ŠKOLA

NJEMAČKOG JEZIKA

“DELFIN”www.info-de.hr

PROGRAM ZA ŠKOLSKU GODINU

2016/2017

HRVATSKO-NJEMAČKO DRUŠTVO SPLIT - Sinjska 3, 21000 Split

(Mob. 091-444-6034), Tel. 347-581, Fax 345-217

e-mail: hrvatsko-njemacko-drustvo@st.t-com.hr

OIB: 72936951527, Splitska banka HR27230003-1100037223

Učite njemački u vodećoj specijaliziranojškoli njemačkog jezika “Delfin”

Hrvatsko-njemačkog društva Split19 VRSTA TEČAJEVA ZA ODRASLE, ĐAKE, PREDŠKOLCE, POČETNIKE I NAPREDNE

UPIS OD 12.09.2016. DO 07.10.2016.

Početak nastave 10.10.2016.

Predbilježbe i informacije

Odrasli polaznici 091 444 60 34

Đaci i predškolci 098 139 93 52

Sinjska 3/II (kod Prime Grad), tel. 021 347-581

e-mail: hrvatsko-njemacko-drustvo@st.t-com.hr

12.09. - 07.10.2016.

(ponedjeljak – petak 10-12h i 18-20h, subota 10-12h)

ČLANSTVO U DRUŠTVU

Polaznici Škole njemačkog jezika “Delfin” su članovi Hrvatsko-njemačkog društva Split. Članstvo traje najmanje toliko dugo koliko traje pohaanje tečajeva Škole “Delfin”. Članarina za zaposlene iznosi 20 kn mjesečno, a za nezaposlene 10 kn mjesečno, dok djeca do 7 godina ne plaćaju članarinu. Polugodišnja članarina se plaća virmanom prilikom upisa u tekući semestar.

PROGRAMI ZA ODRASLE Brzi intenzivni tečajeviNastava je isključivo u malim grupama, a održava se 3 x 3 školska sata tjedno (ukupno 36 sati).Cijena je 1.250 kn za opći, odnosno 1.500 kn za specijalizirani tečaj (turizam/ ugostiteljstvo/ ekonomija/pravo). Plaćanje u cijelosti pri upisu. Mogućnost plaćanja u ratama.Postoje tri vrste tečajeva:

– Početnički / Anfängerkurs (36 sati)

– Obnova znanja / Auffrischungskurs (36 sati) – Specijalizirani / Deutsch für den Beruf (30 sati)

Intenzivni tečajeviNastava je u grupama do 10 polaznika 2 x 2 školska sata tjedno (ukupno 60 sati/tečaju).Tečajevi u zimskom semestru su od listopada 2016. do veljače 2017., a u ljetnom semestru od veljače 2017. do lipnja 2017. Cijena je 1.500 kn ako se plaća u cijelosti kod upisa ili 1.750 kn kod plaćanja u ratama (u zimskom semestru: 750 kn pri upisu, 500 kn do 22.11.2016. i 500 kn do 10.01.2017., dok u ljetnom semestru: 750 kn pri upisu, 500 kn do 04.4.2017. i 500 kn do 09.5.2017.). Stari polaznici (semestar za semestrom) imaju popust 100 kn pri upisu kod plaćanja na rate. Svi polaznici imaju popust 100 kn za drugog člana obitelji.Postoji sljedećih 9 vrsta tečajeva, svaki u trajanju od 60 sati: A1.1, A1.2, A2.1, A2.2, B1.1, B1.2, B2.1, B2.2, KONVERZACIJSKINastava (2 školska sata) se odvija prema rasporedu tečajeva radnim danom s početkom u 17:00, 18:30 i 20:00 h.

Standardni tečajeviNastava je u grupama do 8 polaznika 1 x 2 školska sata tjedno (ukupno 60 sati/tečaju)Tečaj traje od listopada 2016. do lipnja 2017. Cijena je 1.500 kn ako se plaća u cijelosti kod upisa ili 1.750 kn kod plaćanja u ratama (750 kn pri upisu, 500 kn do 10.01.2017., 500 kn do 04.04.2017.). Stari polaznici (semestar za semestrom) imaju popust 100 kn pri upisu kod plaćanja na rate. Svi polaznici imaju popust 100 kn za drugog člana obitelji.Postoji samo jedna vrsta tečaja u trajanju od 60 sati: KONVERZACIJSKINastava (2 školska sata) se odvija prema rasporedu tečajeva radnim danom s početkom u 18:30 h.

