UNIVERZITET U TUZLI MAINSKI FAKULTET

UNIVERZITET U TUZLI MAINSKI FAKULTET

SadrajUticaj liberalizacije trita na cijene elektrine energije3Uvod3Elektroenergetski sistem3Proizvodnja4Prijenos5Distribucija5Potronja5Cijene elektrine energije6Osnove cijena struje6Komparacija cijena6Cijene struje u nekim zemljama7Predvianja8Uesnici na tritu9Trite elektrine energije9Formiranje cijena na tritu elektrine energije10Kretanje cijena elektrine energije u zemljama Evropske Unije10Tarifni stavovi u Bosni i Hercegovini14Period zavenja dnevnih tarifnih stavova15Struktura cijena16Zakljuak17

Uticaj liberalizacije trita na cijene elektrine energijeLiberalizacijom sektora proizvodnje elektrine energije i uvoenjem konkurencije na trite u posljednjih 20 godina dolo je do znaajnih promjena u elektroenergetskim sektorima svih zemalja svijeta. Bitan znaaj u elektroenergetskom sektor imaju reformski procesi, mehanizmi funkcionisanja trita elektrine enerigije i nain formiranja cijena na tritu. Posebno je potrebno naglasiti analizu odnosa kretanja cijena i stepena konkuretnosti (otvorenosti) na pojedinim tritima elektrine energije zemalja Evropske Unije. Takoer je potrebno posmatrati kakvu korist donosi proces liberalizacije za uesnike na tritu, posebno za potroae. Na konkurentnom tritu potroai imaju mogunost da biraju svog dobavljaa elektrine energije, a takoer i cijene se odreuje pomou trinog mehanizma to utie da se cijene fromraju na realnom nivou.UvodDo prije dvadesetak godina na tritu elektrine energije postojao je monopol. Zbog specifinosti elektrine energije i tehnolokih ogranienja za njenu proizvodnju monopol je bio optimalno rjeenje za snabdijevanje elektrinom energijom krajnjih korisnika. Do tada su sve nacionalne privrede organizovale svoj elektroenergetski sektor u okviru jedne kompanije, najee dravne, koja se bavila proizvodnjom i snabdijevanjem elekrinom energijom svih korisnika. Posljedica monopola u elektroenergetskim sektoru bila je nerealna cijena elektrine energije koju je plaao krajnji kupac. Konkurencija na tritu elektrine energije osigurava postizanje realne cijena elektrine energije, odnosno daje mogunost kranjem kupcu da bira dobavljaa (proizvoaa ili distributera) od kojeg e kupovati elektrinu energiju po realnoj cijeni.

Elektroenergetski sistemElektroenergetski sistemine proizvodnja, prijenos, distribucija i potronjaelektrine energije. Temeljna zadaa elektroenergetskog sistema je pouzdana i kvalitetna opskrba elektrinomenergijom. To ukljuuje proizvodnju, prijenos, distribuciju i potronju elektrine energije. Nakon to se elektrina energija proizvede uelektranamaona se predaje potroaima. Naselja, gradovi, i cijela drava isprepleteni su elektroenergetskim vodovima kojima se prenosi elektrina energija. Elektroenergetski sistem je najvei, najuticajni, najneophodniji, najrasprostranjeniji od svih tehnikih sistema. Samim time je i najskuplji tehniki sistem. Najvei je zbog toga to proima itavedraveikontinente. Najvei elektroenergetski sistem jeUCTEu koji su elektriki spojene 24 europske zemlje koje zajedno imaju oko 500 milijuna stanovnika. Za dananji stepen razvoja ovjeanstva moemo zahvaliti upravo elektrinoj energiji, te iz te injenice proizilazi da je elektroenergetski sistem najuticajniji. Bez elektrine energije gotovo sve bi stalo. Ne bi ste mogli skuhati ruak, pokvarila bi vam se hrana u hladnjaku, ugasila bi se rasvjeta, mobilne komunikacije bi stale, nebi mogli razgovarati na mobitel, spojiti se na internet, gledati televiziju. Nakon nekog vremena nestalo bi i vode zbog toga to vodu u vodovodu tjeraju elektrine pumpe. Mnoge druge udobnosti koje prua elektrina energija stale bi. Upravo zbog ovoga je elektrina energija najskuplja kad je nema.Elektroenergetski sistem je najrasprostranjeniji, to sljedi iz njegove veliine. Jedini sistem koji bi se mogao uporeivati sa elektroenergetskim sistemom jeste internet, ali i od njega je elektroenergetski sistem rasprostranjeniji jer postoje mjesta gdje je dostupna elektrina energija, a internet nije. Da bi ste se spojili na internet u veini sluajeva potrebno je da postoji elektroenergetska infrastruktura.

