sveuČiliŠte u zagrebu fakultet prometnih … · 2014-03-24 · ovaj rad izrađen je na zavodu za...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Neven Anđelović

Ivan Cvitić

Marko Gović

RAZVOJ SUSTAVA ZA UPRAVLJANJE REPOM STUDENTSKE

SLUŽBE FAKULTETA PROMETNIH ZNANOSTI

Zagreb, 2013.

Ovaj rad izrađen je na Zavodu za informacijsko komunikacijski promet pod vodstvom doc. dr.

sc. Ivane Ćavar i predan je na natječaj za dodjelu Rektorove nagrade u akademskoj godini

2012/2013.

POPIS KRATICA

ASP - Active Server Pages (aktivne poslužiteljske stranice)

CSS - Cascading Style Sheets (kaskadni stilski uzorci)

DBMS - Database Management System (sustav upravljanja bazom podataka)

FCFS - First Come – First Served (prvi došao – prvi poslužen)

HCTM - Hawaii Council of Teachers of Mathematics (Vijeće predavača matematike,

Hawaii)

HTML - HyperText Markup Language (jezik za opis internetskih stranica )

IEEE - Institute of Electrical and Electronics Engineers (Institut inženjera

elektrotehnike )

JMBAG - Jedinstveni Matični Broj Akademskog Građana

MSDNAA - Microsoft Developer Network Academic Alliance (Microsoft mreža za razvoj

namijenjena akademskoj zajednici)

MVC - Model View Controller (Microsoft okruženje za razvoj Internet stranica)

OIB - Osobni Identifikacijski Broj

RQM - Referada Queue Management (naziv sustav upravljanja repom studentske

službe čiji razvoj je prikazan ovim radom)

SMS - Short Message Service (usluga slanja kratkih tekstualnih poruka putem

mobilnih terminalnih uređaja)

SQL - Structured Query Language (strukturirani jezik za upite)

UML - Unified Modeling Language (jezik za ujedinjeno modeliranje)

VB - Visual Basic (objektu usmjereni programski jezik )

XML - EXtensible Markup Language (jezik za označavanje podataka)

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 1

2. PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA ............................................................. 3

3. SUSTAVI POSLUŽIVANJA ........................................................................................... 5

3.1. Općenito o sustavima posluživanja ............................................................................. 5

3.2. Kendallova oznaka ...................................................................................................... 6

4. PROBLEM POSLUŽIVANJA KORISNIKA STUDENTSKE SLUŽBE

FAKULTETA PROMETNIH ZNANOSTI ........................................................................... 8

4.1. Karakteristike sustava „RQM@fpz“ ........................................................................... 9

4.2. Algoritam za procjenu očekivanog vremena do posluživanja ..................................... 9

5. OPIS TEHNOLOGIJA KORIŠTENIH PRI PROJEKTIRANJU I IZGRADNJI

SUSTAVA ............................................................................................................................... 12

5.1. Sustavi baza podataka ................................................................................................ 13

5.1.1. Baza podataka .................................................................................................... 14

5.1.2. Strukturirani jezik za upite ................................................................................. 15

5.2. Tehnologija ASP.NET ............................................................................................... 16

5.3. Programski jezik C# .................................................................................................. 17

6. RAZVOJ BAZE PODATAKA SUSTAVA „RQM@fpz“ ........................................... 19

6.1. Utvrđivanje i analiza zahtjeva ................................................................................... 20

6.2. Modeliranje baze podataka ........................................................................................ 23

6.2.1. Konceptualno modeliranje ................................................................................. 23

6.2.2. Logičko modeliranje ........................................................................................... 24

6.3. Implementacija .......................................................................................................... 26

6.3.1. Pohranjena procedura „dolazni“ ...................................................................... 27

6.3.2. Pohranjena procedura „posluzivanje“ .............................................................. 28

6.3.3. Pohranjena procedura „dohvatNeposluzenih“ ................................................. 30

6.3.4. Pohranjena procedura „sljedeciRedniBroj“ ..................................................... 30

6.3.5. Pohranjena procedura „aktivnostRadnogMjesta“ ............................................ 31

6.3.6. Pohranjena procedura „prosjecnoVrijemePosluzivanja“ ................................. 32

6.3.7. Okidač „trajanjePosluzivanja“ .......................................................................... 32

6.3.8. Okidač „ocekivanoVrijemeDoPosluzivanja“ .................................................... 33

6.4. Testiranje ................................................................................................................... 33

6.5. Održavanje ................................................................................................................. 34

7. RAZVOJ MODULA SUSTAVA „RQM@fpz“ ........................................................... 35

7.1. Modul „RQM.kiosk“ ................................................................................................. 35

7.2. Modul „RQM.služba“ ................................................................................................ 37

7.3. Modul „RQM.info“ ................................................................................................... 40

7.4. Modul „RQM.web“ ................................................................................................... 42

8. MOGUĆNOSTI IMPLEMENTACIJE I PROŠIRENJA RAZVIJENOG

SUSTAVA….. ......................................................................................................................... 44

9. ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 45

ZAHVALE .............................................................................................................................. 47

LITERATURA ....................................................................................................................... 48

SAŽETAK ............................................................................................................................... 50

SUMMARY ............................................................................................................................. 51

POPIS SLIKA ......................................................................................................................... 52

PRILOG 1 ............................................................................................................................... 53

Razvoj sustava za upravljanje repom studentske službe Fakulteta prometnih znanosti

1

1. UVOD

Sustavi posluživanja u raznim oblicima oduvijek su prisutni u ljudskom društvu. Samim

time prisutan je i rep, kao sastavni dio sustava posluživanja, ali i vrijeme čekanja u njemu.

Brzim razvojem tehnologije uvidjela se mogućnost njezinog povezivanja sa razvijenom,

matematički temeljenom, teorijom repova i sustava posluživanja. Objedinjavanjem dviju

znanstvenih grana stvorena je osnovica za automatizacijom upravljanja repom u sustavima

posluživanja.

Potaknuti problemom čekanja korisnika u repu studentske službe Fakulteta prometnih

znanosti, autori ovoga rada razvili su sustav „RQM@fpz“. Svrha razvijenog sustava je

upravljanje repom studentske službe s ciljem pružanja veće kvalitete usluge i predstavlja

prijedlog rješenja već spomenutog problema.

Struktura ovoga rada podijeljena je unutar devet poglavlja uključujući uvod kao prvo i

zaključak kao zadnje, deveto poglavlje.

Unutar drugog poglavlja navedeno je nekoliko istraživanja i radova iz područja

upravljanja repovima i sustava posluživanja koji su objavljeni u proteklih nekoliko godina.

Trećim poglavljem ukratko je objašnjena teorija sustava posluživanja kao temelj razvoja

algoritma za procjenu očekivanog vremena do posluživanja korisnika. Također, razjašnjena je

i osnovna terminologija sustava posluživanja koju je nužno poznavati za daljnje

razumijevanje tematike.

U sklopu četvrtog poglavlja opisan je problem posluživanja korisnika studentske službe

Fakulteta prometnih znanosti. Definirani su i Kendallovom oznakom opisani teoretski modeli

na kojima se temelji posluživanje korisnika studentske službe, te je opisan i algoritam za

procjenu očekivanog vremena do posluživanja korisnika.

Za potrebe razvoja sustava korišteno je nekoliko tehnologija i programskih jezika koji su

opisani petim poglavljem.

Šestim poglavljem opisan je razvoj baze podataka sustava „RQM@fpz“ od prikupljanja

zahtjeva preko razrade konceptualnog, relacijskog i fizičkog modela, pa sve do njezine

implementacije, testiranja i održavanja. U sklopu potpoglavlja kojim je opisana

implementacija baze podataka opisane su pohranjene procedure i okidači korišteni u svrhu

unosa, dohvata i obrade podataka.


2

Sedmim poglavljem opisan je razvoj četiri modula sustava „RQM@fpz“, modul

„RQM.kiosk“, modul „RQM.služba“, modul „RQM.info“ i modul „RQM.web“. Osim opisa

razvoja prikazane su komponente od kojih se pojedini modul sastoji, te način rada i

komunikacije sa bazom podataka.

Osmim poglavljem ukratko je opisana mogućnost implementacije razvijenog sustava u

već postojeći informacijsko komunikacijski sustav Fakulteta prometnih znanosti, te su

navedene mogućnosti unaprjeđenja planiranih u budućnosti.


3

2. PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA

Teorija repa i sustavi posluživanja predmet su istraživanja dugi niz godina. Kako su

sustavi posluživanja primjenjivi u mnogim znanstvenim i poslovnim granama, njihov razvoj,

pa tako i razvoj sustava za upravljanje repom od velikog su značaja. Zbog brzog razvoja

Internet mreže i velikog porasta količine mrežnih paketa koji se njome prenose često je

predmetom istraživanja primjena teorije repa upravo u području upravljanja zagušenjem u

Internet prometu. Usprkos važnosti i popularnosti Internet mreže, istraživanja vezana za

upravljanje repom ne zaostaju niti u drugim područjima, te će u nastavku ovoga poglavlja biti

navedena neka od relevantnih koja su provedena posljednjih godina.

1. Radom (Iannone, R. i sur. 2007), objavljenim na godišnjoj HCTM (engl. Hawaii

Council of Teachers of Mathematics) konferenciji, prikazan je prijedlog modela za

optimizaciju repa čekanja u zdravstvenim institucijama. Model je temeljen na

kategorizaciji korisnika (pacijenata) prema prioritetima i planiranju kapaciteta

infrastrukture koji se pridjeljuju korisnicima, [1].

2. Istraživanjem (Wang, H. K., 2008), objavljenim u International Journal of Advanced

Manufacturing Technology, analiziran je model sustava posluživanja sa konačnim

kapacitetom izvorišta. Korisnici su grupirani u više klasa bez prioriteta gdje svaka

klasa korisnika ima jednaku vjerojatnost za posluživanjem. Analizom su određeni

optimalni kapacitet sustava i optimalan broj potrebnih poslužitelja, [2].

3. Rad (Xiao, H., Zhang, G., 2010) objavljen u sklopu međunarodne IEEE (engl. Institute

of Electrical and Electronics Engineers) konferencije opisuje primjenu teorije repa u

optimizaciji pružanja bankovnih usluga. U radu je prikazan razvijeni model

posluživanja koji opisuje posluživanje korisnika u bankama, prijedlozi podizanja

kvalitete usluge primjenom izračunatog optimalnog modela posluživanja, te izračun

optimalnog broja poslužitelja potrebnih za povećanje efikasnosti posluživanja, [3].

4. U radu (Dao, R. i sur. 2011) objavljenom u sklopu međunarodne IEEE konferencije

opisan je model optimizacije broja poslužitelja proizvodnog pogona sa stohastičkim

dolascima korisnika pred sustav posluživanja, [4].


4

5. Rad (Guo, P., Zhang, Z. G., 2013), objavljen u Manufacturing and Service Operation

Management, opisuje sustav upravljanja repom u kojemu se poslužitelji dinamički

mijenjaju u ovisnosti o duljini repa. Korisnici sustava posluživanja imaju mogućnost

plaćanja naknade u svrhu povećanja prioriteta i bržeg dolaska na posluživanje. Pri

ulasku u rep korisniku se dostavljaju osnovne statističke informacije poput očekivanog

vremena boravka u repu i broja aktivnih poslužitelja, [5].


5

3. SUSTAVI POSLUŽIVANJA

3.1. Općenito o sustavima posluživanja

Sustavi posluživanja pojavljuju se u različitim inačicama i izvedbama, od posluživanja u

bankovnim sustavima pa sve do obrade paketa u telekomunikacijskim čvorovima. Glavni cilj

sustava posluživanja je postizanje što bolje kvalitete usluge za korisnike i upravljanje repom

čekanja, [8]. Sustav posluživanja modeliran i opisan u ovom radu je implementiran na način

da će izdati potvrdu s rednim brojem korisniku koji je upravo stigao, a službenica na radnom

mjestu će, čim zatražena usluga postane dostupna, pozvati redni broj korisnika na

posluživanje. Na taj način eliminira se potreba da korisnik fizički stoji u repu dok čeka na

posluživanje.

Sustavi posluživanja su sustavi u kojima postoje korisnici koji zahtijevaju uslugu od

poslužitelja. Takvi sustavi su sačinjeni od tri glavna dijela: korisnik, rep i poslužitelj. Korisnik

je osoba ili neki drugi entitet (npr. mrežni paket) koji zahtijeva posluživanje. Oni u sustav

pristižu iz „izvorišta“, gdje se nalazi dolazno pučanstvo, odnosno, populacija. Izvorište se

može smatrati beskonačno veliko ako je broj korisnika u izvorištu toliki da na vjerojatnost

dolazaka korisnika na posluživanje ne utječe broj korisnika koji su prije otišli u sustav

posluživanja i nalaze se ili u repu ili kod poslužitelja. U suprotnom, izvorište je konačno, [6].

