RVATSKA MISAO DPLATA ZA ŠIBENIK I AUSTRO-UGARSKU GODIŠNJE K 1 4 — ,

LUGODIŠNJE I TROMJESEČNO SURAZMJERNO, MJESEČNO | K 120. - POJEDINI BROJ 10 PARA. - OGLASI PO CIJENIKU.

= PLATIVO I UTUŽIVO U ŠIBENIKU. = = =

1. III.

I Z L A Z I S V A K I D A N -:: T E L E F O N B R . 7 4 . - ČEKOVNI RAČUN 1 2 9 . 8 7 1 . :: ::

ŠIBENIK srijeda 9. lipnja 1915.

UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE SE NA TRGU SV. FRANE IZA OBĆIN. PERIVOJA. - VLASTNIK. IZDAVATELJ 1 ODGOVORNI UREDNIK JOSIP DREZGA. - TISAK: HRVATSKA ZADRUŽNA = = = = = TISKARA U ŠIBENIKU, U. Z. S. 0 . J.

BR. 103. (333.)

Uništenje zrakoplova ft di Ferrara ti Napadaj na Veneciju. - Talijanske navale odbivene.

Naša ofenziva u Galiciji lomi sve ruske napore. • Napadaj Nijemaca na Rigu. Kod Dardanela 2.000 mrtvih.

linienie hrvati plitski „Dan" požuruje ono što ni još u piosincu prošle godine nuli: da se maknu naši političari >ar Hrvatske.

.Italija — piše „Dan" — u na-nju rata traži od Austrije Istru naciju. I to opravdava, da ona Iijanske još „nespašene" zemlje.

ona. A mi Hrvati ? borali bi se naši hrvatski politi-upravo ovaj čas obratiti pred

itolje sijedog nam kralja, neka skupa sve hrvatske zemlje, olike li koristi po nas i po

iz ovoga! Imali bismo time u svih hrvatskih zemalja, u bi-

Zagrebu, svi Hrvati zajedničku vladu, kakovu imadu Mad-

svojoj Pešti. I to bi bio po-preporoda u državi, to je tako

i federalistički sistem, ada je čas, da se svi narodi oćute oljni u habsburškoj monarhiji,

jednako prolijevaju svoju krv ejasni prijesto svog vladara. Svi

imaju u ovoj državi jednake isti, pak je opravdano da imadu aka prava. Jedino će se tako i

separatističkim, iredentističkim ma.

Da, sada je čas, da na glas Ita-na njezine ničim opravdane zah-ustanu svi naši političari i op-

kao jedan čovjek: Mi hoćemo stanemo u Monarhiji, a molimo

neka nam spoji sve hrvatske (dakako i Bosnu Hercegovinu)

klipa, da jednom prestane svako ta-~ičarenje iredentističko po našim

im primorskim pokrajinama". *

* * ako „Dan", a mi nemožemo a ovu najspremnije ne podpišemo. iču se Madjari, Poljaci, Čes i ; i raspravljaju o budućem odno-absburžke Monarkije prama k o j ; i sami Talijani u Mo-nalaze potrebitim, da se čuje doba njihov glas. Samo Hrvati

ipak sada je, kao nikad do-s da se čuje naš glas. Kada

ke težnje idu za našim zemlja-d je da se čuje i glas naroda, tim zemljama pribiva, dino mjesto parlamentarno, gdje

ogao čuti glas Hrvata, bilo je anskom saboru. Ali, dok su sve

osjećale potrebitim, da, u po-rata naviještenog Monarkiji od Italije, označe svoje stanovište,

delegati Hrvatske šutili su mra-, valjda u stilu „Pokreta",

glede ratnog stanja s Italijom lazi drugog stanovišta osim da bilježi stvai samo kronički.

Sa službene hrvatske strane ipak čuo se je glas. Ban barun Skerlecz našao je potrebitim, da, u proglasu na narod, naglasi, kako Italija proteže svoje aspiracije na hrvatske zemlje.

Žalostno je, da neodvisni ele­menti nisu još smatrali shodnim, da kažu barem toliko koliko je rekao barun Skerlecz, to više što su nje­govu izjavu mogli uzeti kao poticaj.