ProizvodnjaTokom okretanjageneratoriproizvode elektrinu energijunaponai do 25 000volti. Svejedno, nakon to je proizvedena u generatoru, elektrina energija prolazi kroz transformator, smjeten u elektrani, koji joj mijenja napon od nieg napona na ulazu u tranformator u napon iznosa i do 1 500 000na izlazu iz transformatora jer je prijenos elektrine energije to uinkovitiji to su vii naponi prijenosa.Proizvodnja elektrine energije podrazumijva transformaciju drugih oblika energije, odnosno energenata (ugalj, nuklearna energija, voda, gas, vjetar itd) u elektrinu energiju. Najvea koliina elektrine energije se proizvodi u nuklearnim elektranama, elektranama na ugalj i elektranama sa kombinovanim ciklusom nafta-prirodni gas. Manje koliine elektrine energije proizvode elektrane koje koriste obnovljive izvore energije.Proizvodnja elektrine energije prema vrstama pojedinih energenta za proizvodnju data je na slici 1.1. koja prikazuje razvoj svjetske proizvodnje elektirne energije iz energenata od 1971 do 2005.

Slika 1.1 Pregled razvoja svjetske proizvodnje elektrine energije iz razliitih vrsta energenata u periodu od 1971 do 2005.

Struktura trokova proizvodnje elektrine energije zavisi od tehnologije koja se primjenjuje za proizvodnju, odnosno, faktori kao to su kapacitet, termalna efikasnost, ivotni vijek elektrane, te odnos fiksinih i varijabilnih trokova.Fiksni trokovi nuklearnih elektrana su znatno visoki zbog dugog vremena izgradnje ovakvih elektrana i trokova vezanih za protivljenje javnosti nuklearnim tehnologijama. Varijabilni trokovi su niski zbog niske cijene ulaznih energenat i trokova odravanja.Hidroelektrane imaju niske i fiksne i varijabilne trokove, ali su proizvodni kapacitieti znatno manji u odnosu na nuklearne elektrane, termoelektrane i elektrane sa kombinovanim ciklusom nafta prirodni gas, te zavise od geografskih i klimatskih karakteristika odreenog podruja.Termoeletrane i elektrane sa kombinovanim ciklusom nafta prirodni gas imaju nie fiksne trokove u odnosu na nuklearne elektrane, dok su im varijabilni trokovi visoki zbog cijene ulaznih energenata.Postojanje svih proizvoaa na jednom tritu elektrine energije je neophodno zbog karakteristika ponude i potranje.

PrijenosPrenos i distribucija osiguravaju transport elektrine energije od proizvoaa do potroaa. Ova faza proizvodnje elektrine energije smatra se prirodnim monopolom bez obzira na stepen liberalizacije trita elektrine energije i pod kontrolom je nezavisnog operatora sistema. Snabdjevanje elektrinom energijom je prodaja krajnjim kupcima. Prodaja ukljuuje mjerenje, fakturisanje i marketing, te moe biti veletrogovinska ili malotrgovinska prodaja. Snabdijevanje se ne smatra prirodnim monopolom, niti postoje znaajne prednosti ukoliko se ona integrie sa drugim funkcijam.Vodovi i kablovi za prijenos elektrine energije nainjeni su odbakrailialuminijajer su to materijali koji imaju malenelektrini otpor. Razlog je to vei elektrini otpor uzrokuje vee zagrijavanje vodia, pa se odreena koliina elektrine energije izgubi kao posljedica otpora prijenosnih vodova odnosno njene pretvorbe utoplinsku energiju.Visokonaponskim prijenosnim vodovima elektrina se energija prenosi do velikih, visokonaponskih transformatorskih stanica u kojima se transformie s najviih na neto nie napone i zatim odvodi do transformatorskih stanica smjetenih u blizini industrije i kuanstava. Te se transformatorske stanice nazivaju distribucijske (razdjelne) transformatorske stanice i u njima se elektrina energija i dalje transformie na jo nie napone, na srednje napone.

