sindrom bolnog vrata i sindrom bolnih križa
TRANSCRIPT
1
Vodanović M. Grgurev I. Profesionalne bolesti stomatologa: sindrom
bolnog vrata i sindrom bolnih križa. Hrvatski stomatološki vjesnik.
2007;14(4):57-60.
Vodanović M. Grgurev I. Profesionalne bolesti stomatologa: sindrom bolnog vrata i sindrom bolnih križa. Hrvatski stomatološki vjesnik. 2007;14(4):57-60.
2
Profesionalne bolesti stomatologa:
Sindrom bolnog vrata i sindrom bolnih križa
Napisali:
• mr. sc. Marin Vodanović, dr. stom.
Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet, Zavod za dentalnu antropologiju; e-
mail: [email protected]; www.marinvodanovic.com
• Ivan Grgurev, dr. med.
«Grgurev» - specijalistička ordinacija fizikalne medicine i rehabilitacije, Split,
Sustipanski put 23; e-mail: [email protected]
U prethodna tri broja Hrvatskog stomatološkog vjesnika obrađeni su neki od najučestalijih
muskulo-skeletalnih poremećaja koji se mogu pojaviti kao posljedica bavljenja stomatološkom
profesijom: sindrom karpalnog kanala, kompresija nervusa medianusa, lateralni epikondilitis,
Slika 1. Pojavnost muskulo-skeletalnih tegoba s obzirom na spol i dio tijela (Finsen i suradnici,
1998.)
Vodanović M. Grgurev I. Profesionalne bolesti stomatologa: sindrom bolnog vrata i sindrom bolnih križa. Hrvatski stomatološki vjesnik. 2007;14(4):57-60.
3
sindrom radijalnog tunela, sindrom kubitalnog tunela, sindrom bolnog ramena, sindrom
subakromijalnog sraza, adhezivni kapsulitis, mialgija musculus trapeziusa i dr. Govorilo se o
etiologiji tih poremećaja, njihovoj učestalosti, prevenciji i mogućnostima liječenja. Kako su
dosadašnjim tekstovima bili obuhvaćeni šaka, podlaktica, nadlaktica i rame, u ovom tekstu će biti
riječ o poremećajima koji mogu zahvatiti vrat i leđa, a objedinjeni su pod entitetima koje nazivamo
sindrom bolnog vrata i sindrom bolnih križa, te spadaju u karakteristična oboljenja stomatologa.
Prema istraživanju Finsena i suradnika, najveći broj muskululo-skeletalni poremećaja kod
stomatologa zahvaća upravo leđa i vrat, s posebnim naglaskom na muški spol (slika 1.).
Sindrom bolnih križa
Pojava križobolje datira još od vremena uspravljanja prvih čovjekolikih bića i njihovog
prelaska s četveronožnog na dvonožni način kretanja. Osovivši se na noge iz dotadašnjeg
anatomski i fiziološki povoljnijeg četveronožnog stava, hominidi su križa i kralježnicu u cijelosti
izložili novom, dominantnom obliku statičko-dinamičkog opterećenja. Navedenu evolucijsku
prilagodbu i njenu posljedicu u vidu križobolje osjećaju generacije naraštaja sve do naših dana.
Osim toga, pojedine skupine unutar ljudske vrste su uslijed profesionalnih aktivnosti izložene
dodatnim, najčešće nepravilnim opterećenjima kralješnice, a u što svakako spadaju i stomatolozi.
Slika 2. Područje koje mogu zahvaćati bolovi kod sindroma bolnih križa
Vodanović M. Grgurev I. Profesionalne bolesti stomatologa: sindrom bolnog vrata i sindrom bolnih križa. Hrvatski stomatološki vjesnik. 2007;14(4):57-60.
4
U literaturi se navodi čak 130 različitih uzroka križobolje, poput upalnih bolesti,
neuroloških oboljenja, vaskularnih poremećaja, tumora pa sve do psihogene križobolje. Ipak oko
80% slučajeva križobolje nastaje zbog čisto mehaničkih razloga, o kojima će biti riječi u ovom
članku.
Većina stomatologa se prilikom rada u pacijentovim ustima nalazi u položaju tako da su
licem okrenuti prema pacijentu, a njihova desna strana tijela je položena uz pacijentovu desnu
stranu. Kada treba posegnuti za instrumentima ili materijalima sa radnog stolića, stomatolog se
najčešće mora okrenuti u smjeru suprotnom od područja rada kako bi ih dosegao. Pri tome se
okret obično izvodi u lumbalnom dijelu kralješnice uz okretanje gornjeg dijela tijela i samo
djelomičnog okretanja nogu, a sve kako bi se uštedjelo na vremenu. Učestalo ponavljanje takvog
načina okretanja, zajedno s izvijenim tzv. S-položajem cervikalnog dijela kralješnice prilikom rada
u ustima, može dovesti do prenaprezanja u lumbalnom dijelu.