Rep je skup korisnika koji čekaju na posluživanje, [6]. Rep se karakterizira maksimalnim

brojem korisnika koji mogu istovremeno biti u njemu. Postoje dvije vrste repova: beskonačni

i konačni repovi. Uobičajena pretpostavka je da je rep beskonačan, čak i u situacijama gdje

postoji relativno velika gornja granica mogućeg broja korisnika u repu, zato što analiza

sustava posluživanja postaje dodatno kompleksna ako je gornja granica mogućeg broja

korisnika u repu velika.

Poslužiteljsko mjesto je dio sustava posluživanja gdje se nalaze poslužitelji koji obavljaju

posluživanje korisnika. Poslužitelj može biti osoba (npr. blagajnica) ili neki drugi entitet (npr.

web poslužitelj). Bitne karakteristike poslužitelja su njihov broj i način rada. Broj poslužitelja

može biti od jedan do neizmjerno, te se njihov broj može mijenjati ili ostati nepromjenjiv u

vremenu. Za poslužitelje koji su međusobno isti i istodobno rade iste poslove, kaže se da rade

serijski, a za poslužitelje koji su isti i istodobno rade različite poslove, kaže se da su paralelni,

[6].


6

Slikom 1 dan je shematski prikaz sustava posluživanja. Dolazni korisnici pristižu iz

dolaznog pučanstva, te ulaze u sustav posluživanja. Ako rep ne postoji, korisnici direktno idu

na posluživanje kod poslužitelja. U slučaju da je broj dolaznih korisnika veći nego broj

korisnika koji se može poslužiti na poslužiteljima, stvara se rep. Način na koji korisnici ulaze

u rep, kako se ponašaju i kako odlaze iz repa naziva se disciplina posluživanja. Dok korisnici

borave u repu oni mogu odustati od čekanja ili čekati na posluživanje. Nakon što korisnik

dođe do poslužitelja, te ga poslužitelj posluži, on izlazi iz sustava posluživanja.

Slika 1: Shematski prikaz sustava posluživanja, [6]

3.2. Kendallova oznaka

Sir Maurice Kendall je 1953. godine predložio skraćeni način opisivanja glavnih obilježja

sustava posluživanja. Kendallova oznaka se sastoji od šest simbola, [6], [7]:

A | S | s | c | p | D

Simbol A označava razdiobu međudolaznih vremena korisnika. Razdiobe mogu biti

razne, te se označavaju slovima. M označava eksponencijalnu razdiobu, odnosno,

eksponencijalno distribuirana vremena dolazaka korisnika, D označava determinističku

razdiobu gdje su vremenski intervali konstantni, Ek označava Erlangovu razdiobu k-tog reda,

G označava opću, tj. proizvoljnu distribuciju vremenskih intervala.

Simbol S definira razdiobu trajanja posluživanja. Vrste razdioba su iste kao za

međudolazna vremena.

Simbol s označava broj istovrsnih paralelnih poslužitelja. Ako se radi o zapisu „C(n)“,

tada se radi o C broju serijskih poslužitelja spojenih u n koraka ili stadija.


7

Simbol c prikazuje kapacitet sustava, tj. najveći dopušteni broj korisnika u sustavu

posluživanja, dok simbol p prikazuje kapacitet izvorišta kao najveći dopušteni broj korisnika u

izvorištu. Posljednji simbol označava disciplinu posluživanja u konkretnom sustavu

posluživanja.


8

4. PROBLEM POSLUŽIVANJA KORISNIKA STUDENTSKE SLUŽBE

FAKULTETA PROMETNIH ZNANOSTI

Studentska služba Fakulteta prometnih znanosti namijenjena je studentima za obavljanje

administrativnih poslova koji se javljaju tijekom studija, primjerice, upisi akademskih godina,

preuzimanje potvrda, te prijava završnih i diplomskih radova. Studenti se trenutno poslužuju

na četiri radna mjesta (u nastavku rada pod terminom radna mjesta podrazumijevaju se

poslužitelji studentske službe namijenjeni posluživanju korisnika), s tim da je treće po redu

radno mjesto namijenjeno prvenstveno prioritetnim korisnicima za prijavu i predaju završnih i

diplomskih radova.

Čekanje na posluživanje u repovima je često stresna i vremenski dugotrajna aktivnost.

Velike gužve pred studentskom službom se redovito javljaju za vrijeme upisa nove

akademske godine kada više desetaka studenata čekaju na posluživanje na pojedinom radnom

mjestu. Često se događa da studenti trebaju izaći iz repa uplatiti školarinu ili obaviti nekakvu

drugu radnju i time izgube svoje mjesto u repu, te taj dan gotovo sigurno neće doći na red za

posluživanje. Također, učestali su pokušaji ulaska u red čekanja u neskladu s vremenima

dolazaka korisnika u studentsku službu, te se među studentima javlja još veća nervoza i

napetost.

Uporabom sustava „RQM@fpz“ gužve pred studentskom službom bi se drastično

umanjile, efikasnije bi se upravljalo repom čekanja, povećala bi se učinkovitost službenica u

studentskoj službi, te bi se omogućilo ugodno čekanje i pravednost pri pozivanju na

posluživanje koja je temeljena na rednim brojevima potvrde. Studenti bi mogli za vrijeme

čekanja na posluživanje obavljati druge aktivnosti poput odlaska na konzultacije,

popunjavanja potrebnih obrazaca ili obavljanje poslova privatne prirode. Krajnja svrha ovog

sustava je pružanje studentima, kao korisnicima, najbolje moguće usluge i izbjegavanje

višesatnog čekanja u repu u kapacitetom ograničenom prostoru pred studentskom službom.

Također, uvođenjem modeliranog sustava posluživanja uvelike bi se doprinijelo ugodnijoj

radnoj okolini službenicama studentske službe, kao i produktivnijem i učinkovitijem

obavljanju radnih aktivnosti.


9

4.1. Karakteristike sustava „RQM@fpz“

Karakteristike sustava posluživanja „RQM@fpz“ se mogu se promatrati kroz dva

specifična modela posluživanja. U slučaju prioritetnih korisnika, sustav se može promatrati

kao jednoposlužiteljski Poissonov sustav posluživanja s beskonačnim izvorištem. Kendallova

oznaka koja ga opisuje glasi: M|M|1|K|∞|FCFS.

Funkcije razdiobe međudolaznih vremena i trajanja posluživanja su eksponencijalne. Broj

poslužitelja je jedan, s obzirom da prioritetni korisnici mogu biti posluženi samo na trećem

poslužitelju, odnosno radnom mjestu. U sustavu može biti najviše K korisnika jer je broj

korisnika ograničen radnim vremenom studentske službe, stoga će svim korisnicima koji

imaju očekivano vrijeme do posluživanja veće od radnog vremena studentske službe biti

uskraćen ulazak u rep, odnosno, sustav. Izvorište nema ograničenja, a pravilo izlaska iz repa

ka poslužitelju je FCFS (engl. First Come – First Served).

U drugom slučaju kada u repu nema prioritetnih korisnika, sustav je gotovo identičan kao

u slučaju prioritetnih korisnika. Kendallova oznaka primjenjiva na ovaj model posluživanja

glasi: M|M|4|K|∞|FCFS. Razlika je u broju poslužitelja gdje uz postojeća tri za neprioritetne

korisnike, poslužitelj za prioritetne korisnike započinje posluživati neprioritetne korisnike.

Sustav je takve strukture sve dok se u repu ne pojavi prioritetni korisnik. On u tom slučaju

odmah odlazi na posluživanje nakon završetka posluživanja neprioritetnog korisnika na

poslužitelju za prioritetne korisnike. Takvo pravilo izlaska iz repa se naziva prednosno

posluživanje s odgodivim prekidima. Konkretno, prioritetni korisnik pri ulasku u rep odmah

staje na njegovo čelo i čeka završetak posluživanja korisnika koji se u tom trenutku nalazi kod

poslužitelja, te odmah potom odlazi na posluživanje, [6]. U realnim uvjetima za očekivati je

da će se sustav „RQM@fpz“ ponašati kao kombinacija gore navedenih specifičnih modela.

4.2. Algoritam za procjenu očekivanog vremena do posluživanja

Autori ovog rada razvili su algoritam namijenjen procjeni očekivanog vremena do

posluživanja pojedinog korisnika, koji će biti opisan u nastavku. Algoritam za računanje

očekivanog vremena do posluživanja pohranjen je unutar baze podataka u okidaču

„ocekivanoVrijemeDoPosluzivanja“. Važno je naglasiti da očekivano vrijeme do posluživanja

ispisano na potvrdi može varirati u odnosu na vrijeme kad korisnik dođe na posluživanje.

Kada prvi neprioritetni korisnik zatraži potvrdu, na njoj se ispisuje predefinirano prosječno


10

vrijeme posluživanja. Temeljem prethodnih analiza, od Fakulteta je dobiven podatak kako je

prosječno vrijeme posluživanja jednog korisnika tri minute. Svaki sljedeći neprioritetni

korisnik na svojoj potvrdi ima ispisanu vrijednost predefiniranog prosječnog vremena

posluživanja sve dok se ne završi posluživanje prvog neprioritetnog korisnika i na temelju

vremena posluživanja dalje se počinje računati novo dinamičko prosječno vrijeme

posluživanja koje će polučiti realnije vrijeme čekanja. Prosječno vrijeme za neprioritetne

korisnike se računa na način da se ukupno vrijeme posluživanja neprioritetnih korisnika

podijeli s brojem posluženih neprioritetnih korisnika. Identičan način se koristi i za računanje

prosječnog vremena posluživanja prioritetnih korisnika.

Pomoću izraza 1 izračunava se očekivano vrijeme do posluživanja za neprioritetne

korisnike uz uvjet da u repu nema prioritetnih korisnika.

(1)

gdje je:

Tci– očekivano vrijeme do posluživanja za i-tog neprioritetnog korisnika gdje i poprima

vrijednosti u intervalu [1, K], [min]

nn – broj neprioritetnih neposluženih korisnika u trenutku t čiji trenutak ulaska u rep čekanja

je raniji od trenutka ulaska i-tog neprioritetnog korisnika

T0 – prosječno vrijeme posluživanja neprioritetnog korisnika [min]

c – broj poslužitelja

Vrijednost T0 se računa kao aritmetička sredina vremena posluživanja svih neprioritetnih

korisnika. U trenutku kada u rep uđe prioritetni korisnik, očekivano vrijeme do posluživanja

se više ne može odrediti pomoću izraza 1.

Dolaskom prvog prioritetnog korisnika u sustav, isti se odmah svrstava na čelo repa.

Očekivano vrijeme do posluživanja za prioritetne korisnike je dano izrazom 2.

( ) [ ] (2)

gdje je:

Tpi – očekivano vrijeme do posluživanja i-tog prioritetnog korisnika gdje i poprima vrijednosti

u intervalu [1, K], [min]


11

z3 – indikator zauzetosti trećeg poslužiteljskog mjesta neprioritetnim korisnikom u trenutku

evidentiranja prioritetnog korisnika u repu

T0 – prosječno vrijeme posluživanja neprioritetnog korisnika [min]

np(i-1) – broj prioritetnih korisnika u repu čiji trenutak ulaska u rep čekanja je raniji od trenutka

ulaska i-tog korisnika

Tp0 – prosječno vrijeme posluživanja prioritetnog korisnika [min]

Ukoliko je u trenutku ulaska prioritetnog korisnika u rep čekanja, treće poslužiteljsko

radno mjesto zauzeto neprioritetnim korisnikom, indikator z3 poprima vrijednost 1, a ukoliko

je u danom trenutku treće poslužiteljsko radno mjesto slobodno, indikator z3 poprima

vrijednost 0 i prioritetni korisnik može odmah pristupiti posluživanju. U slučaju da je z3 = 1,

Tp1 se ne utvrđuje kao razlika T0 i vremena koje je neprioritetni korisnik (koji u trenutku

dolaska prioritetnog korisnika zauzima kapacitet trećeg poslužiteljskog radnog mjesta) već

proveo u posluživanju, jer bi dobivena vrijednost mogla poprimiti negativne iznose.

Kada i-ti neprioritetni korisnik uđe u rep u trenutku kada u repu čekaju obje kategorije

korisnika, njegovo očekivano vrijeme do posluživanja se utvrđuje temeljem izraza 3.

