il"r

Redalrcdon'i rnr Zaonimird,r Dragutin

Diklie, prof.P',osandle

Jurai Morek,

{'iI

,i

I

j

Gtravnri redaktor: d,r Dragutin Rosanthf

i fJ{)rqnOl-r jl rlr*;.,1,q urti,ir#{.iftr [Ftil.ft_if$f rtI i

gt&' - ..-.. -

>VESELIN MASLESAU, SARAJEVO, 19?3.

KNJIZEYNOUMJETNIEKOMMETODICKI PRISTUP

TEKSTUroman

PRIRUENU< ZA NASTAVNIKESRPSKOHRVATSKOG - HRVATSKOSRPSKO G

JEZTKA U OSNOVNOJ STOII

FADIL BUKICMICO DELICMILOJKA DESPOT

STEVAN MICICDRAGUTIN ROSANDICIVO ZALAF"

U,redniilc: Zorko

e8{9}5AHO

Ip6l'lJt-5E0l PAI

&

_rJgts{Ir'

UMJESTO PREDGOVORA

Savreme,na metodidka teorija i praksa nastave srp-skohrvatskog jezika polazi od stanoviSta da u sredi5teposmatra,nja i proudavanja nastave knjiZevnosti trebastavi,ti knjiZermo djelo. Moderno organDirana nastavaafirmina tatrrve metodidke prristr.r,pe intenpretaciji knjiZev-nog djela kojima se udenik samoradnjom i nastavnil<ovirnor''ganiziranim usmjerava,njem uvodi u svijet knjiZevneumjetnine.-

Ostvarenrje ovih nadela uvjetovano je ne safino op6omkulturom, struEnom i pedago5kom obrazovanoE6u nastav-nika nego i pomocnim sredstvima za aktivno izvodeurje iuoblidavanje nastavnog procesa. U pomodna sredstva (po-red str,uCne li,terature, auditivnih, vizuelnih i a,irdiovizu-elnih pomagala) spada ,i specijalna didalatiEka literatura.

U posljednje wijeme pojavljuje se sve ve6 broj me-todiifi<ih prinu6nika. Medutim, u tim se p'rirubnicima neafirmira u 'dovoljnoj mjeri metodidka dimenz'ija. Prirui-nrici viBe obavjeStavaju o sadrZaju koji treba prenrijetiuienicima, a manje o metodidki,m postupcima koje trebaprim,ijeniti u rnoderno organizovanoj nastavi.

U Zelji da se Sto neposrednije pornogne nastavnojprailcsi, odnosno savremenoj organiaaciji i izvodenju na-stave lektire u osnovnoj Skoli; Izdavairko Ereduze€e >Ve-selin Masle5a< ,odluiilo je 'da uz popularnu biblioteil<u>Lastavica< pokrene edioiju pod nazivom MetodiEki pri-stup knji\eunoumjetni0leorL tekstu. tr-'izionomija ove edi-cije uvjetovana je knjiZevnim rodom, odnosno vrstom.Ona obuhvata sljede6a kola:

a) rom.an,b) pripovijetka,c) lirika,

oor, - .-/.18 -b-t -^- -

d) narodna knjiZevnost:proza (Uii't", basna, pripovijetka, zagonetke,pitalice)'

- poeziia'-(epska, ep'sko-lirska i lirska pjes'ma)'e) liteiarno+ublicistidke vrste (putopis, dnevnik,

memoari, -nePortaZa).

Unutar svakog kola porjavide se viSe svezaka' premapo,trebi i zahtjevinna programa Skolske lektire za osnov-i* SUoot,t. Prv-a sveski kola sadrZi sljede6e uvodne tek-stove teonijsko-metodiikog karaktera: metodi'Ekr' prt'-s{t1n

iiitpoi po"irir, metod,ilki yristu_p gpskom dielu, metodt'tki

i*tip' aro*ikorl d,ielu, metodi1ki pristup Literarno'?ub-iirclstiSkzm arstamo. Svaka weska ima i po nekoliko kon-krehrih interpretacija knjiZevnih qi+- (odnosno zbinkiaFitt propisagih prbgramom Skolske lektire._ Interp-reti-r"n"'dleta zastupl.Sena su u programr,rya .lkolske lektire*itr refuublika, i liao autori Fgiloga pojavljuj'u se -pozna-ti:i"eioaiEari i strnrfniaci sa-Eitavog srrpskohrvatskog je-;i"t"qg podruAia; tako bva edicija i,ma opcejqgoslavenskizna6aj.

uvodni tekstovi D. Rosandica, interpretaciie i meto-didki ,pristr.r,pi literarnim djelima afi'rmiraju te-meljna na-6ela savremene metodike nastave rada na kniiZevnomtekstu (odnosno lektiri). To su:

"l afi,nrracija Skolske interpret"giig.-koja treba. $apoCiv6 na doZivllaino-spoznajnim i knjiZevnoteoretskimosnov&ma;

,b) pri,mjena aktivnih metoda u interpretativnotmpro."Jo, kojim treba da se ostvare odretleni odgojni, ob-iazovni i funkcionalni zadaci.

Svrha ove metodiCke edicife:

- da se obuhvate - interpretiraiu i didaktiEko-me-todiEki prirede za po'tre,be nastavne prakse sva ili 're6irtaal"ta iz programd

-SkolSke lektire za osnovnu Skolu (ob-jivljenritr, u biblioteci >Lastavicau);

zaciji nas'tavnog procesa na nadelima savremenrog meto-didliog pristrryi inter,pretaciji knjiZewrlg djgla;j ita se-ukaZe na puteve i mogtu6nosti organizacijenastave lektire od III Ao Vfn razreda osnowle Skole;

0

- da se, kako na pojedir:rim djelima klasiEnih Skol-skih pisaca, tako i na literarnim ostvarenjima ,lsnji'Zev-nosti za djecu, pokaZe kako se motiviranjem i aktivira-njem ndenidkog doZivljaja, usmjeravanjem posmatranja,zapaZanja, analiziranjem Einjenica u knjiZevnoumjetni6-koj tvorevini ostvanuju brojni ciljevi i zadaci nastaverada na lorjiZevnom djel,u;

- da nastava rada na knjiZevnom te'kStu mora dauvaZi doZivljaj,nu komponentu, ali, isto tako, ,mora po-Eivati i na savremenom saznajnom pnistupu - egzaktnousmjerenom i osmi5ljenom;

- da se ukaZe na sliinosti i razlike u pristtrpu od-redenom knjiZevnour rodu ili vnsti, odnos'no ,knjiZevno-umjetnidtkoj tvorevinri (zavisno od idejno-estetske i struk-turalne prirode djela i doZivljajno-spoznajnih mog'u6nostiuienika)

Redakciia edicije, odnosno autori prilo,ga nastojali suda se posebna paLnla posveti di,daktii6ko-met'odiEfi<oj kom-pornenti inte,rpretacije djela, odnosno pedagoSko-psihol.o-Shorrn kriteriju, koji se >odituje pni izboru knjiZevnoggradiva, njegovoj sistema,tizaciji, qpsegu, interrpretaeiji,iabom metodidkih poshrpaka, organizacijii nastawrogp,rocesa, odredivanju ,udenikovog poloZaja ,u nastavi, priizboru nastarmih metoda i oblika rada<. Isto tako, uuvodnim telrs,tovima i konkretnim interpretacijama vo-dilo se raduna o sljedecim elementima koje treba uva-Zi,ti u ,metodi'6kom pristr.rpu knjiZevninr rodovima, od,no-sno vrstauna: osnovne kara'krteristike roda (vrs e), ulogai znadaj tematshog i knjiZewroteoretskog kriterija prili-kom planiranja i izvoclenja nastave, mogu6nosti sadrZajai radnih faza Easa lektire (pripremn a faza, faza interrrpre-tacije djela, faza razmatranja samostalnih radova utenika,faza motiviranja udenika za Eitanje ngvog djela), mogu6-nosti analize zavisno od usmjerenosti interrpretacije (kom-pozicijska analiza, analiza tematskog i idejnog ustrojstvadjela, analiza likova i analiza jezika i s,tila), mognrdnostimetodidkih pristupa u interpretacijri knjiZewrog li,ka (so-ciolo3ki, psiholo5ki, etiEki), polazi5ta u inrtenpretaciji dram-shog djela i literarno-pr.r,bl,icisti6kih wsta te faze inter-pretativnog procesa.

Prristup interpretaeiji konknetnog knjiZewro$ djelapo{iva na sawemenim interpretativnim i metodidkim na-delirna. U interpretativni pioces ukomponirarn je_ meto-diEki instrumentarij, koji svojim rje$enjirna (zadaeirna,metodama i oblici.ma rada te dinamiEnom izmjenorn po*stupaka) treba da utide na sawemeniju orgarrizaciju na-stalrnog rada, Sto, opet, treba da doprinese racionalizaeijii intenzifikaciji nastave, funkcionalnoj i svestranoj akti-vizaciji uEenika u nastavnom p,rocesu, razvijaniu sposob-nosti samostalnog i stvaraladkog rada udenika na knji-Zewrom tetr<stu.

,'MetodiEki pristr.lrp knjiZevnom :teJsstu< pridaje veli-ku paZnju osmi3ljavanju savremenih metodidkih postavil<iu praksi i na primjerima iz nastavne prakse. Struina,teorijsko-metodiEka i praktidna rje6enja u njernu afir-miraju i sugeriraju organizaciju nastavnog tada Do 'na-Eet,ma sav,remenog pr,istupa interpretaciji lirske poezije,erpskog djela, drarne i literarno-publicisiifkih vrsta. Ontreba da doprinese osavremenjivanju i ,usavr5avanju na-stavnog rada na knjiZevnom- tekdtu, odnosno' doma6ojlektiri u osnovnoj Skoli.

S tih razloga, nadamo se, da 6e >Metodidki pr,istupknjiZevnom telrstu< dobro do6i ne samo nastawtiku sqP-skohrvatskog jezika u osnovnoj Skoli nego i uditelju, kaoi o-nim strudnjaci,ma koji izvode nastavu knjiZev'nosti usrednjoj skoli'

mr zuonimir Dikli|

fl

ldl,d{

ilif,l

fit'fl

"li;{rii

I

Ii

Iffi

,14'.,,tt

i,,.1

'il1

ffi,!

ffi

Dr Dragutin Rosa,ndid

Metodidke osnoveza, interpretaciju epskog

djela u osnovnoj Skoli

Dr Dragutin Rosandif,

METODICKE OSNOYEZA INTERPRETACIJU EPSKOG DJELA

u osNovNoJ sror,r

PRISTUP

Epsko djelo ima svoje posebnosti koje ga razlikujuod lirike i drame. Lirika izralava proZivljavanja i mislilirskoga subjekta, drama je usmjmena na izraLavanje su-koba koji se oZivotvoruju u postupcima i govoru likova,a epsko djelo prikazuje razvitak karaktera, razvija za-okruZenu p,ri6u o nj,ihovim sudrbinama.

Zavisno od nadina prifl<azivanja Zivotnih procesa ukojima se ostvaruje drama odabranih likova, erpska sedjela mogu razvrstati u tri osnovne skupine: rnala, sred-nja i uelika epska forma.

Mala epska for,ma obuhvada jedan iisjeEak iz Zivotmedrame odreelenog lika, ,tj. prikazuje samo jednu epizodrrtkoja je karakrterristiEna za taj lik, sred,nja e,pska formaobuhva6a nekoliko epizoda iz Zivota odreiteurog lika -1Zivotni ,period, a velilia epska forma prikazuje cjelokuprriZivotni put odredenih likova. U maloj epskoj formi likje vec formiiran, dogailaji u Zivotu lika koji su prethodiliprikazanom dogattaju ne ulaze u okvir pripovijeda.nja.Broj je likova malen (dva do tri lica). Dogactaj koji diniokosnicu fabule ima svoju razvojnu linij,u: zaplet, kul-minaciju i rasplet. Maloj epskoj formri pripadaju: crtica,novela i prida.

11

W

Srednju epsku formu predrstavlja pripovijetka. O1adonosi vefi bioj likova u duZem vremenskom trajanjtti vecem broj,u epizoda. Odnosi metlu likovilna sloZendjisu nego u rnaloj epskoj formi.