PROGRAM ZA ĐAKE Standardni tečajevi u grupama do 10 polaznika 1 x 2 školska sata tjedno (ukupno 60 sati/tečaju).Tečaj traje od listopada 2016. do lipnja 2017. Cijena tečaja je 1.400 kn ako se plaća u cijelosti kod upisa ili 1.650 kn kod plaćanja u ratama (650 kn pri upisu, 500 kn do 10.01.2017., 500 kn do 04.04.2017.).

Stari polaznici (semestar za semestrom) imaju popust 100 kn pri upisu kod plaćanja na rate.

Svi polaznici imaju popust 100 kn za drugog člana obitelji.

Postoji sljedećih 7 vrsta tečajeva u trajanju od 60 sati: A1.1, A1.2, A2.1, A2.2, B1.1,

B2.2, C1.1

Nastava (2 školska sata) se odvija prema rasporedu tečajeva subotom s početkom u

8:30, 10:00 i 11:30 h.

PROGRAM ZA PREDŠKOLCE

Standardni tečajevi u grupama do 8 polaznika 2 x 30 min. tjedno (ukupno 60 sati/tečaju).

Tečaj traje od listopada 2016. do lipnja 2017. Cijena tečaja je 1.300 kn ako se plaća

u cijelosti kod upisa ili 1.500 kn kod plaćanja u ratama (700 kn pri upisu, 400 kn do

10.01.2017., 400 kn do 04.04.2017.). Popust 100 kn za drugog člana obitelji.

Postoji samo jedna vrsta tečaja u trajanju od 60 sati.

Nastava (60 min.) se odvija prema rasporedu tečajeva radnim danom s početkom u 17:15 h.

IVANA ERCEG

Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2004. i stekla zvanje

profesora njemačkog i engleskog jezika i književnosti. Predavala je

u školi stranih jezika SOVA u Zagrebu i sudski je tumač za engleski i

njemački jezik.

IRENA FILIPEC-URSIĆ

Odrasla dvojezično u Austriji. Na Sveučilištu u Beču magistrirala

je prevoditeljstvo za njemački, hrvatski i ruski jezik. Predavala je

njemački i hrvatski na najvećem otvorenom učilištu u Beču. U Školi

“Delfin” zadužena je uglavnom za tečajeve njemačkog jezika na

otoku Braču.

DIJANA BAŠURA

Magistrirala Južnu slavistiku, Anglistiku i Talijanistiku na Sveučilištu

Mannheim u Njemačkoj. Kao znanstveni suradnik sudjelovala na

projektu “Deutsch-Kroatisches Universalwörterbuch”. U školama

stranih jezika predaje njemački, engleski i talijanski. Radi kao

prevoditelj i turistički vodič.

KATJA ČAGALJ

Roena je u Herfordu kod Bielefelda u Njemačkoj, gdje je završila

jezičnu gimnaziju. 1999. upisala se na Filozofski fakultet u Zadru i

stekla zvanje profesora engleskog i njemačkog jezika i književnosti.

Radila je u raznim školama stranih jezika i danas predaje engleski i

njemački u osnovnoj školi.

MILENA LEJO

Diplomirala je 2006. godine engleski i njemački jezik i književnost na

Filozofskom fakultetu u Zadru. Radila je u školama stranih jezika.

Sada predaje njemački i engleski jezik u osnovnoj školi i bavi se

prevoenjem.

TONIO VITALJIĆ

Diplomirao je 2004. godine engleski i njemački jezik i književnost na

Filozofskom fakultetu u Zadru. Stekao je jezičnu praksu u Njemačkoj

i SAD-u. Predaje engleski i njemački jezik u osnovnoj i srednjoj školi.

Čitaonica i knjižnica Škole njemačkog jezika

“Delfin” raspolaže bogatom literaturom,

udžbenicima, rječnicima i leksikonima, te

posebnom literaturom za početnike kao i

redovitim tjednim tiskom.

Škola njemačkog jezika organizira i

projekcije njemačkih filmova.

Polaznici škole sudjeluju u raznim izletima.

Naročito omiljeni izleti su u glavni grad

Njemačke – Berlin.

Uz pomoć Škole “Delfin” polaznici mogu

doći u kontakt s prijateljima iz Njemačke

i zasnovati interesantna prijateljstva i

druženja.

Škola “Delfin” surauje s RECRUIT

ADRIATICA GmbH (Asternweg 6, D –

83229 Aschau) Wolfgang Moeller (Mob.

091-344-6726, e-mail: wolfgang.moeller@

recruitadriatica.eu, www.recruitadriatica.

eu), koja spaja apsolvente/ice informatike i

sličnih studijskih smjerova s poslodavcima u

Njemačkoj.

Škola “Delfin” je interna škola Hrvatsko-

njemačkog društva Split već 10 godina.