'i ataV;']' en iitJ.đifti f t / t « cititsH * •

Ako se nije učinilo dosad, može se ipak propušteno popraviti. Ako Tali­jani, Srbi i Magjari imaju toliki apetit na naše zemlje, onda valjda je i naša dužnost da kažemo, da u Monarkiji H a b s b u r g a h o ć e m o da ž i v e m o kao jed ins tven i s lobodan narod.

Rat proti Italiji. BEČ, 8. lipnja. Službeno se

saopćuje:

U Pr imor ju , kako izgleda, nepr i jate l j upri l ičuje općenit i napadaj na naše položaje na S o č i . N jegovi dosadanj i po je ­dinačni napadaji kod G r a d i š k e , G o r i c e i Sagrada bili su kr­vavo odbiveni .

U koruškom i u tirolskom

pograničnom području neprijatelj

ostaje pri svojoj bezuspješnoj

artiljerijskoj vatri.

O d j e l talijanskih Alpinaca, koji je bio zaposjeo M o n t e -piano, južno od Landra , bio je od naših četa razt jeran.

Okoliš Ale bio je pohodjen

od Oaribaldinaca, koji se dali na

pljačkanje.

„Ci ili Femia" uništen. Napadaj na Veneciju.

BEČ, 8 lipnja. Službeno se

saopćuje:

Nepri jate l jski z r a k o p l o v „ C i t t a di F e r r a r a " na povrat­ku iz R i jeke , jutros u 6 sati bio je od hidroplana br. 4 8 , ko jemu je vodja linijski poru ­čnik Klasing, a opažač po­morsk i kadet pl. Fr isch, jugo­zapadno od Lošinja, hitcima upaljen i uništen.

Dva častnika i pet m o m a ­ka posade bili su zarobl jeni .

Hidroplan br. 47, kojemu je

vodjom freqatni poručnik Ban-

jield, a opažač pomorski kadet

pl. Strobl, jutros je sasuo bombe

na Veneciju, i baš na hangare

zrakoplova u Murano Campalto,

kaošto i na neprijateljske raza-

rače, i to uspješno, te prouzročio

nekoliko požara i na šatore sa­

suo vatru iz puščanih strojeva.

BUDIMPEŠTA, 8 lipnja. Budim­peštanska korespondencija javlja:

Novinski ured predsjedničtva mi-

n^starstra^^aopćuje, da je bombama

kasnije uništenog talijanskog zrako­

plova „Citta di Ferrara" na otvoreni

grad Rijeku p'^'-'-jt"1 .tvornicama na­

neseno materijalne štete, ali ipak rad­

nja svih oštećenih tvornicajiesmetano

se nastavlja.

Na području Rijeke nekoliko o-

soba zadobilo je ozleda; na susjed­

nom pak austrijskom području jedna

žena je usmrćena.

Pučanstvo Rijeke, koje se je za

trajanja neprijateljskog atentata skroz

mirno ponašalo, primilo je vijest o

uništenju zrakoplova velikim veseljem. *

* * Jučer rano pronio se gradom

glas, da je nastradao talijanski uprav-

ljivi zrakoplov „La Città di Ferrara",

koji je dne 27. prošlog mjeseca učinio

ne baš ugodan posjet u neposrednoj

blizini Šibenika. Vijest se širila munjev-

nom brzinom, isprva kao prosta gla­

sina, dok nije stigla potvrda, koja je

govorila o katastrofi talijanskog zrako­

plova kao o gotovoj činjenici.

Talijanski zrakoplov pojavio se

jučer u 6 sati jutrom jugozapadno od

Lošinja, na povratku s Rijeke, na koju

je bacio nekoliko bomba, koje ipak

nisu prouzročile^ znatne štete. Jedan

naš hidroplan dao se u potjeru za

neprijateljem, dok se nije tako uzdj-

gao, da se je našao u okomitoj liniji

nad talijanskim zrakoplovom. Našem

hidroplanu uspjelo je baciti nekoliko

eksplozivnih tvari, od kojih je neprija­

teljski ^rakoplov bio pogodjen, tako

da se je stao naglo spuštati. Medju-

tim pojavio se je požar, te je za

kratko vrijeme zrakoplov bio na po-

vršini morskoj, a onda ga nestalo u

dubinama mora.