DistribucijaIz distribucijskih transformatorskih stanica, elektrina energija se, na razliitim srednjonaponskim nivoima, razvodi i upotrebljava za pogon potroaa uindustriji,tramvajai ostalih sredstava javnog prijevoza, koje pogoni elektrina energija, za napajanje uline javne rasvjete iprometne signalizacije, kao i za ostale potroae. Konano, u naem susjedstvu, postoje maleni transformatori smjeteni na stupove ili u kuice u kojima se elektrina energija transformie na najnie naponske nivoe koje se koriste u kuanstvima. Napon se trasformie sa 10 000 ili 20 000 V na 400 (trofazno) odn. 230 V (jednofazno odn. monofazno).Osim zranih vodova za prijenos elektrine energije sve se vie koriste i kabelski vodovi koji se ukapaju u zemlju. Na taj se nain vodovi tite od vremenskih nepogoda koje mogu otetiti ili prekinuti elektrini vod.

PotronjaNakon to se elektrina energija prenese do kuanstva da bi dola do konanog potroaa, ona mora proi krozbrojilo. Brojila su smjetena u prikljunom ormariu, a zaposlenici elektroenergetskih kompanija oitavaju ih i na temelju tih oitanja dostavljaju kuanstvima raune za potroenu elektrinu energiju. Osim kroz brojilo elektrina energija prolazi i krozosiguraekoji su takoer smjeteni u prikljunom ormariu. Osiguraima se tite elektrini ureaji i njihovi korisnici u sluaju kvarova. U sluaju da osigura pregori ili izbaci (ako je automatski) dogodio se kvar u instalaciji ili u nekom od troila (kratki spoj).[footnoteRef:1] [1: Izvor: http://sh.wikipedia.org/wiki/Elektroenergetski_sistem]

Cijene elektrine energijeCijene elektrine energije variraju od drave do drave, i takoe mogu da variraju od podruja do podruja u sklopu iste drave. Postoji vie razloga koji utiu na ove varijacije u cijenama. Cijena proizvodnje struje najvie zavisi od: vrste i cijene goriva koje se koristi, vladine subvencije, zakona, ak i od lokalnih obrazaca. Cijena elektrine energije se u osnovi moe podijeliti na ulaznu i na izlaznu cijenu elektrine energije. Ulazna cijena predstavlja nivo stvarnih, standardizovanih, priznatih trokova proizvodnje, prenosa i distribucije elektrine energije. U zavisno od organizacione strukture, razlikuje se cijena kotanja proizvodnje pojedinane elektrane, cijena na pragu prenosa i cijena na pragu distribucije (cijena krajnjeg potroaa).

Cijena na pragu prenosa je veleprodajna cijena i ine je trokovi proizvodnje i trokovi prenosa elektrine energije visokonaponskom mreom. Cijena na pragu distribucije, kao cijena krajnjeg potroaa sastoji se od trokova nabavke elektrine energije i trokova transformacije, distribucije i usluga prodaje elektrine energije. Transformacijom ulazne cijene kroz tarifni sistem dobija se izazna cijena elektrine energije.

Osnove cijena strujeCijene elektrine energije variraju od zemlje do zemlje, variraju ak unutar iste zemlje zavisno od regije ili distributivne mree. Ukoliko postoji firma koja dri monopol nad elektroenergetskim sistemom, tada cijene elektrine energije se razlikuju za stambene, poslovne i industrijske kupce. Cijene za svaku pojedinanu klasu kupca elektrine energije moe varirati u zavisnosti od doba dana, kapaciteta...Ako je specifino trite, mogua je varijacija cijena elektrine energije, a u novije vrijeme, nakon uvoenja elektronskog mjerenja, mogua je varijacija cijena za vrijeme niske i visoke potranje struje.