[

( ( ) )]

( )

(3)

U tom slučaju očekivano vrijeme do posluživanja je jednako umnošku broja

neprioritetnih korisnika koji čekaju na posluživanje, a u rep su ušli ranije od i-tog korisnika, i

prosječnog vremena posluživanja neprioritetnih korisnika na c – 1 poslužitelja jer se u

trenutku izračunavanja očekivanog vremena do posluživanja jedan poslužitelj koristi za

posluživanje prioritetnih korisnika.


12

5. OPIS TEHNOLOGIJA KORIŠTENIH PRI PROJEKTIRANJU I

IZGRADNJI SUSTAVA

Sustav upravljanja repom studentske službe Fakulteta prometnih znanosti, „RQM@fpz“,

razvijen je primjenom više tehnologija i podržanih razvojnih okruženja koja će biti opisana u

nastavku ovoga poglavlja.

Struktura sustava „RQM@fpz“ podijeljena je u tri osnovna segmenata čiji je logički

raspored prikazan slikom 2.

Stu

de

nts

ka

sl

užb

a

Ko

risn

ičk

i te

rmin

aln

i u

ređ

aji

Internet

Web poslužitelj

Poslužitelj baze podataka

Računalo za prijavu u sustav

Info zaslon

RQM.web

RQM.kiosk

RQM.info

RQM.služba

SQL

Slika 2: Logička shema sustava

Prvi segment je poslužiteljski i odnosi se na bazu podataka namijenjenu implementaciji

na poslužitelj Fakulteta prometnih znanosti. Baza podataka razvijena je u Microsoft SQL

Server 2008R2 razvojnom okruženju. Unutar same baze podataka, osim njezine strukture,

definirane su pohranjene procedure i okidači koji upravljaju podacima u smislu unosa novih i

izmjene postojećih podataka.

Drugi segment su klijentske aplikacije razvijene korištenjem programskog jezika C# u

Microsoft Visual Studio 2010 razvojnom okruženju, a namijenjene su instalaciji na klijentska

računala studentske službe (modul „RQM.služba“), kiosk računalo putem kojega se izvršava

prijava korisnika u sustav (modul „RQM.kiosk“), te povezivanje sa zaslonima u predvorju

Fakulteta prometnih znanosti u svrhu informiranja korisnika o trenutnom stanju repa (modul

„RQM.info“).

Treći segment obuhvaća web aplikaciju (modul „RQM.web“) namijenjenu

implementaciji na web poslužitelj Fakulteta prometnih znanosti. Web aplikacija je razvijena je

korištenjem .NET tehnologije i C# programskog jezika također pomoću Microsoft Visual


13

Studio 2010 razvojnog okruženja, a namijenjena je informiranju korisnika o trenutnom stanju

repa putem Interneta.

5.1. Sustavi baza podataka

Mogućnost trajne pohrane podataka na memorijski prostor računala prisutna je gotovo

koliko i sama računala. Navedena mogućnost podržana je u svim programskim jezicima, pa

tako primjerice jezici poput C, C#, Pascal i mnogi drugi, mogu stvoriti datoteku na tvrdom

disku računala te u nju upisivati podatke, ali isto tako mogu otvoriti već postojeću datoteku i

iz nje čitati, izvršavati promjene ili brisati podatke, [9].

Kako bi se izbjeglo individualno stvaranja datoteka i zapisivanje podataka u njih, te kako

bi se samim time povećala produktivnost, kvaliteta i pouzdanost u razvoju aplikacija

temeljenih na pohrani i pretrazi podataka, razvijen je sustav baze podataka (engl. Database

System). Sustav baze podataka sastoji se od tri glavne komponente, baza podataka (engl.

Database), sustav upravljanja bazom podataka (engl. Database Management System, DBMS)

i strukturirani jezik za upite (engl. Structured Query Language, SQL), [9], [10].

Kako je već spomenuto, pojedina aplikacija ne stvara vlastite datoteke u memoriji

računala već su pohrana i pristup podacima centralizirani, tj. zajednički su za sve aplikacije

koje koriste određene podatke. Pristup podacima u bazama podataka nije direktan već se

izvršava putem SQL upita i sustava za upravljanje bazom podataka, specijaliziranog

programskog alata razvijenog isključivo u svrhu upravljanja bazom i posredovanja između

korisnika (engl. Client) i poslužitelja (engl. Server). Opisani način pristupanja podacima u

bazi prikazan je slikom 3, [9].

Su

sta

v b

aze

po

da

tak

a

korisnik

Baza podataka

SQL upit

DBMS

korisnikkorisnik

Slika 3: Princip pristupa podacima u bazi podataka


14

5.1.1. Baza podataka

Baza podataka je skup međusobno povezanih podataka pohranjenih na memoriji računala

koji su dostupni korisnicima i aplikacijama za dohvat, upisivanje i manipulaciju. Kako

korisnici i aplikacije koje koriste bazu podataka ne bi morali poznavati detalje fizičkog

prikaza podataka, tijekom vremena razvijeno je nekoliko modela baza podataka na koju bi se

korisnici referencirali. Model baze podataka je zapravo njezina idealizirana logička struktura

[9], [11].

Od početaka uporabe baza podataka razvijeno je ukupno četiri osnovna modela, [9]:

1) Mrežni model

2) Hijerarhijski model

3) Relacijski model

4) Objektni model

Veliki nedostatak mrežnog i hijerarhijskog modela je što poveznice između tablica

moraju biti unaprijed poznate i ugrađene u bazu prilikom njene izgradnje, što je ograničavalo

dinamiku pri manipulaciji podacima zapisanim u takvoj bazi, [11]. Relacijski model koristi se

već više od trideset godina, unatoč uvjerenju da je prelazak na objektno zasnovanu

metodologiju neizbježan.

Relacijski model baze podataka razvio je krajem 60-ih godina 20. stoljeća dr. E. F. Codd,

[12]. Prva testiranja novog modela bila su spora i neučinkovita radi nedovoljne procesorske i

memorijske snage tadašnjih računala. Razvojem računala, odnosno njihove učinkovitosti u

smislu brzine obrade podataka paralelno se povećavala i učinkovitost relacijskih baza

podataka. Naziv relacija je zapravo matematički izraz za tablicu kojom su predstavljeni

podaci pohranjeni u bazi, a sastoje se od redaka i stupaca. Tablice su međusobno povezane

putem ključa, tj. zajedničkog atributa, [9],[11].


15

5.1.2. Strukturirani jezik za upite

Strukturirani jezik za upite (SQL) je programski jezik koji je prihvaćen kao standard kada

je u pitanju upravljanje podacima u relacijskim bazama podataka. Razvoj SQL-a tekao je

paralelno sa razvojem relacijskog modela baza podataka. SQL je razvijen u sklopu projekta

SystemR kompanije sa Donaldom Chamberlineom na čelu projektnog tima, a zasniva se na

relacijskom računu s time da je matematička notacija zamijenjena engleskim ključnim

riječima. Veliku ulogu u širenju SQL jezika imala je kompanija Oracle Corp. koja je ga je

ugradila u vlastiti DBMS čime je taj jezik postao dostupan na raznim računalnim platformama

[9].

Osim postavljanja samih upita, SQL dopušta definiranje relacija, njihovo ažuriranje

(umetanje, izmjena, brisanje), sortiranje i formatiranje ispisa, aritmetičke operacije te petlje

(FOR, WHILE) i kontrolu toka izvođenja koda (IF-THEN), [10].

Neke od najčešće korištenih naredbi u SQL-u su:

SELECT naziv_atributa FROM naziv_tablice WHERE uvjet

- koristi se za dohvat atributa iz tablice prema određenim uvjetima

INSERT INTO naziv_tablice (naziv_atributa)

VALUES (naziv_atributa)

- koristi se za umetanje zapisa u definiranu tablicu

UPDATE naziv_tablice

SET naziv_atributa=vrijednost_atributa

WHERE uvjet

- koristi se za ažuriranje definirane tablice

CREATE PROCEDURE naziv_procedure

AS SQL_izraz

- koristi se za kreiranje pohranjene procedure


16

5.2. Tehnologija ASP.NET

ASP.NET (engl. Active Server Pages. NET) je jedna od najraširenijih tehnologija koja se

koristi za pristup sadržaju putem web preglednika. Koristi HTML (engl. HyperText Markup

Language), CSS (engl. Cascading Style Sheets), JavaScript i poslužiteljske procese kako bi

se omogućio ne ometani rad web stranica. Postao je popularan zbog jednostavnosti korištenja

poput opcije drag-and-drop. Opcija omogućava programerima odabir sadržaja kao što je tipka

te postavljanje na željeno mjesto unutar aplikacije. ASP.NET će generirati kod umjesto

programera. Također, omogućava programerima da odaberu jedan od tri različita modela

izrade (programiranja) web stranica. Modeli su: web stranica, MVC (engl. Model View

Controller) i web forme. Svi modeli su sadržani u C# programskom jeziku, [16].

Preteča ASP.NET-a je ASP (engl. Active Server Pages). ASP je prva tehnologija koja

omogućava pokretanje pozadinskih procesa na IIS (engl. Internet Information Server)

poslužitelju. Omogućava pokretanje procesa na web stranici pomoću IIS poslužitelja a ASP

paketi koji se pokreću imaju .asp ekstenziju i najčešće su pisani u VBScripts i Jscript

skriptnom jeziku, [19].

ASP.NET je nova generacija ASP-a. ASP nije kompatibilan sa ASP.NET, dok ga

ASP.NET može sadržavati. Sadrži veliku bazu korisničkih kontrolera, veću podršku za

komponente koje su bazirane na XML-u (engl. EXtensible Markup Language) i integriranu

korisničku autentifikaciju te stranice koje su pisane u ASP.NET imaju ekstenziju .aspx, a

najčešće su pisane u VB (engl. Visual Basic) ili C# programskim jezicima. U trenutku kada

web preglednik zahtijeva ASP.NET datoteku ASP.NET program dohvaća traženu datoteku,

učitava i sastavlja je te pokreće procese koji se u njoj nalaze. Zahtijevana datoteka (sadržaj) se

vraća web poslužitelju u HTML obliku, [16].

HTML bi se mogao najbolje prevesti kao prezentacijski jezik za izradu web stranica.

Hipertekst je dokument koji se piše, odnosno, stvara uporabom HTML jezika te se oblikuju i

stvaraju tzv. hiperveze, odnosno, veze koje povezuju hipertekst dokumente u jednu cjelinu.

Važno je napomenuti da HTML nije programski jezik te da se njime ne mogu izvršiti nikakve

operacije, to je jezik za opis (povezivanje) hipertekstualnih dokumenata te su njegove

datoteke obične tekst datoteke koje su označene .html ili .htm ekstenzijama. Poveznice koje se

nalaze unutar HTML dokumenata omogućavaju povezivanje dokumenata, te uređuju

hijerarhijsku strukturu čime se određuje način, odnosno, izgled sadržaja koji se prikazuje na

Internet stranici, [17].


17

CSS bi se najbolje mogao prevesti kao grafički jezik koji se koristi za grafičku izvedbu

dokumenata izrađenih pomoću HTML jezika. U počecima razvijanja, prikazivanja i korištenja

web stranica nije postojao CSS već su njegove funkcionalnosti bile implementirale u web

stranice putem HTML jezika. Takav način izrade web stranica nije bio praktičan te se ubrzo

uočila potreba za grafičkim jezikom koji bi omogućio uređivanje izgleda i raspored sadržaja

na web stranicama pošto HTML nikada nije bio namijenjen sadržavanju tzv. tagova kako bi se

omogućilo uređivanje dokumenta koji je napravljen HTML jezikom. Izdavanjem inačice 4.0

HTML-a, grafička izrada web stranica se izbacila iz HTML dokumenata te se „preselila“

unutar odvojenih CSS datoteka kako bi se olakšala grafička izrada. CCS definira kako će

elementi HTML biti prikazani na web stranici. Dokumenti koji su pohranjeni u CSS formatu

imaju .css ekstenziju. Uvođenjem CSS-a je omogućena promjena sadržaja više web stranica

odjednom izvođenjem promjena nad jednom datotekom za razliku od prijašnjih inačica

HTML-a koji nisu imali CSS gdje se morala svaka HTML datoteka uređivati zasebno, [17].

JavaScript je skriptni jezik koji omogućava stvaranje interaktivnih web stranica.

Interaktivnost je potrebna radi, inače, statičkih HTML stranica, te je ugrađen u sve inačice

web preglednika kao što su Internet Explorer, Google Chrome i dr. Programski kod koji je

napisan mora biti uključen ili se mora referencirati na HTML dokument kako bi se mogao

izvršiti unutar web preglednika. To znači da uvođenjem JavaScript web stranice više ne

moraju biti statičke (koristi statički HTML) već mogu uključivati programe koji su

interaktivni sa korisnikom i podržavaju dinamičko stvaranje HTML sadržaja, [18].

