najveći majstori njemačkog ekspresionizma

of 26 /26
NAJVE∆I MAJSTORI NJEMA»KOG EKSPRESIONIZMA Muzejsko-edukativna knjiæica 23. listopada 2008. - 20. sijeËnja 2009.

Author: haphuc

Post on 09-Dec-2016

256 views

Category:

Documents


9 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • NAJVEI MAJSTORI NJEMAKOG EKSPRESIONIZMA

    GALERIJA KLOVIEVI DVORIJezuitski trg 4, Zagreb

    Muzejsko-edukativna knjiica23. listopada 2008. - 20. sijenja 2009.

  • Liljana Velkovski

    PEDAGOKA DJELATNOSTGALERIJE KLOVIEVI DVORI

    MUZEJSKO - EDUKATIVNA KNJIICA

    Tiha pobuna - najvei majstori njemakog ekspresionizma23. listopada 2008. - 20. sijenja 2009.

    Ovu knjiicu pitanja vezanu uz izlobu Tiha pobuna - najvei majstori njemakog ekspresionizma pripremili smo za vas, uenike od V. do VIII. razreda osnovne kole i srednjokolce. Uz pomo strunog vodstva paljivo promotrite izloena djela i nakon toga rijeite postavljena pitanja.

    GALERIJA KLOVIEVI DVORIJezuitski trg 4, Zagreb

  • TIHA POBUNA NAJVEI MAJSTORI NJEMAKOG EKSPRESIONIZMA

    Uvod

    Ekspresionizam je umjetniki pravac koji se pojavljuje u prvom desetljeu 20.st. Termin ekspresionizam (ekspresija = izraaj) nastao je kao svojevrsni potupojam impresionizmu (impresija = dojam; impresionizam = umjetniki pravac koji je prethodio ekspresionizmu).Prodor ekspresionizma u Njemakoj obiljeen je osnivanjem grupe Die Brcke (Most) u Dresdenu 1905. godine. Tu su zajednicu osnovali: Ernst Ludwig Kirchner, Erich Heckel, Karl Schmidt-Rottluff i Fritz Bleyl. Kirchner je sastavio manifest, koji je namijenio novoj generaciji stvaralaca, svojevrsni apel upuen svima onima koji ele neposredno i nekrivotvoreno izraziti ono to ih nagoni na stvaranje. Grupi su pristupili Emil Nolde i Max Pechstein, a neto kasnije i Otto Mueller. Svima im je bio zajedniki prezir prema drutvenom sustavu u kojem su ivjeli i tenja k temeljitoj obnovi kulture. Skupno su djelovali razliitim oblicima zajednikoga ivota te neumornim propagandnim radom i intenzivnim izlaganjem na izlobama kojih su priredili ak sedamdeset. U svojoj tenji za izrazom, ekspresijom, pripadnici grupe Die Brcke bili su radikalni: boja u njihovim djelima dobiva subjektivan, esto vrlo intenzivan tretman, oblik se iskrivljuje, kontrasti postaju dramatini, konture se naglaavaju. Na taj nain umjetnici izraavaju svoje emocionalne reakcije na doivljaj stvarnosti koje se najee manifestiraju u obliku nelagode, tjeskobe i drugih tekih duevnih stanja izazvanih spoznajom o izgubljenosti u dehumaniziranom svijetu. Nakon zadnje zajednike izlobe u Mnchenu, grupa Die Brcke se 1913. godine raspala. Nekoliko godina prije, 1909., Kandinski biva jednim od utemeljitelja novog udruenja mnchenskih umjetnika. Nakon razlaza tog udruenja formira se skupina umjetnika Der blaue Reiter (Plavi jaha). Naziv je potekao od almanaha Plavi jaha koji je Kandinski pokrenuo zajedno s Franzom Marcom. Godine 1911. pokretu pripadaju jo i Gabriele Mnter, Aleksej Javlenski, August Macke te kasnije i glazbenik Arnold Schnberg. Poetkom Prvoga svjetskog rata i ta se grupa raspala. Kandinski se vratio u Rusiju, a Marc i Macke su otili u rat iz kojeg se nisu vratili. Nakon rata, doivjevi kulminaciju, ekspresionizam oko 1923. ustupa svoje mjesto novim previranjima i strujama. Godine 1937., za vrijeme nacizma, u Kui njemake umjetnosti u Mnchenu ekspresionizam je prikazan kao ruglo, sramota i izopaena umjetnost (Entartete kunst).Grafika je bila izuzetno plodno tlo na kojem su ekspresionisti mogli izraziti svoje tragine, vizionarske, fantazmagorine i groteskne motive. Otro suprotstavljanje crnoga bijelomu, razlomljena i uzmenirena linija, likovna su sredstva kojima se

