradove) prenose ovlasti za financiranje zdravstva (uz školstvo i

socijalnu skrb).

S ciljem ravnomjernog financiranja svih ustanova u zdravstvu na području RH, Vlada

odlukom utvrđuje minimalne financijske standarde za decentralizirane funkcije za

zdravstvene ustanove za tekuću godinu.

Županije planiraju sredstva na pozicijama konkretnih rashoda za financiranje ustanova u

zdravstvu u njihovom vlasništvu. Sredstva ostvarena od županije Zavod za javno zdravstvo

evidentira na računu podskupine 671, jer je ustanovama u zdravstvu čije se financiranje

decentralizira nadležni proračun županija.

Zadarska županija je doznačila 100.000,00 kn ZJZ Zadar u svom vlasništvu za troškove

dodatnog ulaganja na medicinskoj opremi.

Tablica 5.: Knjiženje doznačenih sredstava od strane Zadarske Županije

Račun

Red

br. Opis Iznos

Duguje Potražuje

1 2 3 4 5

1. Prihodi za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine 100.000,00 11121 67121

2. Dodatno ulaganje na medicinskoj opremi

- primljen račun dobavljača 100.000,00 45211 24521

- povećanje vrijednosti medicinske opreme 100.000,00 02241 91111

- plaćen račun dobavljaču 100.000,00 24521 11121

Izvor: Obradio autor prema poslovnoj dokumentaciji ZJZ Zadar

4.3.3 Vlastiti prihodi

Vlastiti prihodi su prihodi koje Zavod za javno zdravstvo Zadar ostvaruje od obavljanja

poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne financiraju iz proračuna.

Zdravstvene ustanove u vlasništvu županija ne smatraju se proračunskim korisnicima

državnog proračuna već regionalne (područne) samouprave, jer su procesom decentralizacije

53

prešle iz sustava središnje države u sustave jedinica područne (regionalne) samouprave. To

znači da za njih ne postoji obveza uplate vlastitih prihoda u državni proračun, a odnosi s

nadležnim proračunima uređuju se odlukama županija. Ustanove u zdravstvu u vlasništvu

države obveze uplate vlastitih prihoda u proračun oslobađaju se temeljem Zakona o

izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Najčešći vlastiti prihodi kod ZJZ Zadar su prihodi ostvareni od pružanja usluga na tržištu i to:

usluge Službe za zdravstvenu ekologiju

1. provjerava ispravnost namirnica, sirovina, vode za piće, vode za rekreaciju i

fizikalnu terapiju, te predmete opće uporabe;

2. ispituje i ocjenjuje sastav i kakvoću otpadnih voda, površinskih i podzemnih

voda, voda mora i sedimenta, ekotoksikološka svojstva otpadnih voda i

kemijskih pripravaka koji dospijevaju u vode i mora, te sastav i kakvoću

otpada;

3. provodi poslove mjerenja i predviđanja buke u sredini u kojoj ljudi rade i

borave i obavljaju stručne poslove zaštite okoliša

usluge Službe za epidemiologiju

1. sanitarne knjižice, cijepljenje, tečaj higijenskog minimuma, HACCP,

nadzor nad zaposlenima u prometu i proizvodnji namirnica, zaposlenih u

zdravstvu. prosvjeti, osobe koje rade na pružanju njege (frizeri, pedikeri,

kozmetičari)

2. provodi posebne mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti

3. prati provođenje općih mjera i spremna je za provođenje ostalih mjera u

iznimnim situacijama

4. provodi mjere važne za javno zdravstvo u suradnji sa službama Zavoda za

javno zdravstvo, sanitarnom i veterinarskom inspekcijom, te veterinarima

5. provođenjem obveznih imunizacija, kontinuirano i na kraju godine uz

intervencije u situacijama kada procijepljenost nije sa zakonski traženim

obuhvatom, provodi plan imunizacija za Županiju, potrebe za cjepivom za

Županiju

6. distribuira cjepivo liječnicima koji provode cijepljenja

54

7. u antirabičnoj ambulanti obrađuju se pacijenti ugriženi od toplokrvnih

životinja u cilju prevencije bjesnoće

8. provodi neobvezne imunizacije (protiv: bjesnoće, gripe, žute groznice,

difterije, tetanusa, hepatitisa A i B, vodenih kozica, rubeole, ospica,

zaušnjaka)