5.3. Programski jezik C#

C# (C sharp) je jednostavan objektno orijentiran programski jezik razvijen od strane

Microsofta. Prva verzija (C# 1.0) pojavila se 2001. godine, te su se potom ubrzo pojavile nove

verzije ovog programskog jezika. Posljednja verzija C#-a (C# 5.0) je predstavljena u

kolovozu 2012. godine. Ovaj programski jezik dizajniran je da bude jednostavan, siguran,

objektno orijentiran i brz. Jednostavnost se manifestira kroz samo osamdeset ključnih riječi i

desetak tipova, [14]. Siguran je za upis koda jer se traženje pogrešaka (engl. debugging)

obavlja za vrijeme pisanja koda, a ne samo nakon pokretanja. C# kao objektno orijentirani

programski jezik se sastoji od više različitih objekata koji mogu imati iste, slične ili potpuno

specifične osobine. Te osobine se nazivaju atributima. Pored atributa objekti imaju i svoju


18

funkcionalnost opisanu blokovima koda koje sadrže nizove naredbi, koje se nazivaju

metodama.

Programiranje korištenjem objektno orijentirane paradigme1

sastoji se od sljedećih

koraka, [15]:

- identificiranje objekata

- identificiranje atributa objekata i njihovih vrijednosti

- identificiranje funkcionalnosti objekata

- klasifikacija objekata u klase

- definiranje klasa

- identificiranje komunikacije između objekata.

1 Programska paradigma – osnovni stil računalnog programiranja


19

6. RAZVOJ BAZE PODATAKA SUSTAVA „RQM@fpz“

Razvoj baze podataka predstavlja složen zadatak koji zahtjeva primjenu raznovrsnih

metoda i alata te se takvom projektnom zadatku, nužno, mora pristupati studijski i planski.

Prema [9], razvoj baze podataka moguće je podijeliti u pet osnovnih cjelina, koje se još

nazivaju i razvojnim ciklusom i općenito su karakteristika programskog inženjerstva:

1) Utvrđivanje i analiza zahtjeva

2) Modeliranje (konceptualno i logičko)

3) Implementacija

4) Testiranje

5) Održavanje.

Baza podataka predstavlja osnovicu cjelokupnog „RQM@fpz“ sustava, a razvijena je s

idejom rasterećenja klijentskih računala. Prema tome sve operacije poput izračunavanja

očekivanog vremena do posluživanja i izračuna prosječnog vremena posluživanja izvršavaju

se na poslužitelju baze podataka. Ovakav pristup razvoju sustava osigurava smanjenu količinu

prometa unutar mreže, a time i brži rad modula sustava. Kako bi ovaj način razvoja bio

ostvariv, upravljanje podacima u bazi nužno je provesti putem pohranjenih procedura pri

čemu moduli sustava bazi podataka dostavljaju samo vrijednosti traženih parametara, te

prihvaćaju vrijednosti novih parametara kao rezultat obrade unutar pohranjene procedure.

Pohranjene procedure korištene su i zbog svojih drugih prednosti poput enkapsulacije2 (engl.

encapsulation) logike upita ili algoritama, lakšeg upravljanja iznimkama i sl. Njihovom

uporabom povećana je i sigurnost sustava pošto se na bazu podataka ne postavljaju SQL upiti

iz modula sustava čime je smanjena mogućnost izvršavanje SQL injection3 metode napada,

[20].

2 Hrvatski prijevod „začahurenost“ nije zadovoljavajući

3 Metoda napada kojom se bazi podataka šalje prilagođen SQL upit s ciljem otkrivanja povjerljivih podataka ili

stjecanja kontrole nad sustavom


20

6.1. Utvrđivanje i analiza zahtjeva

Prilikom izrade baze podataka potrebno je utvrditi i analizirati zahtjeve koji će pred nju

biti postavljeni. Kako bi to bilo moguće potrebno je poznavati procese i postupke koji se

odvijaju unutar studentske službe. Također potrebno je definirati procedure i postupke koji će

se obavljati nad podacima pohranjenima unutar baze podataka.

Studentska služba Fakulteta prometnih znanosti trenutno se sastoji od četiri radna mjesta.

Tijekom radnog vremena studentske službe korisnici imaju mogućnost dolaska na

posluživanje. Sva četiri radna mjesta studentske službe namijenjena su posluživanju korisnika

bez prioriteta što obuhvaća sve korisnike osim onih koji prijavljuju ili predaju završne i

diplomske radove. Prioritetni korisnik, odnosno korisnik koji predaje diplomski ili završni rad

prilikom dolaska u studentsku službu ima prioritet posluživanja na radnom mjestu broj 3.

Proces posluživanja korisnika u studentskoj službi opisan ja UML dijagramom aktivnosti

prikazanim slikom 4.

dolazak studenta pred studentsku službu

ulazak studenta u rep

broj studenata u repu>0

čekanje

radno vrijeme studentske službe isteklo

[false]

[true]

student ne ulazi u rep

[provjera broja studenata]

[true]

[false]

posluživanje studenta

odlazak iz studentske službe

posluživanje na radnom mjestu br. 3

prioritetni student

[false] [true] broj prioritetnih studenata u repu>0

[false]

[provjera broja studenata]

čekanje

[true]

Slika 4: UML dijagram aktivnosti posluživanja studenta u studentskoj službi


21

Nakon implementacije sustava RQM@fpz proces posluživanja korisnika bio bi

izmijenjen u nekim segmentima, što je moguće vidjeti iz UML dijagrama aktivnosti

prikazanog slikom 5.

Korisnik prije posluživanja u studentskoj službi mora izvršiti prijavu u sustav RQM@fpz.

Prijava se vrši unošenjem JMBAG4-a te odabirom kategorije A ili kategorije B. Kategorija A

označava sve korisnike koji zahtijevaju posluživanje osim onih koji zahtijevaju posluživanje

vezano uz diplomske i završne radove, te oni pripadaju kategoriji B. Korisnici kategorije B su

korisnici sa prioritetom posluživanja na radnom mjestu broj 3. Prijavni podaci korisnika

upisuju se u bazu podataka te se izračunava očekivano vrijeme do posluživanja. Sustav izdaje

korisniku potvrdu koja sadrži redni broj i kategoriju posluživanja, datum i vrijeme izdavanja

potvrde, očekivano vrijeme do posluživanja, te opcionalno dodatne informacije. Korisnik

status repa može provjeravati na dva načina, putem info zaslona u predvorju Fakulteta ili

putem web stranice. Nakon objave rednog broja na info zaslonu koji odgovara rednom broju

na potvrdi korisnik odlazi na posluživanje na radno mjesto ispisano uz redni broj na info

zaslonu. Službenica na radnom mjestu poslužuje dolazećeg korisnika.

4 JMBAG (Jedinstveni Matični Broj Akademskog Građana) – broj koji jedinstveno određuje svaku osobu

akademske zajednice


22

dolazak studenta u studentsku službu

pristupanje računalu za prijavu na posluživanje

unos JMBAG-a i odabir kategorije

[katogorija B] [kategorija A]

preuzimanje potvrde koja sadrži redni broj i očekivano vrijeme do posluživanja kategorije A

preuzimanje potvrde koja sadrži redni broj i očekivano vrijeme do posluživanja kategorije B

provjera informacija o posluživanjuna zaslonu/web stranici

redni broj sa potvrde je prikazan

[false]

[true]

odlazak na posluživanje na radno mjesto prikazano putem info zaslona

provjera informacija o posluživanjuna zaslonu/web stranici

redni broj sa potvrde je prikazan

[false]

odlazak na posluživanje na radno mjesto prikazano putem info zaslona

[true]

kraj posluživanja

odlazak iz studentske službe

radno vrijeme studentske službe isteklo/očekivano vrijeme do posluživanja prelazi

radno vrijeme službe

[false]

[true]

Ispis poruke studentu o nemogućnosti posluživanja

Slika 5: Proces posluživanja studenta u studentskoj službi nakon implementacije sustava „RQM@fpz“


23

6.2. Modeliranje baze podataka

6.2.1. Konceptualno modeliranje

Temeljem, prethodno, pojednostavljeno opisanog procesa posluživanja studenata u

studentskoj službi moguće je pristupiti konceptualnom modeliranju baze podataka. U prvom

koraku potrebno je izlučiti entitete, atribute i veze kao osnovu daljnjeg razvoja.

Entitet je skup objekata od interesa iz realnog svijeta sa naglašenim zajedničkim

svojstvima, [10],[13]. Entiteti koji se mogu izlučiti iz opisanog procesa su:

a) Student – entitet koji predstavlja studente Fakulteta (korisnike) koji zahtijevaju

posluživanje u studentskoj službi,

b) Radno mjesto – poslužitelj na koji dolaze korisnici na posluživanje,

c) Službenica studentske službe – entitet koji obavlja posluživanje korisnika na radnom

mjestu,

d) Potvrda – entitet koji je nužan u razvoju baze podataka u smislu jedinstvene pohrane

svake prijave studenta u sustav.

Veze su odnosi između entiteta od interesa čijom se uspostavom izražava njihova

povezanost, [9]. Između definiranih entiteta moguće je uspostaviti slijedeće veze:

a) Jedan korisnik preuzima nula ili mnogo potvrda [0..*], jedna potvrda preuzeta je od

samo jednog korisnika [1..1],

b) Jedna službenica studentske službe poslužuje nula ili mnogo potvrda [0..*], jedna

potvrda poslužena je kod samo jedne službenice studentske službe [1..1],

c) Na jednom radnom mjestu obrađuje se nula ili mnogo potvrda [0..*], jedna potvrda

obrađena je na samo jednom radnom mjestu [1..1].

Nakon definiranih entiteta i veza među njima potrebno je još samo definirati atribute.

Atributi su obilježja ili svojstva entiteta koja su od značaja za izradu baze podataka, [13].

Primjer nekih atributa od značaja pridodanih pojedinom entitetu su:

a) Student (JMBAG, OIB5, ime, prezime),

b) Radno mjesto (broj radnog mjesta),

c) Službenica studentske službe (ime, prezime),

5 OIB (Osobni Identifikacijski Broj) – broj koji jedinstveno određuje svakog državljanina Republike Hrvatske


24

d) Potvrda (datum izdavanja potvrde, kategorija, redni broj, očekivano vrijeme do

posluživanja).

Na osnovi definiranih entiteta, veza i atributa razrađena je konceptualna shema baze

podataka prikazana slikom 6. Entiteti su prikazani unutar pravokutnika, veze unutar rombova,

a atributi unutar elipse. Između entiteta, također su naznačeni i kardinaliteti koji se nalaze na

poveznicama između entiteta i veze.

Radno mjesto poslužuje obrađujePotvrda Službenica

Student

preuzima

(1,1) (0,n) (0,n) (1,1)

(0,n)

(1,1)

rBroj

ticketID

datumIzdavanja

vrOdlaska vrDolaska

ocekVr

vrPosluzivanja

pri

prezime

ime JMBAG

OIB

slID

slIme

slPrezime

rmID

brRM

aktivnost

Slika 6: Grafički prikaz konceptualne sheme (Chenov dijagram)

6.2.2. Logičko modeliranje

Glavni cilj logičkog modeliranja baze podataka jest stvoriti relacijsku shemu baze

podataka. Relacijska shema, prikazana slikom 7, opisuje logičku strukturu baze u skladu s

pravilima relacijskog modela podataka, a od konceptualne sheme se razlikuje u mogućnosti

implementacije putem DBMS-a. Prilikom logičkog modeliranja potrebno je definirati relacije

(tablice) koje odgovaraju entitetima iz konceptualnog modela. Tablice se sastoje od stupaca i

redaka pri čemu stupci odgovaraju atributima iz konceptualnog modela, a redci predstavljaju

vrijednosti pojedinog atributa.


25

RadnoMjesto

PK rmID

brRM aktivnost

Sluzbenica

PK slID

slIme slPrezime

Student

PK jmbag

oib ime prezime

Ticket

PK,FK3 rmIDPK ticketID

datumIzdavanja pri rBroj vrDolaska vrOdlaskaFK2 jmbagFK1 slID vrPosluzivanja ocekVr

Slika 7: Grafički prikaz relacijske sheme

Logičkim modeliranjem definirani su primarni ključevi pojedine tablice te tipovi

podataka pojedinog atributa, što je vidljivo iz rječnika podataka prikazanog tablicom 1.

Kako su već u samome početku modeliranja uočeni svi potrebni entiteti, atributi i veze,

ne postoji potreba za dodatnom normalizacijom baze podataka.