Uništeni zrakoplov imao je 12.000

kubičnih metara objama, te mu se

vrijednost cijeni na 10 milijuna lira.

Razumije se, da je vijest o uni­

štenju ove talijanske zračne jedinice

izazvala u gradu veliko oduševljenje

i nebrojene komentare, pa je i ovaj

put, kao i prigodom prvog posjeta,

mašta pučka gledala u balonu Aldi-

ghiera, Ferruzzia, Paladina, Battigelli

i Gazzara. Neki drže, da su i ovi

bili zarobljeni, dočim drugi kažu, da

su ih iz balona bacili u more ka sa-

vurnu, netom je balon bio pogodjen

te počeo padati.

Linijski poručnik Klasing Gustav, koji je vodio mali naš hidroplan br. 48 proti talijanskom Golijatu, rodjen je god. 1884. U službi mornarice je od 29. lipnja 1902., a stepen li­nijskog poručnika ima od 1. stude­noga 1912. Njegov drug kadet Ivan vitez Fritsch von Cronenvvald ima 20 godina, a u službi je od 14. lipnja 1914.

U navali na Veneciju odlikovao se je hidroplan br. 47. Vodja mu fre-gatni poručnik Gottfried Banfield ro­djen je 1890., u mornarici je od 17. lipnja 1909., a sadašnji stepen|ima od 1. svibnja 1912. Drug mu kadet He-ribert Strob von Ravelsberg ima 21 godinu, a u službi je od 14. lipnja 1914.

II H i HM ! se dal BEČ, 8 lipnja. Službeno se

saopćuje:

Na područjima Prutha i Dnje-

stra savezničke naše čete jučer

su nastavile napadaj preko Lanc-

zyna, Nadvorne i Kalusa te po­

tisnule neprijatelja prama Stani-

slavovu i Haliczu. Zatim se pro-

širiše dalje na lijevoj obali Dnje-

stra i istočno od Zuravna. Pono­vno su zarobi le 6 . 2 0 0 Rusa.

Inače je položaj na sjeveru

nepromijenjen.

BERLIN, 8 lipnja. Službeno

se saopćuje:

Istočno od Przemvsla polo­

žaj je uopće nepromijenjen.

Na visovima Novoszynya, sje-

vjeroistočno od Zuravna Čete

generala Linsingena ponovno su

porazile neprijatelja. Potjera do­

segla je do linije Bukaczovce,

južno od Molodvnce.

Južno od Dnjestra već smo

prešli odsječak Sivke te došli do

Mislova, Vojnilova, Seredne i Ko-

lodzieva.

Današnji naš plijen iznosi 4 . 2 0 0 zarobl jenika, 4 topa, 12 puščanih strojeva.

Napadat Nitiaca na I«. P E T R O G R A D , 8 lipnja.

S a mjerodavne strane pr iop­ćuje s e :

D n e 3 . ov. mj . približile su se nepri jatel jske (n jema­čke) torpi l jarke kao predstra-že velikim bojnim ladjama u-lazu zaljeva Rige. Nepri jatel j je pustio svoje hidroplane na uzlet. T i su hidroplani napali naše brodove, ali bez rezul­tata. Naša artil jerija progonila je n jemačke hidroplane.

D n e 4 . ov. mj . nepri jatel j je opetovao pokušaj da se približi obali . Bio je od naših podmornica napadnut, nakon čega je uzmaknuo.

Istodobno u Istočnom (bal­t ičkom) Moru provozni paro-brob „ J e n i s s e j " bio je od nepri jatel jske podmorn ice na­padnut i p o t o p l j e n ; 2 3 osobe posade spašene su.

U Rusiji. BERLIN, 8. lipnja. Službeno se

saopćuje: Naše napadajne kretnje protiv

Šavli i istočno od Dubisse nalaze se u svom napredovanju.

Sa francuskoj ratišta. BERLIN, 8. lipnja. Službeno se

saopćuje : Na istočnom obronku visa Lo­

retta neprijateljski napadaj podpuno se je izjalovio. Isto tako i južno od Neuville.

Sjeverozapadno od Soissonsa ne­prijateljski napadaj bio je našim pro-tunapadajem zaustavljen.

ill! 1

Kod Ville aux Bois neprijatelj je pri bezuspješnom napadaju, da u svibnju izgubljeni položaj preosvoji, pretrpio jake gubitke.