Velika etrlrska forma, kojoj pripada roman' obuhva6ar1f;z epizoda i veci broj likova u Sirokom vremenskom ip,rostonnom okvirm. U rornanu se ispreplecu sudbine raz-iieititt likova, odituju se sloZe:riji odnosi mecl,u nj,irna Sto

utjeie na stroZenost njegove kompozicije.

METODICKI SISTEM

Metod,i|ki, sistem u i'r:,terrpretaciji epskoga djela osla-nja se na prirodu epskoga djela i dozivljqin_o-spoznajnemogudnorstf uienika. Pri izgradtivanju metodidEog_ s_istema

treba utwditi oba polazi5'ta: prirodu djela i doZivljajno--ppozrajne mogudnosti udenika (inrterese, mogq6nqsti d9-Zivljava-nja i spoznavanja, redoslijed procesa).- PdI4-tdj"l" otkriva imterpretaeija oslanjajufi se na telst' htji-Zevnoteoretske, knjiZevnopovijesne i estetske kategorije.IstraZivanje doZivljajno-spoznajnih mo'guCnosti ude'nikaprovodi se razliditim metodama. U suvremenoi metodieiifinmirana je metoda ankete. Tom se metodom moteu.Stanoviti interes 'uEeniika za odretlenu wstu knjiiZeuro-stt, za odredenu tematiku i struktunu djela. Pod poj-moqinteresa podrazu,mijwa se posebora vrsta emocionalne ispoznajne tez'nie u6enika. Interesi su uvj-etovanr-i stupnieqpsihifikog razvbia ufenika, sred,inom u kojoj udenrik Zivii poticajima za butlenje knrjiZevnih interesa.

Istrazivanja posvecena,knj,izevrr-im interesima ude-nika osnovne ikoie pokazuju da se fabula i postupqi Ii-kova ru epskom djetu namedu u prvi pI?F- To osobitovrijedi za- uEenike niZih razreda osnovne 5l<ole. Kornpg-ziciia djela, irdejna usmjerenost, _jezik_i stil ne name6use iponlano paZarji u6er::ika sve do VII raaeda osnovneSt<olb. U nriZirn raznedirna urEenici su zainrteresirani za

mal,u epsku f,o,rmu, u vi$im razredima usmjeruj'u se iprema srednjoj i velikoj eprskoj formi.

t2

VERTIKALAN SLIJED

uvaZavajuci dozivljajno-,spo7,llaile - mogu6nouti- rfonika, nastavn:i se pr,ogram oprgdj{uje- za >vertikalan$i3"au interpretacije epskih djela- U 1",\Y"'organ[zacij-skom sistemu tem6tine kategorije na kojima se zasnivasvijet epskoga djela-prisutne su u internxetatirmom p{o-."rL od 1-8. tarreda, samo se ostvamju .na radiditimrazinama. Isti pojam, fabula oPf., izgnatlujg, se postupno:

;Ed;i naj'prife "zapa1aiu ,ko-stur dogatlaja<< u- epskom

di"lJ,r, zatim uoEouoiu i railElaniui! njihov redoslijed,.od:rettuju prostorne i vremenske komponentg lbivanja. ia"ga?faii. U zawsni,m razredi'ma osnovne Skole pryFle-;ilj; ;" analititko-sintetiEki pristup. g svim temeljnimkit6gorijarna epske strukture. HijerarhiEnost pojml taLteu skladu s doZivllajno-spoznajnim mogu6nostima uienika(najprije zapalaiu, zatlm uodavaju .i ra3dlanjuiu -i Ta[;;::* ironoa" "ntaiire

i sinteze). Vertikalan qliied oditujeu" ,t linjiZevnoteoretsko'In i spozinajmom poglg|Y'

Verlikalan slijed interrpretacije erpskoga djela' tj. te-meljnih kategorija, ostvaren je u nasta'urrom programuovako:

1. razred

Zapa?anie toka dogaitaja (ladnje)..Zaiatanie Ukova, njihovih. osobina

losirovno - na lztazittm Plmjerima)'Zauzi,manje stava Prema likovima istupcima.

2. razrd,

Zatpaianie redoslijeda glayn-ih dogadlaja' -U,,fovi L izgled.

-Posturpci likova - uodavanje na

i*oitt^ priirjerima. Sii6nosti i razlike izmeilu li-kova i njihoviir postupaka J- osnovno, na izrazttimpnimjerima.-St"rr-p"ema likovima i njihovim posturpcima'

3. razred

Zapakanje toka dogaitaja u vremenskom stijedu'

i postupaka

njihovim po-

13

.:.:... -,......,.,,.,.--,.".........,..""",,"";

UoEavanje uZih cjelina. Davanjeslova zaokruZeni'm cjelinama.Lfuovi: izgfled, postupci i glavne

Terna (predmetdjelm prikazuje:

odgovaraj,udih

osobine.

Osnoona rnisao (na osnovi uodenih i gore navedenihepshih elemenata).

b) OSTALI ELEMENTI

Opis (opismi dijelovi i njihovi elementi: vizuelni iauditivni).Vrste opisa (oprs lika izgled; povuanost opisaprirode s prikazivanjenn lika - na najjednosta'rni-jim i najizrazitijim primjerima).Dijatog (razgovor lidmosti njegova povezanosts prikazivanjem lika).

c) JEZT1NOSTILSKA OBILJEZr e,

Epitet, onornatopejo, hiperbola, personifikacija.Pojam proze.

d) EPSKE VRSTE

Pripouijetka i bajlca [razlike i srodrnosti: svijet stvar-noga (mogu6eg) i svijet nestnrarnog (nemogu6eg) -fa,bula, likovi i tematika: u oblasti tematike urkazatina bonbu s nepoznatim prirodniim i druStvenim si-lama, koja se prikazuje u bajci i zawsava pobjedomdobral.Basna (saieta fabula: Zivotinje, biljke i prirodnepojave u ulozi julaka pri6e: ljudsko iskustvo kaotema i pou[nri karalr,ter basre).

6. razred

a) NAJZNACAJNIJI ELEMENTI I GLAVNIDIJELOVI

Fabula (netrospekcija, glavni i sporedni trenuci; raz-likovanje pojmwa fabula i sadrZaj - fabula kaoelemeurt saddaja)Glauni dijeloui epskog teksta (uvod, podetak radnje,zanllet, najsnaZniji trenrutak - whunac, zawsetak

- rasplet).

Stav pnema likovimaUoEavanje sredine u kojojna iztazttim primjeri,ma.O Eemu se govori u pridi.

se lik krece i njenog opisa

Raztrikovanje basne i bajke - samo osnovno: basna

- kratka priEa, glar,me liEnosti - Zivotinje i biljke;baika - priEa s nestvarnim likovima i dogailajima.

4. razrd,

Tok dogatlaja .u vremenskom slijedu (i na obimni-jirn i sloZenijirr tekstovi,ma).Uodavanje mjesta i wemena radnje.UoEavanje uZih cjelina i najznaEajnijih trenutaka,na iztazitim primjerima. Davanje odgovaraju6ih na-slova zaokruZenim cjelinama u tekstu.Likovi - njihov izgled, postupci i osobine. Uspore-ilivanje posturpaka glavnih likova (diji su postupcii osobine izrazito stlprotstavljeni)Uodavanje glawrog lika i ostalih likova. Stav premalikovimaUoEavanje opisa unutra3njeg i vanjskog prostora(enterijeia i bksterijera) prirode i naselja.

Razlikovanje govora lica i pi'5dwog pripovijedanja.Predmet pritanja.

5. razredFabula (rpovezanL rflz dogadtaja, njihov hronoloSkired, glavni trenuci).Gtauru dijeloui epskoga teksta (uvod, glavni dio izavr$etal<).Lilc (osobine ivog toha).

postupci na osnovi dogailaja i njiho-

pridanja , Zivotna pojava koja se uono o 6emu se pripovijeda).

..;rffifrilm|:..--_.,,.,.

l5

Lilc (osobine :i posttr,pci n? osrtovri gJ"t4tt i spored-

ttitt i""ttttaka iadnj6, najznadainijih opisa portreta

i dijaloga).T;;; (ioeava'nje i samostalno formul'iranie)'

osnotsna misao (na osnovi uoienih .i navedenih ep-

r-kih i out"iifti "femeqrata;

razlikovanJe: pi5deva misao

i *itU koje zastu,paju odredleni likovi, hd Pftmlel:Litfi ""e"li*tift

fiEnosti; ovo p9k?'*i na,najizra?';iji*, lj]

"aifaf.3e uodljivim plimjerima: Iiterrarnim

tekstovima).

b) OSTALI ELEMENTI

Opis (opisni dijelo-vi teks.ta -,:,*1,T"j:-]r.lfl,1tll:;ifi" *;iih;uih'- "t"lotqata: .

viztrelnihl TSifi-YTl;;;ffi";|":J';urn't i- t<azivanil .t tekstu: orpisivanie'

pripovij edinj e,' obavie$tavanje)'vrite apisa (opi's trika, -p9ot19] - "?l1?Hjq,:|,ia.i"ii i .' u zai anino s t i

"gl $ a lik a, s "i :rg-o^X1tl rf.:lj;illfri"i ;;r,,e;#;- .pi" prrrod.e: 6e1iaz; njegovi

["i"Ul,- ".^jiho.t*-;blili, bqje i zv'trk; povezanmt pej-

iizi r' p"it""ivaniem lika)' -

Diiateg- (uoiavanil nigove konkretne ulgse u da-

c)'JEZT,1NOSTILSKA OBILJEzIA' ' :

Pored,enle i:kantrmlt grgiha1lo' : i ;

i;iffii"sca- i i-r;ik U.i t1aa,rlovanie - Frovincija-ii"-i, ^vulgariiini, barbarizr{ri)',,

d) EPSKE VRSTS -. ,; :

tom tekstu).

Epska narodtw.1$sry1 tfab*I,3,'i, i13::TJf#;; i;iJ;'niii*i:*?, podroga ; rtuT-^:'i1lgiTffi";;ii;ft;il-iild'D "'s*pio.qt#i9T

ryilfr"dffi it"a;d""i* oror'ioama; pobjeda pravde

Lao'osnovna misao].Epslcolirs ka narod,nn piesmo $".p$ j]311:"l} i:g?:iiii"i" rlo""til; t"*uti't a; tilskl.,lgrt:f,: osiecania

il;"d.it, -firrXi

torr ;kazi.ya,nja, lirski' smjsao), '

Polarn ieatnog i fantastiFnog'

?. razred .

A) NAJZNACAJNIJI ELEMENTI I GLAVNIDIJELOVI

Fabula (s dramatiEnim i sa snnirenim tokom).Glauni dijeloui epskog teksta ffunkcija uvoda, za-,pleta i raspleta, uodavanje preokreta (peripetije)1.Lilc (unutra5nji monolog kao sredstuo slikanja lika

uodavanje i razlikovanje od ostalih elemenatastrukture djela; psiholo3ka analiza lika: posebnafud<cija opisnih, dijalo5kih i monolo5kih mjesta).Tema (glavna i ostale).Osnoana misao (na osnovi uodenih navedenih epskihi osta,lih elemenata).

b) OSTALI ELEMENTI

Opis (uodavanje pojedinosti kojima se dodaravajuraznovrsni dulni utisci; opis du3evnog stanja juna-ka; razlikovanje oblika kazivanja u tekstu; opisi-vanje du5ermog stanja - unutarnji mourolog).Vrste opisa [opis lika - psihi[ka slika; najznaEaj-nije pojedi,nosti: opis vanjskog (eksterijera) i unu-tra5njeg (enterijera) prostora - funkcija pojedino-sti u prikazivanju lika].Dijalog (uoEavanje njegove konkretne uloge u tek-stu).

:

c) JEZTGKOSTILSKA OBILJEaI*M etofora, alegorija, sirnbol.tlloga gtag:oli i jlagotskih obti,ko (prezenta, aorista,imperativa, poteurcijala) u pripooijedanju i pridjeoai imeni,cc u opishsanju.Jezik lica (posebno sa stanovi5ta njegove uloge uptknivanju psihid.kih svojs,tava lika).

d) EPSKE VRSTE

Urnjetntilka pripooijetka (pro5iriti pojam datrazredu: fabula odjeljak iz Zivotar glawrog

2 - Metodlckt prlrtup. . .

uV

naka, psiholoSka kararkterizacija lika, tematika naj-[e56e iz stvarnoga Zivota, mala epska forma).Anegdota i erticc (spomenuti kao vrlo saZete epskeforme).Ronan (Siroko razvijena fabtrla ili, 6alr, vi5e fabula,brojnost likova i Sirina wemenskog razdoblja u ko-me se promatraju glavni junaci, nerijetko od ro-etenja do smrti: svestrano slikanje likova, bogatstvoterna i ideja, velika epska forma).