Osnovno obilježje sindroma bolnih križa je bol u donjem dijelu kralježnice, koja može biti
različitog karaktera, intenziteta i vremenskog trajanja, a u uznapredovalim slučajevima postoji i
umanjen funkcijski kapacitet lumbo-sakralnog dijela kralješnice. Prenaprezanje stomatologa pri
radu može izazvati osjećaj neugode i povremenu boli u lumbalnom segmentu kralješnice. Ukoliko
je bol u donjem dijelu leđa konstantna i uz to smanjuje uobičajenu pokretljivost, poremećaj je
vjerojatno u uznapredovaloj fazi koja zahtijeva provođenje određenih terapijskih mjera.
S obzirom na mehaničku prirodu nastanka najčešćeg broja slučajeva križobolje, možda je
najprihvatljivija njihova podjela na: posturalni sindrom, disfunkcijski sindrom i sindrom poremećaja
vertebralnog dinamičkog segmenta.
Posturalni sindrom nastaje zbog prenaprezanja uslijed dugotrajnog stajanja. Naime
tijelo je prilikom dugotrajnog stajanja, uz smanjen radijus kretanja izloženo velikom statičkom
opterećenju. To je posebno karakteristično za stomatologe koji rade u stojećem položaju, a kreću
se u prostoru malog opsega između pacijenta i stolića s instrumentima. Povremena bol koja se
može pojaviti u takvim situacijama, često nestaje nakon promjene položaja, jer nema patoloških
promjena struktura kralješnice. Da bi se izbjegao nastanak posturalnog sindroma poželjno je pri
radu povremeno mijenjati težište s noge na nogu, te održavati pravilan položaj tijela.
Disfunkcijski sindrom nastaje zbog kompenzacijsko-adaptivnog skraćenja mišića koji
su najviše izloženi prenaprezanju i može se smatrati progresivnim stupnjem posturalnog
sindroma. Boli se javljaju pri istezanju dugotrajno zgrčenih struktura koje još uvijek nisu
deformirane ali zbog njihove rigidnosti i neelastičnosti pokretljivosti je umanjena. U preventivno-
kurativne svrhe potrebno je poduzeti mjere spomenute kod posturalnog sindroma, te provoditi
vježbe istezanja i jačanja leđne muskulature.
Sindrom poremećaja vertebralnog dinamičkog segmenta. Vertebralno dinamički
segment je funkcionalna jedinica kralježnice koju čine dva susjedna kralješka zajedno s
Vodanović M. Grgurev I. Profesionalne bolesti stomatologa: sindrom bolnog vrata i sindrom bolnih križa. Hrvatski stomatološki vjesnik. 2007;14(4):57-60.
5
međukralježničnim kolutom (intervertebralnim diskom), te mali zglobovi kralježnice i sva
pripadajuća okolna meka tkiva.
Ovaj sindrom predstavlja uznapredovalu verziju prethodna dva sindroma. Kod
posturalnog i disfunkcijskog sindroma nisu postojale degenerativne promjene, dok one kod ovog
sindroma postoje. Degenerativne promjene prvenstveno zahvaćaju intervertebralni disk, za kojeg
se smatra da je izvor boli u 90% križobolja. Ostali izvori boli mogu biti promjene na malim
zglobovima kralješnice, te promjene na okolnim mekim tkivima. Promjene koje zahvaćaju
intervertebralni disk mogu varirati od dehidracije želatinoznog unutarnjeg jastučića (nucleus
pulposus) i fisura vezivnog vanjskog prstena (anulus fibrosus), te njegova daljnjeg ispupčenja, pa
sve do prolapsa i ekstruzije diska koji može pritisnuti korijen živca i dovesti do lumboischialgie.
Kod lumboischialgie bol nije lokalizirana nego sijeva stražnjom stranom natkoljenice sve
do u stopalo uz slabljenje osjeta dodira, motorike i moiotatskih refleksa donjih udova, te pojavu
parestezija. Stanje zahtjeva urgentno liječenje koje podrazumijeva obvezno mirovanje 2 do 3
dana, te fizikalnu i medikamentnu terapiju. Ukoliko su nakon provedenih mjera tegobe i dalje
prisutne, treba se podvrći dodatnim pretragama (RTG, EMNG, te po potrebi CT i MR). Kao
posljednje rješenje ostaje mogućnost operativnog liječenja, međutim tu opciju zbog eventualnih
komplikacija treba izbjegavati koliko je kod moguće ostaje.