Komparacija cijenaTabela nam prikazuje cijene elektrine energije u industrijalnim zemljama i u zemljama u razvoju. Cijene su izraene u amerikim dolarima. Poreenje cijene elektrine energije ne uzima u obzir niz znaajnih faktora, ukljuujui kupovnu mo, vladine subvencije, odreeni popusti... U cijenu je takoer razlikuje od izvora elektrine energije. U SAD-u 2002. godine, trokove elektrine energije iz razliitih izvora je navedena u nastavku: Ugalj: 1-4 centi; plin: 2,3-5,0 centi; nafta: 6-8 centi; vjetar: 5-7 centi; nuklearno gorivo: 6-7 centi; solarne elektrane: 25-50 centi. Meutim, trokovi elektrine energije iz obnovljivih izvora ovise jako o dostupnosti izvora, postizanje tzv grid paritet u dijelovima svijeta gdje ak i konvencionalne elektrane na bazi fosilnih goriva su dovoljno skupe (odnosno transportni trokovi dizel do izoliranih zajednica). Varirajui trokovi ukljueni u proizvodnju elektrine energije dovode do velike varijacije u prosjeku cijena struje za stanovnike razliitih drava u SAD-u, na primjer, u 2012. godini, stanovnici Hawaii imali su najveu prosjenu stopu stambene elektrine energije u Sjedinjenim Amerikim Dravama (37.34 / kWh), dok su stanovnici Louisiana imali najniu prosjenu cijenu stambenih trokova za elektrinu energiju (8.37 / kWh). ak u susjednim dravama jaz je znaajan, sa stanovnicima New Yorka; imaju najvie prosjene stope stambene elektrine energije u donjem 48 amerikih saveznih drava (17.62 / kWh). Vano je napomenuti da su visoki trokovi elektrine energije u Solomon Islands, kao to je prikazano u tabeli ispod, prvenstveno je rezultat upotrebe uvezene dizel goriva kao glavnog izvora goriva za generatore elektrine energije.U mnogim zemljama tarifa je znatno nia za velike korisnike energije u odnosu na elektrinu energiju tedia. U Finskoj mali potroai elektrine energije u kuanstvima plaaju oko 30% kWh vie od velikih potroaa. Cijene struje u nekim zemljamaDrava/teritorijaAmeriki centi/kWh

Argentina3.10

Australija30.817

Banglade2.95-9.24

Belgija29.08

Bosna i Hercegovina4.5-9

Bugarska13.38 (dan) 9.13 (no)

Brazil16.20

ile23.11

Danska40.38

Kanada (Ontario)11.17

Kanada (Toronto)6.52-11.69

Kina7.5-10.7

Kolumbija18.05

Hrvatska17.55

Dubai6.26-10.35

Finska20.65

Francuska19.39

Njemaka36.25

Rumunija18.40

vicarska25.00

Maarska23.44

Hong Kong12.04-24.05

Indija0.1-18 (prosjek 7)

Indonezija8.75

Iran2-19

Izrael16

Italija28.39

Japan20-24

Kuvajt1

Latvija18.25

Litvanija19.27

Makedonija7-14

Malezija7.09-14.76

Meksiko19.28

Mijanmar (Burma)3.6

Nepal7.20-11.20

Holandija28.89

Novi Zeland19.15

Nigerija2.58-16.55

Norveka15.90

Pakistan2-15

Papua Nova Gvineja19.60-38.80

Paragvaj8

Peru10.44

Filipini36.13

Portugal25.25

Rusija2.40-14

Saudijska Arabija1.3-6.9

Srbija3.93-13.48

panija22.73

Juna Afrika8-16

vedska8.33

Turska12.57-18.63

Ukraina2.6-10.8

Velika Britanija20

Sjedinjene Amerike Drave8-17 (37 za Havaje)

Urugvaj17.07-26.48

Uzbekistan4.95

Juna Koreja5.5-52.2

Venecuela3.1

Vijetnam6.2-10.1

Predvianja Predvianje daljeg korigovanja cijena elektrine energije je jednostavan proces koritenja matematikih modela da bi se utvrdila cijela u odreenom vremenu i prostoru.Najjednostavniji model za predvianje cijene dan unaprijed je da se svaki izvor energije pita za ponudu, i odabire se najjeftinija ponuda. Ukoliko nije stiglo dovoljno ponuda, cijena raste. Ukoliko je stiglo previe ponuda, onda cijena pada. U ovu cijenu spadaju i trokovi generacije, kao i trokovi transporta, uz nikakav profit. Energija vjetra i solarna energija se uzimaju prije ostalih ponuda, sa unaprijed utvrenim cijenama svakog dobavljaa. Svaki viak struje se prodaje drugom operateru, ili se skladiti, koristei reverzibilnu hidroenergiju. U najgorem sluaju, ukoliko postoji viak struje, proizvodnja se ograniava u zavisnosti od potranje.