8. raered

A) NAJZNACAJNIJI ELEMENTI I GLAVNIDIJELOVI

Fabula (razvijena: u romanu i pripovijeci, saZeta ubasni i anegdoti - uodavanje uz interpretaciju tek-sta).

Glatsni dijelooi epskoga teksta (furrkcija preokreta).Kornpozicija fabule (odnos pojedinih dogadlaja u fa-buli, odnos narativnih i ostalih dijelova priEe, gla'rnidijelovi epsko,ga teksta, razliEiti tipovi fabule, njenaumjetnid'ka funkcija).Lik [cjelovit vanjski por'tret i unrutra5nji (psiholo-5ka slika), opis: uo6avanje svojstava otkrivanjemfunkcije raznovrsnih knjiZevnoumjetnidkih elemena-ta: fabula, opis, dijalog, monolog, unutra5nji mono-log, pi5devo obavjeStavanje, jezik djelal.Tema i ideja (tema kao Zivotna pojava prikazana udjelu: ideja kao osnovna misao koja iz djela slijedi:uoEavanje tema i ideja u jednom djelu).

b) oSTALI ELEMEMU

Opis i d.ijalog (odmos orpisnih i dijalobkih mJesta pre-ma ostalim, funkcija i smisao tih mjesta u cjelinidjela: opis kao statiEna wijednost u djelu za rez-lihu od naracije kao dinamiEne vrijednosti: glavnevnste opisa i njihov smisao).

1E

e) JEZTCNOSTTLSKA OBITJET;A,

Dinamitno i statitno unarativnom i deskriptivnomtekstu

--pojam (uo.avati uz osronac na sazrranje izprethodnih razreda o stilskoj funk.iii gt"g"d il;niee i pridjeva: umjetniEka-funkcija iiri"ridr.os-istati6nog)

Humoristidno, ironilno i satiri*no u literarnom telc_stu (osnowre karakterlstike u iezi.dom izrazu, at-mosferi i situaeijama i funkcija ,, t orr,t ""t o*E"r"l.Komitno, tragilno i tr_agikorni&to (u situacijama isudbiarama lmjiZevnih likova).Realistilno i rotnantilno _:- pojam (,u jezihu, u ka_pktyr fabule i naEinu priliazivanj; temati,ke i li-KOVa).

Na osnovi programske strukture moze se uoEiti sri-jed in_terpretacije, razine na-kojim* ru-*ivanrje i kate-gorijalni sistem u kojem se kre6e. w"^"reni sistem ozi_votvoruje se interpretacijom razliditih tiporr" p;;";iltelcslova u redovfioj nastavi i izyarurastavnim oblicimarada. u ostvarivlnt,u knj-izey3og dijela p"ogr"-a postav-

li: se pi,tanje odnosa $totste "i"dre;"i;;ij. r."iiz"*riitekstova iz Ei,tanke za pojedine

""rrefu, i-cii"rr;a

"a"ui*nih djela iz,lektire. , ' '

INTEGRACIJA NASTAVNOGI IZVANNASTAVNOG RADA

suwemeno orgardziran nastavni proces tezi integra-ciji nastlvnog i iz'a,'rrastavnog rada. ro ^"ri a" r" iirii_lwno obrazovanje ne ostvaiuje ,"-o Gterprctaeijom

od,redena-bnoja iekstova iz eidar*e ti.so 'l smislignomorganizacijom udenikove doma6e rektf;. upravo' ;;;problemu suvreme,na metodika nasia"" r."iizJ"iJr-u n*eve6uje posebnu paZnju.

r' l9

u programskirn se formnrlacijarna lektina definrira kao

,p*.Uin ?ia i"i."p1"tagij."* k6;'i .svestranije stimulirasamostalan rad ueeni,t<a. Inrterpreiagija gj"t" iz u6enikove

ffij#;;i"; "d *@ostavt<6 cla_ ie_ u6enik samostalnim

Eitanjem izgradii lar6a*tt sqd o dielu -i d." na sat lektirea"f"ii:;

"a"taaa* i zapailanjima i sudovima. UkljuEiva-

Ii"il^a"r"*e" r"r.tine u nastavni procs, mogu se ostvariti

aia"ttti ciljevi nastave l<niiZevnosti:

1. uEenicirna se pnt?a mo-gu&nost da provjere svoja" zaPalania i su$ove o djelu;

meclusobno ianjeni'uju miSljenja i stavove i timerazvijaju kritibko rniSljenie;

nastavniku 'se pruZa mogudmost da korrtrolira iuii*"fit" s"**ialno Eitanje uEenika, da otkriva;-:ih""" interese, sklonosti i tcniiZermi razvoi sva-

koga uEemka

LEKTIRA U NASTAVNIM PROGRAMIMA

Budu6idajeleil<tiradefinirarrnl\ao.>rposeba'nvidin-t""pi"Tli;;.; "i;i"""i 6e- proaes takodlei morati dopiti

;;;'&;;-il"6":G" tj:-@. titcttre name6e se kao poseban

oblik nastavn#-;* ii XnitZewrosti. U nastavnim pro-

ir"*f*" et"d;d";-je-odr6tten broj sati za in'terpreta-

Eii" a:"f a ir doma6e lektire' Program Bit{ za osnovnu

;il;;b;;aviaa -ov;i;;

i"aii"i.i. siitel-y;tavnih sati za

;b";dri d,oma6e lektire u poiedi'nim razrecu'ma:

1. razred: (dva Puta mjeseEno)

2. {azred'i 18 sat! (9"" puta mles{nof3. nazred: 18 iati (dva puta mjeseEno)

.'i4.'n"""ed: 18 sati (dva puta miesedno)

. 5. razred: 16 sati l

6. razred: 16 sati7. razred: 14 sati8. razred: 12 sati

s0

t

3.

U >Onijentacionom raqroredu nastawrog gradiva srpsko-hrvatskqg jezi[<a i knjiZewrosti< (NauEna knjiga, Beograd,1969) godi5nji sistem nastawrih sati lektire isgleda ova,ko:

5. razred: 31 sat (mjesedno 3-4 puta)6. razred: 35 sati (mjesedno 3-4 puta)7. razred: 18 sati (mjeseEno, 2 puta)8. razred: 22 sata (mjeseEno 2--3 puta)

Frogram SRH odrettuj,e prosjedan proj djela koja seintenpretiraju na satu lektire:

1. razred: 2-3 djela2. razred: 2-3 djeh3. razredz 2-3 djela4. razred: 2-3 djela

Za ogtale ,razrede (V, VI, \III i \IIU) predviita se 8-10lrnjiZevnih djela iz lel<tire u toku Skoldke gdine.

U prograrnima drugih naroda sat lektire organizirase u pravilu dva purta mjeseEno. Sovjetski metodidar Go-lupkov smatra da je za obradu djela iz domaGe lektirgpotrebno najmanje osam sati 'nastaye.

.

LEKTTRA I NASTATfrNI PROCES

IinjiZewra lektira integrirana ie u nastavu knjiZev-nosti u svim fazarna Skolovg,nja. To 2maEi da samostalno[itanje beletristiEkih tekstova polinje sustavno od 1. raz-reda osnovne 5kole. Broj knjiZevnih djela i hastarmih satiprilagodl,uje se dobi u6enika i razvijenosti redor,rne na-stave knjiZewrosti. U organizaciji rada ha lekti:ri postav-lja se pitanje odnosa obaveznog i fakultati'unog izboradjela'i pisaca. ,If ,metodici nastave ltnjiZewtosti poznato jemi5ljenje koje smatra da je naEelo propisivanja u su-protnosti s irrdividualnim slclonostima udenika. Apsolu-tiziranjem principa fakultatirmosti (individualnog izbora)ne bi se mogli usmjereno ostvarivati zadaci i ciljevi na-stave knjiZewrosti, tj. ne bi se mogle uspostaviti kore-lacija Skolske interp'retacije knjiZevnog teksta i djela iz

2t

domafelektire.Normativnos.tse{os}lednoprovodiuod-rettivaniu broja ?;ii?;dtt di"t? hi; ulgnik sarnostalno

6ita, broja """t"-iitt sati tt"" koiittt" se iurte'pretiraiu

djela iz domafe lektire'

SISIEM MOTTVACIJA

U organizaciii raql na lektiri vaZnu- -ulogu ima si-

stem motivacii". "uau"it< osnovne skole niie izgraden di-

talae, stoga "Jpr"ri""o treb-a poticati njegov interes za

il;;:"; t""""i:"fi-;;;k; i kultuiu Eitanja-Primjenom me-

todearrkete*oz"-'"rrstangvitikojat<n3ilevnadjelaude-nici najradije Etil

"- *i!*im'r.azr#ima' koia ih te-

matika nai visel#k"plj ";

"koj ;- k"j iZerrne . vrste najradiie

ditaju. Anketa ,e *of" -pro.ro'aiti na p-o6etku ili na kraiu

Skolske godine. iil;; ^""fteta ptgY.gtu na -tryEgtku Skol-

ske godine, mozl-'l*"ii ovakar,' oblik i sadrlaj:

U pristupnom tekstu u6enici'ma se "tJtfl13i: ttri,"o

"t*-"t". ;tffi; anketom Zelimo provje:

i:$#tt#t'S1i"llJ,i1q1'l"$,:fr"tffi?.,t'Hi'13T1iljeme p""rrrr*"' koja'9"-.*t3*-se diela naivi3e svidjela' o

koj:rn biste dj"#; i"ri"ii .rargoirrati na satu lektire'q

Nakon .rvodnog oujasnienj,a uEenicima se postavlia-

ju pitania.1. Koja knjiZewra djela naj'radiie 6itate:

a) iirsks Pjesme q Tomal?-^ ,b) basne d1 a"gvnike i, zaPise

ci balfe tI) sviedoEanstva

a1 novete ! P-ismaei PutoPise i) drame

2. Najradije Eitam lcnjiZevna djela koja govore o:

a) PJi*"i* do-eadaiima i likovimab- ) iru5tvenim odnosimac) tovjekovim p"o-a"il"vaniima (bola' radosti'

sarno6e) . . .d) d]Tg;iry Poiavama 9 ljudskom Zivotu

ei sud6ini dje-ce i omladine

22

o prijateljstvu i ljubavio odnosu roditelja i djeceo Sholskom Zivotu

i) o prirodi i ZivotinjamaNapi51 naslove knjiZevnih djela koja si protitaoza vrijeme ljetnih PraznikaNapiSi naslove knjiZewrih djela koja su ti se nai-vi5e svidjela.

5. Potcrtaj lmjiZevna djela koi+ bi Zelio Eitati uovoj Slcolskoj godini.lNarodne pjesme II, izborNarodne pripovijet&e na3ih i drugih nattda, izborBranko Copi6: Pjesme iz NOB-eBranko Copi6: DoZivljaji Nikoletine Bursa6aDuBan Kosti6: SutjaskaMihailo Lali6: IzvidnicaSlavko Kolar: Breza, pripovijetke, izborVladirnir Nazor: Pjesme, izborCedomir Minderovtf: Za Tito'rn, izborDesanka Maksimovi€: Na 16-ti rodendan, iziborpjesamaDobriea Cosi6: Dalelco je sunceMi3ko Kranjec: Pripovijetke, i2borRodoljub Colakovi6: Zapisi, izborIvo Andri6: I('ula i druge pripovetke, izborIsak Samokovlija: Nosad Samuel i druge priGeSimo Matavul,j: Pili,penda, PovaretaPetar Kodi6: PripovijetkeDinko Simunovi6: PripovijetkeIvan S. Tungenjev: Lovdevi zapisi, Prol.iefire vodeMalcsim Gopki: Pripovijetke (Makar Cudra)Janko Veselinovi6: Haiduk StankoNikolaj Ostrovski: Kako se kalio telirkA,leksandar Beljajev: AmfibijaAnton P. Cehov: Kratke priEePu5kin-Jesenjin: Pjesme, izbmDrih Maria Remark: Tri rartna drugaDiems Kerwrd: Suma gori :

I Progpam S,kolske lekti,re BiH za VIII razred wrorane Skole:

23

0's)h)

3.