Tablica 1: Rječnik podataka

IME PODATKA TIP

PODATKA OPIS TABLICA

JMBAG varchar(10) jedinstvena oznaka studenta Student

OIB varchar(11) OIB studenta Student

ime varchar(max) ime studenta Student

prezime varchar(max) prezime studenta Student

rmID tinyint jedinstvena oznaka radnog mjesta RadnoMjesto

brRM tinyint broj radnog mjesta RadnoMjesto

aktivnost bit oznaka da li je radno mjesto

otvoreno za posluživanje RadnoMjesto

slID tinyint jedinstvena oznaka službenice

studentske službe Sluzbenica

slIme varchar(max) Ime službenice Sluzbenica

slPrezime varchar(max) Prezime službenice Sluzbenica

ticketID integer jedinstvena oznaka potvrde Potvrda

datumIzdavanja datetime Datum/vrijeme izdavanja potvrde Potvrda

pri bit izabrana kategorija studenta Potvrda

rBroj smallint redni broj izdane potvrde Potvrda

vrDolaska datetime vrijeme dolaska na posluživanje Potvrda

vrOdlaska datetime vrijeme odlaska sa posluživanja Potvrda

vrPosluzivanja time vrijeme od početka do kraja

posluživanja Potvrda

ocekVr time očekivano vrijeme do posluživanja

studenta Potvrda


26

6.3. Implementacija

Implementacija baze podataka temelji se na zapisivanju, prethodno razrađenog, logičkog

modela SQL jezikom, poštujući sintaksu i ostala pravila pisanja SQL koda. Krajnji cilj

implementacije je stvaranje fizičkog zapisa baze na tvrdi disk klijentskog računala ili

poslužitelja. Većinu detalja unutar fizičkog modela određuje DBMS putem ugrađenih pravila.

Definiranje atributa pojedine tablice izvršava se prema već razrađenom rječniku podataka.

Slikom 8 prikazan je izvorni SQL kod implementacije baze putem MS SQL Server 2008R2

razvojnog okruženja. Unutar koda definirani su i atributi te primarni i strani ključevi kao i

atributi čija vrijednost je obavezna (NOT NULL).

Uz implementiranu bazu podataka kreirane su pohranjene procedure i okidači za

umetanje, ažuriranje i dohvat podataka iz baze u svrhu manipulacije podacima putem

razvijenih modula RQM@fpz sustava koji će biti prikazani u kasnijim poglavljima ovoga

rada.

Slika 8: Izvorni SQL kod implementacije baze podataka


27

6.3.1. Pohranjena procedura „dolazni“

Pohranjena procedura „dolazni“ kreirana je s ciljem umetanja novog zapisa u tablicu

„Potvrda“, što je vidljivo na slici 10. Zbog opsežnosti izvornog SQL koda, način rada

pohranjene procedure prikazan je UML dijagramom aktivnosti (slika 9).

provjera JMBAG-a

/ vrijednosti JMBAG i pri (modul RQM.kiosk)

[false]

JMBAG zapisan u bazi podataka

obavjest o pogrešno upisanom JMBAG-u

[true]

provjera broja izdanih potvrdau trenutnom danu

broj potvrda>0

redni broj=MAX(redni broj) + 1

[true]

redni broj = 1

[false]

pri = vrijednost pri iz RQM.kiosk

datum izdavanja potvrde=trenutni datum/vrijeme

umetanje zapisa u tablicu "Potvrda"

umetanje zapisa u tablicu "Potvrda"

/ aktiviranje okidača ocekivanoVrijemeDoPosluzivanja

JMBAG= JMBAG iz RQM.kiosk

Slika 9: UML dijagram aktivnosti za pohranjenu proceduru „dolazni“

Prilikom umetanja novog zapisa potrebno je postaviti vrijednosti sljedećih atributa:

1) „ticketID“ – primarni ključ tablice čija se vrijednost unosi automatski dodavanjem

novog zapisa,


28

2) „datumIzdavanja“ – datum i vrijeme izdavanja potvrde, poprima vrijednost trenutnog

vremena sustava,

3) „pri“ – kategorija koju korisnik odabire prilikom prijave putem modula

„RQM.kiosk“, poprima vrijednost „1“ za kategoriju „A“ ili vrijednost „0“ za

kategoriju „B“,

4) „rBroj“ – redni broj potvrde. Početni redni broj je 1, a zadnji ovisi o broju korisnika

prijavljenih u sustav tijekom dana. Početkom novog dana redni brojevi polaze

ponovno od broja 1,

5) JMBAG – unosi ga korisnik putem modula „RQM.kiosk“ prilikom prijave u sustav.

Kako je JMBAG strani ključ u tablici „Potvrda“, a primarni ključ u tablici „Student“,

unos JMBAG-a koji ne postoji u tablici „Student“ rezultirat će pogreškom sustava

zbog kršenja pravila očuvanja referencijalnog integriteta,

6) „ocekVr“ – očekivano vrijeme do posluživanja, izračunava se dinamički, algoritmom

implementiranim unutar okidača koji će biti objašnjen naknadno.

6.3.2. Pohranjena procedura „posluzivanje“

Uloga pohranjene procedure „posluzivanje“ u bazi podataka je ažuriranje tablice

„Potvrda“. Izvršavanje pohranjene procedure poziva se iz modula „RQM.služba“ koji

dostavlja vrijednosti parametara „rmID“ (ID radnog mjesta) i „slID“ (ID službenice

studentske službe). Na temelju dostavljenih vrijednosti pohranjena procedura ažurira slijedeće

atribute, što je i vidljivo iz slike 11:

1) „vrDolaska“ – atribut koji označava datum i vrijeme dolaska potvrde (korisnika) na

posluživanje i poprima vrijednost vremena sustava u trenutku pozivanja pohranjene

procedure iz modula RQM.služba

Slika 10: Tablica „Potvrda“ nakon izvršavanja pohranjene procedure „dolazni“


29

2) „vrOdlaska“ - atribut koji označava datum i vrijeme odlaska potvrde sa posluživanja i

poprima vrijednost vremena sustava u trenutku pozivanja pohranjene procedure iz

modula „RQM.služba“. Pozivom pohranjene procedure slijedno se ažurira atribut

„vrOdlaska“ potvrde koja je trenutno na posluživanju i atribut „vrDolaska“ potvrde

koja je slijedeća zapisana u tablici „Potvrda“

3) „rmID“ – primarni ključ tablice „RadnoMjesto“ i strani ključ tablice „Potvrda“.

Vrijednost parametra „rmID“ pohranjenoj proceduri dostavlja modul „RQM.služba“

koja se zapisuje u tablici „Potvrda“ i označava radno mjesto na kojemu se izvršava

posluživanje. Sustav će rezultirati pogreškom ukoliko vrijednost ne postoji u tablici

„RadnoMjesto“ u cilju očuvanja referencijalnog integriteta.

4) „slID“ – primarni ključ tablice „Sluzbenica“ i strani ključ tablice „Potvrda“.

Vrijednost parametra „slID“ pohranjenoj proceduri dostavlja modul „RQM.služba“, te

se ista zapisuje unutar tablice „Potvrda“ i označava službenicu studentske službe koja

obavlja posluživanje. Pravilo referencijalnog integriteta mora biti poštivano kao i kod

prethodno opisanog atributa, „rmID“.

5) „vrPosluživanja“ – atribut koji poprima vrijednost trajanja posluživanja, odnosno,

proteklo vrijeme od početka do kraja posluživanja. Vrijednost atributa ažurira okidač

„trajanjePosluzivanja“ koji će biti opisan naknadno.

Zbog opširnosti izvornog SQL koda, pohranjena procedura opisana je UML dijagramom

aktivnosti u sklopu priloga 1.

Iz ažurirane tablice „Potvrda“, prikazane slikom 11, vidljivo je kako radno mjesto broj 1

ne ažurira zapise gdje atribut „pri“ ima vrijednost „0“. Razlog tomu je što se potvrde sa

prioritetom poslužuju isključivo na radnom mjestu broj 3.

Slika 11: Tablica „Potvrda“ nakon ažuriranja putem pohranjene procedure „posluzivanje“


30

6.3.3. Pohranjena procedura „dohvatNeposluzenih“

Jedna od opcija modula „RQM.služba“, „RQM.info“ i „RQM.web“ je prikaz broja

korisnika u repu prema kategoriji. U svrhu dostave traženih vrijednosti kreirana je pohranjena

procedura „neposluzeni“. Navedena procedura na temelju vrijednosti parametra „pri“,

primljenog od nabrojanih modula, prebrojava zapise u bazi gdje je vrijednost atributa

„vrDolaska“ NULL što označava da potvrda još nije obrađena. Izvorni SQL kod opisane

pohranjene procedure prikazan je slikom 12.

Slika 12: Izvorni SQL kod pohranjene procedure „dohvatNeposluzenih“

6.3.4. Pohranjena procedura „sljedeciRedniBroj“

Jedna od najvažnijih informacija koju moduli sustava „RQM@fpz“ imaju mogućnost

prikazati je redni broj potvrde koja se počinje posluživati. Ta informacija je ključna

korisnicima sustava kako bi znali kada je njihov red za posluživanje, kao i službenici

studentske službe koja na temelju te informacije može provjeriti ima li dolazeći korisnik

ispravan redni broj na fizičkoj (ispisanoj) potvrdi.

Moduli sustava zadaju vrijednost parametra „rmID“ na temelju kojega pohranjena

procedura vrši dohvat rednog broja („rBroj“) iz tablice „Potvrda“ gdje zadana vrijednost

„rmID“ odgovara vrijednosti atributa „rmID“ u zapisima tablice te gdje je vrijednost atributa

„vrOdlaska“ NULL. Izvorni SQL kod pohranjene procedure vidljiv je na slici 13.

Slika 13: Izvorni SQL kod pohranjene procedure „sljedeciRedniBroj“


31

6.3.5. Pohranjena procedura „aktivnostRadnogMjesta“

Izračun očekivanog vremena do posluživanja temelji se, između ostaloga, na broju radnih

mjesta studentske službe koji aktivno poslužuju korisnike. Prilikom obavljanja određenih

administrativnih poslova službenica studentske službe nije u mogućnosti posluživati korisnike

te je samim time radno mjesto službenice neaktivno. U svrhu kontrole aktivnosti radnih

mjesta potrebno je bazi podataka osigurati mehanizam koji će pratiti njihovu aktivnost.

Opisani problem riješen je dodavanjem atributa „aktivnost“ tablici „RadnoMjesto“ koji može

poprimiti dvije vrijednosti, „0“ i „1“. Vrijednost „0“ je zadana vrijednost atributa i označava

radno mjesto neaktivnim, dok vrijednost „1“ označava da je radno mjesto aktivno te se na

njemu vrši posluživanje korisnika.

Promjena vrijednosti atributa „aktivnost“ izvršava se putem pohranjene procedure

„aktivnostRadnogMjesta“, čiji je izvorni SQL kod prikazan slikom 14.

Slika 14: Izvorni SQL kod za pohranjenu proceduru „aktivnostRadnogMjesta“

Prilikom pokretanja modula „RQM.služba“, pohranjenoj proceduri dostavlja se vrijednost

parametra „@rmID“ koji odgovara radnom mjestu na kojemu je modul pokrenut te vrijednost

„1“ parametra „@aktivnost“. Na temelju dostavljenih vrijednosti parametara izvršava se

ažuriranje odgovarajućeg retka u tablici „RadnoMjesto“ koja je prikazana slikom 15.

Prilikom zatvaranja modula, vrijednost parametra „@aktivnost“ mijenja se iz „1“ u „0“ te se

tablica ponovno ažurira.

Slika 15: Prikaz tablice „RadnoMjesto“


32

6.3.6. Pohranjena procedura „prosjecnoVrijemePosluzivanja“

Pohranjena procedura „prosjecnoVrijemePosluzivanja“, čiji je izvorni SQL kod prikazan

slikom 16, namijenjena je dohvatu prosječnog vremena posluživanja korisnika pojedine

kategorije. Vrijednost pohranjene procedure prosljeđuje se, na zahtjev, modulu „RQM.info“

koji prosječno vrijeme posluživanja prikazuje kao informaciju na info zaslonu.

Slika 16

6.3.7. Okidač „trajanjePosluzivanja“

Okidač „trajanjePosluzivanja“ izvršava se po ažuriranju retka tablice „Potvrda“ od strane

pohranjene procedure „posluzivanje“ s ciljem postavljanja vrijednosti atributa

„vrPosluzivanja“. Atribut „vrPosluzivanja“ označava vrijeme trajanja posluživanja jedne

potvrde i rezultat je razlike atributa „vrOdlaska“ i „vrDolaska“ što je vidljivo iz slike 11.

Slika 17: Izvorni SQL kod za okidač „trajanjePosluzivanja“

Iz slike 17, redak 4, vidljivo je kako se okidač izvršava tek kada se izvrši ažuriranje

atributa „vrOdlaska“ što označava završetak posluživanja jedne potvrde.