Društvo djeluje od 1991. godine i ima 500

članova i ogranke u Makarskoj, Omišu,

Trogiru, Supetru i Hvaru, te u Njemačkoj u

Bergisch Gladbachu kod Kölna. Zbivanja u

Društvu prate se u biltenu HD-KRONIKA.

Čitaonica i knjižnica Škole njemačkog

jezika “Delfin” raspolaže bogatom

literaturom, udžbenicima, rječnicima i

leksikonima, te posebnom literaturom za

početnike kao i redovitim tjednim tiskom.

Škola njemačkog jezika organizira i

projekcije njemačkih filmova, a polaznici

sudjeluju i u raznim izletima, meu kojima

je naročito omiljen onaj u glavni grad

Njemačke – Berlin.

Škola “Delfin” je interna škola Hrvatsko-

njemačkog društva Split već 10 godina.

Društvo djeluje od 1991. godine i ima 500

članova i ogranke u Makarskoj, Omišu,

Trogiru, Supetru i Hvaru, te u Njemačkoj u

Bergisch Gladbachu kod Kölna. Zbivanja

u Društvu prate se putem biltena HD-

KRONIKA.

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA ima 16 saveznih pokrajina i ukupno 82 mil. stanovnika s nacionalnim bruto dohotkom od 29.500 € po stanovniku godišnje.

SCHLESWIG-HOLSTEIN2,8 mil. st.

MECKLENBURG-VORPOMMERN

1,7 mil. st.

HAMBURG1,8 mil. st.

BREMEN0,7 mil. st.

NIEDERSACHSEN7,9 mil. st.

SACHSEN-ANHALT2,4 mil. st.

BERLIN3,4 mil. st.

BRANDENBURG2,5 mil. st.

NORDRHEIN-WESTFALEN17,9 mil. st.

HESSEN6,1 mil. st.

THÜRINGEN2,3 mil. st.

SACHSEN4,2 mil. sta.

RHEINLAND PFALZ4,0 mil. st.

BADEN-WÜRTTEMBERG10,8 mil. st.

BAYERN12,5 mil. st.SAARLAND

1,0 mil. st.

München

Stuttgart

Saarbrücken

Mainz

Wiesbaden

Erfurt DresdenDüsseldorf

Hannover Magdeburg Potsdam

Schwerin

Kiel

Slijedi kratki opis glavnih gradova saveznih pokrajina po abecednom redu, kao i kratki opis znamenitih njemačkih umjetnika, književnika, znanstvenika, fi lozofa, poduzetnika i modernih političara po redoslijedu godine rođenja.

BERLIN je grad-savezna pokrajina i ujedno glavni grad Savezne Republike Njemačke i ima 3.392.000 stanovnika. Centar grada, okrug Charlottenburg-Wilmersdorf, ima 315.600 stanovnika i partner je gradu Splitu. Berlin ima pet sveučilišta i četiri umjetničke akademije, sedam viših škola, 175 muzeja od kojih petnaest velikih, devet kazališta, tri opere, dvadeset četiri poznata kluba i mnoge turističke atrakcije.

BREMEN je grad-savezna pokrajina i ima 548.500 stanovnika. Bremen se razvio na križanju važnih trgovačkih puteva između Rajne i Labe, te između Sjevernog mora i južne Njemačke. Važna je luka, te industrijsko i trgovačko središte s poznatom brodogradnjom.

DRESDEN je glavni grad Savezne pokrajine Sachsen i ima 529.500 stanovnika. Smješten je u dolini rijeke Labe. U Drugom svjetskom ratu bio je najbombardiraniji grad u Europi. 13. i 15.2.1945. razoren je do temelja. Prve su procjene govorile o 250.000 poginulih, ali se danas smatra da je brojka ipak mnogo manja.

DÜSSELDORF je glavni grad gusto naseljene Savezne pokrajine Nordrhein-Westfalen. Grad leži na rijeci Rajni gdje je i poznati stari grad (Altstadt) s 400 ugostiteljskih objekata. Düsseldorf ima 577.500 stanovnika i treću po veličini zračnu luku u Njemačkoj, poznati sajam na kojem se održava najveći nautički sajam na svijetu (Boot Düsseldorf ). Düsseldorf je središte njemačke modne industrije, oglašivačkih agencija i multinacionalnih kooperacija.

ERFURT je glavni grad Savezne pokrajine Thüringen, koji broji oko 200.000 stanovnika. Kulturno je središte s visokim školama i muzejima. Značajne su industrije metalurgija, metalna i prehrambena industrija, proizvodnja preciznih optičkih instrumenata te konfekcija.