4.

Alfons Dode: Pisrna iz moga mlinaDZavaharlal Nehru: Pisma I'n'di'riErnest Hemiargvej: Starac i nr-ore

Nikolaj Gogolj: Revizor:t Eva Kiri: Marija Kiri

S"F Doktor: pLtsto Se=ira. Bartolomejska kabi-na- @jevojEica sa sedam imena)

6. Pri izboru djela koja bih zelio titati odluEivalisu ovi radozi:

a) naslov djelab) , Pisac (doma6i)c) Pisac (st'rani)d) vrsta djela: "j

out*ti iazf,oa (r.r,pozorenje dnrgih Eitalaca)

Analizom ankete nastarrnik 6e upoznati interese ikniidvni ,iku" ulenika i tako 6e mo6i Predv-idJeti :"_:?tlelitire ona knjizevna djela za koja se opredjeljuie naJ-

rr"ei -urol

uEeni,ta. Izboiu gdenika nastavni,k 6e, -premaioti"UittprlaruZiti i svo-j i?!o{ djgla. {nte3es uEenika, na-;;;;, ;i moZe biti jedini lrriteiij pri.ilboy djela'-96u-

"i"l*i treba ,ponuditi ona knjiZeyni di-ela. koja pr.qStaf-it;il ;"h"""r.i vrijednosti i -t

ojl^ su dostupna niihovirndoiivtj alno-q)oarajnim mogu6nostima'

UKLJUCIVANJE LEKTIRE U NASTAVNI PROCES

KnjiZewra djela koia su predvidena. za lektiru mogu

r" "r.fjrieivati

u hastavrii prodes prema tematskim i knj!-t;;;";iebkim kriterijiria. Prema tematskom kriterijudi"l" iz domae" t.Ltite ut ti,tduju se u odredene temat-#. 1.r"rg;; ii*ttatika NOII-", ieml prijale1stva i -atg-j"""irr","fov:ef< i niegol.intimni svijet ' ' '1' Prerna \"ji;"";t""retsi<om lirileriju uklju6uju- s9- u odreitene

G;;;" "odo.'", U 6iiankami su knjiZevni tekstovi

raivrstani u cjeline koje su uokvirene knjiZewtiT :o-dom. Interrpreticijom cielovitih djel_a (Ai.tanke P"e19i:"9ao"*" odl;mke- iz veeifr cjelina)

-udenici 6e u6wstiti i

24

pro5iriti pojam o knjiZewrim rodovima i vrstama. Spo-rnentrtim kriteriji,ma pridruZuie se kriterij prigodnostii zaviEajnosti.

POTICAJI

Stimuliranje udenika za samostalno ditanje lmiiZev-nih djela postiZe se na vi5e nadina:1. Kad nastarmik uvodi udenike u odredeni tematski

krug u ditanci, upoznaje ih s knjiZermim djelima izdomade lektire koja ulaze u taj tematski krug.

2. Zadavart;em tearr a za samostalne pismene radove kojisu uterneljeni na knjiZevnim sadrZajima nastavnikupoznaje uEenike s lmjiZeurim djelima iz domaGe lek-tire koja govore o zadanoj temi.

3. U sintetskim prika zima (prikazima teme iti kniizevnevrste) 'u6enici 6e r*ljudivati djela iz domade lektirekoja ilustriraju odrectene tematske ili knjiZevnoteo-retske pojave.

4. I'nteryretirajtr6i tekstove u Eitankama, nastavnik 6eusmjerava,ti udenike na djela i pisce koji se !"Y" sliE-nim pojavama itri pri'mjenjuju sli6ne stvarala6ke po-stupke.

5. Gledanje filma, televizijske ili kazali5ne predstavemoZe imati motivacijsku ulogu. UEeniei €e poslije gle-danja predstave ditati knjiZevna djela koja su ekra-nizirana ili dralrratizirana (nipr. Breza Sbvka Kolara,DoZivljaji Nikoletine Bunsa6l Branha Copida i dr.).

6. St,uSanje muziEkih djela koja su inspirirana knjiZev-, nim tekstom takoder moZe poiluZiti kao poticaj za

Eitanje.

7. Prom,atranje likov'nih ostvarenja koja su inspiriranaknjiZevnim djelima takoder moZe imati motivacij'sk'uulogu, tj. moZe poisluZiti kao poticaj za Eitanje knji-Zevnih djela.

-"

25

SAT LEKTINE

Sat lel<tire ima svoje posebnosti koje sq uyigtgvaqe

sadrZajem i uviii*" ,i _t oj.i""a se izvodi. SadrZ-aj. sata

dkt# moZe Uiti lfi"o knjiZevno di+, jedan sloZe-niji

;;;6i;- iz a:eia, i'is" a:"ta t<oia Jg.$+*e na od'retteni-tili*tt. Sat"lektire odvija se u Eetiri faze:

1. pri'Prema za analizu,Z.

-anit'lza djela (Problerna)'i. ptiL* sainostalni'fr radova uEenika,a. ilrPute za samostalno ditanje'

U pripremnoi fozi -nastarrnik provjerava spremnost

udenika za "tt"tii.r'

djela. Provjeravanje .ostvaruj e :d.7-lidi,til -etodama Diia1ogkom metodom (metodom leti-*-ia"ft, pitanja) pro.rjet".ra -jesu li svi ydgnici proEitali

;;;il-i Z"f"iii i"1"dz"ije dbgaetaje u di"l*, 1aj_vaZnijeriilo""-i-piour.*", j** fi osletilt.Tloy",l ton djel3. (t:."-

;ft;;; ko^mina;;- #"Lit omidan, satiridan),- koje asocijacije'

[rj*":" i mdii poie'zu:u uz naslov dje}1, pojedine- ePi-

zode i, llkove. -tWitoaom

ankete (orijentacione) takoder se

provjerava spremnost utenika za inte.rpretaciju diela'Anketom se provjerava uEenikova mo6 "ap??'i": l?T-*":" odreetenih (,irajvaz*liftl mo-menata iz djela, sposob-

n*i- "af.f3uAivania

i togiAi<og misli:"i.". Na nekoliko -pri-;jgd t;h"""i t"*o tlato ie oblikuju zadaci u anketi'- prije interpretacije- simr.rnovi6eve D_uge moze se ob'likovati ovatari Uf

"ia"t"X," usmjerenih na kcrmpozicii-

sku analiztr.

1. Si'm'unoviceva Duga komponiranq jg.t Eetiri di-jela. Uspostavite od.govaiaju6i redoslijed zbivanja:

a) PriPovijedanje kljaste Save,

b) opis napu3tene twttave u koju su se 'povukliSrnini roditelji'

c)opisljetnogape.jza?a_ZivotEarda5ki}rmalo-gxadana,

d) orPi,s jesenskog PeiYaLa,

2. Simunovi0, u Dugi Prikazuje:a) pravilan odgoj djeteta'b) ieZnj u za slobodnim i radosnim Zivotom,c) sputavanje liEnosti u njezinim prirodnim pfa-

vima,d) malogradansko shvaEanje Zivota.

Ovirn se zada'tkom Zeli provjeriti koje pqobleme uEe-nici zamje6uju u djelu.

Na primjeru Kolarove Breze moZe se_provjeri'ti d" Futenici primjeduju osmovni ton djela,_odnosno smjenji-va'nje i proZimanje komiEnih i tragidnih motiva.

1. U noveli Slarrka Kolara Breza prisutni su:

a) samo tragi€ni motivi,b) samo konrniEni motivi'c) isprepli6u se tragiEni i komiEni motivi,

2. Sredina koju Kolar prikazuje u Brezi odi5e:

a) vedrinom,b) su,morno56u,c) zaostalo56u,d) ljepotom,e) sirovo5du.

Kad udenici pqpu,ne anketne listi6e, objavljuiu senjihovi odgovori, komentiraju se i korigiraiu. Time seotvara mogudnost za prijelaz u dr'ugu fazu nastavnog sa-tr, tj. na analiau problema koji su anketom pokrenuti.

Pregledaoanjem ulenikozsih domatih ptsmenih rado'uo (plano va za analiar lika, konrrpozicijskih shema, citatakoji 6e posluZiti kao okosnica za ientnu ili stilsku ana-lizu) takocler se utvrduje spremnost udenika za interpre'taeiju djela.

Drugu fazu nastavnog sata Eini, intetpretacija (ana-liza) djela. Redoslije'd interpretativnog procesa, tj. sister,nkategorija u kojem 6e se kretati interpretacija uvjetovanje prvenstvono prirodom djela. Zavisno od usmjerenostiinrterpretacije, odnosno analize, razlikujemo ove tipove:analiza' kompozi,cije (kompoziciiska analiza), analiza te-matskog i idejnog ustrojstua diela (ideinotematska ana-liza), analizo likooa, analiza Jezika i stila.

27

KOMPOZICIJSKA ANALIZA

Ako se za polazi5te interpretacije 9z-me..k9mpgzit1"a:efa, erirnijenii 6e se razli6iti postupci koji-6e uEenike

fbf.t6"m ,ri ra-ostalan rad, tj-. na iamostalno zapaLa'

;i;i ;"ktjudivanje. Kompozicijskom s9 analizom otkrivai<ielno-estltsfa zamisao diela, upoznaje se sistem orga-;;ilij" ,udr2";", uo6ava !" i spoznaje >uzaj-amni

"gqpeifi;i';, -tua

iilaganiau. (frgsram .za pojam ko_mpozicije

udoit.Uij"n" ttazint glavni ailAovi epskoga teksta.)

Pojam kompozicije, ima Siroko znadenje. {+ teo-

retidari knjiZevnosti ritllueuju _'u p.giaT kompozicije: fa-i"f" ai"la, sistem odnoia mectu likovima, sistem auto-

;;ih ;b;t;,prka u oblikovanju -aidl Fabula je sistem-do-

;;h;j; " ,i:u1". Uvodni di6 fabute do po6etka-.radnjeil#; t. ,litpoziciiom. Dogaitaj- kojim radnja po6lnje --i"ei"ioi,

a hogaa"al \ojiq tadli? zawsava raspletom.bib t"Unie izmetu iapleia i raspl-eta naziva se razuoiemiiiiii (radniom), trajni5a t_odki u razvo_ju radnje Fyt-ir"iiriii. neadsfijed u izlaganju dogaitaja moZe biti:kronol65ki, retrospektivan, simultan'

osirn dogaelaja epsko djelo uvodi u svoj svijet^ i Ji-kove koji se lo;avtjujy. g najrazliditijim odnosima. Autonih oZivotvorujd riaifitim postupcima:. .portretiraniem,iriiiiom, dtiialo1on\ m,on9logom, ulastilry komentarom(i"i"ro" kometnt\,r o tltcul. Svi su ti oblici izraZavaniaiastavni elemenrti kompozi6i;e. Prema tome, analiza kog-p*i.i:" provod.i se u ii;gsnb1 poygzanosti s analizom Li-

[o"". "f.i*po"i.ijska aializa-uvodi pojam kompoziciiske

i;&fi;;.-ij :" oitsjeEak (segment) teksta g.ko_jem- je.pri-!r1A; j"a"" "na1in-prikaiivittiL, jedan nadin konkretiza-.ii" rahtzaja (nar".ij", opis, dii-at9g, 3o3olog, pi3Eev J<o-

*t"i-tl, jdaai zaokiuZei aogadoj J<oji.ETi epizodu, fqz!;,;;"ju radnje (ekspozieijl, zaplet, $qlminacija, Prer.i-

iaiiJ"; iasptet), " gtirla -\TaokiuZena sadrZajna cjelina koja

itoZt'obuhvatiii"nekoliko epizoda), dio ve6e epske forme-(d;i, a"ugi, tre6i dio rombna, nPr')'

28

METODIEKI POSTUPCI

Kompozicijska se analiza sistematski provodi na be-letristidkim telistovima (epskim) od tre6eg razreda osnov-ne skole. u metodidkoj literaturi afirmirani su ovi me-todi6ki postupci koji ie primjenjuju u kompozicijskoianalizi.