Slika 16: Izvorni SQL kod pohranjene procedure "prosjecnoVrijemePosluzivanja"


33

6.3.8. Okidač „ocekivanoVrijemeDoPosluzivanja“

Očekivano vrijeme do posluživanja je parametar koji se izračunava dinamički, a u

ovisnosti je o broju aktivnih radnih mjesta, prethodnim vremenima trajanja posluživanja,

broju korisnika u repu, te odabranoj kategoriji tj. prioritetu.

Okidač „ocekivanoVrijemeDoPosluzivanja“ izvršava se prilikom umetanja novog zapisa

u tablicu „Potvrda“ od strane pohranjene procedure „dolazni“. Unutar samog okidača

implementiran je algoritam za izračun očekivanog vremena, a njegovo izvršavanje rezultira

ažuriranjem atributa „ocekVr“, unutar tablice „Potvrda“, dobivenom vrijednošću.

6.4. Testiranje

Testiranje baze podataka je zahtjevan i neizbježan zadatak koji je nužno provoditi kako bi

se postigla željena funkcionalnost. Izvodi se, nerijetko, velikim brojem iteracija unosa

podataka i njihove analize kako bi se otkrile i otklonile eventualne pogreške nastale tijekom

razvoja.

Baza podataka, razvijena za sustav „RQM@fpz“, testirana je unosom preko 4000 zapisa

(vidljivo na slikama 10 i 11, vrijednost atributa „ticketID“) tijekom perioda od pet mjeseci.

Testiranje je provedeno s ciljem ispravljanja razvojnih pogrešaka prilikom kreiranja fizičke

strukture baze, kreiranja pohranjenih procedura i okidača, te s ciljem provjere ponašanja baze

u različitim okolnostima. Također, tijekom razvoja modula sustava, baza je testirana u svrhu

prilagodbe određenih pohranjenih procedura s ciljem uspostave funkcionalnosti i stabilnosti

razvijenog sustava.

Način testiranja provodio se u dvije faze. Tijekom prve faze baza je testirana putem SQL

razvojnog okruženja, odnosno manualnim pokretanjem pohranjenih procedura te analizom

podataka zapisanih u bazi. Drugom fazom, u testiranje su uključeni i razvijeni moduli sustava

putem kojih se vršio unos, ažuriranje i dohvat podataka čime su otkrivene i ispravljene

određene pogreške.


34

6.5. Održavanje

Održavanje baze podataka predstavlja kontinuiran i složen proces koji započinje njezinim

ulaskom u redovnu uporabu. Ovim potpoglavljem biti će ukratko objašnjen način na koji je

planirano održavanje baze podataka nakon njezinog ulaska u redovnu uporabu.

Prema [9], postupak održavanja baze podataka planiran je na tri razine:

1) Korekcijsko održavanje – odnosi se na ispravljanje pogrešaka koje nisu otkrivene

tijekom faze testiranje,

2) Perfekcijsko održavanje – obuhvaća izmjenu ili prilagodbu početne sheme radi

prilagodbe novim aplikacijama ili modulima sustava koji nisu postojali u početku,

3) Adaptacijsko održavanje – podrazumijeva prilagodbu baze u slučaju korištenja

DBMS-a koji se nije koristio tijekom razvoja baze.

Održavanje obuhvaća, također, i periodičko stvaranje sigurnosnih kopija baze podataka,

potpunih i diferencijalnih, odnosno njihove kombinacije kako bi se mogao izvršiti njezin

oporavak u slučaju gubitka podataka, [13]. Vrlo je bitan i periodički pregled i analiza

dnevničkih zapisa kako bi se na vrijeme uočile i ispravile određene pogreške i poteškoće u

radu baze.


35

7. RAZVOJ MODULA SUSTAVA „RQM@fpz“

7.1. Modul „RQM.kiosk“

Aplikacija „RQM.kiosk“ je modul sustava „RQM@fpz“, a namijenjena je korisnicima

koji žele koristiti usluge studentske službe Fakulteta prometnih znanosti. Korisnici se pomoću

nje prijavljuju na posluživanje, te ih se svrstava u rep. Izgled aplikacije prikazan je na slici 18.

Korisnici će se moći upoznati s popisom administrativnih poslova vezanih za određenu

kategoriju posluživanja putem info plakata u predvorju Fakulteta, te na službenim stranicama

Fakulteta.

Slika 18: Izgled aplikacije „RQM.kiosk“

Sama aplikacija se sastoji od polja za unos JMBAG-a, tipki za unos brojeva i brisanje, te

dvije tipke za odabir kategorije. Unos JMBAG-a se vrši na način da korisnik putem dodirnika

(engl. touchscreen) upisuje vlastiti JMBAG, te potom odabire željenu kategoriju. Nakon toga

korisniku se ispisuje potvrda s oznakom odabrane kategorije, rednim brojem, JMBAG-om,

vremenom kada je potvrda zatražena, te očekivanim vremenom do posluživanja.


36

Aplikacija „RQM.kiosk“ je izgrađena u razvojnom alatu Microsoft Visual Studio 2010,

pri čemu su korištene Microsoft .NET komponente čije ponašanje je definirano programskim

jezikom C#. Microsoft .NET komponente korištene pri izradi aplikacije su sljedeće:

- textbox za upis JMBAG-a – „unosJMBAG“

- tipke za unos brojeva od 0 do 9 – „tipka0“…“tipka9“

- tipka za brisanje cijelog unosa „C“ – „tipkaBrisiSve“

- tipka za brisanje zadnjeg unesenog broja „←“ – „tipkaBrisi“

- tipka za odabir kategorije A – „kategorija_A“

- tipka za odabir kategorije B – „kategorija_B“

Za potrebe unosa JMBAG-a kreirane su tipke s vrijednostima od 0 do 9. Prilikom pritiska

na tipku u polje za unos (engl. textbox) se upisuje vrijednost koja je definirana samom tipkom.

U slučaju da korisnik želi izbrisati zadnji uneseni broj u textbox, to će učiniti pritiskom na

tipku „←“. Brisanje cjelokupnog sadržaja textboxa se obavlja tipkom „C“.

Nakon što je korisnik unio svoj JMBAG, odabire kategoriju posluživanja pritiskom na

odgovarajuću tipku. Prilikom odabira kategorije aplikacija izvršava nekoliko operacija. Prvo

što aplikacija radi jest povezivanje sa bazom podataka. Sljedeća operacija jest slanje

vrijednosti ulaznih parametara pohranjenoj proceduri „dolazni“ u bazi podataka. Te

vrijednosti su netom upisani JMBAG i odabrana kategorija. Zatim se izvršava ažuriranje baze

podataka s novim ulaznim parametrima i provjera se postoji li uneseni JMBAG u bazi

podataka, te se provjerava je li očekivano vrijeme do posluživanja manje od radnog vremena

studentske službe. U slučaju da uneseni JMBAG ne postoji u bazi podataka, korisniku se na

zaslonu ispisuje poruka „NEISPRAVAN JMBAG!“. Ukoliko JMBAG postoji u bazi

podataka, korisniku se ispisuje potvrda i briše se sadržaj upisan u textboxu, te idući korisnik

može koristiti aplikaciju. U slučaju kada očekivano vrijeme do posluživanja prelazi radno

vrijeme studentske službe, korisniku se na zaslonu ispisuje poruka „OČEKIVANO VRIJEME

DO POSLUŽIVANJA PRELAZI RADNO VRIJEME STUDENTSKE SLUŽBE“.

Prethodno navedeni procesi prikazani su UML sekvencijalnim dijagramom na slici 19.


37

Korisnik RQM.kiosk Baza podataka

unos traženih podataka (JMBAG, kategorija)

slanje vrijednosti unesenih parametara (JMBAG, kategorija)

unos zapisa

izračun očekivanog vremena do posluživanja

ispis potvrde

slanje vrijednosti traženih parametara

izdavanje potvrde

Slika 19: Prikaz procesa izdavanja potvrde pomoću modula „RQM.kiosk“

Ispisana potvrda sadrži JMBAG kao način zaštite od njezine zloupotrebe, tj. da ne bi

dolazilo do zamjene potvrda među korisnicima ili da korisnik ne bi nasumično ispisivao

potvrde za svoje kolege koje će tek naknadno doći i time eventualno poremetiti prosječno

vrijeme posluživanja jer dotični korisnici nisu na vrijeme stigli na posluživanje. Potvrda

također sadrži i vrijeme izdavanja potvrde, oznaku kategorije i redni broj posluživanja, te

očekivano vrijeme do posluživanja.

7.2. Modul „RQM.služba“

Aplikacija „RQM.služba“ je modul sustava „RQM@fpz“, a namijenjena je korištenju

službenicama studentske službe Fakulteta prometnih znanosti. Funkcije aplikacije

„RQM.služba“ moguće je podijeliti u dvije skupine. Prva funkcija je pozivanje korisnika u

repu na posluživanje, dok je druga funkcija pružanje uvida u trenutno stanje repa. Izgled

aplikacije prikazan je na slici 20.

Pri dizajnu aplikacije stavljen je naglasak prema jednostavnosti izgleda sučelja jer je

predviđeno da aplikacija bude u always on top modu, kako bi što manje ometala službenice

studentske službe u radu na računalu.


38

Slika 20: Grafičko sučelje modula „RQM.služba“

Sučelje aplikacije sačinjavaju četiri glavna dijela. Prvi dio je prikaz sistemskog vremena.

U drugom dijelu se nalazi prikaz trenutnog stanja repa, odnosno, koliko korisnika pojedine

kategorije trenutno čeka na posluživanje, dok se u trećem dijelu prikazuje sljedeći dolazni

redni broj. Četvrti dio sučelja aplikacije je tipka za pozivanje sljedećeg korisnika na

posluživanje.

Za potrebe sustava „RQM@fpz“ izrađene su četiri različite aplikacije „RQM.služba“.

Svaka aplikacija u programskom kodu ima implementiranu vrijednost odgovarajućeg radnog

mjesta zbog izbjegavanja postavljanja dodatnog izbornika za odabir radnog mjesta unutar

grafičkog sučelja aplikacije, čime je očuvana jednostavnost izgleda same aplikacije.

Aplikacija „RQM.služba“ je izrađena, poput aplikacije „RQM.kiosk“, u razvojnom alatu

Microsoft Visual Studio 2010, pri čemu su korištene Microsoft .NET komponente čije

ponašanje je definirano programskim jezikom C#. Microsoft .NET komponente korištene pri

izradi aplikacije su sljedeće:

- label za prikaz vremena sustava– „vrijeme“

- label za prikaz broja korisnika u repu za kategoriju „A“ – „kat_A_u_red“

- label za prikaz broja korisnika u repu za kategoriju „B“ – „kat_B_u_red“

- label za prikaz rednog broja potvrde koja sljedeća dolazi na posluživanje –

„sljedeciRB“

- tipka za pozivanje sljedećeg korisnika na posluživanje – „sljedeciStudent“

- timer za povlačenje vrijednosti sistemskog vremena – „vrijeme1“

- timer za osvježavanje broja korisnika u repu za kategoriju „A“ – „kat_A“

- timer za osvježavanje broja korisnika u repu za kategoriju „B“ – „kat_B“

- timer za osvježavanje rednog broja potvrde – „sljedeciRB“


39

U gornjem desnom kutu grafičkog sučelja aplikacije je postavljen prikaz datuma i

sistemskog vremena. Osvježavanje trenutnog vremena sustava se obavlja pomoću brojača

(engl. timer) „vrijeme1“, sama vrijednost ispisuje se u oznaci (engl. label) „vrijeme“.

U svrhu pružanja uvida službenicama u trenutno stanje repa postavljena su dva labela u

kojima se prikazuje trenutno stanje repa za pojedinu kategoriju. Vrijednosti u njima

osvježavaju se pomoću dva timera „kat_A“ i „kat_B“ koji su programirani da svaku sekundu

iz baze podataka, putem pohranjene procedure „dohvatNeposluzenih“, vrše dohvat trenutnog

stanja repa.

Kada se na izlazu iz repa pojavi korisnik koji dolazi na posluživanje, redni broj njegove

potvrde će se prikazati u labelu „sljedeciRB“. Pritiskom na tipku „sljedeciStudent“ se poziva

pohranjena procedura „sljedeciRedniBroj“ koja vrši dohvat vrijednosti rednog broja potvrde

iz baze podataka s kojom će sljedeći korisnik doći na posluživanje.

Početak posluživanja novog korisnika vrši se pritiskom tipke „sljedeciStudent“, što

rezultira ažuriranjem tablice „Potvrda“ u bazi podataka. U labelu koji sadrži broj korisnika u

repu, vrijednost broja se umanjuje za jedan, odnosno, prikazuje se novo trenutno stanje. Po

završetku posluživanja, ponovnim pritiskom na tipku „sljedeciStudent“ završava se

posluživanje trenutnog korisnika i poziva se sljedeći korisnik iz repa na posluživanje.