    2

  • ZAOKRUI ILI NAPII TOAN ODGOVOR

    UMJETNIKA GRUPA MOST

    Umjetniku grupu Die Brcke (Most) u Dresdenu su 1905. godine osnovala etvorica studenata Tehnikog fakulteta: Ernst Ludwig Kirchner, Erich Heckel, Karl Schmidt-Rottluff i Fritz Bleyl. Zbog jakih, neskladnih boja i nemirnih poteza kista na njihovim uljima, zbog snanih kontrasta na njihovim grafikama i erotinosti u prikazima, umjetnici grupe Most smatrani su nasljednicima Czannea, Gauguina, Van Gogha, Matissea i Muncha. Odluni da se oslobode represija tadanjega dravnoga ureenja, tzv. Wilhelmova carstva, odabrali su simbolino ime Most koje je oznaavalo njihovu elju za povezivanjem s drugim mladim umjetnicima i intelektualcima, kako bi se svojim djelima zajedno izborili za slobodniji i bolji svijet. Nadahnuti Nietzscheom, posebice njegovim opisom umjetnika kao ratobornoga voe koji se bori za moralnost u knjizi Tako je govorio Zaratustra, pripadnici grupe eljeli su upotrebom simbolikih i potpuno antinaturalistikih motiva izraziti vlastitu viziju spontanosti i obnove. U poetku su u ateljeu zajedniki stvarali svoja djela - dok je jedan lan radio dizajn, drugi je radio grafike otiske, a zajedniki su im bili i modeli koje su unajmljivali za poziranje. Eksperimentirali su s raznim likovnim tehnikama - uljem, akvarelom, litografijom, bakropisom, drvorezom, skulpturom, izraivali su namjetaj i druge uporabne predmete.Iako su umjetnici Mosta dotad izlagali u nekoliko gradova sjeverne i zapadne Njemake, lanstvo u berlinskom umjetnikom drutvu Nova secesija 1910. godine pod Pechsteinovim vodstvom donijelo im je znatno veu popularnost. Do 1911. svi su se lanovi Mosta preselili u Berlin u potrazi za publikom koja e im pruiti veu podrku no to je to bio sluaj u Dresdenu. Ubrzo je elja za individualnim stilom svakoga umjetnika prerasla prvobitnu ideju zajednitva, a sukobi oko vodstva doveli su do konanoga raspada grupe u svibnju 1913. godine. Njihovi prikazi gradskoga ivota puni napetosti, psiholoki portreti, senzualni likovi ena i mukaraca u iskonskim pozama, otre linije, klaustrofobian prostor, jarke boje i crno-bijeli kontrasti jo su dugo i snano utjecali na umjetnost 20. stoljea.

    savreno mogla izraziti ideja ekspresionizma. Zato su gotovo svi slikari toga pokreta ujedno i grafiari.Paralelno sa slikarstvom i grafikom, espresionizam se pojavljuje i u skulpturi, ponajprije u smislu izrazite stilizacije volumena te transformacije oblika (A. Arhipenko, J. Lipchitz), zavrivi konano u tzv. apsolutnoj, apstraktnoj plastici.

    3

  • Ernst Ludwig Kirchner

    O njemu se najee govori kao o voi grupe Most. Autor je kronologije grupe objavljene 1913. godine, a pripisivao mu se i program Mosta, iznesen 1906., iako je taj program zapravo bio rezultat zajednikih nastojanja.

    1. Odabrane tri Kirchnerove slike raene su razliitim tehnikama. Odredi kojom se tehnikom umjetnik koristi na pojedinim slikama i pored tehnike napii i godinu nastanka.

    a) b) c)

    Kirchner nije bio samo slikar. Radio je i skulpture, velik broj crtea, a bio je i veliki majstor drvoreza. Poput ostalih lanova grupe Most, nikad se nije odrekao veze s vidljivim svijetom kao polazitem umjetnosti. Apstraktna umjetnost inila mu se praznom i besmislenom, smatrao je da je izgubila kontakt sa ivotom, da omalovaava lik ovjeka koji bi trebao biti sreditem umjetnosti.Temelj njegove umjetnosti bilo je puteno i emocionalno ganue, kakvo moe proizai iz boja u prirodi. Boja mora prenijeti pokret ivljenja, vidljivo ga prikazati u slici. On vidi krajolike kao zvukove boja, a vezu meu bojama naziva akordima.

    Od 1918. godine ivio je u Alpama, na jednoj farmi u Davosu, gdje se lijeio od ratnih strahota. Kako je bio fasciniran ljepotom prirode i snagom visokih planina, Kirchneru su ti pejzai bili od velikog znaenja. Bila su to mjesta gdje se boravilo radi duhovnog uzdizanja.

    a cb

    4

  • 2. Na ovoj slici osjea se njegova elja za prikazivanjem pokreta i boje, ivota kao pokrenute boje i kao obojenog pokreta.

    Napii puni naziv te slike i godinu nastanka.

    ivou svojega slikarskog rukopisa, gestom, slici daje ritam i dinamiku. On takoer i bojom gradi i povezuje elemente pejzaa i kupaica. Kontrasti, te izmjena toplih i hladnih odnosno svijetlih i tamnih boja, daju slici ritam i pokret, pa ujedno pokreu i emocije promatraa.