1. odredtuanje kompozici.ie teksta uz poIno' slike

Poznato je mistjenje nekih ,metodi$""? koji tvrde da

6e udenici u irodetnom itaailu kompozitilske analize nai-IakSe usvojiti pojam kompozicije na osnovi slike. Proma-trajuci sl.iku, tiAeirici 6e uoditi $to 1e u_ prvom.planu t3ikg,a Slo je u drugom planu. Uodavanje-kompozicije podinjena mieim proznim teJrstovima, na b1sni, crtici i aneg-doti. Kard ucenici uipoznaju sadrzaj teksta u cjelinir Pti-stupa se kompozicijskoj analizi. Prikazuju se rudenicima

;iili"""i priloli (ilustrdcije) koje prate razvolnu linijqdGadaja.'U6enici odreelu;u t<o;i se slikormi prilog. odnosinJ odredeni odsje6ak teksta. Dijelovi teksta obiEno sunurmerirani, slikovni prilozi takodter. Tako se pospje5ujekompozicijska analiza, tj. uEenici lakqg-uspostavliaj! vezeizrnettu slikovnih priloga i beletristiEkog teksta. Postu-pak se moZe variiati.^ zg, pojedine odjeljl<e u -tekstu moae -izostati likovnapratnja.'U6enici 6e

'' uitanoviti koji je odjeli* -g telstu

iit orrno nepokriven, zatim 6e usme-no opisati sliku !.oi"je izostata. Tako' se u kompozicijsku- analizu ufljuluje-samostaluro

tr,smeno izraZavanje ufenika. To je dopunskiobrazo',rni zadatak kompozicijske analize.

MoZe se uEenicima prikazati narusen redosliied sli.ka, tj. takav redoslijed koji se- ne qoduQla s redo{ije-doin hogatlaja u tekstu. Usporettivaljq sJilovni! prilogai tetrsta u,Eenici 6e uspostaviti redoslijed koji je zadantelstom.

Nastarmik moZe ufenicima pokazati slikovni prilogiz bilo kojeg dijela teksta, a ufenici 6e na osnovi prika-zanog priiola pbtraZiti u tekstu odsje6ak .toji. se odnosina sli,t<-owri priiog. Pri tome mogu proditati poEetnu i ,za-vrsnu re[enicu oajAjh koji se otkriva. Tako nastaje tzv.

29

cttatnt, plan teksta. Na ocnovi predodene slike udenicimogu davati naslove odabranim epizodama. Naslovi semogu zabiljeZiti na plolu i tako se stvara komrpozieijskashema teksta (plan teksta).

Opisani met'odiiki postupci r.lspje5no se ostvaruju uzprimjennr un:njetnidkih vrijednih ilustraeija, dijafilmovai tV filmova. Tako se kompozicijska analiza obogadujelikovnom komponen'tom, razvija mo6 zapaLarria, zami-Sljanja i predodivanja.

2. Ofuedi,t:anje kompoziciie sttsaraniem planaU prva Eetiri razreda osnovne Skole ppimjenjuje se

usmeno- i pismeno oblikovanje plana koji izraaava kom-poziciju teksta. Usmeno stvaianje p-lana moZe biti kolek-iiwro.'Dijaloikom metodom ustanovljuje se redqsliied tl9-gadanja,

- tj. kostur dogadanja. Samostalniji -oblik -t43iredstbvlja individualn-o iz,no$enje plana. Jed,an ufenikiznosi redoslijed dogaelanja, ostali prate njegovo izlaga-nje, zatim provode korekcije. Za uotavanje kompozicijetefl<sta primjenjruje se usmiereno titanie. UEenici dobivajuzadata[ da ra5dlane tekst na odredene sadrZajne cjeline.SadrZajna se ejelina moZe imenovati. Npr. nPro'nnditeu tekstu poEetnu i, zaur*nu releni,eu koie orneduiu opt's

lika.< ,Pronadite poEetnu i zaur*nu relenicu diialoga iz-medu odredenih likotsa.q nPronadite reEenicu koiom ienajautjen zaplet.a >Pronad,ite poletnu i zaur$nu reEenieuekspozicije."

Pri stvaranju p,lana primjenjuju se najEe5de ovi po-stupci:

1. Nastavnik uderricima iznosi usmeno plan teksta,a u[enici za svaku kompozicijsku jedinicu pronalaze po-Eetnu i zavr5nu reienicu. Tako nastaje citatni pla'n. Izteksta se ispisuju reEenice koje uokvinrju odreden'u kom-pozicijsku jedinicu. Prije zapisivanja re6enice se glasnoproEitaju.

2. Nastawrjk udenicima iznosi kompoziciisku shem'lrtdksta u kojoj je izostavljen neki bitni element (bitnakompozicijska jedinica). Kad udeniei saslu5aju ili proEi-taju na ptoEi zapisanu kompozicijsku shemu, ustanovliuj,ukoji je -elemen'f

izostavl"jen i dopunjuju krnju kor:rrpozi-

30

eijsku shemu. Dopuna se ostvaruje davanjem naslova izo-stavljene epizode ili se glasno dita onaj d.io telcsta kojise odnosi na izostavljen element.

3. Nastavnik iznosi udenicima kompozicijsku shemuu kojoj je poremeden redoslijed dogatlaja. Udenici ana-liziraju ponudlenu shemu i uspostavljaju odgovarajuGi re-doslijed koji je zadan tekstom.

4. Nastavnik iznosi udenicima kulminaciju radnje, auEenici usmeno ili pismeno iznose kompooicijske jedinicekoje su prethodile kulminacijskoj to6ki ili koje slijedeiza nje. Dio teksta u kojem se ostvaruje kulminacija moZese interrpretativno proEitati. Time se postiZe i doZivljajnamotivacija.

Pri stvaranju plana teksta treba afirtnirati samosta-lan rad utenika. Naime, uEenike treba uvmti u situaoijuda samostalno provode kompozicijsku analizu teksta. Osa-mostaljivanje uEenika provodi se postupno. Najprije imse pruZaju uzorci, tj. sam nastarmik iznosi plan teksta ueijelosti, zati,rn izrosi samo neke elemente koje uEenicidopunjuju, a u razvijenijoj nastavi uEenici samostalnoodrettuju kornpoziciju telcsta.

1. Uieniei kolektirmo ili pojedinadno iznose redosli-jed dogaetaja i odreduju naslove svakoj kompozicijskojjedinici. Odneitivanjem naslova udenici pokazuju stupanjrazumijevanja sadrZaja teksta i sposobnost saZeta formu-liranja. Naslovi se epizoda obiEno ozna6avaju u 5to kra-6im formulacijama (dvo,6lanim, trudlanim ili viSedlanimsintagmama).

2. UEenici dobivaju zadatak da ra36lane tekst naosnovi p'ripovjeda6ke tehnike, tj. da razliEitim simbolimaoanade opisne, narati'urre, dijalo5ke, monolo$ke oblike iz-raZavanja. Za ostvarivanje takva zadatka obidno se pri-mjenjuje r.smjereno tiho Eitanje. Ako je tekst duZi, pr,i-mjenjuje se grupni oblik rada. Svdka grupa raBdlanjujeodrederri dio teksta. Simboli za ozrralivanje konr,pozieij-skih jediniea mogu biti: O (opis), P (pripovijedanje), D(dijalog), M (monolog), PK (piSEev komentar). Simboleuteniei obiljeZavaju lagano olovkom na margini.

3. Udenici odreduj'u faz.e u razvoju radnje, tj. obi-ljeZavaju epizode koje ulaze u pojedine faze. Odretli-

3:1

vanje faza provodi se usmeno ili pismeno. Radi uspje-Sniie i brZe analize organizira se grupni o'blik rada. Jednagrupa odr,eduje zaplet, druga kulminaciju, treca peripe-tiju, Eetvrta rasplet.

4. Samostalno uoEavanje zakonitosti u komponiranjuepskoga djela moZe se prorroditi i na taj naEin da nastav-nik predodi u€enicima kompozicijsku shemu djela, a oniobiljeZavaju samo one ko,mpozicijske jedinice koje od-reeluju odreclene osobitosti kompozicijskog ustrojstva.Tako im se moZe predo6iti kompozicijska shema MaZu-ranideva djela Smrt Smail-age Cengi.6o, a oni 6e izdvaja,tisarro linSke epizode (lirska odstr.rpanja). Na primjeru Ko-di6eva Jablana takoiler mogu dobiti zadatak da na osnovikompozicijske sherne o'drede tzv. statidne elemente u raz-voju radnje, tj. retardirajude dionice u razvoju fabule.Na vi5em sturpnjru kompozicijske analize uEenici 6e naosnovi kompozicijske sheme odrettivati karakter fabu,leu sklad,u sa stilskim znadajkama djela (rea,listi6ki obliko-vana fabula, romantidno oblikovana fabula, modernistiEkioblikovana fabula). Isto tako otkrivat 6e sistem motiva-cija u razvijanju radnje, postup,ke autorove u stvaranjuzaipleta, kulrninacije i raspleta.

3. Ctrwtilka pred,,oEitsanle kompozicijeDa bi udenioi lak5e pratili tkompozicijsko uotrojstvo

epskoga djela, primjenj,uje se metodidki postupak poznatpod imenom grafid{ko predodivanje kqmpozicije. Kreta-nje fabularnog toka udenici 6e lak5e predoEiti ako im seto grafidki prikaZe. Najjednostavniji oblik grafidkog pre-d'odivanja fabularnog toka izgleda ovako:

rasplet

ekspoeicija

Postoje razlfEi,ti nadini grafidkog obiljeZavanja konn-pozicije. Juraj Marek obiljeZava kompoziciju Kovadidevaromana U registraturi ovako:

t-I

" I Budcnir

E' Priprernr..Tgozbu i gorb.I

RrgirtnlunDi.tini3lYo i Slolovrnir

RrgislnturrilJud6: nicacvo dbeCanjc

pripremr ro o-dlrrak u gnd.rtBudonic; iegon

Leurjne isloriiea

Lturr.a"Luslrililnslcve. istodie

lslulcnic u "LustriSimuhiaodh:rl iiscoskog dctintrtii

o:o

kulminacija

l-€l-ozaplet

AntoB-Buk5a u priruEniku za nastavnike uz Eitankuza IY razred osnovne Skole Djefiak u sjeni tsrbe primje-nj,uju ovakav postupak u grafiikotrn predoEavanj,r.r kom-pozicije teksta Pas Polakzz

Kompozicijska analiza predstavlja samo jedan ele-ment knjiZevne interpretacije teksta i ttjesno se povs-zuje s ostalim tipovima knjiZevne analize (analizom li-kova, tennatsko-idejnom analizom, jeziEnom i stilskomanalizom),

t B,uk5a-Anto6: DjeCak uSkolska ,knjiga, Zagreb 19?2, 90.

3 - Metodlckt prtstup...

sjenl rtrbe, knjiga 2a nasta'rnika,

Kod 8ro:ovih

1 Polak sa igra s dircom

32 33.

Oblici govomog izra\oaania uezani uz kompoziciiskuonalizu

Kompozicijska se analiza provodi pismeno ili usme-no. Usmena kornpozicijska analiea provodi se u razliEitimoblieima govorno g izraLavanja. To zu u prvom redu raz-liditi oblici prepriEavanja.

Preprilaaanje je zaokruZeno i povezano usimeno w-raZavanje sadrZaja teksta. Pri prerpridavanju teksta nedol'azi do, izraLaja samo reproduktivna aktivnost. Iznosedisa{rZaj teksta, uEenik ponovo doZivljava i proZivljavatekst, iztaLava svoj odnos prema tekstu. PrepritavanjesluZi istodobno i razvijanju udeniEke govorne kulture.Bud,u6i da se prerpriEavanje zasniva na doZivljaju i razu-mijevanju sadrZaja teksta, ono se ostvaruje nakon inter-pretatirrnog Eitai:lja, emocionalne pauze i objavljivanjadoZivljaja. Ako tekst udenici ditaju u sebi, onda se pre-pridavanje moZe ostvariti tako da uEeniei na6ine pismeniplan, a zatim pristurpaju prepriEavanju.

Vrste preprilauanjaPrerna sadrZaju i stupnju detaljizacije sadrZaja pre-

priEavanje moZe biti: prepritatsanje blisko tekstu (detalj-no prepriEavanje), sa\eto preprilaaanie, izborno prepri-Eat:anje, stoarald,Eko prepridauanie.