Uesnici na tritu Evolucija trita elektrine energije podrazumjeva postojanje odreenih kompanija i organizacija koje imaju znaajnu ulogu na tritu u pojedinim fazama razvoja. Zbog toga je potrebno dati njihov pregled sa aspekta funkcije koje oni obavljaju na tritu. To su:1. Vertikalno integrisane kompanije - kompanije koje u svom vlasnitvu imaju proizvodne pogone, prenosnu i distributivnu mreu. Ovakve kompanije imaju monopol na odreenom geografskom podruju u proizvodnji, prenosu i distribuciji elektrine energije krajnjem korisniku.2. Prozvoai elektrine energije (generating companies/gencos) - kompanije koje se bave proizvodnjom elektrine energije. Ove kompanije u svom vlasnitvu imaju jednu ili vie elektranu koje koriste razliite tehnologije proizvodnje elektrine energije.3. Distributivne kompanije (distributing companies-discos) - kompanije koje posjeduju i upravljaju distributivnom (niskonaponskom) mreom.4. Trgovci na malo kupuju elektrinu energiju na veletritu i preprodaju je potroaima koji ne ele ili im nije dozvoljeno da kupuju elektrinu energiju na veletritu.5. Operator trita (market operator) - upravlja kompjuterskim sistemom koji povezuje ponude kupaca i prodavaca za elektrinom energijom.6. Nezavisni sistem operator (independet system operator - ISO) ima primarnu zadau da osigurava stabilnost sistema.7. Kompanije za prenos elektrine energije (transmision comapny transco) - kompanija koja je vlansnik visokonaponske mree. Ona upravlja mreom prema instrukcijama ISO.8. Regulator - organ vlade koji je zaduen da osigura fer i efiksano upravljanje u energetskom sektoru.9. Mali kupac (nekvalifikovani ili tarifni kupac) kupuje elektrinu energiju od trgovca na malo ili od lokalne distributivne kompanije.10. Veliki kupac (kvalifikovani kupac) ima znaajnu ulogu jer elektrinu energiju kupuje direktno na veletritu tritu. Veliki kupac moe biti trgovac elektrinom energijom i potroa koji troi velike koliine elektrine energije.

Trite elektrine energijeTrite je mehanizam koji omoguava kupcima i prodavcima da se u meusobnoj interakciji dogovore o odreenoj transakcijiTrite elektrine energije je specifino, jer elektrina energija ima specifina fizikalna svojstva to znaajno utie na funkcionisanje trita elektrine energije.Elektrina energija ima sljedee karakteristike: 1. proizvodi se iz drugih energetskih izvora (iz fosilnih ili nuklearnih goriva ili obnovljivih izvora energije), ija cijena utie na cijenu kotanja elektrine energije,2. nemogue ju je uskadititi i potranja za elektrinom energijom kontinuirano fluktuira,3. potreba da se prenosi na veoma udaljena mjesta zahtijeva kapitalno intenzivnu industriju,4. postoje znaajni trokovi vezani za okoli (vezani za proizvodnju i prenos).

Kako nije mogue skladitenje elektrine energije (smanjuje veliinu trita u vemenskoj dimenziji) veliina trita je odreena trenutnom potranjom, a ne potranjom u duem vremenskom periodu.Specifinost trita elektrine energije je da se u svakom trenutku mora osigurati jednakost proizvodnje i potronje, bez obzira na cijenu, kao bi se osigurala stabilnost sistema. Posljedice neravnotee u sistemu (raspada sistema) su nesagledive sa aspekta proizvoaa, jer su trokovi ponovnog uspostavljanja sistema izuzetno visoki i sa aspekta potroaa, koji ostaju bez snabdijevanja elektrinom energijom i do 24 sata dok se sistem ponovo ne uspostavi.

Formiranje cijena na tritu elektrine energijeU elektroenergetskim sistemima u kojima postoji monopol na tritu elektrine energije, vertikalno integrisana kompanija odreuje cijenu elektrine energije na bazi trokova proizvodnje, prenosa, distribucije i ostalih trokova snabdijevanja elektrinom energijom.

Cijenu elektrine energije moe odreivati i dravna nezavisna regulatorna agencija za regulaciju elektroenergetskog sektora. Nezavisna regulatorna agencija propisuje tarifnu metodologiju za odreivanje cijene.

Cilj tarifne metodologije je formiranje tarifa koje su: a. razumne, nediskriminirajue, zasnovane na objektivnim kriterijima i odreene na transparentan nain,b. zasnovane na opravdanim trokovima rada i odravanja, zamjene, izgradnje, rekonstrukcije postrojenja, te trokovima amortizacije i poreza, uzimajui u obzir odobrenu stopu povrata za uinjena ulaganja i vodei rauna o zatiti okoline i kupaca,c. formirane tako da eliminiu unakrsno subvencioniranje izmeu razliitih djelatnosti i razliitih kategorija kupaca,d. zasnovane na uobiajenoj meunarodnoj praksi,e. jednostavne i razumljive,f. uspostavljene tako da omogue elektroprivrednim drutvima odgovarajui tok prihoda to prua mogunost osiguranja odobrenog povrata, ako ista obavljaju svoje djelatnosti na odgovarajui nain.Ovaj nain odreivanja cijene osigurava formiranje realnije cijene elektrine energije. Odreivanje se vri nekoliko puta godinje, tako da su fluktuacije cijena minimalne.