    3. Koje boje dominiraju u prvom planu slike?

    Karl Schmidt-Rottluff

    ... za sebe znam da nemam program, samo neobjanjivu tenju da uhvatim to to vidim i osjeam, i za to naem najii izraz. Znam da su to stvari kojima se mogu pribliiti sredstvima umjetnosti, ali ne i misaono ili rijeima

    K.Schmidt-Rottluff: Kunst und Kunstler, Novi program,1914.

    Za razliku od Kirchnera i Heckela, djela Karla Schmidt-Rottluffa ispunjena su mirom i ravnoteom. Razliito obojena polja slijevaju se u dvodimenzionalni uzorak u kojem je dokinuta razlika prvog plana i pozadine.

    4. Nabroji toplo-hladne kontraste boja.

    Pored grada i njegove okoline, seoski motivi bili su vrlo vani umjetnicima grupe Die Brucke (Most), koji su po nekoliko mjeseci godinje provodili u prirodi.Od 1907. do 1912. Schmidt-Rottluff i Heckel esto su odlazili u Dangast, selo na Sjevernom moru, a prije toga Schmidt-Rottluff je radio i s Noldeom u Alsenu, danskom otoku na Baltiku.

    5

  • 5. Sliku grade obojene plohe, koje u ovjeku izazivaju odreene osjeaje. Uprave je utjecaj na raspoloenje promatraa bio osnovni cilj umjetnika tog doba.

    Koje osjeaje u tebi budi ova slika?

    a) osjeaj tuge i spokoja b) osjeaj topline i pozitivnog nemira

    Svaki potez noem rez je u dubinu due. Pjesnik Rudolf Adrian Dietrich

    Umjetnicima grupe Most, koji su 1906. objavili svoj manifest u tehnici drvoreza, grafika je pomogla u irenju ideja. Inspirirani grafikama Muncha, Gauguina, Felixa Vallottona, Jugendstila i japanskih umjetnika, umjetnici Mosta unaprijedili su grafiku u samostalnu umjetniku disciplinu. Dizajnirali su izlobene plakate, tiskali pozivnice i lanske iskaznice, a grafikama su reproducirali i slike u katalozima.Na mostovce je utjecajala ekspresivna stilizacija likova primitivne afrike skulpture.

    Na poetku bijae drvorez... On je poput narodnih pjesama ili bajki u kojima jo postoji neto uzvieno, neko strahopotovanje saga. Oni su obino neobraeni i nesavreni; materijali i alati u procesu nastanka imaju ulogu gotovo jednaku umjetnikovu htijenju...Danas je ve posve jasno da e drvorez za nae stoljee znaiti ono to je litografija znaila za 19., bakrorez za 17., a bakropis za 16. stoljee. Ponovno oivljen nakon postimpresionizma, drvorez se bolje od bilo koje tehnike uklapa u novu ekspresiju. To je najoriginalniji stilski proizvod nove umjetnosti. Kada bi se za nadolazee generacije od svih djela nastalih u posljednjih 15 godina sauvali samo drvorezi, bili bi dovoljan dokaz velikih promjena u formi i stavovima. Grafike su oduvijek bile najprikladniji, najslobodniji i najcjelovitiji oblik za izraavanje njemakog duha po kojem je njemaka umjetnost postala svjetski poznatom.

    Gustav Hartlaub, Nova njemaka grafika, 1920.

    6

  • 6. Svakom drvorezu Karla Schmidt-Rottluffa (tehnika visokog tiska) pridrui odgovarajui naziv. a) Krist i Juda b) Ljubavni poljubac c) Put u Emaus

    7. Koja je tema (sadraj koji se prikazuje) ovih grafika?

    a) religiozna b) svjetovna

    Erich Heckel

    Erich Heckel jedan je od osnivaa grupe Most i pie o osnutku grupe:Naravno da smo razmiljali o tome kako emo se predstaviti javnosti. Schmidt-Rottluff rekao je da bismo se mogli nazvati Most to je, naime, rije koja ima vie znaenja. Ona ne bi znaila konkretan program, ali bi na neki nain vodila s jedne obale na drugu. Bilo nam je jasno od ega se moramo odmai - manje je bilo sigurno kamo emo stii. Ipak, elementarna elja za izraavanjem, enja za time da se shvati i osjeti dua stvari, kljuan je cilj skupine Most.

    U Heckelovim se slikama pojavljuju melankolini, gotovo tragini elementi, elementi patnje. Od 1912. godine on sve ee prikazuje bolesne, umirue, umobolne ili mrtve.

    7

  • 8. Koje osjeaje pobuuje u tebi slika Kupaice iz 1914. godine?

    a) radost b) strah c) otuenje d) napetost

    9. Kojom je tehnikom raena ova grafika?

    a) bakropis b) drvorez c) litografija

    Otto Mueller

    Pridruio se grupi Most 1911.godine. To ljeto provodi s Erichom Heckelom i Ernestom Ludwigom Kirchnerom na Baltiku. Mueller nije bio oduevljen pretjeranim naglaavanjem ekspresivnih mogunosti boje. Njegov kolorit ostao je miran i vezan za predmet. eznuo je za jednostavnim ivotom u kojem ovjek i priroda harmonino koegzistiraju. Meutim, ekspresija se ocrtava u njegovim brzim potezima i uzburkanim linijama.