PrepriEauanje blislco tekstu javlja se kao rezultatsugestiwre mage pjesniEkog teksta. Takav se oblik pre-pridavanja javlja u niZim razredima osnovne Skole. UEe-nici te dobi opona5aj'u jezik literarnog predlo5ka. Pre-priEavanje blisho tekstu provodi se i u vi5i,m razredimaosnovne Skole. Cilj je takva prepriEavanja obogaClvanjeuEenikovra rjednika, tj. usvajanje leksika, oblika i kon-strukcija koje nudi beletfistidki tekst. Takvu prepridava-nju u viSim razredima prethode jezidne i stilistidke ana-lrize. Udenik svjesno usvaja pi5dev jezik.

Saleto prepnlaoanje predstavlja teZi oblik govornogiaraZavanja. To je takvo prepridavanje koje trali da seu saZetom ob}iku iznrese konr,pozicija djela, razvoj rad-nje, sadrZaj epizode., U6enik pronalazi svoje oblike izra-Zavanja kako bi zadovoljio osnovni zahtjev - saZeto iz-

34

raziti sadrZaj teksta. SaZeto prepriEavanje razvija prven-stveno logidko mi5ljenje i uspje5no se provodi u zavr*nimrazredima osnovne Skole.

Izborno preprilaoanje ne obtrhvada sadrZaj teksta ucjelini, nego se oslanj4 samo na odabranim epizodamaili situacijama iz djela. Za takvo prerpriEavanje uEenioiodabiru najimpresivnije epizode iz djela i time otkrivajusvoju knjiZevnu senzibilnost. Izborno prepriEavanje moZebiti bUsko telcstu, rnoZe se iznijeti u saZetoj formi, a obil-no. se provodi u fazi pripremanja za karakterizaciju lika.

Shsaraladko preprtdarsanje ne predstavlja samo re-producimnje sadrZaja teksta, To je prepniEavanje kojeunosi dopune i pneoblike teksta. Najobidniji oblik trans-formacije tetrsta ostvaruje se tako da u6enik mijenja licepripovjedata, tj. da tekst prida u kojem dnrgom licu, neu treCem ili prvom, ako je tekst pisan u prvom licu. Utakvu se prepriEavanju javlja gramatiEka i stilistidkaprerada tekSta. Prepri[avanje se obogaGuje vlastitim ko-merrrtarom, uEenik urnosi u tekst osobna iskustva i zapa-Zanja, izniEe surdove o situacijama u djelu. Stvarala6koprepriEavanje moie se zasnivati na promjeni redoslijedadogadlanja. Promjenom redoslijeda moZe se izmijenitiemocionalno ustroj'stvo teksta. U organizacij,i stvaralaE-kg prepriEayapja provode se ove radnje:

provod'i se jezilna i stilska analiza teksta,rtr6enici i:spisuju ili potcrtavaju nove termine ikonstrukcije,

c) izdvajaj,u rijeEi i konstrukcije koje obavezno mo-raju ukljuEiti u prepriEavanj,e,

d) pnonalaze sinonime za nove i manje poznate ri-jeEi.

Kad se obave spomenute predradnje, uEenik samo-stalno prepriEava telsst. U pravilu nastavnik ne prelcidatok prepritavanja. Korekeije i dopune provode se nakonprepriEavanja.

Uz spomenute oblike prepriEavanja beletristiEhog

a),b)

telastasenxmzacije).

3.

poznati su jo5 neki ob}ici koji ne @lijeZu izne-kriterijima klasifikacije (sadrZaj i stupanj detalji-To su obja*njenja (komentari) koji poEivaju na

35

tesrets{rim razmatranjima o tekstu. ObjaSnjenjem se de-finiraj'u odreilene pojave u tekstu toEno, jasno i saZeto.U obj,a5njenjima se pojavljuju stru6ni nazivi i pojmovi.

Uttttetnilko preprr'Ea,uanie fiaLi od udenilca da Pro-nikne u autorovu zamisao i da izraz: podtekst. Za takvose prE)riEavanje provod,i detaljno raSElanjivanje teksta,a iz sva,t<i se odsjedak teksta (reEenicu ili ve6'u sintak-t'iEku ejelinu) oznadava Sto treba lzranti: koje osje6aje,koje predodZbe izazvafi u slu5aoca. Takvo prepriEaqanjeafirmlra vrednote govorenog j'ezika, a vaLno je sredstvoizraZaj'nosti tzv. psiholo5ka' pauza.

Pri takvu se prepridavanju o6ituje u6enikova stvara-laika aktivnost.

Najzanimljiviji dib knjiZevne interpnetacije za ude-nike'predstavlja upravo analiza likova. Pri interpretacijiIirkova udenici mogu afirmirati svoje stavove i sudove,tj. mog'u razvijati kritidko mi5ljenje. likovi u knjiZ_ev-nim djelima oZivotvoruju pi56eve poglede na svijet, i{"j-na opledjeljemja i stavove. Zat'o se"interpretacija likaprovodi :u tijesnoj ,povezanosti s idejno-tematskim ustroj-stvorn djela.

U metodici nastave knjiZevnosti afirmirani su raz-IiEiti pr,isfupi u intenpretaeiji knjiZevnog Uka. Zavisnood'stnilkturd lika mogu se:afirmirati ovi pristurpi: soci-oloilki, psthotoilki, etiEki, fi,lozofski, pot:iiesni. Sociolo$kipristup,odretluje socijalnu pripadnost lika, njegoytl !oci-jahu motiviranost, psiholo5ki pri,stup istlaZuje afekti_rnai,intetetrtu4ld' i voljni Livot lika, etidki odretluje stav likaprema 'svijetu, odnos prgma sredini, filozofski PlistupbtLriv'a filozofqki nazor -Iikova; a' povijesni p1$ttp_-istra-Zuje povijesnu uvjetovanost lika. Interpretacija lika nemoZe se kretati na svirm spomenutim raZinama U oSlloV-no3kolskoj nastavi knjiZe'rnosti. Razine interpretacije na:znaEene su u progranrs,koj struktutti.' U inrterpretaciji knjiZevnog lika dolaze do izraZaja

dva temleljna :pristupa. Interpretacija otkriya znadajkelika u 'od,ngsu prema okoh.n..^i u kojoj se lik ostvaruje,

36

tj. : promatna lik u kontekst'u djela. 'Metlutim, interpre,taeija prati razvojnm linij.u lika i sredstva kojima stvara-lac kreira lik.

REDOSLIJED POSTUPAKA

P,ostoj,i utwden red,oslijed postupaka u'irrr"npr"tacijilika. Udenici najprije konstatiraju koji htovi u {jelu po-stoje. IzraZa'oaj,u svoj odnos prema ttm likovima (izra-Zavaju svoj,e simpatije ili antipatije, woja zapa*a,nja gli'ku). Time je zapravo provedena prya razdioba:likovaprema k'riteriju svidanja. Taj se kriterij u Skolskoj in-terpretac,iji mora af,innirati jer se talro dobiva uvid uudenikov spontani doZivljaj knjiZewrog lika. Razvrsta-vanje likova u djehr provodi se i prerna drtrgim objek-tivnijim kriterijirna: prema mjestu i vaZnosti u stnrkturidjela, prema socijalnim kriterijima, prema povijesnimkri,terijima, prema stilskim kriterijima.

Prema mjestu i vaZnosti u strukturi djela likovi mogubrtri glauni i sporedni (protagonisti i antagonisti). Premasocijalnim kriterijima likovi se svrstavaj,u u odredenbsoeija'lne kategorije: seljaci, radnici, graetanski sloj, feu-dalci. Sooijalna se diferencijacija likova moZe joS suptil-nije odredivati uvodenjem profesija. Povijesni se kriterijprimjeurjuje u onim sludajevin:na kad su likovi povijesnaliea. Prema stilsilr'im kriterijima likovi se fazvrstavaju unekolifl<o temeljnih kategorija: romantidan lik, realistidkili,k, naturalistiEki lik.

Spomennrta se klasifikaoija uzima kao orijentaeija ui,nterpretaciji lika. Kriteriji na kojima se zasniva medu-sobno se ispreple6u i dopunjuj,u.. Kad uleniei odrede likove u djelu i izreze svoj od-nos prema'njima, poEinje dnrga f.utn - analiza lika. Ana-lizi prethode ove predradnje: ' :

1. UEenici navode epizode u koji,ma'se' liik'pojavljuje.Pri toune se mogn sluZiti tekstom, kompozicijskimshema.ma i vlastitim zabilje3kama.- Epizode se iznose

. onirm redom kako se u djelu javlj,aju. Nasl,ove erpizo'dauEenici.samiodredtuju. ' :''

2; Na osnovi iahesenih epizoda'prate' razvoJnru {+iio lt:S;-, ;j. "*ri""S"ji razvoj

-likd. Razvoj-ng liniju lika .rnoZe

ihti:"ti jedair u6enik, a ako -je- rije6 9 sloZenijoi raz-

voitioj linijri, angaZira se ve6i-Ufqi uEerdka'B. Udo"a"j" sL'sistJm odnosa medu likovima u djelu. _.-

Analiza obiEno poCinje razgovorom. RazgoYgT o likuvodi-uolavanju kara,lcteriitit<a lik", U organizaeni! !a?g?-.i,;; 'pti*i"":"i" se pitanjl (probleqska pitania).koia'iiiz" -.j"r&it' oago.'of u j{noJ reEenici. Postavliaju se

itrkd froblemsla pitanj-a koj-a _tr11e razviien odg.ov_'Tl

tj. udenii<ov lsomentar o liku, _sud. Np"., u. interpretacrJlI.iovakov" nott"t Iz oelegradskog pod,zernljo problemsko

i*lui !:i', "'nT,,:,ffi:T'l#f;r'; #iiil i fifi fft #,:2;

U oagp.rotnr na 6vo pitanje -udenik

-6e .se pgziyati na so-

q-i:ai;e *oiin" (druStvenu -nel?ravdu 'i nejeduealkost, na

d,likoholizarn, na 'poloZaj

radniEke klase)'---Fil*je se moZe p'ostaviti tako da uz s*j. lctg-gvor

"6""il "avodi citat (odgovor s oitiranjem teksta). Npr.:

Eiii yiriktrrnu qtu Srrwr.t-age.Cengi6a o.tkrhtate u nie-goou pryyrn rn;'rclpgu? Potikiijepite svoju tvndniu sti-hovima!---'-iJt"rrtci

6e konstatirati da je Smail-aga ohol, samo-

uvjeren i ironiEan. Svoju tvrdl!'u potkrijepit 6e cita'ttrm:: rKo da strePi mrki rnrEe

S Ptaninskoga gladna m'i5a'<

, -pitr*je koje tra1i odgovor s citatom ukljg6uje_u 1a-starrni- pi i.o i metodu rida na tekstu. Motivira u6enrfltka

; ;;#stalno zapa1anie pojedinrosti u tekstu koie q.tLti-

""i"- f*tr,toi"" lika. n'azviiiniegr,- sposobnosti zapat'ania

"Ei*il. *zvija knjiZevnu lenzibilnost i samostalnost :u

prosudlivanju.',. Osim -spomenUtih

posturpaka u _interpretaciji lika,prorncrde se jbS ovi postupci: Eitg,nie. telcsta s komentntom"iiii"r"i tlnnie,- izraEaiio t4tanie, drama,tt6aciia, C"fia-

nie tpo ulogom,al samostnlno obiafniatsanie''"-'= EitaniZ t"lrtto s komentnron, primjeniuje se zato da

bi uEenici mo'gu samostatrno lzrazila svoja zapaaania o

odredenim pojivarna u telcstu. Obidno se uzima kra6itekst koji jl karakter;istiEarn za karakter lika (mole to

38

biti jedna reEenica hoju lik izgovara, liraGi dijalog, rrlo-nolog, pi$Eev komentar ili opis lika). Tekst se glasno Eita,a zatim ulenik iznosi Sto je saznao o liku. ZapaLarrje sedopunjruje i po potrebi korigira. U sloZenijim situacijamaovaj 'postupak izvodi sam nastarrnik, tj. dita tekst i dajekomentar. I(omenrtar se odnosi na karakter,istike lika, naautorov stav prema liku, na stvaraladki postupak kojimje lik u odredlenoj situaoiji ostvaren, na govo,r lika.