Da bi se izbjegle tegobe koje sa sobom nosi sindrom bolnih križa, potrebno je izbjegavati
izvrtanje leđa i kralješnice, a pri radu pravilno rasporediti opterećenje, te poduprijeti
preopterećene dijelove. Ukoliko je raspored namještaja u ordinaciji takav da zahtijeva nepotrebno
i prekomjerno istezanje i izvrtanje, treba ga postaviti u ergonomski položaj pri kojem će sve što je
potrebno za rad biti lako i jednostavno dohvatljivo.
Sindrom bolnog vrata
Skoro da i nema stomatologa koji nije iskusio osjećaj boli, napetosti i zatezanja u
cervikalnom dijelu kralješnice. Sindrom bolnog vrata ili tenzijska mialgija je poremećaj koji
zahvaća cervikalni dio musculusa trapeziusa.
Većina simptoma sindroma bolnog vrata su posljedica ili ozljeda ili početka
degenerativnih promjena i osteoartritisa. Simptomi koji se mogu pojaviti su:
• bol i ukočenost vratnog dijela kralješnice,
• probadajuća bol između lopatica koja se može širiti prema ramenima i/ili nadlakticama,
• utrnulost mišića vrata,
• palpabilna ukrućenost vrata,
• ograničene kretnje vrata.
Vodanović M. Grgurev I. Profesionalne bolesti stomatologa: sindrom bolnog vrata i sindrom bolnih križa. Hrvatski stomatološki vjesnik. 2007;14(4):57-60.
6
Cervikalna bol koja je ograničena samo na vrat i ramena, te se ne nastavlja prema
nadlakticama je obično uzrokovana prenaprezanjem mišića i ligamenata. Fizikalna terapija i
konzervativno liječenje mogu dovesti do potpunog nestanka simptoma. Međutim, ukoliko se bol
prenosi i u nadlakticu, prognoza je znatno nepovoljnija, jer taj simptom upućuje na kompresiju
živca koja je izazvana hernijacijom (rupturom) cervikalnog diska uslijed ozljede ili zbog stvaranja
artritičnog osteofita.
Slika 3. Područje koje mogu zahvaćati bolovi kod sindroma bolnog vrata
Rizični faktori koji dovode do ovih poremećaja su nepravilan položaj glave i vrata pri radu,
što uključuje izvijanje vrata u obliku slova S, te naginjanje glave prema naprijed, kako bi se
ostvarila što bolja preglednost pacijentove usne šupljine. Kako se ta dva položaja obično odvijaju
paralelno i istovremeno, dolazi do izrazitog pritiska i naprezanja cervikalne kralješnice.
Kao i kod sindroma bolnih križa, simptomi sindroma bolnog vrata se mogu prvo pojaviti
uslijed dugotrajnog stajanja i nepravilnog položaja cervikalne kralješnice pri radu (posturalni
sindrom), zatim prilikom istezanju dugotrajno zgrčenih struktura (disfunkcijski sindrom), te u
konačnici može doći do degenerativnih promjena (sindrom poremećaja vertebralnog dinamičkog
segmenta). Na učestalost, intenzitet i obilježja ovih simptoma utječu anatomske i biomehaničke
specifičnosti vratne kralježnice. To između ostaloga znači da ukoliko dođe do kompresije korijena
živca može doći do iradijacije boli niz ruku (cervikobrahijalni sindrom). Simptomi koji se pri tome
javljaju, kao i potrebni dijagnostički odnosno terapijski postupci su identični onima opisanima kod
lumboischialgie.
Vodanović M. Grgurev I. Profesionalne bolesti stomatologa: sindrom bolnog vrata i sindrom bolnih križa. Hrvatski stomatološki vjesnik. 2007;14(4):57-60.
7
S obzirom na anatomsku bliskost, uz problematiku vratne kralježnice vezana je i
simptomatologija iz kruga sindroma stražnje lubanjske jame, u što spadaju: mučnina, omaglica,
vrtoglavica, nesigurnost pri stajanju i hodu i dr. Naime, ove neurološke asocijacije i vaskularna
opskrba stražnje lubanjske jame i malog mozga idu preko vertebralnih arterija koje prolaze kroz
otvore poprečnih nastavka vratnih kralježaka na svom putu prema lubanji i malom mozgu kojeg
krvlju opskrbljuju. Uslijed degenerativnih promjena karakterističnih za sindrom poremećaja
vertebralnog dinamičkog segmenta vratne kralježnice dolazi do emisije podražajnih impulsa
prema malom mozgu kao intergracijskom centru ili do mehaničke opstrukcije protoka u
vertebralnim arterijama. Navedeno stanje zahtjeva određene dodatne dijagnostičke pretrage
poput color-doplera krvnih žila glave i vrata, CT-a, MR-a i EEG-a. Liječenje zahtijeva specifične
fizioterapijske i medikamentozne procedure, poput primjene antivertiginoznih lijekova,
miospazmolitika, te naravno izbjegavanje provocirajućih pokreta, što su obično pokretni prilikom
dolazi do krajnjih rotacija glave i hiperekstenzije u vratu.