Istovremeno se vrši ažuriranje tablice „Potvrda“ u bazi podataka putem pohranjene procedure

„posluzivanje“ koja upisuje vrijeme odlaska korisnika s poslužiteljskog mjesta i paralelno

upisuje vrijeme dolaska novog korisnika na posluživanje. Slika 21Slika 21 prikazuje proces

koji aplikacija obavlja prilikom posluživanja korisnika.

Službenica RQM.služba Baza podataka

tipka "SLJEDEĆI STUDENT"

vrijednosti parametra (slID, rmID)

ažuriranje tablice "Potvrda"

vrijednost sljedeceg rednog broja

prikaz dolaznog rednog broja

dohvat sljedečeg rednog broja

Slika 21: UML sekvencijalni dijagram posluživanja korisnika putem modula „RQM.služba“


40

7.3. Modul „RQM.info“

Aplikacija „RQM.info“ je modul sustava „RQM@fpz“ namijenjen korisnicima Fakulteta

prometnih znanosti koji koriste usluge studentske službe. Aplikacija prikazuje redne brojeve

koji se trenutno poslužuju na radnim mjestima studentske službe, vrijednosti broja korisnika

pojedine kategorije koji čekaju na posluživanje, te prosječno vrijeme posluživanja za pojedinu

kategoriju. Grafičko sučelje aplikacije „RQM.info“ prikazano je na slici 22. Sama aplikacija

se prikazuje na zaslonu koji je postavljen u predvorju Fakulteta. Modul „RQM.info“ je

izrađen kako bi korisnici koji čekaju na posluživane mogli pratiti proces posluživanja i imati

uvid u trenutno stanje repa. Prilikom pozivanja sljedećeg korisnika na posluživanje, oglasit će

se zvučni signal koji će upozoriti da se jedno radno mjesto oslobodilo.

Slika 22: Grafičko sučelje modula „RQM.info“

Aplikacija „RQM.info“ je, poput prethodne dvije, izgrađena u razvojnom alatu Microsoft

Visual Studio 2010, pri čemu su korištene Microsoft .NET komponente čije ponašanje je

definirano programskim jezikom C#. Microsoft .NET komponente korištene pri izradi

aplikacije su sljedeće:

- labeli za prikaz rednog broja potvrde koji se trenutno poslužuje na radnom mjestu 1 do

radnog mjesta 4 – „RB_radno_mjesto_1“, … „RB_radno_mjesto_4“

- label za prikaz trenutnog broja korisnika kategorije „A“ u repu – „kat_A_u_repu“

- label za prikaz trenutnog broja korisnika kategorije „B“ u repu – „kat_B_u_repu“


41

- label za prikaz prosječnog vremena posluživanja kategorije „A“ – „pros_vri_kat_A“

- label za prikaz prosječnog vremena posluživanja kategorije „B“ – „pros_vri_kat_B“

- timer za ažuriranje rednog broja potvrde koja se trenutno poslužuje na radnom mjestu

1 – „tick_RM_1“







- timer za ažuriranje broja korisnika kategorije „A“ u repu – „tick_kat_A_rep“

- timer za ažuriranje broja korisnika kategorije „B“ u repu – „tick_kat_B_rep“

- timer za ažuriranje vrijednosti prosječnog vremena posluživanja kategorije „A“ –

„tick_pros_vri_kat_A“

- timer za ažuriranje vrijednosti prosječnog vremena posluživanja kategorije „B“ –

„tick_pros_vri_kat_B“

Kada službenica u aplikaciji „RQM.služba“ pritisne tipku „sljedeciStudent“, korisnik koji

se nalazi na izlazu iz repa se poziva na posluživanje na radno mjesto s kojeg je odaslan

zahtjev za početak posluživanja. Pri tom se u bazi podataka upisuje vrijeme početka

posluživanja i identifikacijski broj radnog mjesta „rmID“. Timeri za osvježavanje rednog

broja potvrde svaku sekundu ažuriraju aplikaciju s novim stanjem u bazi podataka i kada se

promjena dogodi, u label za prikaz rednog broja potvrde upisuju novi redni broj koji

pohranjena procedura „sljedeciRedniBroj“ šalje ka aplikaciji kao izlaznu vrijednost.

Korisnicima je omogućeno praćenje trenutnog stanja repa koje se ispisuje u labelima za

prikaz trenutnog stanja repa za pojedinu kategoriju. Princip rada je identičan kao i kod modula

„RQM.služba“. Pomoću timera „tick_kat_A_rep“ i „tick_kat_B_rep“ svaku sekundu se

ažurira vrijednost broja korisnika u repu za pojedinu kategoriju. Dohvat vrijednosti vrši se

putem pohranjene procedure „dohvatNeposluzenih“ u bazi podataka.

U svrhu dodatne informiranosti korisnika o stanju repa omogućen je i uvid u prosječno

vrijeme posluživanja korisnika za pojedinu kategoriju. Timeri za ažuriranje vrijednosti

prosječnog vremena kategorija A i B svakih 30 sekundi iz baze podataka vrše dohvat


42

vrijednosti prosječnog vremena koju kao izlaznu vrijednost daje pohranjena procedura

„prosjecnoVrijemePosluzivanja“.

7.4. Modul „RQM.web“

„RQM.web“ je naziv web aplikacije koja je jedan od modula sustava „RQM@fpz“. Svrha

aplikacije je informiranje korisnika sustava o trenutnom statusu izdane potvrde. Važno je

napomenuti da korisnik mora imati omogućen pristup Internetu putem svojeg osobnog ili

prijenosnog računala, mobilnog terminalnog uređaja ili tablet računala kako bi mu bila

omogućena usluga. Jednostavan dizajna sučelja omogućuje lakše i brže snalaženje korisnika

unutar same aplikacije koja je podijeljena u tri dijela, što je vidljivo iz slike 23.

Slika 23: Grafičko sučelje modula "RQM.web"

Prvi dio aplikacije namijenjen je unosu rednog broja ispisanog na potvrdi u za to

definirano polje. Nakon unosa rednog broja potvrde aplikacija se, pritiskom na tipku

„PROVJERI“ povezuje sa bazom podataka s ciljem dohvata podataka.


43

Drugi dio aplikacije prikazuje detalje potvrde, odnosno njezin redni broj, kategoriju te

ono što je korisniku od značaja, očekivano vrijeme do posluživanja. Iako je korisniku na

fizičkoj potvrdi već ispisano očekivano vrijeme do posluživanja njegovog rednog broja,

vrijednost tog parametra mijenja se dinamički u ovisnosti o vremenu i prosijeku posluživanja

korisnika. Informacije su dobivene povezivanjem web aplikacije i baze podataka. Samim time

ovakav način provjere omogućuje korisniku da u bilo kojem trenutku zatraži provjeru

očekivanog vremena do posluživanja.

Treći dio aplikacije prikazuje informacije koje imaju orijentacijsko značenje, odnosno

služe za informiranje korisnika o stanju repa i prosječnom vremenu posluživanja za pojedinu

kategoriju.

Aplikacija se može koristiti i ako korisniku nije dodijeljena potvrda. Korisnik pritiskom

na tipku „PROVJERI“ koja se nalazi u prvome dijelu aplikacije izvršava povezivanje sa

bazom podataka kako je već navedeno. „RQM.web“ će prikazati informacije dobivene od

strane baze podataka u trećem dijelu aplikacije pod nazivom „DODATNE INFORMACIJE“,

ostale informacije se ne će prikazati pošto korisnik nije unio broj potvrde.

Modul „RQM.web" razvijen je korištenjem Microsoft Visual Studio 2010 razvojnog

alata. Prilikom razvoja korištena je Microsoft .NET tehnologija u .NET Framework 3.5

inačici. Ponašanje korištenih komponenti definirano je programskim jezikom C#, a

komponente korištene pri izradi aplikacije su sljedeće:

- textbox za unos rednog broja ispisanog na potvrdi –„unos_potvrde“

- tipka za provjeru očekivanog vremena do posluživanja – „pro_vri“

- label za prikaz trenutnog broja korisnika kategorije „A“ u repu –„ kat_A_u_repu“

- label za prikaz trenutnog broja korisnika kategorije „B“ u repu –„ kat_B_u_repu“

- label za prikaz prosječnog vremena posluživanja kategorije „A“- „pros_vri_kat_A“

- label za prikaz prosječnog vremena posluživanja kategorije „B“- „pros_vri_kat_B“

- label za prikaz očekivanog vremena do posluživanja korisnika –„vri_kor“

Kada korisnik unese redni broj ispisan na potvrdi u aplikaciju „RQM.web“ te stisne tipku

„POTVRDI“, aplikacija izvršava spajanje na bazu podataka radi ažuriranja. Poveznica za

pristup aplikaciji biti će postavljena na početnoj web stranici Fakulteta prometnih znanosti

radi veće dostupnosti korisnicima.


44

8. MOGUĆNOSTI IMPLEMENTACIJE I PROŠIRENJA RAZVIJENOG

SUSTAVA

Sustav upravljanja repom „RQM@fpz“, čiji je razvoj prikazan ovim radom, namijenjen

je implementaciji unutar već postojećeg informacijsko komunikacijskog sustava Fakulteta

prometnih znanosti. Implementacija sustava izvršila bi se na već postojeće kapacitete koji se

koriste na Fakultetu, te na dodatno pribavljenu potrebnu opremu. Postojeći kapaciteti

uključuju web poslužitelj, poslužitelj baze podataka, računala studentske službe i

komunikacijsku mrežu Fakulteta, dok dodatno pribavljena oprema podrazumijeva računala za

prijavu korisnika u sustav koja sadrže pisač za ispis potvrde i zaslon osjetljiv na dodir, te

zaslon za prikaz informacija o stanju repa. Uz određene adaptacije, sustav je moguće

implementirati i na druge fakultete Sveučilišta u Zagrebu.

Mogućnosti proširenja sustav je mnogo. U narednim inačicama sustava planiran je:

1) razvoj modula sustava namijenjenog statističkoj analizi prikupljenih podataka, koji bi bio

korišten u svrhu potpore pri odlučivanju (npr. donošenje odluke o povećanju broja radnih

mjesta u periodu vršnog opterećenja ili adaptacija vremenskog intervala dostupnosti

poslužiteljskih radnih mjesta korisnicima)

2) podrška za prijavu u sustav putem studentske x-ice i podržanog čitača,

3) mogućnost prijave u sustav putem web stranice ili e-mail adrese,

4) prikaz dodatnih informacija vezanih za Fakultet prometnih znanosti putem modula

„RQM.info“ (npr. obavijesti organizacije nastave),

5) podrška za slanje obavijesti o stanju repa korisniku putem SMS (engl. Short Message

Service) poruke,

6) razvoj aplikacije za mobilne terminalne uređaje čiji rad se zasniva na najzastupljenijim

mobilnim operativnim sustavima (iOS, Windows Mobile, Android),

7) kontinuirano unaprjeđenje algoritma za procjenu očekivanog vremena do posluživanja

temeljem podataka prikupljenih od RQM@fpz sustava.


45

9. ZAKLJUČAK

Sustav upravljanja repom studentske službe, „RQM@fpz“, razvijen je iz potrebe za

učinkovitijom organizacijom i upravljanjem posluživanja studenata u studentskoj službi

Fakulteta prometnih znanosti. Sustav je razvijen primjenom već postojećih tehnologija, te

znanjima koja su autori ovoga rada usvojili tijekom studija.

Radom je definirana osnovna terminologija sustava posluživanja, koji ujedno predstavlja

i teoretske osnove kreiranog sustava. Također, opisan je i način rada studentske službe

Fakulteta, kao i sam problem posluživanja korisnika. U svrhu što efikasnijeg upravljanja

repom studentske službe, autori su predložili i implementirali, algoritam za procjenu

očekivanog vremena do posluživanja korisnika. Razvijeni algoritam temelji se na teoretski

postavljenim modelima opisanim Kendallovom oznakom, te je u kasnijem razvoju

implementiran u bazu podataka.

Radom su objašnjene struktura i funkcionalnost sustava, koji se sastoji od baze podataka

te četiri korisnička modula namijenjen za prijavu („RQM.kiosk“), obradu („RQM.služba“) i

informiranje korisnika („RQM.info“, „RQM.web“). Za centralni dio sustava je postavljena

baza podataka na koju se moduli sustava povezuju s ciljem unosa, ažuriranja i dohvata

podataka. Izvršeno je povezivanje i testiranje komponenti sustava. Testiranje je izvršeno u

izoliranoj okolini s podacima koji su preuzeti i odobreni od strane Fakulteta prometnih

znanosti što je omogućilo otkrivanje i korigiranje određenih razvojnih pogrešaka.