Usrnjereno Eitanje fta1i od u6enika da samostalnouodi problem u tekstu. Nastavnik odreetuje koji 6e seteftrst u,smjereno 6it/ati i koji 6e se problem u njemu istra-Zivati. Zadatak se obidno formulira ovako: Prolitajte usebi tekst koji poEinje reEenicom (nastarmik nav,odi po-detnu redenicu) i zaor\atsa (navodi se i zavr5na reEenica)i, zapiiite: koju ste karaktenstiku lika zapazili, koje go-uor"ne karakteristike zapa\ate, 5to lik pro2ialjaoa, kakose odnosi prema drugim likouima, koji stao prema srsijetuizraZaaa. Kad u[enici zabiljeZe problem koji su u,obi'li,ditaju glasno svoje zapaLanje, ostali u6enici usporettujusvoje zaphanje s objavljenim zapatanjem. Time se otva-ra mogu€nost za ko,nfroarrtiranje stavova i izazivanje po-lernidkih situacija. U onganizaciji usmjerena Eitanja moZese prirmijeniti i gru'pni oblik rada.

Izrahajno (interpretatiuno) [itanje proznoga tekstapredstavlja stvaraladki pristup tekstu. Od uEenika settaii da prenese autorov s,tav prema liku, da predo6isihraeiju u kojoj se I'ik nalazi, da izran duiermo stanjelika (bol, srrlibu, ushidenje, prijekor). Interpretatirnroproditati tekst zmati otkriti karakterne osobiore lika, izra-ziti ar,r,torov stav prema'liku, prenijeti na slu5aoca osnovnriernoiiorxalni ton telnsta. Takvo Eitanje temelji se na logid-koj i emooionalnoj izraLajrw,sti i postiZe se afirmaeijomvrednota govorenog jezika. Interpretatiqno ditanje moZese organiaruti nako'n detaljne analize teksta, kako bi ude-nrik mogao izraziti ono Sto je spozrlao. U interpre,tatirmo&rtanje proznoga te'lcsta u6enici se uvode razlidltim tipo-vima stvaralafkih zadataka. Uz beletristitki (prozni) tekstuteniei obiljeZavaju Sto treba izraafti (koji osjedaj), Stotrepa .predoEiti, kojim 6e ternponn tekst 6itati, hako gaintonirati, na kojem registru, kakvim timbrom.

39

**il{rrililililtqfMlfiry

Citanje po uloga;:nn i drama,tizacija teksta pre'dstav-ljaju poseban oblik rada na tekstu. Citanje po ulogannaprethodi dramatrlzaciji. To je takav metodiEki postupak ukojem uienici intenpretativno Eitaju dija.lodke ili mono-lo$ke dionice u tekstu i tako intimnije i dublje doZivlja-vaju knjriZevni lik.

Dramatincija telcsta ima vaZnu ulogu u razvijanjuudenikovih stvaraladlrih mogucnosti u pristupu knjiZev-nom likiu. Novija metodiEka literatura pridaje dramati-zacijri velik znadaj. Me,todiEar Viktor Jurkovi6 istide ovewijednmti dramatizacije kao rnetodi6kog postupka u nJa-stavi knjiZevnosti:

rZnaEaj drarnatizacije je ogroman. Ona - ako seostvamje sistematski i dosljed,no - pri;d,onoai stica-nju navika uspjeSnog i okretnijeg izraLajnog ditanjai usmenog iztaLavanja: ona upotpunjuje i obogaduje

; djeEji govorni tzral,ai, stvara kod ulenika osje6ajslobode u izraZavanju, pomaZe ostvarenju raznihemocija, obogaCuje uEenillovu ma5tu, razvija qgosob-nost za gl,umu i dr. PovuEene udenike oslobaila uizvjesnoj mjeni treme, pridonosi njihorm ve6em ak-tiviranjru u nastarrnom procesu.Osim toga dramatizacijom se postiZe westranije idublje ulaZenje u logiati smisao djela, u njegovuumjetniElru ljepotu. Dramatizacija omoguduje pot-pun'ije uZivljavanj,e u situaoije, omogu6uje boljeshva6anje karaktera pojedinih likova u djel'u. Uop-6e, njome se pos,tiZe ijr,tenzivniji doZivljaj odrede-nog sadrtaja i snaZniji razvoj intelektualnih i stva-raladkih sposobnosti udenri,ka.<8

Dramatizaeija slijedi nakon interrpretacije teksta.Ostvaruje se u nekoliko faza. U prvoj se fazi odredlujiuuloge i teilcst se 6ita po ulogarna. Drtu,gu fazu dini dra-4atizirarni nazgovor. Udenici poku3avaju. bez . orslonca .utekstu izraziti odredenu si'tr.laciju. Zavr5nm fant predstav-lja. tw. potpuqa dramatizacija. Na tom stupnjru ulenicikreiraju odredleni lik.

t Vriktor Ju,rkovi6: Dromatizacija teksta u nastaoi matertn-skpg lezika, Knj,iZevne lslctl,ra u osnovnoJ llcoll, Mlado pokolenfe,Beogtad, strr. 10&

40

Sarnostalno obja|njauanje lika javlja se kao nezu'ltatodredenih predradnS'i na tekstu. UEenik moZe samostalnoobjainjavati postupke likova u odreclenim situacijama,objaSnjavati motive njihova djetrovanja, medusobne od-nose likova, njihov govgr, ideje koje zastupaju. Takvasaoraostalna obja5njavanja mogu biti saZeta, 1! oblilcu tezait'i u razvijenijoj formi. Prije usmenog objaSnjavanjau6enik m'oZe obaviti pismeme predradnje. Te"se pismenepredradnje izvode razliEitim postrupc.ima. Na nekolikoprimjera pokazat 6emo kako u6enik priprema usmenoobjaSnj avanje likova.

1. U Kolarovoj Brezi prikazan je lik Janidine sVe-krve. UEenik 6e dobi,ti zadatak da objasni kako se tajZenrski lik pona5a u sceni JaniEina u,miranja. Dobirt 6enastavni listid u oblikm tabele hoju treba popuniti, zatimu$neno izloLiti, tj. objasniti postupak i rezultat rada.Tabela sadrZi ove elernente:

Scena: Jarddino umi'ra,nje u zagu3U,i.voi, >srurnornoj sobi<.

Tekst: - Gde Je sveCa? Gde je sveta, za pet ran boZjih? Samoda narm ne vumre bez sve[e!... Bu nas dragi Bog.

TI,p ka,ra,lsteni- a) opiszacije: b) d,ija.Iog

c) monologd) na,racdja

Dolivljajnostanje }ika:

a) Iik je uzbudenb) proZivljava strah'c) obuzima ga oEaj

d) srri,reno p:oorratra zbivanja

Lik ,i,zraZava a) strah pred boZjorr.r'kaznqrnpogled nra wiJet: b) ne.prizna kr56anski nazor

Govor lirha: a) reEenica je smirenab)'relenica je ustreptalac) telnst j'e i.zgovoren ,ravinomierno

d) t€flest je izgovoren tr gradaeiJl

41

Jsi6na prd-paddrost lika:

a) liik govori lcr.i'iZemirn Jeai;komb) Ltk govod dijalektom (Stokavskirn,

kajkavskim, Eakavskim)

Osim izravne karalrterizac'ije lika, postoji L tat, po"sredna karaktenizacija. Likovi se kreeu u odredlenomamrbijentu. Kao sredstvo u karakterizaciji lika qq4c pri-mjerrjuje opis peizaa,a, interijera i eksterijera. Opit trh*bijenia-moie pixiuZlti kao gt<vir za odigravanje odredenerclne, a pnliazivanje odredene situacli", ?- moZe .P9tl9-hiti kao

"i"drtrr" u

-razotkrivaniu socijalnih ! -esihidk-thznacaj'ki lika. Kad se pnovodi inlerpretacija li'ka,

. t19ba

ustaniviti okolinu u ko-jorj se kre6e, znadenje te okofineu sudbini l,ika.

JEZICNA I STILSKA ANALIZA

;i6ne i stilsheInterpretacija lika neodvojiva je od -jezinterrpreticije teksta. Zbo'g toga se u cjelovitoj interprertaoiji lika fro,r'odi i tav. govorna interrpretacija. Pq -qo:wrnoj inteipretaciji lika uzima se u obzir: leksika, obl:ici,sintaitilko ustroisloo relentce; zna\enie ryelt' .i - izrazo,inpresitsna i ekipreshtna strana gooord. _Leksilkom se

*"tiro*t moZe trsta'noviti socijalna pripadnost lika, !ie-t;; kd.tura, doZivljajno stanje q kojgm se nalazi' Gla-il""" stnrrlstura riiedi- i izrzza pokazuje odredena stanjau kojima se lik nalazi. 11o zma[i da qe Prn_$ovgryoj inter-pretaciji te}sta afirmira lingvistiCfrg.s.tltistieki- pristup'iezik se pro-atra ka;o sredstvo umjetni[kog. oblikovanjatrika. U tom se tipu anslize morajU uvlZalati mogudnosti,rt.*ik", tj. s'tupinj niihove lingvistidkg tioul,ture. Svakase jezi[na pojava u beletristiEhom teksbg pnrmatra ufulirciji izriiavanja anr,torovih pogleda na svijet, niego-vih estetskih p,onrka. Prema tome, lingvistiEko*tilistiEkafunterpretacija-knjiZe'rnog lika stoii u tij,esnoj poverzanost'i

s idejnr,mn interpretaaijom

IDEJNO-TSMATSKA ANALTZ A

. Idejno-tematska interrpretacija otkniva zivotne p9lave,tr,ojima le au'tor zaoktrrpljen i autorov stav preanq wijetu.I i pro,*iodlenju idejno.-tema'tske interpretacije telcsta tre-

Kad udenik pgpun'i tabelu, tj. odabere rje$enje, modi6e ,trsmeno dati ovakvo obja$njenje:

U sceni Janitina umbanjo pojaoljuje se njenno $)e-kraa Jaga. Onn izgoaara ot;e reEenice (ulenik 6e citiratitekst). Pisoc je u pnkanuanju te situacije pnrnijeniomonoloiki oblik izra*atsanJa. Tako neposredno izra\aaaJagino prohioljaoanje straha i oEaja. Obuzima te strahpred boEjom lcaznorn. Ona otkriua lcr5Canslci nazor nowijet. Tekst je agoooren ustreptalo, u, gradaciji. Ltk go-omi kajkaoskim dijalektom. Time je postignuta realistil-ka learakterlzacija lika.

2. Priprennanje udeniha za samostalno obiaSurjavanjelika moZe se ostvariti ovakvi,m tupom zadatka. Najprijese iz'nosi teza koj'u treba potkrijepiti citatoh, I zabtm iz-nijeti vlastiti komentar.

Tera: Starl, Vuiailin ie herolski lik.

Argitrnnentaolla:r{ad;"ffTlr;T:ffi ,iz'zcouara

Ne budtte srca udaoilko,No budtte srca tuno,Ekoga!Ne odalte drwgo nt teihwgo...(U priaor,tr okrutnog muEenja Turciana odgovara:

-Ne lud,u,ite, Turci LiieoUani! .

Kad ne kozah za te hitre nageKoiena su konima utlecale!I ne rrcazah m iurw.tke rukeKoierw su lcoplid prelamnleI na gole sab$e ud,ariile! ' :

Ja ne kazah za lalliioe oliRoie su rtue tu. zla nansoillleGledajuti s nalorfie planlneGleilajuti iloUe na drumooe

Nakon *r*",flt#i"i:#'il#f,T:; komentar, tr. ob-ja5njeqie Vtrt'adifunova pona.Sarnja.

42 d3

ba postupno u6e'nike uvoditi u doZivl.javanje i raztrmi-jevanje teme. Najprije :odreduju o kojoj je Zivotnoj pojavirijeE, a zatim prate njezinu konkretizaciju u prikazimasihracija u djelu, u.postupcima:i stavovima lilaova.

Interpretacija je sloZen pnoces u kojem se smjenjujuradiEiti aspekti knjiZewre urnjetnine' Svi opisani ti,povianalize slijevaju se u jed,instven proces osmi5ljavanjaunnjetnidkog djela

U analitidkoj se fazi sata lektire otvaraju i analizi-raju temelj,ni probl,emi djela, usvajaju se postryci inter-pretacije i stjebu sposob,nosti za samtostalno ttrmadenjeknjiZevnih pojava.