Da bi se izbjegli simptomi sindroma bolnog vrata glavu, ali i leđa pri radu treba držati
uspravno, te koliko je god moguće izbjegavati istovremeno izvijanje u stranu i naginjanje naprijed.
Da bi to bilo moguće, visina stolca u kojem je smješten pacijent mora biti odgovarajuće
podešena. Ukoliko je izvijanje ili naginjanje neizbježno, bolje je nagnuti se cijelom kralješnicom i
na taj način je ravnomjerno opteretiti, nego se savijati samo iz cervikalnog dijela. Poželjno je
nakon svakog pacijenta provesti nekoliko jednostavnih i kratkih vježbi istezanja, sagibajući glavu i
vrat u smjeru suprotnome od onoga u kojem su se nalazili prilikom rada.
Zaključak
S obzirom da je kralješnica stup organizma, o njoj se treba brinuti svakodnevno. Kao što
je pranje zuba preduvjet zdravlja usne šupljine, tako i vježbe za razgibavanje i snaženje
kralješnice predstavljaju preduvjet za njeno dugo i optimalno funkcioniranje.
Da bi se smanjio negativni utjecaj stomatološke profesije na zdravlje muskulo-skeletalnog
sustava preporuča se ne samo uporaba ergonomski dizajnirane opreme i instrumenata, nego je
nužno podizati svijest o potencijalnim zdravstvenim problemima koje donosi struka još u
studentskim danima. Studente stomatologije, tijekom studija, te stomatologe koji su završili studij,
tijekom tečajeva cjeloživotnog usavršavanja treba educirati o važnosti pravilnog položaja tijela
prilikom rada, preventivnim mjerama i terapijskim mogućnostima. Pravovremenom prevencijom
muskulo-skeletalnih poremećaja moguće je osigurati dulji i udobniji radni vijek, te ljepšu i
bezbolniju mirovinu.
Vodanović M. Grgurev I. Profesionalne bolesti stomatologa: sindrom bolnog vrata i sindrom bolnih križa. Hrvatski stomatološki vjesnik. 2007;14(4):57-60.
8
Literatura • Alexopoulos EC, Stathi IC, Charizani F. Prevalence of musculoskeletal disorders in dentists.
BMC Musculoskelet Disord. 2004;5:16.
• Burke FJ. Occupational dental disease. Br Dent J. 1997;183(8):276.
• Drummer L. Ergonomics. U: Darby ML, Walsh MM, urednici. Dental Hygiene Theory and
Practice. St. Louis: Saunders; 2003. str. 122-141.
• Dwyer AP. Backache and its prevention. Clin Orthop Relat Res. 1987;(222):35-43.
• Finsen L, Christensen H, Bakke M. Musculoskeletal disorders among dentists and variation in
dental work. Appl Ergon. 1998;29(2):119-25.
• Mazanec D, Reddy A. Medical management of cervical spondylosis. Neurosurgery. 2007;60(1
Supp1 1):S43-50.
• McCormack BM, Weinstein PR. Cervical spondylosis. An update. West J Med. 1996;165(1-
2):43-51.
• Nachemson AL. Newest knowledge of low back pain. A critical look. Clin Orthop Relat Res.
1992;(279):8-20.
• Niosi CA, Oxland TR. Degenerative mechanics of the lumbar spine. Spine J. 2004;4(6
Suppl):202S-208S.
• Prescher A. Anatomy and pathology of the aging spine. Eur J Radiol. 1998;27(3):181-95.
• Sengupta DK. Dynamic stabilization devices in the treatment of low back pain. Neurol India.
2005;53(4):466-74.
• Shedid D, Benzel EC. Cervical spondylosis anatomy: pathophysiology and biomechanics.
Neurosurgery. 2007;60(1 Supp1 1):S7-13.
• Valachi B, Valachi K. Mechanisms leading to musculoskeletal disorders in dentistry. J Am Dent
Assoc. 2003;134(10):1344-50.
• Valachi B, Valachi K. Preventing musculoskeletal disorders in clinical dentistry: strategies to
address the mechanisms leading to musculoskeletal disorders. J Am Dent Assoc.
2003;134(12):1604-12.