Tehnologije i razvojni alati korišteni u radu preuzeti su sa službene edukacijske web stranice

tvrtke Microsoft (engl. Microsoft Developer Network Academic Alliance, MSDNAA), pristup

kojoj je osiguran od strane Zavoda za informacijsko komunikacijski promet Fakulteta

prometnih znanosti. Razvijeni sustav je u potpunosti funkcionalan. Trenutačno je u pred

implementacijskoj fazi te se čeka nabava potrebne fizičke opreme kako bi se sustav mogao u

potpunosti implementirati.

Na samome kraju rada ukratko su navedene mogućnosti implementacije sustava unutar

već postojeće informacijske komunikacijske infrastrukture Fakulteta. Dane su i mogućnosti

daljnjeg proširenja i unaprjeđenja razvijenog sustava. Jedna od priloženih mogućnosti

proširenja se odnosi potporu pri odlučivanju. „RQM@fpz“ sustav može dati informacije na

kojem se mogu temeljiti upravljačke odluke u vidu adaptacije kapaciteta studentske službe u

skladu s povećanim korisničkim zahtjevima (npr. vršno opterećenje prilikom upisa u novu

akademsku godinu) i pružanje niza drugih upravljačko korisnih informacija.


46

Implementacijom „RQM@fpz“ sustava unutar informacijsko komunikacijske

infrastrukture Fakulteta omogućuje se povećanje dostupnosti informacija koje su od značenja

korisnicima, djelatnicama studentske službe, te Fakultetu kako je već prethodno navedeno. Na

temelju informacija korisnicima je omogućen uvid u trenutno stanje rada studentske službe,

koliki je broj korisnika koji se nalazi u repu i koliko je prosječno vrijeme posluživanja po

kategorijama te njihovo vlastito očekivano vrijeme do posluživanja. Djelatnice studentske

službe imaju konstantan uvid koliki je broj korisnika u repu te koji idući korisnik dolazi na

posluživanje.


47

ZAHVALE

Zahvaljujemo se mentorici doc. dr. sc. Ivani Ćavar na izrazitom trudu i pomoći tijekom

izrade ovoga rada. Također, zahvaljujemo se Zavodu za informacijsko komunikacijski promet

na ustupljenoj infrastrukturi i prostorijama, te asistentima sa Zavoda za inteligentne

transportne sustave i sistem administratoru Fakulteta prometnih znanosti Zdravku Šašeku,

dipl.ing. na korisnim savjetima.

Autori


48

LITERATURA

1. Iannone, R., Pepe, C., Riemma, S.: A proposal of a management framework to

optimize waiting queue in helthcare organization. University of Salerno, Salerno,

(2007)

2. Wang, K. H.: Optimal management of a finite M/M/R queueing system with

multiple customer classes. National Chung-Hsing University, Taichung, (2006)

3. Xiao, H., Zhang, G.: The Queuing Theory Application in Bank Service Optimization.

Institute of I nformation & System Engineering, Zhengzhou, (2010)

4. Dao, R.: A Queueing Model without Customer Waiting Applied in Flexible Production

Line to Optimize the Number of Servers. Faculty of Mechanical and Electrical

Engineering, Kumming, (2011)

5. Guo, P., Zhang, Z. G.: Strategic queuing behavior and its ipact on system

performance in service systems with the congestion-based staffing policy. Western

Washington University, Bellingham, (2013)

6. Begović, M.: Podvorbeni sustavi. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, (2006)

7. Riska, A.: Aggregate Matrix-analytic Techniques and their Applications, College of

William & Mary, Williamsburg, (2002)

8. Daigle, J. N.: Queueing theory with applications to packet telecommunication.

Springer, Boston, (2005)

9. Manger, R.: Baze podataka. Element, Zagreb, (2012)

10. Elmasri, R., Navathe, S. B.: Fundamentals of Database Systems, 6th Edition.

Addison-Wesley, Boston, (2011)

11. Date, C. J.: An Introduction to Database Systems, 8th Edition. Addison-Wesley,

Boston, (2004)

12. Codd, E. F.: Relation Database: A Practical Foundation for Productivity. IBM San

Jose Research Laboratory, San Jose, (1981)

13. Carić, T.: Napredne baze podataka (separati s predavanja). Fakultet prometnih

znanosti, Zagreb, (2011)

14. Liberty, J.: Programming C#, Third Edition. O'Rilley Media, Sebastopol, (2003)

15. Standard ECMA-334.: C# language specification“. ECMA International, Geneva,

(2006)

16. Kalata, K.: Introduction to ASP.NET 2.0 Third Edition. Course Technology, Boston,

(2007)


49

17. Duckett, J.: Beginning Web Programming with HTML, XHTML, and CSS 2nd Edition.

Wiley Publishing, Indianapolis, (2008)

18. Gosselin, D.: JavaScript fifth edition. Course Technology, Boston, (2011)

19. Preuzeto s Internet stranice :

http://www.edb.utexas.edu/minliu/multimedia/Intro%20to%20ASP.pdf, travanj, 2013.

20. Preuzeto s Internet stranice: http://palizine.plynt.com/issues/2006Jun/injection-stored-

procedures/, travanj, 2013.

http://www.edb.utexas.edu/minliu/multimedia/Intro%20to%20ASP.pdf

http://palizine.plynt.com/issues/2006Jun/injection-stored-procedures/

http://palizine.plynt.com/issues/2006Jun/injection-stored-procedures/


50

SAŽETAK

Neven Anđelović, Ivan Cvitić, Marko Gović


Ovim radom prikazan je razvoj sustava upravljanja repom studentske službe Fakulteta

prometnih znanosti, „RQM@fpz“. Nakon opisa procesa posluživanja korisnika studentske

službe, definirani su teoretski modeli sustava posluživanja, opisani Kendallovom oznakom.

Definirani modeli predstavljaju temelj razvoja algoritma čija je svrha procjena očekivanog

vremena do posluživanja korisnika. Algoritam je implementiran u razvijeni „RQM@fpz“

sustav u svrhu pružanja dodatnih korisničkih informacija. Radom su također opisane

tehnologije, metode i alati primijenjeni tijekom razvoja, kao i sam razvoj svih komponenata

sustava.

Sustav se sastoji od baze podataka i četiri korisnička modula korištena u svrhu dohvata,

unosa i izmjene podataka unutar baze. Modul „RQM.kiosk“ namijenjen je prijavi korisnika u

sustav posluživanja studentske službe, odnosno izdavanju potvrde temeljem koje se korisnik

svrstava u rep. Upravljanje posluživanjem korisnika izvodi se putem modula „RQM.služba“

namijenjenog službenicama studentske službe koje pritiskom na tipku započinju ili završavaju

posluživanje pojedinog korisnika. Moduli „RQM.info“ i „RQM.web“ namijenjeni su

informiranju korisnika studentske službe o stanju repa, broju korisnika u repu, prosječnom

vremenu posluživanja pojedine kategorije i očekivanom vremenu do posluživanja određenog

korisnika. Na kraju rada okvirno je opisana planirana implementacija sustava unutar

informacijsko komunikacijske infrastrukture Fakulteta, kao i mogućnosti budućih nadogradnji

i unaprjeđenja.

Ključne riječi: sustavi upravljanja repom, studentska služba, sustavi posluživanja


51

SUMMARY

Neven Anđelović, Ivan Cvitić, Marko Gović

Development of the queue management system for students’ administration service on

Faculty of Transport and Traffic Sciences

This paper presents a development of the queue management system for students’

administration service on Faculty of Transport and Traffic Sciences called “RQM@fpz”.

After describing the process of servicing students in administration service, theoretical models

of queuing are defined and described with Kendall’s notation. Defined theoretical models are

used for development of algorithm that is used to calculate the expected time until service for

each student. Afterwards that algorithm is implemented in developed “RQM@fpz” system

and used for providing additional information about queue. Technologies, methods and tools

used in development of “RQM@fpz” system are also described in this paper alongside

description of development of all components of the system.

“RQM@fpz” queue management system consists of database and four different

modules that are used to add or change data within database. “RQM.kiosk” module is

intended to be used by students to enter the queue by giving each of them a ticket.

Management of serving students is performed by “RQM.služba” module. When clerk presses

a button, the service of one student is started or finished. “RQM.info” and “RQM.web”

modules are intended to give information about queue status in real-time such as number of

students in queue, average time of processing one student of each category and expected time

until service. Last chapter in this paper describes possibilities of implementation of

“RQM@fpz” system and making it part of existing information communication system of

Faculty of Transport and Traffic Sciences, as well as possibilities of future upgrades and

enhancements.

Keywords: queue management system, students’ administration service, queue systems


52

POPIS SLIKA

Slika 1: Shematski prikaz sustava posluživanja, [6] .................................................................. 6

Slika 2: Logička shema sustava................................................................................................ 12

Slika 3: Princip pristupa podacima u bazi podataka................................................................. 13

Slika 4: UML dijagram aktivnosti posluživanja studenta u studentskoj službi ....................... 20

Slika 5: Proces posluživanja studenta u studentskoj službi nakon implementacije sustava

„RQM@fpz“ ............................................................................................................................ 22

Slika 6: Grafički prikaz konceptualne sheme (Chenov dijagram) ........................................... 24

Slika 7: Grafički prikaz relacijske sheme ................................................................................. 25

Slika 8: Izvorni SQL kod implementacije baze podataka ........................................................ 26

Slika 9: UML dijagram aktivnosti za pohranjenu proceduru „dolazni“ ................................... 27

Slika 10: Tablica „Potvrda“ nakon izvršavanja pohranjene procedure „dolazni“.................... 28

Slika 11: Tablica „Potvrda“ nakon ažuriranja putem pohranjene procedure „posluzivanje“ .. 29

Slika 12: Izvorni SQL kod pohranjene procedure „dohvatNeposluzenih“ .............................. 30

Slika 13: Izvorni SQL kod pohranjene procedure „sljedeciRedniBroj“ .................................. 30

Slika 14: Izvorni SQL kod za pohranjenu proceduru „aktivnostRadnogMjesta“ .................... 31

Slika 15: Prikaz tablice „RadnoMjesto“ ................................................................................... 31

Slika 16: Izvorni SQL kod pohranjene procedure "prosjecnoVrijemePosluzivanja" .............. 32

Slika 17: Izvorni SQL kod za okidač „trajanjePosluzivanja“ .................................................. 32

Slika 18: Izgled aplikacije „RQM.kiosk“ ................................................................................ 35

Slika 19: Prikaz procesa izdavanja potvrde pomoću modula „RQM.kiosk“ ........................... 37

Slika 20: Grafičko sučelje modula „RQM.služba“ ................................................................. 38

Slika 21: UML sekvencijalni dijagram posluživanja korisnika putem modula

„RQM.služba“.... ...................................................................................................................... 39

Slika 22: Grafičko sučelje modula „RQM.info“ ...................................................................... 40

Slika 23: Grafičko sučelje modula "RQM.web" ...................................................................... 42

53

PRILOG 1

UML dijagram aktivnosti pohranjene procedure „posluzivanje“.

(rmID=3) AND (broj zapisa gdje je pri=0)>0

/ ID radnog mjesta (rmID) i ID sluzbenice (slID) (modul RQM.služba)

[true]

minimalni neposluženi(ticketID)<>maksimalni posluženi (ticketID)

[true]

ažuriranje retka sa

MIN(ticketID) gdje je pri=0

vrOdlaska IS NULL,

rmID=vrijednost rmID (modul RQM.služba)

slID= vrijednost slID (modul RQM.služba)

ažuriranje retka u tablici Potvrda



i vrDolaska/vrODlaska IS NULL


vrDolaska=trenutni datum/vrijemermID=vrijednost rmID (modul RQM.služba)slID= vrijednost slID (modul RQM.služba)

[false] ažuriranje retka u tablici Potvrda



i vrDolaska/vrODlaska IS NULL

vrDolaska=trenutni datum/vrijemermID=vrijednost rmID (modul RQM.služba)slID= vrijednost slID (modul RQM.služba)

vrOdlaska= trenutni datum/vrijeme

[false]


MAX(ticketID) gdje je pri=0

vrOdlaska IS NULL,





minimalni neposluženi(ticketID)=maksimalni posluženi (ticketID)

[true]


MAX(ticketID) gdje je pri=1

vrDolaska IS NULL,





[false] ažuriranje retka u tablici Potvrda



vrDolaska IS NULL,




sveuČiliŠte u zagrebu fakultet prometnih … · 2014-03-24 · ovaj rad izrađen je na zavodu za...

Documents