Kretanje cijena elektrine energije u zemljama Evropske UnijeLiberalizacija trita, odnosno uvoenje konkurencije na trite elektrine energije utjee na sniavanje cijena ovog energenta. Kada proces liberalizacije dobro funkcionie moe se pokazati da cijena elektrine energije pada sa poveanjem stepena liberalizacije, odnosno konkurencije.

Istraivanje koje je proveo Ernest & Young pokazalo je da postoji korelacija izmeu cijene elektrine energije i konkurencije u razvijenim zemljama Evropske unije.Grafikon 3.1. pokazuje dinamiku otvaranja trita elektrine energije u pojedinim zemljama Evropske unije u periodu od 1996 do 2006. Stepen otvorenosti trita je odreen prema broju potroaa koji imaju pravo na izbor dobavljaa. Na grafikonu se vidi da postoji uzlazni trend otvaranja trita u svim zemljam EU. Ovaj trend je posljedica primjene Direktiva Evorpske komisije o stvaranju internog trita elektirne energije (Directive 96/92/EC i Directive 2003/54/EC).

Grafikon 3.2. pokazuje trend kretanja uea proizvoaa na tritu elektrine energije izuzimajui tri najvea proizvoaa elektrine energije. Procenat trita kojeg pokrivaju proizvoai elektrine energije izuzev tri najvea proizvoaa je najvei u 2003 godini u svim zemljama Evropske unije. Nakon 2003 godine taj procenat se smanjuje, odnosno poveava se uee tri najvea proizvoaa u svim zemljama. To pokazuje da je najvjerovatnije dolo do horizontalne integracije proizvoaa to je dovelo do poveanja trine snage.

Grafikon 3.3. pokazuje kretanje cijena elektrine energije za male potroae, koji su definisani prema Eurostat-u kao potroai ija je ukupna godinja potronja maksimalno 3500 kWh i nona potronja do 1300KWh.

Grafikon 3.4. pokazuje kretanje cijena elektrine energije za industrijske potroae, koji su, prema Eurostatu definisani kao potroai sa godinjom potronjom od 20000 MWh, maksimalnom potranjom od 500kW i godinjim optereenjem od 4000h.

Grafikon 3.5. Kretanje cijena energenata u periodu od 1997 do 2006.

Kretanje cijena elektrine energije prikazano na grafikonima 3.3 i 3.4. pokazuje trend porasta cijena, a izraen je nakon 2004 godine.

Ovaj uzlazni trend moe biti posljedica poveanja cijena ulaznih energenata u proizvodnji elektrine energije. Trend rasta cijena ulaznih energenata prikazan je na grafikonu 3.5. Ova analiza pokazuje da je poveanje cijena gasa i sirove nafte dovelo do porasta cijene elektrine energije.

Drugi razlog poveanja mogao bi se objasniti poveanjem trine moi proizvoaa. Tendencija poveanja trine moi proizvoaa, koja se ogleda u horizontalnom povezivanju proizvoaa na tritu elektrine energije prikazana je na grafikonu 3.2.

Istraivanje koje je provedeno od stane Ernest & Young pokazalo je da postoji znaajna veza izmeu liberalizacije i cijene elektrine energije za industrijske potroae. Dokazano je da se cijena elektrine energije za industrijske potroae smanjuje kako se poveava stepen konkurentnost, pri emu je stepen konkurentosti bio odreen kompozitnim indikatorom za konkurentnost. Ovo istraivanje je provedeno samo za razvijene zemelje Evropske unije. U obzir nisu uzete zemlje u razvoji i tranzicijske zemlje koje su EU pridruile nakon 2000 godine.

Polazei od navedenog istraivanja, moe se konstatovati da i u zemljama koje nisu bile predmet istraivanja, postoje isti trendovi otvaranja trita i kretanja cijena elektrine energije. Da bi se ovi trendovi pokazali, prikupljeni su i prikazani empirijski podaci za zemlje su se pridruite EU nakon 2000. Prikazani su podaci za eku republiku, Maarsku, Poljsku, Sloveniju i Slovaku. Ove zemlje e u daljnoj analizi biti oznane kao EU 2000. Stepen otvaranje trita u zemljama EU 2000 ima uzlazni trend, kao i kod razvijenih zemlja EU. Procenat trita koji snabdijevaju proizvoai izuzev tri najvea proizvoaa, je rastao u periodu od 2001 do 2003, nakon ega ovaj procenat opada, to je zabiljeeno i u razvijenim zemljama.