    Za razliku od Heckelovih Kupaica, poze ovih dviju ena sugeriraju nam meusobnu komunikaciju, ali ne i pretjerane osjeaje ili dramatiku. Likovi su oblikovani harmonijom njenih pastelnih boja.

    8

  • 10. U cjelokupnom stvaralakom radu umjetnik je zaokupljen jednom temom. Koja je to tema?

    a) anr - scene b) mrtva priroda c) aktovi u prirodi Ovaj drvorez takoer nema naglaeno izotrene, grube konture. Upravo suprotno. Djevojka je usamljena ali u svoj svojoj mirnoi i spokoju, okrenute glave prema nama: moda nekoga oekuje.

    11. U kojem se muzeju nalazi ovaj kolorirani drvorez?

    Max Pechstein

    Maxova sjeanja u biografiji: Ushieno smo otkrili potpunu suglasnost u tenji za oslobaanjem, za umjetnou koja ide naprijed bez stega konvencija. Godine 1906. pristupa skupini Most, a od 1907. do jeseni 1908. godine boravi u Parizu i donosi duh fovizma.

    Leei akt naglaeno crnih kontura, u ukoenom prostoru. Upotreba toplo-hladnih boja, ogledni je primjer komplementarnog

    9

  • kontrasta boja (crvena-zelena). Topla crvena boja prostorno djeluje blie, a hladna zelena boja dalje. Lik ene koja miruje nasuprot intenzitetu i izmjeni toplo-hladnih boja, pojaava dinamiku ove slike.

    12. Koju boju moramo dodati crvenoj da bismo dobili ljubiastu?

    13. Koju boju moramo dodati crvenoj da bismo dobili naranastu?

    Emil Nolde

    Drui se s umjetnicima iz skupine Most 1906. i 1907. godine. Tijekom 1909. godine, nakon to je preivio jako trovanje, poeo je slikati svoje prve religiozne slike. Do tada je uglavnom radio pejzae, portrete, mrtve prirode. U svojim memoarima Godine borbe Nolde je opisivao svoje iskustvo: Osjeao sam neodoljivu potrebu za spiritualnou, vjerom i meditacijom, ali sam bio potpuno nesvjestan toga i zato je to tako... Slikao sam i slikao, jedva sam znao je li dan ili no, jesam li vie ovjek ili umjetnik. Morao sam kao umjetnik biti slobodan i posjedovati toplinu i svjetlost Kristove ljubavi. Dogodio se preokret od vizualnog podraaja k emocionalnoj, doivlje-noj, unutarnjoj vrijednosti. Na donjoj slici umjetnik se koristi nereferentnin bojama, bojama koje se ne podudaraju s lokalnom bojom prikazanog lika. Lik Ivana Krstitelja, obavijen velom tajanstvenosti i mistinosti, gotovo se stapa s pozadinom slike.

    14. Tvoj je zadatak pronai sliku u prostoru Galerije i prepisati podatke s natpisa pored slike. Taj se natpis zove legenda.

    autor:

    naslov:

    godina nastanka:

    tehnika:

    vlasnik:

    10

  • Umjetnik je ostvario znaajna djela i kao akvarelist i grafiar. Naslikao je vie od 1300 akvarela malih dimenzija.

    Ovaj portret prvi je u nizu akvarela kakve je Nolde od 1938. do1945. tajno naslikao u Seebllu, nakon to su ga nacisti protjerali. Nolde je te male radove, s neobino jakom ekspresivnou, zvao svojim nenaslikanim slikama. Tehniku akvarela doveo je do savrenstva.

    Slikao ih je na japanskom papiru koji dobro upija vlagu. O svojoj metodi rada rekao je: Kada sam uzdigao boju do zvunih akorda, ljudi su pomislili da su forme iezle, ali one su bile tamo, u dubini.

    15. Opisuje li boja slobodno i spontano lik ene?

    a) da b) ne

    16. Opii psiholoki profil lika ene.

    a) izraz tuge b) izraz zabrinutosti c) izraz veselja d) izraz nade

    17. Kojom se vrstom papira od 1910. godine Nolde koristi za svoju tehniku akvarela?

    11

  • KIPARSKA UMJETNOST EKSPRESIONIZMA

    Kao ekspresionistiko slikarstvo, i kiparstvo je programatski izrazilo svoje djelovanje kao antitezu impresionizmu koje je za umjetnike bilo otjelovljenje materijalizma i relativizma. Ekspresionisti su eljeli da njihova umjetnost bude u slubi ovjeanstva i da upozori na njihove egzistencijalne probleme. Teili su obnovi ljudskog ivota. No, i u redovima kipara bilo je razliitih stavova. S jedne strane postojao je metafiziki orijentiran smjer, koji je polazio od strogo dualistikog razdvajanja duha i due od materije i tijela a shvaao je ovjeka kao duhovno bie. S druge strane postojao je vitalistiki pravac, koji je naglaavao cjelovitost ovjeka i svemira. Svim kiparima bilo je jednako vano izraziti vitalnost ovjeka, bilo kao putenog ili kao duhovnog bia. eljeli su da se osjeti postojanje ovjeka od mesa, duha i due. Neke su teme za to bile vrlo pogodne: raanje i smrt kao simboli uzlaza i pada, nastanka i nestanka, metafora poetka neega novog.