9. vrši nadzor nad provedbom poslova obvezatne preventivne DDD

(dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija) na području Zadarske županije

usluge Službe za mikrobiologiju-

1. ispitivanja iz područja bakteriologije, virologije, mikologije i

parazitologije;

2. obavlja djelatnost kliničke mikrobiologije za Opću bolnicu Zadar i

specijalne bolnice Zadarske županije te sudjeluje u praćenju, analiziranju i

sprečavanju infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi;

3. provodi vanjsku provjeru kvalitete, surađuje sa Medicinskom školom i

Stručnim studijem sestrinstva Sveučilišta u Zadru

usluge Službe socijalne medicine i javnog zdravstva-

1. prikupljanje, kontrola i analiza statističkih izvješća u području zdravstva

(zaštita djece, dojenčadi i opća medicina, sistematski pregledi dojenčadi i

predškolske djece, sistematski pregledi školske djece, mladeži i studenata,

preventivna zaštita odraslih, hitna medicinska pomoć, zdravstvena zaštita

žena, medicina rada, zaštita i liječenje usta i zubi, patronažna djelatnost,

kućna njega, specijalističko konzilijarna djelatnost, stacionarna djelatnost)

2. prikupljanje i analiziranje podataka o zdravstvenim ustanovama,

ordinacijama i djelatnicima u zdravstvu na području Zadarske županije

3. praćenje i ocjenjivanje zdravstvenog stanja stanovništva

4. poduzimanje aktivnosti zdravstvenog prosvjećivanja i promicanja zdravlja

u svrhu prevencije bolesti ljudi

usluge Službe za školsku medicinu-

1. sistematski pregledi, kontrolni pregledi (prema medicinskoj indikaciji),

55

2. namjenski pregledi prije cijepljenja (sportaša prije započinjanja bavljenja

sportskom aktivnošću i prije natjecanja, za upis u srednju školu, fakultet i

studenski dom),

3. mjere zaštite od zaraznih bolesti, zaštita i unaprjeđenje školskog

okruženja, savjetovališni rad, zdravstveni odgoj i promicanje zdravlja

4.3.3.1. Gotovinske uplate korisnika i participacije

Participacija i gotovinska naknada koju korisnik plati nemaju isti karakter u suštinskom i

klasifikacijskom smislu. Participaciju plaćaju osigurane osobe, i to je oblik dodatnog

sufinanciranja cijene usluge koja se podmiruje iz sredstava doprinosa. Za razliku od

gotovinske naknade koja iznosi punu cijenu pružene usluge participacija nema karakteristiku

prihoda ostvarenog obavljanjem poslova na tržištu.

Evidentira se na računu Sufinanciranje cijene usluge, participacije i slično. Naplaćene

gotovinske naknade u visini pune cijene zdravstvene usluge se evidentiraju na računu u okviru

podskupine Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga.

Zdravstvene ustanove, osim prihoda ostvarenih na tržištu, ostvaruju i prihode po posebnim

propisima. Zdravstvena ustanova je obvezna osiguranim osobama HZZO-a koje nisu

oslobođene obveze sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštitite i koje nisu osigurane u

dopunskom zdravstvenom osiguranju nakon pružene zdravstvene usluge naplatiti propisano

sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite, sukladno odredbama članka 17. Zakona o

zdravstvenom osiguranju. Riječ je o takozvanoj participaciji. Prihodi od participacije

evidentiraju se na osnovnom računu Sufinanciranje cijene usluge.

