ivotopis 11.1.1850. Brse, Istra 13.5.1904. Zagreb Deseto najmlae dijete veleposjednika i trgovca Tome i Marije Kumii gimnazija u Rijeci 1870., studij medicine u Pragu, Filozofski fakultet u Beu Bavi se knjievnou i politikim radom s Laginjom i Bariem pokree Kraljevski list Primorac (1873.), urednik pravakih listova Hrvatska vila (1882.-1883.) i Hrvatska (1887.-1888.) za formiranje kao pisca zasluno seljako podrijetlo i pripadnost pravakom pokretu zaetnik naturalizma u Hrvatskoj Pie pod pseudonimom Jenio Sisolski (prema brdu Sisolu nad Brseom) 1883. odbija profesorsko mjesto u OsijekuBibliografija Pisao je pripovijetke i romane u kojima se tematski vraa rodnom kraju Istri i uspomenama iz djetinjstva, povijesne romane, eseje, dramu i komediju prva objavljena novela: Sluaj 1879. posljednji roman: Kraljica Lepa 1902. DJELA: Sluaj, Jelkin bosiljak, Primorac, Zaueni svatovi, Olga i Lina, Gospoa Sabina, Sirota, Pod pukom, Preko mora, Teodora, Otrovana srca, Urota zrinsko-frankopanska, Kraljica Lepa ESEJI O romanu, Ivan Turgenjev, Zablude nae kritike KOMEDIJA Obiteljska tajna Znaajke stvaralatva Htio je pokazati koliko pokvarenosti, lai i plitkosti ima u klasama koje ele u narodnom ivotu voditi glavnu rije: majke radi novca ili titula rtvuju svoje keri mukarci se radi poloaja ili miraza prodaju pokvarenim, bogatim enama- djevojke koje u odnosima prema mukarcima vodi samo raun ili strast- politiari koji su za novac spremni uiniti najvee prljavtine dvostruka tendencija Kumiievih romana: politika i drutveno-moralna svijet Kumiievih romana svodi se na tri-etiri tipa: ribari, trgovci, naelnici, bogatai, svi su jednaki, lihvari, grofovi, inovnici pravi Hrvati jaki, isti, dobri krvnici naeg naroda opaki selo: upnik, poten Hrvat milostiva srca, naelnik i njegova obitelj (bedaci, strepe pred svojim enama koje ih psuju i tuku), pohlepni bogata, nii slojevi (straari, nakaze) grad: lihvari i njihovi pomagai pohlepni za novcem i putenim nasladama, jadni siromaniji graani odgojeni kod kue ljubav privlaenje dvaju srca jedno prema drugom ili brutalnost ivine gdje je ena predmet uitka i muke pribliio se fabularnim stereotipima trivijalne knjievnosti zabava, napetost, ugaanje publici najvei romantik meu hrvatskim realistima od Dumasa i enoe preuzima sladunjave idealizacije, intrige, neoekivane rasplete, pripovjednu tehniku pretjerana subjektivnost, sklonost nepotrebnim digresijama, neist jezik, borba idealizma i realizma (Ibler) Kumii elio upoznati karakter naroda dobro je od nas i kod nas, a zlo izvana predstavlja junake u potpunom djelovanju samo kad su zaljubljeni ista, idealna i aneoska ljubav u kontrastu s poudom i ogavnim namjerama tuinaca utjecaj enoe ene: dobre i potene kad su iskrene i edne u ljubavi, a i pokvarene prikazuju se ednima (Zorka) divotna uda, kosa, razbludni i sjajni pogledi, obla ramena, nabujale grudi i bijela put zaljubljenici nailaze na zapreke ako su nesretni, zavravaju samoubojstvom, ako su dobri, sretnim brakom, ako su pokvareni i bogati, u siromatvu i bijedi i mukarci i ene (javnim bludnim ivotom), sentimentalniji umiru od suice Kumii nije ni naturalist, ni realist, ve romantik Pisao je lako i brzo pa je u generaciji naih realista, uz Gjalskog, najproduktivniji romansijer Kritika ga je u poetku pretjerano hvalila, kasnije mu je pak poricala svaku umjetniku vrijednost