HAMBURG je grad koji je ujedno kao i Berlin i Bremen savezna pokrajina, a ima 1.772.000 stanovnika. Drugi je po veličini grad u Njemačkoj i šesti u Europskoj uniji i najveća njemačka luka. Nalazi se na ušću Alstera i Bille u Elbu, koja luku Hamburg veže sa Sjevernim morem. U Hamburgu ima 2.500 mostova. Za usporedbu, Venecija ih ima 400 a Amsterdam 1.200. Hamburgu pripada i najveći njemački otok na otvorenom moru Helgoland.

HANNOVER je glavni grad Savezne pokrajine Niedersachsen. U gradu živi preko pola milijuna stanovnika. Poznati je sajamski grad u kojem se održava najveći sajam elektronike u svijetu CEBIT. Grad je mnogo stradao u bombardiranju u Drugom svjetskom ratu.

KIEL je glavni grad Savezne pokrajine Schleswig-Holstein i ima 231.000 stanovnika. Kiel je jedna od najvažnijih njemačkih vojnih baza. Tu je i najkraći plovni put Kielski kanal, koji veže Sjeverno i Baltičko more. U Kielu je i jedno od najvažnijih njemačkih brodogradilišta.

MAGDEBURG je glavni ali i najveći grad Savezne pokrajine Sachsen-Anhalt, a ima 241.000 stanovnika. U tridesetogodišnjem ratu (1618.-1648.) katolička vojska je osvojila utvrđeni grad u kojem su bili protestanti, koji su tada bili masakrirani. U Drugom svjetskom ratu bio je porušen do temelja. U Magdeburgu je živio i djelovao istaknuti hrvatski teolog i pisac Matija Vlačić (1559.-1574.).

MAINZ je glavni grad Savezne pokrajine Rheinland-Pfalz i broji 197.000 stanovnika. Mainz je grad prijatelj grada Zagreba. Mainz je najvjerovatnije rodni grad Johannesa Gutenberga, gdje je i umro. Pored Kölna, Düssledorfa, Münstera i Aachena, Mainz je vodeći grad u njemačkoj u kojem se slavi karneval i održavaju velike karnevalske povorke.

MÜNCHEN je glavni grad Savezne pokrajine “Slobodne države Bayern”. Isa teče kroz područje grada na kojoj je poznata ada “otok muzeja”. U Münchenu živi 25.000 Hrvata. Nakon Drugog svjetskog rata München se razvio u High-Tech područje. U Münchenu održava se Oktoberfest, najveća fešta piva na svijetu.Hrvatsko-njemačko društvo Split održalo je 2010. godine

mini Oktoberfest u Splitu na Bačvicama.

POTSDAM je glavni grad Savezne pokrajine Brandenburg. Nalazi se na rijeci Havel 24 km jugozapadno od središta Berlina, a skupa s Berlinom tvori Berlin-Brandenburg metropolsku zonu. Potsdam ima 151.000 stanovnika. Grad je poznat po Potsdamskoj konferenciji, glavnoj konferenciji saveznika održanoj nakon Drugog svjetskog rata. U gradu se danas nalaze tri državna sveučilišta.

SAARBRÜCKEN je glavni grad Savezne pokrajine Saarland i ima više od 200.000 stanovnika. Grad se nalazi u blizini granice s Francuskom. Francuska avijacija je u Drugom svjetskom ratu razdvojila grad. Nakon rata Saarbrücken je bio u Francuskoj zoni. Referendum od 1955. doveo je do toga da se područje Saarbrückena ukljući u SR Njemačku.

SCHWERIN je glavni grad Savezne pokrajine Mecklenburg-Vorpommern i ima oko 100.000 stanovnika. U starom gradu nalaze se tipične drevne zgrade iz 1698. godine. Grad ima lijepu okolicu, a sam leži na lijepom jezeru Schwerin See.

STUTTGART je glavni grad Savezne pokrajine Baden-Würtenberg i ima 600.000 stanovnika, a pripada trećoj aglomeraciji po broju u Njemačkoj s 2,6 mil. stanovnika. Često se Stuttgart opisuje kao grad budućnosti (kreativna moć Njemačke). Gradi se i novi kolodvor (Projekt Stuttgat 21). Stuttgart nosi nadimak “Švapska metropola”. U Stuttgartu se nalaze velike tvornice kao: Daimler, Porsche, Bosch, Hewlett-Packard i IBM.

WIESBADEN je glavni grad Savezne pokrajine Hessen i ima 280.000 stanovnika. On je, kako mu i ime kaže, grad ljekovitih izvora i leži između zapadnih obronaka Taunusa i rijeke Rajne. Razvijena je industrija farmaceutskih i kemijskih proizvoda. U okolici Wiesbadena razvijeno je i vinogradarstvo. Širom svijeta poznato je njihovo vino pjenušac Henkell.