Kretanje cijena elektrine energije za male i industrijske potroae u zemljam EU2000 ima isti trend i kretanje cijena u ravijenim zemljama. Cijene elektrine energije za industrijske potroae pokazuju silazni trend u periodu od 1999 do 2003, a nakon 2003 dolazi do porasta cijena. Ovaj porast takoer moe biti objanjen poveanjem cijena ulaznih energenata i poveanjem trine snage proizvoaa.

Zbog istih trendova kretanja cijena elektrine energije i karakteristika trita, posmatranih sa aspekta konkurencije, moe se zakljuiti da i u zemljama EU 2000 postoji korelacija izmeu otvaranja trita i smanjenja cijena elektrine energije. Obzirom na injenicu da je Bosna i Hercegovina takoer prihvatila direktive Evropske komisije o stvaranju internog trita elektrine energije, interesantno je analizirati kretanje cijena elektrine energije u BiH u odnosu na kretanje cijena elektrine energije u zemljama EU. U tu svrhu na grafikonima 3.4 i 3.5. dodata je vremenska serija kretanja cijena elektrine energije u FBiH u periodu od 1999 do 2007 godine.

Treba uzeti u obzir da su svi potroai elektrine energije u BiH u kategoriji tarifnih kupaca. Postoje odreene razlike u tarifama koje plaaju domainsta i industrijski potroai. Cijene date u vremenskoj seriji predstavljaju prosjek cijena. Ako posmatramo cijene elektrine energije za domainstva i male proizvoae, cijena koju ove kategorije potroaa plaaju u BiH je znatno nia u odnosu na cijene u Evropskoj uniju, posebno u peridou 2003 do 2007.

Ako se vremenska serija kretanja cijena elektrine energije u BiH stavi u odnos sa kretanjem cijena za industrijske potroae u Evropskoj uniju, moe se zakljuiti da je cijena elektrine energije znatno stabilnija u odnosu na cijene u EU. Takoer se vidi u 2007 godini cijene znatno nie u odnosu na veinu zemalja EU. Na osnovu ovih pokazatelja mogue je zakljuiti da liberalizacija trita elektrine energije u BiH, posmatrana sa aspekta cijena nije neophodna, obzirom da su cijene dosta nie u odnosu na EU.

Drugi razlozi koji bi se mogli uzeti kao dobri argumenti protiv liberalizacije su:

postojanje dovoljne koliine elektrine energije za snabdijevanje svih potroaa u BiH ne postoji energetska zavisnost od drugih zemalja, potreba da se zatite domai resursi.

Tarifni stavovi u Bosni i HercegoviniKrajnji kupci elektrine energije iz kategorije potronje domainstva i ostala potronja na 0,4 kV naponu (mala preduzea i komercijalni kupci) koji na tritu nisu odabrali snabdjevaa imaju pravo na snabdijevanje elektrinom energijom standardnog kvaliteta po ekonomski opravdanim, lako i jasno usporedivim i transparentnim cijenama u okviru pruanja univerzalne usluge od javnog snabdjevaa.Cijene usluga javnog snabdjevaa JP EPBiH su odreeneOdlukom FERK-a o davanju saglasnosti JP EPBiH na prijedlog cijene usluge javnog snabdjevaa za pruanje univerzalne uslugei iste se primjenjuju od 01.01.2015. godine.

U cijenu usluge javnog snabdjevaa je ukljuena i cijena koritenja distributivne mree. Cijena koritenja distributivne mree se obraunava radi nadoknade trokova koritenja distributivne mree i prenosne mree. Trokovi koritenja distributivne mree se sastoje od trokova distribucije i troka distributivnih gubitaka. Trokovi koritenja prenosne mree se sastoje od: trokova prenosa, trokova prenosnih gubitaka, trokova rada nezavisnog operatora sistema, trokova usluga sekundarne i tercijarne regulacije i prekomjerno preuzete reaktivne elektrine energije.U cijenu nije uraunata naknada za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i iznos poreza na dodanu vrijednost koje JP EPBIH kao snabdjeva ima obavezu evidentirati na svakom pojedinanom raunu kupca u skladu sa vaeim propisima.