    Kiparstvo tog razdoblja obuhvaa i figurativni i apstraktni izraz. U najvanije predstavnike figurativnog prikaza ubrajaju se Ernst Barlach, Wilhelm Llehmbruck, Bernhard Hoetger, Edwin Scharff, Herman Scherer, Herbert Garbe i kiparice Milly Streger i Emy Roeder. Manju grupu apstraktnih kipara ine Rudolf Belling, Oswald Herzog, William Wauer, Otto Freundlich.

    Ernst Barlach

    Izazvati snano djelovanje, potres, najskromnijim sredstvima. Ali, ne dopustiti da sredstva postanu svrhom, razotkriti duu. Iz najjednostavnijega stvoriti vjeno. To je stil - jedna od najranijih formulacija ekspresionistikih stilskih kriterija.

    Barlach je namjerno odbacio klasinu tradiciju u prilog gotike koju modificira ekspresionistikim tendencijama. Gotiki su ga oblici i materijal (drvo) inspirirali. Putujui Rusijom 1906. godine upoznao je mnoge seljane, pastire i prosjake na ulici, u poljima, u svakodnevici; njega nije privlailo golo tijelo, ve ovjek u svojoj najdubljoj ljudskosti, u radosti i u nevolji, idealiziran samo kroz snagu svojih osjeaja i uzvieno mirnih gesta koje izraavaju to osjeanje....morao sam potraiti sredstva kako da prikaem ono to osjeam i nasluujem, umjesto onoga to vidim, a da ipak iskoristim kao sredstvo ono to sam vidio.

    On jednostavno eli uspostaviti dijalog izmeu djela i promatraa. Njegovi likovi esto izraavaju patnju, pa kod promatraa izazivaju osjeaj saaljenja, a ponekad i poistovjeivanja s trenutkom istine. Potreba za transfiguracijom materijalnoga u duhovno postala je umjetnikovom glavnom temom.

    12

  • ...ako treba naknadno osjetiti neki duevni doivljaj, on mora govoriti jezikom u kome mogu ponovno doivjeti ono najdublje i najskrivenije; najpogodniji je moj materinski jezik, a moj umjetniki materinski jezik je opet ljudska figura ili sredina, predmet kroz koji ili u kome ovjek ivi, pati, raduje se, osjea, misli. Upravo ono vulgarno, opeljudsko, praosjeanje rase, to je veliko i vjeno.

    Kiparstvo je umjetnost oblikovanja volumena u odreenom materijalu u prostoru.

    18. Kojim se materijalom umjetnik koristio pri izradi ove skulpture?

    19. Kakva je tekstura povrine? a) hrapava b) glatka

    Nemiran duh ekspresionistikih umjetnika odraavao se u obliku njihovih skulptura: kipari su se odrekli stare tradicije kontrapostnog dranja i umjesto toga teili asimetrinomu prikazu.

    Skulptura je manjih dimenzija, s ritmikom izmjenom ravne, glatke povrine draperije i njezinih otrih bridova koju nosi snaga samog lika u trku za osvetom.

    20. to nam sama kompozicija sugerira?

    a) bijeg u nepoznato b) pokret i dinamiku c) mirno promatranje

    Nakon poetnih uspjeha u kiparstvu, zapoeo je i svoj put kao grafiar i pjesnik....on je bio u prvom redu kipar, s podjednakim intenzitetom je i crtao, ali svaka od njegovih izjava je takoer nezamisliva bez pjesnika u njemu.

    13

  • Willhelm Lehmbruck

    Zavrio je Akademiju u Dsseldorfu 1907.godine, ali je svoju umjetniku osobnost oblikovao za boravka u Parizu 1910.-1914. godine.

    U njegovu ranijem radu Kupaica iz 1905. godine vidi se tenja za klasinom jasnoom, dok je preokret doivio u Parizu, usmjerivi se na psiholoku produhovljenost lika. Tada nastaje niz enskih i mukih aktova izduenih formi i ekspresivnih pokreta, koji simboliziraju uzdizanje ovjeka u duhovne sfere.