JOHANNES GUTENBERG (1397.-1468.)Njema ki tiskar, izumitelj tipogra je s pokretnim metalnim slovima. Gutenbergov izum je omogu io eksplozivno širenje znanja u renesansnoj Europi. Godine 1455. izdaje latinsku Bibliju tiskanu u 100-200 primjeraka. Hrvatsko-njema ko društvo Split izdalo je knjigu “Od Gutenberga do globalizacije”.

ALBRECHT DÜRER (1471.-1528.)Jedan je od najve ih predstavnika renesanse. Njegovo ukupno djelo obuhva a 70 slika, 900 crteža, 100 bakroreza i 350 drvoreza. Napoznatiji radovi: slika „Autoportret“ i bakrorez „ avao i smrt“.

MARTIN LUTHER (1483.-1546.)Njegova vjerska reformacija duboko je utjecala na politi ke, ekonomske, obrazovne i jezi ne prilike u svijetu, što ga je u inilo jednom od najvažnijih gura europske povijesti. Na vrata crkve u Wittenbergu izvjesio je za javnu raspravu svojih 95 teza o oprostu, dogmama i ure enju crkve.

GOTTFRIED WILHELM LEIBNIZ (1646.-1716.)U Berlinu je osnovao akademiju znanosti. Napisao je prve radove o diferencijalnom i integralnom ra unu. Leibniz je nastojao utjecati na crkvene oce zava enih luterana i katolika kako bi se ujedinili. “Imago Leibnitii” iskoristio je Hermann Bahlsen i nazvao svoj proizvod „Leibniz-Keks“, iako ne postoji direktna veza tog proizvoda i G. W. Leibniza.

JOHANN SEBASTIAN BACH (1685.-1750.)Njema ki skladatelj i orguljaš baroknog razdoblja. Njegova se djela odlikuju intelektualnom dubinom, tehni kom zahtjevnoš u i umjetni kom ljepotom, te su bila nadahnu e gotovo svim skladateljima europske tradicije, od Mozarta do Schönberga.

IMMANUEL KANT (1742.-1804.)Njema ki lozof i geograf. Tvrdi da znanje stje emo iskustvom i razumijevanjem. Njegov je rad bio polazna to ka za Hegela. Kant je predvidio postojanje planeta Uran, koji je kasnije i otkriven. Njegova najve a djela su “Kritika istog uma” (Što mogu znati?), “Kritika prakti nog uma” (Što trebam initi?) i “Kritika snage suda” ( emu se trebam nadati?), time daju i odgovor na pitanje: Što je ovjek?

JOHANN WOLFGANG VON GOETHE (1749.1832.)Najve i i najstrastveniji njema ki književnik i mislilac. Najve u popularnost u suvremenika stekao je romanom “Patnje mladog Werthera”. Ostala djela su: “Faust”, “Nauk o bojama”, “Putovanje po Italiji” i druga.U svojim šetnjama po šumi u okolici Ilmenaua kod Erfurta, Goethe je svra ao u jednu lova ku ku icu koja danas nosi njegovo ime i u kojoj je izložen tekst njegove pjesme “Wanderes Nachtlied” (No na pjesma lutalice) s prijevodima na 15 jezika.

NAD SVIM BREŽULJCIMA JE MIR

U SVIM KROŠNJAMA NE OSJE AŠ NI DAŠAK;

PTI ICE ŠUTE U ŠUMI EKAJ SAMO,

USKORO EŠ I TI VJE NO MIROVATI.

ÜBER ALLEN GIPFELN IST RUH’

IN ALLEN WIPFELN SPÜREST DU KAUM EINEN HAUCH;

DIE VÖGELEIN SCHWEIGEN IM WALDE

WARTE NUR, BALDE RUHEST DU AUCH.

Hrvatsko-njema ko društvo Split t.j. prof. Karolina Asanovi -M ela je za bilten HD-Kronika napravila prijevod te pjesme i na hrvatski jezik.

FRIEDRICH VON SCHILLER (1759.-1805.)Njema ki književnik koji je pored Goethea slovio za najzna ajnijeg predstavnika Weimarske klasike. Na Goetheov poziv dolazi u Weimar gdje obra uje povijesne teme: “Wallenstein”, “Maria Stuart”, “Djevica Orleanska”, “Mesinska nevjesta” i “Wilhelm Tell”.

ALEXANDER VON HUMBOLDT (1769.-1859.)Njema ki prirodoslovac i istraživa . U svom djelu “Kosmos” u 5 svezaka objavio je zi ki opis svijeta, te opisao mnoge geografske pojave i prirodne vrste koje su do tada bile nepoznate. Neke životinje dobile su po njemu i svoje ime (Humboltov pingvin i dr.). Nakon njegove smrti njegovi prijatelji osnovali su “Zakladu Alexander von Humboldt” za potporu mladim znanstvenicima.