Pred Oardanelima. CARIGRAD, 8. lipnja. Glavni

kvartir saopćuje : Kod Ariburnu naša artiljerija

uništi la je neprijateljski položaj , a isto tako i priključne streljačke jarke.

Anato l ske baterije bombar­dirale su neprijateljske položaje kod Seddiibahra te jednu nepri­jateljsku bateriju ušutkale.

Dva neprijateljska krs taša bombardirala su bezuspješno mjesto Ajanos sučel ice Mitileni. U luku oposlani neprijateljski parobrod razbio se .

CARIGRAD, 8. lipnja. Prama brzojavci s a Dardanela imali su Englezi i Francuzi u bojevima u noći od 5. na 6. ov. mj. kod Ari­burnu v i še od 2.000 mrtvih.

Njihovi gubitci u zadnjim bojev ima u odsječku Seddiibahra znatno prekoračuju ove brojke.

prijašnji ratovi Italije. Po uzoro svojih predaka preuzeo je

današnji kralj Viktor Emanuel vrhovno za­povjedništvo nad vojskom i mornaricom, da ih povede do onoga, do čega su dovedeni i u ranijim ratovima s našom monarhijom — do poraza. Istorija pokazuje, da su čla­novi savojske kuće bili većinom ratoborni no da nisu bili sretni u ratovima. U mno­gobrojnim vojnama talijanskog naroda pro­gurala se je današnja talijanska kraljevska porodica, savojska, od grofovstva oko Mont-blana do kraljevske krune. U Turinu je po ­dignut spomenik „zelenom grofu" Amadeusu Viu, koji se je borio protiv Turaka i Bugara za Bizant, koji je propadao. Karlo Emanuel. koji je vladao krajem 16., a početkom 17. vijeka, bio je neodlučan u politici prema Franceskoj; konačno je dobio komad po­dručja u gornjoj Italiji, pa je svoje malo gospodstvo ostavio sasvim iznureno. Na­kon burnih vremena franceske revolucije i Napoleojiovih ratova počeli su pokušaji u-stanka u malim državicama Italije ustankom u Napulju 1821., pa je kod tih pobuna igrao vidnu ulogu princ Karl Albert od Carigana, prijestolonasljednik, pošto je izumrla starija savojska linija. Ovo njegovo uplitanje p o ­budilo je veliko nepovjerenje bečkog dvora, pa je najposlije morao putovati u inozem­stvo.

Kao kralj uvježbao je Karl Albert svoju malu vojsku, no u svojoj unutrašnjoj politici nije se mogao odlučiti izmedju liberalnih i reakcionarnih ideja. U to je došla 1848. godina. Slom kraljevstva u Franceskoj dao je znak za revoluciju u Italiji. Karl Albert podvrgnu se bezglavom raspoloženju zemlje i ugazi u rat s našom monarhijom. Sardin-ska vojska prijedje preko granice, pa je sprva imala malih uspjeha, no ubrzo je po­tučena od Austrijanaca pod maršalom Ra-detzkvjem, čija je vojska prodirala od Ve-rone. Karl Albert, nazvan „mačem Italije' poražen je do nogu u toj vojni, koja u ratnoj istoriji spada u redove strategijskih remek-djela. V ć prije toga izbile su teške protivnosti izmedju kralja i gornjotalijanskih zavjerenika pod Massinijem, a ove se pro­tivnosti izvrgoše u faktično ugrožavanje kra­lja pri uzmaku vojske kroz Milan. Kad je vojska izlazila iz Milana pucali su dobro­voljni četnici na vojsku Karla Alberta, proz­vanog tada „izdajice". Kralj je pokazao ve­liko junaštvo, no nije bio nikakav vojskovodja, pa je prepustio šefovima glavnog stožera, da oni ravnaju. Poraženi kralj sklopi pri­mirje do marta 1849., no tada morade opet ratovati, jer se je bojao revolucije u zemlji. Ovaj je put bio poraz mnogo brži. Rat je počeo 12. marta, a svršio se je 24. marta, dakle trajao je samo 12 dana. Pobijedjeni Karl Albert zahvali se na prijestolju i ode opet u tudjinu. gdje je umro. Njegov sin Viktor Emanuel sklopi primirje, a za tim mir.