    21. Koja je od ovih dviju skulptura maniristiki izduena i eli prikazati bogatstvo osjeaja novog ovjeka sa svim njegovim dobrim i loim trenucima?

    a) Kupaica b) Mladi koji se uzdie

    Za razliku od geometrijske apstrakcije kubista, za kipare ekspresionizma temeljna je bila ekspresivna apstrakcija. Ti su umjetnici bili u sukobu sa stvarnou koja ih je okruivala. Apstrakcija je umjetnikova subjektivna interpretacija stvarnosti, a osjeaj, odnosno ekspresija dovodi do deformacija oblika. Ernst Ludwig Kirchner, slikar i kipar, to je nazvao oblikovanje vlastitog osjeaja vlastitom formom.

    a) Kupaica b) Mladi koji se uzdie

    14

  • Rudolf Belling

    Manja skupina apstraktnih kipara ekspresionizma uvodi novost u kiparstvu, a to je praznina koju suprotstavljaju volumenu mase. Prvi je u tome bio Arhipenko, koji objanjava pozitivnu vrijednost praznine. Belling je jedan od glavnih predstavnika vitalistikog kiparstva koji odbacuje antro-pocentrizam (uenje po kojem je ovjek sredite svih zbivanja) u umjetnosti, elei prikazati apstraktni ritam u svemu organskom. Ostvario je bogat opus, od geometriziranih ljudskih oblika i grupa do posve apstraktnih djela.

    Stilizirani likovi povezani su tako da tvore napetu, nepravilnu krunu masu u iju unutranjost prodire prostor.

    22. Daje li umjetnik izmjenom punog i praznog, ritminost ili izvjesnu pokretljivost skulpturi?

    a) da b) ne

    15

  • Grupa Der blaue Reiter (Plavi jaha)

    Grupa Plavi jaha iz Mnchena poetkom je 20. st., kao i grupa Most, dala znaajan doprinos novom odreivanju slike. Slika vie nije morala reproducirati stvarnost. Ona je postala medij koji je vodio u novo duhovno carstvo. Promjena je podrazumijevala novo raanje miljenja.U tekstu O duhovnom u umjetnosti Kandinski je iscrpno pisao o boji. Za njega boja ima mo neposrednog utjecaja na duu, ona je autonomna energija: ...umjetnik mora tako rasporediti boju na slici da dodirne ljudsku duu i u promatrau pobudi istu vibraciju due kakva je potakla i samog umjetnika.. Prije osnivanja grupe Plavi jaha, Kandinski, Javlenski, Gabriele Mnter i Mariana Verefkinova osnovali su Neue Knstlervereinigung Mnchen (Novu umjetniku udrugu Mnchen - NKVM). Predsjednik je bio Kandinski koji je imao jasne postavke grupe: Polazimo od ideje da umjetnik osim dojmova koje prima iz vanjskoga svijeta, iz prirode, neprestano prikuplja doivljaje u svojem unutarnjem svijetu - traganje za oblicima koji moraju biti osloboeni od svega sporednoga kako bi snano izrazili samo ono najnunije - ukratko, tenja k sintezi.Nakon prve dvije izlobe u galeriji Thannhause u Mnchenu ova je grupa bila snano iskritizirana i raspala se. Jedini pozitivan glas uo se od Franza Marca: Nain na koji je mnchenska publika popratila izlobu gotovo je smijean. Ponaa se kao da se tu radi o pojedinanim ispadima bolesnih umova, a ne o skromnim, jednostavnim i oporim poecima na jo neobraenom podruju. Zar ne zna da se u svim krajevima Europe javlja isti novi stvaralaki duh, prkosan i svjestan. Vasilij Kandinski i Franz Marc su 1911. godine osnovali grupu Der Blaue Reiter (Plavi jaha). Plavi jaha isprva nije bio zamiljen kao grupa, ve je to bio naziv almanaha koji su ureivali Kandinski i Marc. Cilj je tog almanaha bio zainteresiranoj publici predoiti duhovna stremljenja vremena s gledita umjetnika. Tako su Almanah pisali slikari, kipari, glazbenici i knjievnici. Naziv Plavi jaha nastao je spontano. Kandinski je o tome rekao: ...voljeli smo plavo; Marc konje, a ja jahae.Za Kandinskog je plava boja bila nebeska, boja koja je vodila u transcendentalne sfere (nadilazi granice iskustva, nadnaravno). Jaha utjelovljuje ideju tragaa i borca za nove ideje. Duh se bori protiv materijalizma, avangarda se bori protiv tradicije. Njihov svijet vezan je za duhovno.

    Vasilij Kandinski

    Djela Kandinskog i Marca omoguila su apstraktnu i bespredmetnu umjetnost bez odricanja od figuracije. Djela Kandinskog sve do Prvoga svjetskog rata sadre motive jahaa, brodova, pejzaa.

    Komponirajui toplo - hladne boje umjetnik unosi ritam u sliku Murnau, jesenski krajolik s brodicama. Jednako tako i vidljivi brzi i kratki potezi kista nose pokret, koji nas podsjea na Van Goghove slike. Van Gogh se smatra preteom ekspresionizma.

    16

  • 23. Spomenuta ritminost jo se vie pojaava izmjenom vremenskih prilika koja je na ovoj slici promijenila kvalitetu boje. (Kvaliteta boje odnosi se na njezinu istou, jarkost i zasienost. ista boja mijeana s bijelom, crnom ili sivom postaje degradirana boja.)

    a) plava dodavanjem bijele postaje b) crvena dodavanjem bijele postaje c) uta dodavanjem bijele postaje

    24. to prikazuje ova slika?

    a) portret b) mrtvu prirodu c) morski krajolik d) apstrakciju

    Djela Kandinskog potkraj prvoga desetljea 20. stoljea nose naziv Impresije i Improvizacije, jer su nastala tako to je umjetnik oslobodio svoje osjeaje i matu pri odabiru boje te ih slobodno rasporedio i spontano mijeao na slici ili grafici. Radovi su postali pokazateljem unutarnjeg stanja duha i raspoloenja umjetnika Oni su refleksija stanja duha, a ne oponaanje stvarnoga opipljivog svijeta.