Prema navedenome u ovom poglavlju, Zavod za javno zdravstvo Zadar je zdravstvena

ustanova osnovana za trajno obavljanje javnozdravstvene djelatnosti. Ustanova se financira

prihodima iz državnog proračuna i to temeljem ugovora sa Hrvatskim zavodom za

zdravstveno osiguranje i Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi RH, prihodima iz

proračuna jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave te prihodima

ostvarenima na tržištu. Zavod za javno zdravstvo Zadar kao proračunski korisnik obvezan je

statističke i druge potrebe dostaviti Ministarstvu financija, Državnoj reviziji, resornom

ministarstvu, FINA-i, Županiji i HZZO-u do 31. ožujka 2013. za prethodnu godinu:

56

bilancu, izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, dodatne podatke. Iz tih

podataka možemo zaključiti da je Zavod za javno zdravstvo Zadar u 2012. godini imao

ukupnu aktivu u iznosu od 22.799.353kn što je rezultiralo povećanjem za 19,9% u odnosu na

prethodnu 2011. godinu, a u pasivi najveći dio otpada na vlastite izvore koji čine 53,7%

ukupne pasive te su povećani u odnosu na 2011. godinu. Ukupni prihodi i primici Zavoda za

javno zdravstvo Zadar u 2012. godini iznose 25.463.259 kn, a ukupni rashodi i izdaci

26.452.078 kn. Manjak prihoda i primitaka iznosi 988.819 kn. . Ustanova se financira

prihodima iz državnog proračuna i to temeljem ugovora sa Hrvatskim zavodom za

zdravstveno osiguranje i Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi RH, prihodima iz

proračuna jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave te prihodima

ostvarenima na tržištu.

57

5. ZAKLJUČAK

Prihodi iz osnovne djelatnosti, prihodi iz drugih aktivnosti te izvanredni prihodi rezultat su

raznovrsnih pruženih usluga. Usluge, u današnje vrijeme, zauzimaju vrlo velik značaj i

sudjeluju u više od 50% transakcija. To dovodi do većeg opreza pristupanja definiciji

ostvarenih prihoda društva od strane računovođa. Zato su najprije definirani prihodi, te način

njihova mjerenja i priznavanja s naglaskom na prihode od pružanja usluga. Vodeći se

Međunarodnim računovodstvenim standardima došlo se do najvažnijih spoznaja o mjerenju i

priznavanju prihoda od pružanja usluga. Prihodi se mjere po fer vrijednosti primljene naknade

ili potraživanja. Navedeni su svi uvjeti i mogućnosti priznavanja prihoda. Osnovni uvjet za

utvrđivanje prihoda od usluga je postojanje ugovora ili nekog drugog sporazuma.

U Republici Hrvatskoj institucionalnu osnovu obavljanja zdravstvene djelatnosti čine

zdravstvene ustanove u vlasništvu države (središnje i lokalne). Vlada Republike Hrvatske,

sukladno prioritetima određuje svoju financijsku razinu potrošnje koja se odnosi na funkciju

zdravstvene zaštite i osigurava primjerene izvore financiranja u okviru svojih ukupnih prihoda

i primitaka. Zdravlje se ne potražuje na isti način kao druga roba i usluge. Sa stajališta

pojedinca spada u red usluga čiju potrošnju ne bira u vrijeme kada želi, u količini koju želi te

zdravstvenu uslugu nije u mogućnosti platiti zbog gubitka radne sposobnosti.