LUDWIG VAN BEETHOVEN (1770.-1827.)Op enito ga se smatra jednim od najve ih skladatelja u povijesti glazbe i bio je klju na gura u prijelaznom periodu izme u klasi ne i romati ne ere. Unato postupnom gubljenju sluha nastavio je proizvoditi zna ajna remek djela. Završni stavak devete simfonije “Oda radosti”, prema tekstu Friedricha Schillera, postala je himna Europske unije.

GEORG WILHELM FRIEDRICH HEGEL (1770.-1831.)Njema ki lozof jedan je od predstavnika njema kog idealizma. Imao je veliki utjecaj na svoje poklonike (Marx, Sartre, Küng,...) i kriti are (Schopenhauer, Nietzsche,...) Kao prvi je raspravljao o odnosu prirode i slobode, imanencije i transcedencije i ujedinjenju tih dualnosti. Koncipira spektakularnu logiku ili „dialektiku“.

ARTHUR SCHOPENHAUER (1788.-1805.)Njema ki lozof, autor djela “Svijet kao volja i predodžba”, smatra se utemeljiteljem meta zi kog pesimizma. U umjetnosti vidi jedini spas od bezrazložnog svijeta. Po njemu je povijest ovje anstva besciljno lutanje i nema napretka.

HEINRICH HEINE (1792.-1856.)Najve i je kriti ar njema kog romantizma. Njegova najpoznatija ostvarenja su poetska zbirka “Knjiga pjesama”, “Florentinske no i” i “Njema ka – jedna zimska pri a”.

RICHARD WAGNER (1813.-1883.)Njema ki skladatelj, dirigent, reformator opere i središnja li nost u njenom razvoju u drugoj polovici 19. stolje a. Poznate su njegove etiri glazbene drame obuhva ene teatrologijom “Prsten Nibelunga” kao i opera “Tristan i Izolda”. Kod Wagnera orkestar postaje nositeljem dramske radnje.

WERNER VON SIEMENS (1816.-1892.)Jedan od pionira elektrotehnike, a bavio se pretežno telegrafskom i mjernom tehnikom. Razvio je veliku elektrotehni ku tvrtku svjetskih razmjera SIEMENS AG. Po njemu je nazvana jedinica elektri ne vodljivosti Siemens.

GOTTLIEB DAIMLER (1834.-1900.)Bio je klju na li nost u proizvodnji plinskog motora, te izumu i proizvodnji automobila. Daimler je skupa sa svojim partnerom Maybachom upotrijebio motor s unutrašnjim sagorjevanjem Nicolausa Otta za svoj plinski motor.

KARL MAY (1842.-1912.)Autor kojeg zaboravljaju gotovo svi književni povijesni ari, a pamte miljuni itatelja kao pustolovnog pisca. Prema njegovim djelima snimljeni su mnogi lmovi. Stvorio je nezaboravne likove kao Old Shatterhand i Winnetou. Njegova djela prevedena su na gotovo sve jezike svijeta.

FRIEDRICH NITZSCHE (1844.-1900.)Njema ki je lozof, pjesnik, skladatelj i klasi ni lolog, koji je postao najprovokativniji i najutjecajniji mislilac 19. stolje a. Tvrdi da ovjeka u životu tjera “želja za mo i”, te da e se društvo razviti u “nadljude”. Formulirao je deset zapovijedi slobodnog uma.

WILHELM CONRAD RÖNTNGEN (1845.-1923.)Röntgen je 1883. otkrio posebnu vrstu elektromagnetskog zra enja X-zrake (kasnije nazvane rendgenske). Za to je otkri e dobio 1901. Nobelovu nagradu za ziku, te je postao prvi dobitnik ove nagrade. Rendgen (oznaka: R) je mjerna jedinica izvan SI-sustava, a ozna ava koli inu rendgenskog ili gama zra enja potrebnog da nastane jedna elektrostati ka jedinica.

MAX PLANCK (1858.-1947.)Njema ki zi ar koji se smatra osniva em kvantne teorije za koju je dobio Nobelovu nagradu za ziku 1918. godine. Najmanja mogu a duljina u zici se zove “Plankova duljina”, a najmanji odsje ak vremena za prije i tu duljinu naziva se “Plankovo vrijeme”.

ELSE LASKER SCHÜLER (1875.-1951.)Bila je zna ajna njema ko-židovska pjesnikinja. Važila je za vode eg predstavnika avandgardne moderne i ekspresionizma u književnosti. 1938. ukinuto joj je njema ko državljanstvo. 1939. otputovala je u Palestinu gdje živi do kraja života.