    25. Kako zovemo umjetniko djelo kojem ne moemo odrediti temu?Pozornost se obraa iskljuivo na boje, crte, oblike.

    Gabriele Mnter

    Gabriele je roena u Berlinu. Bila je supruga Kandinskoga. Od 1908. godine u svojem ekspresionistikom slikarstvu primjenjuje i elemente njemakog pukog umijea, napose oslikavanje stakla. Pojednostavnjuje forme s tekim konturama koje zatvaraju plohe saetih tonaliteta.

    17

  • Sliku grade obojene plohe preteno hladnih boja koje u nama izazivaju razliite reakcije. Na slici dominira boja koja duh vodi beskrajnom razmiljanju, enji, ali ujedno potiskuje nae elje, nae osjeaje, izaziva vjernost tiini, mirnoi.

    26. Koja boja dominira slikom?

    Franz Marc

    Kod Franza Marca boja je vie simbolikog karaktera, oznaava naelo mukoga i enskoga. On se bavio djelovanjem i zakonitostima boja, kako bi ovladao bojom kao stvaralakim sredstvom. Neprekidno je razraivao sustav komplementarnih boja, kako se one ne bi koristile proizvoljno. Konani cilj bio je osloboditi boje i njihovu meusobnu povezanost teorijskih razmiljanja i doarati samo instinkt koji proizlazi iz njih samih. Za njega je plavo muki princip, oporo i duhovno. uto je enski princip, njeno, vedro i osjetilno. Crveno je materija, brutalna i teka. Boja se vezala uz sliku prirode, uz ivotinje. Identi-ficirajui se s prirodom i ivotinjama, umjetnik je projicirao svoja psihika raspoloenja u prirodu.

    Mijeanje boja shvaao je kao mijeanje njihovih energija koje pri tom nisu izgubile na vrijednosti.

    27. Promotri kromatski izraaj slike. Koje su boje zastupljene u kontrastima na slici?

    Aleksej Javlenski

    Slikar ruskog podrijetla, studirao na akademiji u Petrogradu, nakon ega odlazi u Mnchen uiti kod Abea zajedno s Kandinskim. U poetku je inspiriran djelima Czannea, Van Gogha i Gauguina, ali se postupno pribliava i Matisseu.

    18

  • Njegovi su prvi radovi pod utjecajem ruske puke umjetnosti i ukoenosti bizantskih ikona.

    28. Na ovoj slici Javlenski koristi velike plohe boja. Je li crte naglaen konturom?

    a) da b) ne

    Javlenski inspiriran Kandinskim, polako se pribliava aps-trakciji. Potret ene iz 1920. krajnje je pojednostavnjen oblik, na rubu apstrakcije, ali je ipak prepoznatljiv motiv.

    29. Kojim likovnim elementima gradi sliku?

    a) toka b) crta c) boja d) ploha e) povrina f) volumen g) prostor

    30. Koje kompozicijske elemente vidimo na slici?

    a) kontrast b) harmonija c) ritam d) ravnotea e) simetrija f) asimetrija g) proporcija h) dominacija i) jedinstvo

    19

  • August Macke

    Studirao u Dsseldorfu. Dolaskom u Pariz dolazi u dodir s francuskom umjetnou; impresionizmom, fovizmom i kasnije kubizmom.Macke nije htio slijediti put spiritualne boje kojoj su teili Kandinski, Marc i Javlenski. U njegovim djelima boja ne poiva na unutarnjim, ve na vanjskim opaajima. Sama slika zrai u vanjski svijet i obrnuto, vanjski svijet bojom utjee na sliku. On ostaje duboko vezan za vizualni doivljaj.

    Kree se unutar smirene koloristike harmonije. Dinamiku prostora ini mnotvo detalja na slici i igra boja. Uz razigranu pozadinu veselih cvjetova, te ritmiki raspo-reenih predmeta, u sreditu je slike lik ene koji je uhvaen u trenutku dok veze.

    31. Koji dojam ostavlja na tebe ova slika?

    a) dojam lepravosti i veselja b) dojam mukotrpnog rada c) dojam dosaivanja u ivotu

    Macke je od 1912. godine pod utjecajem Delaunaya, a kasnije s Kleeom putuje u Tunis i donosi akvarele kristalne strukture.

    Lyonel Feininger

    Roen u New Yorku, a porijeklom Njemac. Slikarstvo studira u Berlinu i Parizu. Pod Delaunayovim je utjecajem. U njegovim djelima stapaju se utjecaji kubizma i apstrak-cije. Realne oblike transponira u prizmatine vizije, sliku gradi plono. Crpi svoje ideje iz neposredne okoline. Tako je i crkva u Gelmerodi Feiningera inspirirala na stvaranje vie od 30 godina. To je mjesto bilo u okolici Weimara. Tamo je i imenovan majstorom Bauhausa. Deformacija arhitekture, nagnute plohe i iskrivljeni kutovi, donekle izazivaju nemir i tjeskobu u promatrau.