Državni zdravstveni zavodi su zdravstvene ustanove za obavljanje stručnih

znanstvenoistraživačkih i zdravstvenih djelatnosti, čiji je rad definiran od strane Ministarstva

zdravlja. Od svog osnutka pa do danas Zavod pokriva specifičan dio medicine koji se ne bavi

pretežno dijagnostikom, liječenjem i rehabilitacijom oboljelih osoba (tzv. kurativa medicina)

već je usmjeren pretežno k sprječavanju nastanka bolesti tj. preventivi i njihovu suzbijanju,

kreiranjem i primjenom posebnih tzv. javnozdravstvenih mjera, namijenjenih u pravilu

velikom broju ljudi odnosno cijelom pučanstvu. Sve s ciljem zaštite i unaprjeđenja zdravlja i

zdravstvene zaštite naroda u cjelini.

Temeljne zadaće Zavoda za javno zdravstvo su praćenje, analiza i ocjena zdravstvenog stanja

stanovništva, te planiranje, predlaganje i provođenje mjera za očuvanje i unaprjeđivanje

zdravlja stanovništva, koje se ostvaruju kroz aktivnosti i djelatnosti na državnoj, i uz suradnju

županijskih zavoda za javno zdravstvo za županijskoj razini. U tu svrhu Hrvatski zavod za

javno zdravstvo ima nekoliko glavnih dijelova, kao što su Služba za epidemiologiju zaraznih

bolesti, Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti, Služba za zdravstvenu

58

ekologiju, Služba za socijalnu medicinu i zdravstvenu statistiku, Služba za školsku medicinu i

Služba za prevenciju ovisnosti i Služba za mikrobiologiju.

Zdravstvene ustanove, pa tako i Zavod za javno zdravstvo posebne su od drugih proračunskih

korisnika po veličini, značaju (političkom, socijalnom i ekonomskom), načinu financiranja,

potrošnji, likvidnosti, sudjelovanju na tržištu itd. U Hrvatskoj glavninu financiranja

zdravstvenog sustava obavlja Hrvatski Zavod za Zdravstveno Osiguranje (HZZO).

Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o računovodstvu proračuna Narodne novine, br.

119/01, a putem Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu Narodne

novine, br. 119/01 zdravstvene ustanove se svrstavaju u proračunske korisnike pa postaju

obvezne voditi poslovne knjige prema propisima koji vrijede za proračunske korisnike s

početkom primjene od 01. siječnja 2002. godine.

Posebnost zdravstvenog sustava u računovodstvu proračuna je u tome što se zdravstvene

ustanove kao proračunski korisnici ne financiraju po pojedinim vrstama rashoda usvojenog

financijskog plana, nego na temelju stvarnog izvršenja usluga, u okvirima ugovora s HZZO-

m, odnosno državom koja preko njih građanima indirektno pruža zdravstvene usluge.

Zavodi za javno zdravstvo velik dio prihoda (neki i više od 50%) ostvaruju na tržištu usluga i

za njihovu kvalitetu, uz poštivanje važećih propisa, su prvenstveno odgovorni korisniku

usluge. Osim toga dio prihoda koje Zavodi za javno zdravstvo ostvaruju iz proračuna

(HZZO), ne ostvaruju se na način kao kod čisto proračunskih sredstava (cijena programa,

tima, vrijednost po osobi i slično) što znači da nisu planirana i u planiranom obujmu

ostvariva.

Obzirom na to da Zavod za javno zdravstvo prati i skrbi za sve čimbenike koji utječu na

zdravlje stanovništva Hrvatske kao cjeline i da kao glavni zadatak ima sprečavanje nastanka

bolesti tj. preventivi i njihovu suzbijanju, kreiranjem i primjenom posebnih tzv.

javnozdravstvenih mjera, namijenjenih u pravilu velikom broju ljudi odnosno cijelom

pučanstvu, vrlo je važno kako pruža svoje usluge i način na koji se financira odnosno način na

koji naplaćuje svoje usluge.