Kumii i Zola 1875. Kumii odlazi u Pariz na dvije godine itanje i upoznavanje Zolinih djela prva Kumiieva pripovijest Sluaj (Sloboda, 1879.) sadri reminiscencije na boravak u Parizu Zolina Nana i Eksperimentalni roman poinju izlaziti u nastavcima 1879. napadi kritiara nakon proitane Nane, Kumii pie roman Olga i Lina Kumii nije zolijanac njegovi romani zasnivaju se na fiziologiji i atavizmu to se ne istie u Kumiievim romanima Zolini junaci nemaju ivotne snage u sebi i podlijeu borbi s izvanjskim svijetom Kumiievi su junaci pokretai svijeta, svrha im je oplemeniti i spasiti narod, preobraziti svijet, tee za tim i kad su propalice Kumii smatra ovjeka jedino odgovornim za njegova djela, opisi su nanizani, slue kao dekoracijaGospoa Sabina Objavljen 1883. godine u asopisu Hrvatska vila Roman s graom iz zagrebakog ivota sinteza socijalnog i trivijalnog tema - balzacovska (socijalna kritika, prikaz ekonomskog i moralnog rasula, agonija plemstva, grad kao leglo poroka i lai), poprite zbivanja - graanski salon, pokretai radnje tra, pohlepa za novcem i uicima, brana nevjera, udvaranje cilj pokazati pokvarenost, la i plitkost u klasama koje hoe voditi glavnu rije kritika zagrebakog drutva pokretaka snaga novca u drutvu i njegovo razorno djelovanje Sabina gura mua u propast u elji za ivotom na visokoj nozi nema niti jednog pozitivnog lika svi uhvaeni u krug lai, prijevare, intrige i lakomosti pieva originalnost odskae (Silvio, Irena, Hribar, Jele, Zorka, Ivan Lozar previe smijean, Ribievi previe opijen svojim idejama, Vojni nesretan, Sabina neodgonetnuta zagonetka) U Gospoi Sabini nalazimo isto drutvo kao i u Zolinu romanu Pot-Bouille, ali Kumii ne crta situacije u detalje hrvatsku knjievnost pribliio suvremenim strujama europske knjievnosti Gospoa Sabina je kronika sutona tradicionalnog morala i ruenja idiline enoinske slike patrijarhalne obitelji i zdravog drutva i to je djelo u kojem je Kumii najbolje primjenio teoriju iz traktata O romanu u praksiCitati: Kad bi vie ljudi prolazilo mimo njih, Zorka bi majku togod franceski upitala. U Lozarovoj se kui govorilo samo njemaki. Sabina se ponosila svojom francetinom, te kad bi kojoj prijateljici togod javljala na svojoj posjetnici u tom jeziku, njene bi prijateljice pokazivale te posjetnice svojim znancima koji bi se porugljivo osmjehnuli i ne znajui zato, iz puke udvornosti. Zorka se svijae u svojoj kabanici, kretae ramenima i glasno govorae o operi koja se pjevala te veeri, pripovijedajui Viktoru kako se divno pjeva ta opera u Beu, te kako je to samo smijena parodija u Zagrebu. Rije Be i opera beka mnogo je glasnije izgovarala. Vagon mu je bio tijesan, cijeli dan zujao mu je njegov predikat plemeniti de Vojnicsdol u uima, od radosti i uzrujanosti nije mogao ni sjediti, ni leati, nego je sve mislio kako e zagrliti svoju enicu kad doe u Zagreb, kako joj je sada ravan i kako e lijepo proivjeti svoj vijek meu otmjenim svijetom. plemeniti de Vojnicsdol predikat oznaava lano plemstvo kupljeno novcem, dok pisanje prezimena s maarskom grafijom cs () upuuje na politiko opredjeljenje i snobizam Zorka je dobra djevojka, ali svijet o njoj odvie govori! Poznam reenicu: Zlo po mukarca o kome se ne govori, zlo po enu o kojoj se govori. - Gospoa Sabina otmjena je dama, zar ne? - Dakako, otmjena i vanredno ljubazna. Prava ti je milina s njom govoriti. Ona je plemkinja, no ne koi se kao mnoge graanske ene. Zorko, srami se! Zapamti, ja neu zaboraviti ove noi! Ja u te ve nauiti kako se estite djevojke grle s beskunicima! - Vojni nije beskunik! usudi se Zorka tiho.

O romanu naturalistiki manifest U njemu razvija Zoline misli iz lanka Eksperimentalni roman (1880.) stvara sukob hoe li u hrvatskoj knjievnosti 80-ih i 90-ih godina prevladati naturalizam i njegove forme (verizam, objektivizam) ili e se razvijati putem realizma Kumii nije znao razlikovati realizam od naturalizma temeljne teze lanka: 1. temelj romana mora biti shvaanje istine, poimanje realnosti, pisac mora imati zdrave oi da bi vidio prirodu onakvu kakva jest2. zadaa knjievnosti je prikazati ljude kakvi jesu, od mesa i kosti, koji se smiju, plau, lijepi su i runi3. danas se zahtijeva vie istine, manje zanosa, roman u kojem nema shvaanja realnog svijeta malo vrijedi od Zole prihvatio tezu o ovisnosti ovjekove sudbine o sredini (milieu) - knjievno djelo ne smije nastajati iz mate, nego stvarnosti temelj romana mora biti shvaanje istine, poimanje realnosti veina pisaca ima prividno zdrave oi, a ne vide ni prirodu ni ljude u pravoj slici, u potpunoj istini u povijesnom romanu piscu je potrebna imaginacija kako bi dozvao junake koji nikada nisu postojali i kakvih nikada nee biti realistini pisac mora imati plan kojeg pronalazi u svakodnevnom ivotu, a ne u imaginaciji veina velikih pisaca i pjesnika pojavila se iza ogromnih nesrea koje su zadesile svijet naa poezija posljedica raznih narodnih katastrofa

Citati: roman, koji se osniva na imaginaciji, ne valja Drim, da je samo onaj pisac valjan, koji ima bujnu imaginaciju. To je prvo svojstvo, to je temelj Temelj romana mora biti shvaanje istine, poimanje realnosti. Ogromna veina pisaca ima, prividno, zdrave oi, a ipak ne vide ni prirodu ni ljude u pravoj slici, u potpunoj istini. Dok se nije ubrdio roman stazom realnosti, bio je on pusta zabava posve besposlenih ljudi. Prikazati itaocu ljude od mesa i kosti; ljude, koji se smiju i plau, koji su lijepi i runi, isti i blatni, to je, brajne, velika i muna zadaa. Pisac, im je naravniji, tim je bolji. Lijenici bave se dijagnozom tijela, naturaliste bave se dijagnozom due i srca.