FRIEDRICH PORSCHE (1875.-1951.)Austrijsko-njema ki automobilski inženjer i po asni doktor strojarstva. 1930. osniva Dr. Ing. h. c. F. Porsche GmbH u Stuttgartu. 1934. Porsche konstruira njema ki narodni auto VW-Bubu, koja je morala koštati manje od 1.000 RM. Danas je njegov sin Ferry najpoznatiji proizvo a sportskih automobila.

PAUL THOMAS MANN (1875.-1951.)Autor je koji se svojim stvaralaštvom javlja krajem 19. stolje a da bi svojom kcionalnom prozom obilježio književnu produkciju kako njema kog govornog podru ja tako i književnog stvaralaštva šireg europskog književnog kruga u prvoj polovici 20. stolje a. Napisao je 11 romana i 32 pripovjetke.

KONRAD ADENAUER (1876.-1967.)Kao nekadašnji gradona elnik Kölna i zbog otpora nacistima, dobio je priliku osnovati CDU (Krš ansko-demokratsku uniju protestanata i katolika). Postao je 1950. prvi kancelar Savezne Republike Njema ke (Zapadne Njema ke), što je bio do 1966. Provodi pomirbu Njema ke s Francuskom i integrira Njema ku u NATO, a 1955. uspio je osigurati povratak i posljednjih njema kih zarobljenika iz Sovjetskog Saveza.

ALBERT EINSTEIN (1879.-1967.)Bio je teoretski zi ar a prema jednom izboru i najve i zi ar uop e. Formulirao je posebnu i op u teoriju relativnosti (E = m · c2), kojom je uveo revoluciju u modernu ziku. 1921. dobio je Nobelovu nagradu za ziku. 1939. poti e predsjednika Rooswelta da se zauzme za prou avanje nuklearne fuzije, što dovodi do toga da su Amerikanci prije Nijemaca napravili atomsku bombu.

WALTER GROPIUS (1883.-1969.)Njema ki arhitekt i teoreti ar arhitekture, osniva prve škole dizajna BAUHAUS. Uz Ludwiga Mies von de Rohe i Le Corbusiera bio je najzna ajniji arhitekt 20. stolje a. Jedna od poznatijih gra evina je njegov PAN AM Building u New Yorku iz 1958. do 1963. godine.

GUSTAV LUDWIG HERTZ (1887.-1975.)Njema ki zi ar, dobitnik Nobelove nagrade za ziku 1925. godine za studije o prolasku elektrona kroz plin, koju je proveo s Jamesom Franckom. U DDR-u je bio centralna gura u razvoju atomske zike.

LUDWIG ERHARD (1897.-1977.)Bio je njema ki politi ar i kancelar Zapadne Njema ke od 1963.-1966., nakon Adenauerove ostavke. Stvorio je ekonomski okvir za razvoj slobodne konkurencije, što je iznio u svojoj popularnoj knjizi “Blagostanje za sve”. Smatra ga se ocem njema kog gospodarskog uda i socijalno tržišne ekonomije.

BERTOLT BRECHT (1898.-1956.)Njema ki književnik. Nakon dolaska nacista na vlast 1933. odlazi u inozemstvo. 1948. godine vra a se u isto ni Berlin i osniva “Berlinski ansambl”. Po smionosti svog izraza, snazi eksperimenata i svestranosti angažmana Bertolt Brecht je najistaknutiji njema ki dramati ar 20. stolje a.

ERICH MARIA REMARQUE (1898.-1970.)Je pseudonim njema kog pisca ije je pravo ime Erich Paul Remark. 1929. objavljuje svoje najpoznatije djelo “Na zapadu ništa novo”. 1933. godne nacisti zabranjuju njegova djela. Od 1931. živi u Španjolskoj, a od 1939. u SAD-u, te se 1948. vra a u Švicarsku.

MARLENE DIETRICH (1901.-1994.)Njema ko-austrijska glumica. Njen lik Lola-Lole iz lma “Plavi an eo” redatelja Josefa von Sternberga donjelo joj je me unarodnu slavu. Od 1939. je državljanka SAD-a. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bila je istaknuta zabavlja ica savezni kih trupa i pjevala pjesmu “Lili Marlene”, omiljenu kod vojnika obiju strana. 1945. odlikovana je ameri kom Predsjedni kom medaljom.

HEINZ RÜHMANN (1902.-1994.)Najpopularniji njema ki glumac 20. stolje a. Njegovo remek djelo je lm “Kapetan od Köpernicka“ (1956.), kao i lm „Dobar vojnik Švejk“ (1960.). U svojoj umjetni koj karijeri dao je bezbroj prvorazrednih uloga.