    20

  • 32. Koji se likovni ili kompozicijski element na ovoj slici posebno istie?

    a) boja b) ritam c) jedinstvo

    Eksplozija linija stvara otre kontraste svijetlog i tamnog. Otre trokutaste forme poloene su jedna na drugu ili izlaze iz kue u snopovima linija. Graevina izgleda kao da zrai unedogled jer linije sijevaju kao munje. Iz svega izbi-ja rascjepkana, iljato-uglasta struktura koja upuuje na njegove veze s kubizmom i Delaunayom.

    33. Kojom je tehnikom raena gornja slika?

    a) linorez b) litografija c) drvorez

    U traenju novih putova...

    Uz grupe Most i Plavi jaha 1910. godine pojavljuju se znaajne umjetnike linosti kao O. Kokoschka, Otto Dix, Max Beckmann, Paul Klee, koji u ranijim fazama svojega razvoja pripadaju pokretu ekspresionizma, ali su ujedno i osobenjaci koji trae vlastite putove ili se vezuju uz nove pokrete kao to su Neue Sachlichkeit (Nova stvarnost), i nadrealizam.

    Otto Dix

    Njemaki slikar i grafiar, studirao na Umjetnikoj akademiji u Dresdenu. U svojim djelima daje satirian prikaz tadanjeg drutva, rata i onih koji su vodili rat. Svaki detalj fiksira preciznou fotografije.

    Drvorez Apoteoza iz 1919. godine upozorava na posljedice vrtoglavog ili moda bezglavog srljanja ovjeanstva u sukobe irokih razmjera, a sama tema bi ustvari trebala veliati mo ovjeka. No pitanje je treba li tu mo usmjeriti u sukobe ili u rast, razvoj i ivotni boljitak svakog ovjeka.

    21

  • Pogledaj i razmisli kakva je kompozicija.

    a) iri se od sredita b) suava se prema vrhu, piramidalna c) kruna

    Paul Klee

    esto opisivan kao najizrazitiji romantiar meu modernim europskim slikarima.

    Roen u vicarskoj u Bernu, od oca glazbenika koji mu je prenio ljubav za glazbu. Studira na akademiji u Mnchenu, odlazi u Italiju pa se vraa u Bern. Dolazi u vezu sa slikarima grupe Plavi jaha. S Mackeom putuje Tunisom i od tada uz crtanje poinje i slikati... Ja i boja postali smo jedno. Ja sam slikar. Brojni akvareli s tog putovanja, muzikalni u kolorizmu i neobino poetski u viziji, pripadaju njegovim najboljim ostvarenjima. Godine 1916., izlagao je s Javlenskim, Kandinskim i Feiningerom pod grupnim nazivom Die blauen Vier.Klee pie: Umjetnost stoji iznad stvari, iznad realnog kao i iznad imaginarnog. Ona od predmeta stvara nesvjesnu igru. Kao to dijete u igri oponaa nas, mi u igri oponaamo sile koje su stvarale i koje stvaraju svijet.Drao je i predavanja na Bauhausu od 1921. do 1930. godine. Neka je razmiljanja objavio pod nazivom Vizualna razmiljanja (Das bildenerische Denken):Antiki ovjek kao moreplovac na brodu uiva u vonji i oduevljava se udobnou te naprave. A sada, to suvremeni ovjek doivljava koraajui palubom: 1. vlastiti pokret, 2. kretanje broda koje moe biti u suprotnom smjeru, 3. smjer i brzinu struje, 4. Zemljinu rotaciju, 5. njezinu putanju, 6. putanju Mjeseca i planeta oko njega.Rezultat: Sistem pokreta u svemiru s naim ja kao sreditem na brodu.

    34. Po emu Kleea na poetku njegova stvaranja moemo svrstati u ekspresionistike umjetnike? a) po snanoj konturnoj liniji b) po plonom prikazu c) po tonskom moduliranju boje d) po dinamikoj vrijednosti boja

    22

  • 35. U kojoj se dvorani nalaze sljedee umjetnine?

    TLOCRT 1. KATA KLOVIEVIH DVORA

    1 23 4 5

    6

    7

    8

    910

    11

  • NakladnikGalerija Klovievi dvori

    Za nakladnikaVesna Kusin

    Autorica i urednicaLiljana Velkovski

    Lektura Sandra Sudec

    Graf ika priprema i tisakSkaner Studio Zagreb

    Naklada3000 primjeraka

    CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 685250

    Zahvaljujem Skaner Studiju Zagreb na sponzoriranju tiska

  • NAJVEI MAJSTORI NJEMAKOG EKSPRESIONIZMA

    GALERIJA KLOVIEVI DVORIJezuitski trg 4, Zagreb

    Muzejsko-edukativna knjiica23. listopada 2008. - 20. sijenja 2009.