Viktor Emanuel nastavio je ratove za ujedinjenje, koje je mogao postići samo po­

moću tadašnje političke konstelacije u Evropi, a nipošto uspjesima na bojnom polju. U savezu sa franceskom vojskom 1859. imale su sardinske čete samo male uspjehe, dok su u bitci kod Magente potučene od austrij­skih četa pod generalom Benedekom. No Francezi su imali uspjeha u centru, pa se je austrijska vojska povukla pred brojnom premoći. Odrekavši se Nizzei Savojske, ko­lijevke kraljevske porodice, dobio je Viktor Emanuel Lombardiju, koja se nazva Italijom. Pri sklapanju primirja pokazali su Francezi sasvim jasno, kako malo drže do svojih slabih saveznika Talijana.

U unutrašnjem ratu, koji je došao od­mah iza toga, bile su sardinske čete mnogo sretnije.

Garibaldi osvoji Siciliju i Napulj, a kraljevske čete provališe u papinsku državu, gdje papinska vojska podleže kod Castel-fidarda. Za tim navališe na ostatak napulj-ske vojske i poslije jakog otpora zauzeše tvrdjavu Gaetu.

Kralj Viktor Emanuel još jedanput po­kaza, da on i njegova vojska nisu dorasli austrijskoj vojsci. Godine 1866. bi poražena talijanska vojska kod Custozze, a flota kod Visa, a Garibaldi ne mogaše provaliti u južni Tirol. No provala pruske vojske u Češku prisili Austriju, da svoje čete povuče iz Ita­lije i baci ih na Dunav. Posljednja vojna za ujedinjenje bila je provala talijanskih četa u Rim, kad je franceska posada poslije velikih poraza franceske vojske u augustu 1870. bila potrebna u Franceskoj.

Pod nasljednikom Viktora Emanuela, kraljem Umbertom, pretrpila je talijanska vojska težak poraz kod Adue, gdje su je potukli Abisinci pod negusom Menelikom. Današnji kralj Viktor Emanuel prihvatio je misao kolonijalnog proširenja, pa je u ratu protiv Turske dobivena Tripolitanija, koja još ni danas nije u faktičnom posjedu Tali­jana. Na moru se nije mogla oduprijeti mnogo slabija turska flota, a na kopnu nije ni do ­šlo do velikih borba.

Ratovi |Talijana s našom monarhijom nisu ništa drugo nego poraz iza poraza. Do danas poražena Italija biće i ovaj put po ­ražena, jer je na našoj strani jako uvjerenje da se borimo za pravednu stvar protiv vje-rolomnika, koji nas mučki zaskočiše. Na našoj strani pravda i poštenje, na drugoj strani nasilje i izdajstvo!

„ S a r . L i s t " .

BEČ, 8. l ipnja. Odbor vijeća rat­n o g z a v o d a za promet žitija u pog ledu nove že tve prihvat io je j e d n o g l a s n o predlog , prama kojemu nova ž e t v a ima se os igurat i za potrebe pučans tva i oduzet i svakoj špekulacij i i nerac io ­nalnoj porabi .

U tu svrhu ima s e od države z a ­plijeniti cjelokupna že tva , izuzev kol i­čine nuždne za vlast i tu potrebu pučan­stva . Za provedenje o v e z a d a ć e da je pozvan ratni z a v o d za promet žitija.

Žurno je nuždno da s e uzmu u obzir i potrebe vojske te da vojsci potrebi tu kol ič inu ratni z a v o d za pro­met žitija namakne .

Svrs i shodno individualno popis i ­vanje žitnih površ ina i žitnih p lodina i m a l o bi s e čim prije započe t i .

Vlada s e poz iva , da p o v e d e pre­g o v o r e s Ugarskom, eda zemljama z a -s tupanima na carevinskom vijeću os i ­gura statist ički prosjek uvoza zadnje god ine .

Uredba o potrošku ž i ta dot ično brašna ima s e uzdržati te dnevna ko­l ičina po troška povis i t i prama uspjehu ž e t v e . Imaju s e os igurat i mekinje za uzdržavanje b laga .