WILLY BRANDT (1913.-1992.)Njema ki politi ar i državni dobitnik Nobelove nagrade za mir 1971. godine za rad na poboljšanju odnosa s DDR-om, Poljskom i Sovjetskim Savezom. Bio je gradona elnik Berlina (1957.-1966.) i kancelar (1969.-1973.). Brandt sprije ava razvoj ekstremne desnice, ali i ljevice.

HEINRICH BÖLL (1917.-1985.)Njema ki književnik. Bio je predsjednik njema kog PEN-a, a 1972. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Sedamdesetih godina primjetan je njegov socijalni i politi ki angažman, posebno u obrani demokratskih principa u proturatnim i ekološkim pokretima. Danas djeluje zelena politi ka zaklada „Heinrich Böll Stiftung“.

JOSEPH BEUYS (1921.-1986.)Njema ki avandgardni umjetnik, teoreti ar umjetnosti, kipar i slikar. Utjecao je na itav niz suvremenih njema kih i svjetskih umjetnika, me u kojima osobito valja ista i Anselma Kiefera. Poznata je Beuysova ideja o kreativnoj energiji koja u i u svakom ljudskom bi u.

HANS DIETRICH GENSCHER (1927.)Njema ki politi ar. Od 1969. do 1974. bio je ministar unutarnjih poslova, a od 1974. do 1992. skoro neprekidno ministar vanjskih poslova, te njema ki vicekancelar. Od 1974. do 1985. bio je i predsjednik FDP-a. Zalagao se za me unarodno priznanje Republike Hrvatske.

GÜNTER GRASS (1927.)Njema ki književnik, kipar i gra ar. Njegove knjige prevedene su na mnoge jezike. 1999. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Najpoznatije djelo mu je „Die Blechtrommel“. U izborima 1961. podržao je Willy Brandta.

CHRISTA WOLF (1929.-2011.)Njema ka književnica. Bila je govornica na demonstracijama 1989. protiv politike DDR-a. Ostala je u DDR-u jer kako je kazala imala je osje aj da je njeni itatelji trebaju. Ona se ubraja u najzna ajnije njema ke književnike njenog vremena. Njena djela prevedena su na mnoge strane jezike.

HELMUT KOHL (1930.)Kao tinejdžer oduševljavao se idejama Adenauera. 1973. izabran je za predsednika CDU-a, a 1982. postao je njema ki kancelar. Pokrenio je inicijativu za ujedninjenje dviju Njema ki. Srušio je Berlinski zid, a Berlin je postao otvoreni grad. Na mjestu kancelara bio je 16 godina. Imao je zna ajan doprinos kod me unarodnog priznanja Republike Hrvatske.

JOACHIM GAUCK (1940.)Njema ki politi ar i publicist, te bivši sve enik luteranske crkve u bivšem DDR-u. Izabran je za predsjednika Njema ke, a dužnost je preuzeo u ožujku 2012. godine. U DDR-u je pripadao opoziciji, koja se stvarala protiv vladaju e diktature.

GERHARD SCHÖDER (1944.)Njema ki politi ar. Od 1990. do 1998. predsjednik pokrajine Niedersachsen, a od 1998. do 2005. njema ki kancelar. Od 1999. do 2004. bio je i predsjednik SPD-a. 2003. godine predstavio je širok program reformi (Agenda 2010.). Ove reforme pomogle su danas Njema koj da prebrodi svjetsku krizu. Danas je gospodarski i internacionalni lobist.

RAINER WERNER FASSBINDER (1945.-1982.)Njema ki lmski redatelj, scenarist i glumac. Za etnik je Njema kog novog vala, te jedan od najplodnijih redatelja uop e, snimaju i po etiri cijelove ernja lma godišnje. Blag i brutalan, nježan i cini an,

maštao je o tome kako e jednog dana u Njema koj stvoriti europski Hollywood.

ANGELA MERKEL (1954.)Njema ka politi arka, prva njema ka predsjednica vlade odnosno kancelarka. Otac joj je bio luteranski sve enik. Odrasla je u DDR-u i diplomirala ziku u Leipzigu. Postaje ministrica za žene i mladež u vladi Helmuta Kohla. Nakon Kohlovog poraza na izborima postaje glavna tajnica CDU-a. Na izborima 2000. godine izabrana je za kancelarku. U više navrata je proglašena najmo nijom ženom svijeta.

NJEMA KI JE DANAS JEZIK NAJMO NIJEG GOSPODARSTVA

EUROPSKE UNIJE

U ITE NJEMA KI JEZIK KOJI GOVORI PREKO 150 MILIJUNA LJUDI, VAŠIH POTENCIJALNIH

PRIJATELJA I PARTNERA!