Period zavenja dnevnih tarifnih stavovaZimsko raunanje vremenaZa domainstva koja posjeduju dvotarifna brojila, elektrina energija utroena od ponedjeljka do subote u periodima od 00:00 do 07:00; od 13:00 do 16:00 i od 22:00 do 24:00 sati obraunavae se prema manjim tarifama (MT). Nedjeljom se za ovu kategoriju potronje, manja tarifa primjenjuje cijeli dan.Za kupce JP EPBIH iz kategorije ostala potronja na 0,4 kV naponu, elektrina energija utroenaod ponedjeljka dopetka uperiodu od 00:00 do 07:00 i od 22:00 do 24:00 sati obraunavae se prema manjoj tarifni (MT). Za ovu kategoriju potronje, manja tarifa se primjenjuje subotom i nedjeljom cijeli dan.

Ljetno raunanje vremenaZa domainstva koja posjeduju dvotarifna brojila, elektrina energija utroena od ponedjeljka do subote u periodima od 00:00 do 08:00; od 14:00 do 17:00 i od 23:00 do 24:00 sati obraunavae se prema manjoj tarifi (MT). Nedjeljom se za ovu kategoriju potronje, manja tarifa primjenjuje cijeli dan.Za kupce JP EPBIH iz kategorije ostala potronja na 0,4 kV naponu, elektrina energija utroena od ponedjeljka do petka u periodu od 00:00 do 08:00 i od 23:00 do 24:00 sati obraunavae se prema manjoj tarifi (MT). Za ovu kategoriju potronje, manja tarifa se primjenjuje subotom i nedjeljom cijeli dan.

Struktura cijenaUkupna cijena za elektrinu energiju koju plaaju kupci treba da pokriva sljedee trokove: troak nabavke elektrine energije, koji osim trokova vlastite proizvodnje elektrine energije i snabdijevanja elektrinom energijom pokriva i trokove nabavke elektrine energije od proizvoaa iz OIE, trokove obezbjeenja garantovanosti isporuke, trokove obezbijeenja prekograninih kapaciteta i trokove vezane za rizik poslovanja; troak mrearine, a koji se odnosi na trokove prenosne i distributivne mree (izgradnja i odravanje prenosne i distributivne mree, trokovi vezani za odravanje i oitanje mjernog mjesta, trokovi gubitaka elektrine energije, trokovi rada Nezavisnog operatora sistema u BiH NOS BiH, trokovi pomonih/sistemskih usluga i trokovi balansiranja); naknada za obnovljive izvore energije, koja se naplauje od svih krajnjih kupaca elektrine energije u Federaciji Bosne i Hercegovine i koja je uvedena u skladu saUredbom o podsticanju proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i odreivanju naknada za podsticanjei kojom se obezbjeuju sredstva za podsticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energijei efikasne kogeneracije.

ZakljuakU posljednjih 20 godina dolo je do znaajnih promjena u elektroenergetskim sektorima svih zemalja svijeta. Ove promjene rezultat su liberalizacije sektora i uvoenja konkurencije na trite elektrine energije.

Deregulacija sektora je otvorila veliki broj pitanja vezanih za efikasnost novih modela organizovanja elektroenergetskog sektora. Temeljni ekonomski razlog deregulacije je formiranje trita koje e osigurati realnu cijenu elektrine enegije.

Zbog toga je u ovom radu opisan elektroenergetski sektor, reformski proces u sektoru, objanjen je osnovni mehanizam funkcionisanja trita elektrine enerigije i nain formiranja cijena na tritu. Poseban akcenat je stavljen na analizu odnosa kretanja cijena i stepena konkuretnosti (otvorenosti) na pojedinim tritima elektrine energije zemalja Evropske unije.

Reformski proces je neophodno provesti u svim energetskim sektorima. Taj proces je dosta kompleksan i zahtijeva dobro poznavanje karakteristika sektora. Dobro definisanje koraka reformskog procesa utie na efikasnost trita elektrine energije.

Proces liberalizacije donosi za koristi za sve uesnike na tritu, posebno za potroae, jer na konkurentnom tritu imaju mogunost da biraju svog dobavljaa elektrine energije. Na konkurentnom tritu elektrine energije cijena se odreuje pomou trinog mehanizma, ime se osigurava formiranje cijena na realnom nivou.

Ovim ispitivanjem je pokazano da liberalizacija trita i uvoenje konkurencije na trite elektrine energije utjee na sniavanje cijena ovog energenta. Dokazano je da kada proces liberalizacije dobro funkcionie cijena elektrine energije pada sa poveanjem stepena liberalizacije i konkurencije. Ove tendenije su uoene u svim zemljama Evropske unije.

16