Nadalje primljen je pred log g l e d e zemal ja koje su pas ivne u produkciji krušnog brašna, te s e ima njihov ne­dostatak na krušnim p lodov ima usta­novit i i potrebite im kol ič ine žitija os igurat i .

Bolest grčkoj kralja. ATENA, 8. l ipnja. Jučer je u 1 sa t

u jutro i zdano s l i j edeće s a o p ć e n j e : Temperatura kralja s inoć nije p o ­

skoč i la preko 40 s tupnjeva. 0 ponoć i temperatura i znos i la je 36*6, bilo 125, disanje 26. Temperatura postojano pada .

Za v e č e r a s u izg ledu je brzo pa­danje temperature .

P o l o ž a j je ozbiljan, ali nije b e z ­nadan.

ATENA, 8. l ipnja. Stanje kralja Konstant ina znatno s e p o b o l j i a l o , i ako kriza jo š nije proš la .

Grad i okolico. „ C r v e n o m K r i ž u " , podružnici u Ši­

beniku, doprinijeli su da počaste uspomenu pokojne Irene Zaccaria: Josip Chirighin K 10, Ježina Marko K 20, Dalle Fešte K 10, Dr. Cace K 20, Policky Ivan K 5, Brijački Salon Cosolo K 2, Anelli Oreste K 10, Kačić Dimitri Ivan K 10, A. Raimondi K 5, Giusep-pina de Grisogono K 10, Paško Staničić K 4, Obitelj Bontempo K 20. Dr. Maraso-vić K 10, O. Steinbeis K 40, Atilio Curir K 10, Karadjole kanonik Vice K 10, Nikola Rossi K 10, Fedrico dfi Denaro K 5, Tvrdka V. Inchiostri K 50, Dr. Filip Colombani K 50.

P o v r a t a k p r o v i n c i j a l a o. K a r d u m a iz R i m a . Jučer se je povratio iz Rima provincijal franjevaca reda sv. Odkupitelja mnp. o. Mate Kardum. Nalazio se je u Ri­mu, radi izbora generala, te ga je ondje zateklo navještenje rata. Ipak salvum con-duetum, izdan cd papinskog državnog taj­

nika kardinala Gaspari, pomogao je, da su svi franjevački provincijali iz Austro-Ugar-ske i Njemačke mogli odputovati kući pre­ko Švicarske.

Z a h v a l a p u č a n s t v u M a n d a l i n e . Sau-češće stanovnika sela Mandaline, krasni vi­jenci obitelji Bare Despota, seljaka i seljačkih djevojka pri sprovodu blagop. Irene Zaccca-ria tako su dirnuli ucviljenu obitelj, da je presv. gosp. kontreadmiral preko općinskog upraviteljstva izrazio svoju blagodarnost te za siromahe Mandaline darovao 100 kruna.

P o t r e s . Noćas osjetile su se dvije jake trešnje. Iza ponoći počelo je nevrijeme, a odmah zatim u 12 sati 25 časa čula se je prva jaka trešnja. Druga trešnja čula se u 1 sat 50 časa.

Š t a j e s a k u p a l i š t e m ? Kupalištna sezona već je počela, sunce žeže, a kupa­lište još se ne o tvara^Bi lo bi od skrajne potrebe, pogotovo, d^fce svijet ne penje, po brdima, kako to već biva. Ako vlastnik ne će da kupalište otvori, jer mu nije od koristi, neka se poskrbe drugi, jer zdravlje je najpreče od svega.

10.000 k r u n a g l o b e . Mlinar J. Pichlei je na nedopustivi način „zaslužio" 60.000 kruna. Sudište u Beču osudilo ga na 10.000 kruna globe.

Poš i l j ke p r i v a t n i h p a k e t a za mjesta u Dalmaciji i u Monarkiji mogu se slati poš ­tom do 5 kg.

[n]-[Q]:[iD:iiD.iiii Qn.iui on

3 5

£ 3 o ^ — c/5 S S S N

S S &

e=a

S E

¡1

ŒDllIllID'aMlQTl ŒD ÜH

PREDpLAĆUJTE SE NA „HRVATSKU MISAO".

H R V A T S K E Z A D R U Ž N E

T I S K A R E U Š I B E N I K U ^

u. z. s . o . j . (Dr. ANTE DULIB1Ć I DRUG).