Zavod za javno zdravstvo Zadar je zdravstvena ustanova osnovana za trajno obavljanje

javnozdravstvene djelatnosti. Prava dužnost osnivača Zavoda od 1993. godine, sukladno

važećem Zakonu o ustanovama („Narodne novine“ br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08) i Zakonu

59

o zdravstvenoj zaštiti obavlja Zadarska županija, pa je ustanova od tada registrirana pod

nazivom Zavod za javno zdravstvo Zadar i djeluje za potrebe korisnika na području Zadarske

županije. Ustanova se financira prihodima iz državnog proračuna i to temeljem ugovora sa

Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi

RH, prihodima iz proračuna jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave

te prihodima ostvarenima na tržištu.

Prihodi ostvareni na tržištu su mnogobrojne usluge koje pruža Zavod za javno zdravstvo

Zadar, te njihovom realizacijom ostvaruje svoje prihode. Prema strukturi prihoda ZJZ Zadar

najveći dio prihoda ostvaruje upravo pružanjem tih usluga. To su prihodi koje Zavod ostvari

na tržištu i to: prihodi Službe za mikrobiologiju s parazitologijom od usluga koje obavlja

prema bolnicama i za pretrage za sanitarne knjižice, Službe epidemiologije za sanitarne

knjižice, cijepljenja i ostale programe, Službe za zdravstvenu ekologiju, te prihodi od najma

poslovnog prostora. Svaka od pruženih usluga ima neke svoje specifičnosti, te tako postoje i

neke razlike u načinu obračuna i priznavanja prihoda od tih usluga. Time je i dokazana radna

hipoteza, s obzirom na prikazanu važnost računovodstvenog praćenja prihoda od pruženih

usluga.

60

LITERATURA

1) Knjige:

1. Gulin D. i suradnici, 2006, Računovodstvo trgovačkih društava uz primjenu MSFI/MRS i

poreznih propisa, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb

2. Bičanić, N., Đukanović, LJ., Rakijašić, J. (2011): Aktualnosti za proračun i proračunske

korisnike, TEB- poslovno savjetovanje, Zagreb

2) Članci:

1. Čevizović I. 2008, 'Priznavanje prihoda od usluga prema HSFI 15 - Prihodi', RIF, no. 10,

pp. 40-42)

2. Kopun D. 2009, 'Priznavanje prihoda od pružanja usluga' RIF, no. 11, pp. 37-41

3. Spajić F. 2007, 'Utvrđivanje i evidentiranje prihoda u knjigovodstvu', RIF, no. 1, pp. 77 -

110

4. Maletić, I.: Ekonomska i funkcijska klasifikacija kao osnova planiranja i izvršavanja

proračuna, RRIF,2005.

5. Vašiček, D. (2009.): Računovodstvo proračuna: predavanja, Sveučilište u Rijeci,

Ekonomski fakultet Rijeka

3) Časopis:

1. Hrvatski časopis za javno zdravstvo, Svezak , Br. 34, (2013.)

4) Ostali izvori:

1. RiF, Zbirka računovodstvenih propisa,2010, Zagreb 2010.

2. www.narodne-novine.nn.hr

3. www.zakon.hr-Zakon o zdravstvenoj zaštiti

4. www.hzjz.hr

61

POPIS TABLICA:

1. Tablica 1.: Bilanca Zavoda za javno zdravstvo Zadar za 2012.godinu

2. Tablica 2.: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima ZJZ Zadar za 2012.g.

3. Tablica 3.: Knjiženje prihoda od HZZO-a

4. Tablica 4.: Knjiženje ugovorenih iznosa sredstava od HZZO-a

5. Tablica 5.: Knjiženje doznačenih sredstava od strane Zadarske Županije

POPIS SHEMA:

1. Shema 1.: Ustanove za javno zdravstvo

2. Shema 2.: Odjeli službe za mikrobiologiju

62

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom RAČUNOVODSTVO PRIHODA U

USTANOVAMA ZA JAVNO ZDRAVSTVO izradila samostalno pod voditeljstvom

prof.dr.sc. Josipe Mrše. U radu sam primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i

koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove,

zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu

na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim

bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta.

Studentica:

Marica Grdić