UVEZUJE DUGOTRAJNO I SOLIDNO SVAKE VRSTI UVEZA, KAO: PROTOKOLE, MISSALE, MOLITVENIKE I SVE U TU STRUKU SPA-:-: :-: DAJUĆE RADNJE. :-: :-:

CIENE UMJERENE. - IZRADBA BRZA

:-: :-: I SOL«DNA. :-: :-:

Jadranska Banka POPRUŽNIC* ŠIBENIK

Dionička g lavnica K 8 ,000 .000 . — Pričuva K 700.000. CENTRALA U TRSTU

Via delta Cassa di Risparmio 5 (Vlastita kuća).

N a s l o v z a b r z o j a v e : JADRANSKA". P O D R U Ž N I C E : Dubrovnik — Kotor — Ljubljana -

Opatija — Šibenik — Spljet — Zadar. Metkov ić

Kuponi založnica Zemljišno veresijskog zavoda Kraljevine Dalmacije plativi su kao i uvučene založnice unovčuju se kod JADRANSKE BANKE u TRSTU

i svih njezinih podružnica. Uložne knjižice. — Pohrana i administracija vrijednosnih papira. — Kupoprodaja tuzemnih i inozemnih vrijednosnih papira, te deviza i valuta. — Osiguravanje efekata proti gubitku na tečaju pri vučenju. — Žiro računi i tekući računi. — Unovčivanje mjenica, dokumenata, odrezaka i izvučenih vrijednosnih papira. — Kreditna pisma, čekovi, vaglia, naputnice. — Predujmovi i zajmovi na vrijednosne papire, dionice srećke, robu (Warrants) , brodove itd. — Gradjevne

vjeresije.

N T Pret inc i (Sa fe s ) z a čuvanje vr iednota u če l ičnoj sob i (Tresor) sa p o s e b n i m kl jučev ima z a kl i jente, u kojim s e pret incama može držati s v a k o v r s n e vri jednost i .

zUJ, :ŒE

HRVATSKA ZADRUŽNA TISKARA M • Š I B E N I K • •

UKNJIŽENA ZADRUGA SA OGRANIČENIM JAMSTVOM (Dr. A. DULIBIĆ I DRUG)

OBSKRBLJENA JE SVIM MATERIJALOM, TAKO DA JE U STANJU T O Č N O , BRZO, U MODERNON SLOGU TE UZ VEOMA UMJERENE CIJENE 1ZRADJ1VATI SVE :-: RADNJE SPADAJUĆE U TISKARSKU STRUKU :-:

IZRADJUJE POIMENCE POSJETNICE, TRGOVAČKE MEMORANDUME, R A Č U N E , NASLOVNE LISTOVE, TRGOVAČKE I SLUŽBENE OBVOJE, VJENČANE KARTE, PLESNE I DRUGE ZABAVNE POZIVE I PROGRAME, OSMRTNICE, CIJENIKE, JESTVENIKE 1 T . D, 1 T. D.

VELIKO SKLADIŠTE TISKANICA ZA OBĆINE I :-: :-: ŽUPSKE UREDE. :-: .-:

PRODAJA RAZNOVRSNOG ČISTOG PAPIRA IOBVOJA

=rn =

Da postigneš obilan prirod svoga rada na poljodjelskom polju morati ćeš pognojiti svoje usjeve, vinograde, masline, voćna stabla i t. d. sa

4 0 ° | 0 Kalijevom soli ili kainitom 51-61°|0 Kalciumcianamidom 16-21 °|0 Thomasovom drozgom

i to prama uputama koje svak može da zatraži bezplatno kod podpisane, bilo ustmeno ili pismeno. Ista tvrdka zani-manicima dijeli poučne knjižice o uporabi gnjojiva za sve kulture, te prema zahtjevu drži i specijalna predavanja. Ove tri vrsti daju isti uspjeh kao KAS a cjenije od istoga.

Ova gnjojiva dobivaju se izključivo kod podpisane tvrdke, kao jedini i glavni zastupatelj i razpačavaoc, i to prama uvjetima postavljenim od tvornica

G R U B I Š I Ć & C o m p . :-: Šibenik. (brzojavni nas lov GRUBARES — telefon br. 56).