U treAoj tazi nastawrog sata razmatraju se samostal-ni radovi udenika [<'oje su pripremtili za sat ldlrtire. Na-vest 6emo najpoznatije oblike samostailnih pismenih" iusmenih radova u[enika koji se povezuju uz ditanje djelaiz doma6e lelrtire. To su: ptran kompozicije djela u eietini,plan kornpozicije o'dredenih epizoda, plan kompozicijeodredenih faza u razuoju radnje, plan za karakterizaetjulika, plan z& komparatiunu analizu lika (paralela), pri-jedlog teza za tematsku i idejnu tnterpretaciju djela, on-jedlog pitanja za annlizu, popis leksiEkih jediniea koje 6eposluliti u goDarnoj karakterizaciji lika, ispisiuanje iobja|njauanje ,stilema, tekst scerwnja za odredene epi-zode u djelu, pnprema izraZajnog Eitanja odredenih epi-zoda, karakterizacija lika koin 6e biti ,ohitsljen u drama-ti.z,aciji, saheta infonnaaja o piscu, rlsrnena ili pismenarecenzija o djelu, plan za usporediaanie knii\eonog dielai' njegotte filmske. realizacije, samostalna . interpretaciiaepizode,samostalnainterpretacijaIikaisl.

U toj f.azt nastarrnog sata do punog izraLaia dolazenajrazliEitije stvara'ladke mqgudnpsti u6enika. Ona sluZiistovremeno i za sreitivanje rentltata do kojih se do5lou interpretativnom procesu, za izvodenje generalizacija.

U teturtoj, zawsuroj fea. nastavnog: 3ata, nastavnikmcvti,vira uienike za ditanje novoga djela. Upoznaje ihs knjigom, daje osnovne 'obavijesti, o ,autorm. Da bi pro-btrdi,o iruteres za djelo, . moZe prepriEati .naj'uzbtdljivijuscenu. itri je interpretativno'pno,€itatl Od udenika koji su

44

djelo pro6ital,i moZe zatraLiti da kaZu Sto ih je najvi3euzbudilo pri ditanju toga djela i za5to bi preponrdili dru-gima da ga proditaju.

Tako smo naznaEili put kojim se krede od prvog su-srreta s djeilom do prisvajanja njegovih wijednosti. Toje zanimljiv, uzbr,r;dljiv i uvij'ek nov istraZivaEki naporkoji nam omogu6uje dublje spoznavanje umjetmosti iZivota.

45

Mi6o Deli6

Danijel Defo:ROBINZON ISRUSO

Mi6o Deli6

DANIJEL DEFO; ROBINZON KRUSO

PLAN PRIPREMANJA

Svijet rornana Robinzon Knrso i djetinjstvo okrenutoIiterat'uni stolje6ima su se razumijevali i urspostavlj,alinajpr,isniji dodir. Interes za nj ne iSEezava ni kod savre-menog djeteta, koje u njemur jo5 uvijeh nalazi duhovnozadovoljstvo i privladnost. Kao i sve literarne tvorevinei ovaj rornan izgraclen je na zakonitostima lite-rarnog stvarala5tva. Ulazak u poetiku romana ostvari,6e-mo Skotsfl<om interrpretacijom kao os,mi5ljenim si'stemompostupaka. U na3em sludaj,u Robinaon Kruso je uz o r a kanailitidkog nazma,tranja pust'olovnog romana.

Istidemo potrebu i znadaj nastavnrikovog pripremanjaza Sto uspje5nije ostvarenje susreta izmedu djeteta-6ita-oca i romana. Ono je temeljito i komptetno. Plan za pro-voeleurje interpretacije o'biuhvati6e:

1. stru'Eno - sadrZajno p,nipremanje nastavnika:a) ditanje djela bez abzira na prethodna ditanja,b) inform,iranje o podacima izvan tekstualne da-

tosti djela:

- bio-b'ibliografija, !

knjiZevna kritika o romanu,

vrsta nomana;c) provottenje analize:

- kompQziciarta stru,ktura,

- l,ik Robinzona,

4 - Metodt6kt prlstup.. .49

- glavni lik i spor'edni likov'i (medusobni od-nosi),

- tematsko-idejna osnova,

- jezi€nostilske osobine;

2. stnldno-metodidku pnipremru nastarrnika:

- najava lektire i zadavanje zadataka za rie-Savanje u toku di,tanja'

- odreitivanje opsega i du'bine informacijauEenieima pod 1. b),

T pra6eurje. udeS,id]<og ditanja-{1ela,

- rasponedivanje ka'tegorija djela za anal'izupod 1. c) na L. i 2. dasu,

- izvodenje Easova,

- zadava'nje domadeg zadatka;3. pripremanje uEenika:

ditanje,

- voilenj e zabili&aka,

- rjesavanje zadataka Sto ih je zadao nastav-dk,

- povremena kon:rsutrtacija s nastawriho'm.OdluEili smo se za ka,tegorijalni pristup u totaliitetu

vode6i rabuna o mogu@nostima pripremanja i analiaedjela na Easovima doma6e lektire.

BIO-BIBLIOGRAFIJA

Iz pi1$deve biografije izdvajamo satno nekoliko Trna-

flajnrijih- trenutaka koji zu mogli_ neposr4"q ili posrednourtircah na formiranje njegovitr gled,i3ta i na6i se na stra-nicama djel6 3t'o ih je naPisao.

Danijel Defo (,isfravnije: Denijel Difou, eqgl. -DanielDefoe, tOOOt-t?3l)- svoj Zivotr:ri vijek proZivio je vrlodinamrifno. Mesarev sin ne htjede biti sver5tenifi<om negoje pokuEao postici wpjeh u politici i -za'natima

(obntu)

; namjerom da stekne ugled i da se obogati. A- uspjehnikal<o da se ukaze. samo pokusaji, padovi, sgkobi sa

samim. sobom, okofliorom, politifkim protivnicima,, dina-stijom, crkvom, skrivanje i UieZanSe, zatv-or, 1rurstolovine,sinbmaitv stalni su pratiooi pisca u Zivotu. U pood-makloj Zi'rotnoj dobi (u Sezdesetoj godini) 'uspjeh je ko-

50

nadno doSao i to u knj,iZevnosti kad je napisao romatlRobi,nzon Kmso (1719). Potpuni naslov nomana glasi:Zivot i Eurdne nevitlene pustolo'vine Robinzona Krusoa,monnara iz Jorka (The Life and Strange Surprising Ad-ventures of Robinson Cnrrsoe, of York, Mariner). Romanje steka'o dotle nezapam6enu slavu koja je posta'la trajna.JoS iste godine iza5rlo je Sest izdanja. A'utor se dao za-vesti pa je suvi'5no dopisao drugi ('Eutovarnje Rohinzonau Ki'nru i Sibir) i tredi (moralno r,azmatnanje o prvomdij,elu). Mettrutim, dodaoi nisu b,irli na razini prvoga dijelapa su izostavljani u kasnijim izdanjima. Vrijednost no-mana, dalkle, 6ini nrjegov prvi drio.

U jednom trenrutku poraza, poniZenjLi osircvma5enja,Defo je postao prrofesionalni novinar. Casopis Pregled(The Review), 5to ga je on uredivao i punio mu stranicesvojim dlancima, i,mao je znaEajnu ulognr u kasnijqj fizi-onomiji enrgileskih dnevnih i nedjeljnih listova. Casopis jepodeo izlanti 1704. i d,oZivio je devet godi5ta. U vrijemesar,adnje u Pregledm Defo je izgradio svoj stil - dru-ga6iji od 'stila svoga vremena. Pisao je govomim jezikomorbiinog tovjeka, narativno, zanimljivo - iznoseCi uvijeknove podatke, racionalno, realistidki, bz razvudenosti ilddenosti (manir epohe). Stilsko-iztalaine osobine Defoa,nov-funara, odrazile stl se u R'obinzonu Krusou u: pripo-vljedanju na nadin ka[<o bi to udini'o svaki m'ornar pld-Eajr.r,6i o sr.wiEnim sitnicama epskom Sirinoon i izvje3ta-vanjem, a vaZne pojedrinosti srpominjuti uzgrednro i lcatko.

Defoov oplts sastoji se iz oko 'dvjesta pedeset biblio-fllshih raznorodarih jedinica (ogledi, ra'sprave, pamfleti,satire, reportaZe, roman'i). Danas bismo kazali da je Defobio angaZiranri prisac. Prisurstvo u na5em vremenu odrZaoje jedino romajllom Robi'nzon Krnrso. Stoga i moZernorec,i: vrijeme p,r,olazi, a Robinzon os,taje.

U OGLEDALU KNJIZEWIE KRITIKE I OSOBITOSTIIZDANJA DJELA

KnjiZevna kri,tika o romanu Robineon Krtrso jeiscrrpna, a polem:idki stavovri o njemu kre6u se od afirmi-ralu6ih do negiraj'u6ih. Ograniidava,mo se na gledi5ta o

51

djelu kao lektiri mladih ditalaca i onim njqgovim sloje-vima ko,ji su do'kudivi i obuhvatljivi intelektom, em'oci-jom i ma3tom uEenikovom. Prelistava'mo stranice kritikei izdvajam,o nekoliko njezi'nih stavova:

>Bududi da su nam apsolutno potrebne knjige, imajedna koja, po mom miFljenju, pruLa najizvrsniju raspra-v,u o prirrordnorn vaspitanj,u. Tu 6e knjigu najpre prodi-tati moj Emil . . . njena 6e nam leilrtira pruZati zadovolj-stvo. . . . To je Robinzon Knrso. Ho6u da mu se vrti uglavri di'tajrudi ga . . . da drZi sam sebe za drugoga Rob,in-zona, da zamri3lja sebe

Obra6amro paZnju na stav Rusoa, izvanrednog pozna-vaoca djetje prsih'ologije' p'rema romanu:

- treba ga obavemto ditati,sadrZaj mu je pouiaor jer je Zivotno uvjerljiv,

- rcnrija madtu.Istiiem'o tre6u odre'dnicu: pobudivanje i razvijanje

ma5te. To je upori5te romana promatrano u relaciji od-nosa dvanaestrogodri3njri utenik - djelo i na njega urpu-6uje vedi,na kri,tridara i pedagoga koji su se njime bavili.

>Koliko je malih pustolova za,rni5l.jalo. . . da pretrrpebrodolom i Zive otada u zemljri 6udesa! Meitu sobom zuse igrali Ro,bfurzona u vntu ili u kudi. Ne mogu odoljetiisku5enju nepozna'tog, neizvjesnog, svega mo,gu6eg.u2

I Pol Azar, op'Step:iznati francuski l<njiZevni [<riti-Ear knjiZevnosti za omladinu, sugerira promatranie ro-mana sa stajali3ta realistidkog djela koje pobuduje ma-Stu. NaS udenik V razreda susre6e takva djela u vidunarodnih pripovjedaka sa stvarnom tematikonrr, moguCimliinostima i dogadajima. On je pnipravan za Eitanje, ra-zun:nijevanje i d,ofivljavarnje ovakvih djela.

Jedan dio kritiil<e prromatra romar s gledi5ta senzi-biliteta sawe,menog Eitaoca, pripadniika unbanizirarnogapotro'Sa€kog dnr6,tva:

,Sta danaSnji rnrladi Eita,lac nalazi u Robinzonu? Isti-na, danaSnje je dijete izbira6 kome stoje na raspolaganju

r Zan Zak Rr:so: EmiI2gL-292.s Poil Azar Kniige,

69.

ili o aaspitaniu, Znanje, Beog,rad, 1950,

djeca i odrasli, Stylos, Zagreb, 19?0,stn.

s'tr.

52 53

tolike knjige i filmov,i, te za nj blijedi i das starog dobrogRobrinzona.<<8

I dalje, zasidenost, traLi promjenru:>. . . &talac-Robinrzon katkad u snovima bjeZi od do-

sade i jednoliinosti obidnog Zivota u egzotiku i opa-sno,srt.<<a

Srud autorirtat;rme kritike sigurna je orijentacija na-sta'vurikove usmjerenorsti analize djela na dasovima leh-t'ire. Uz isticanje doZivljajno-ma5tovitog sloja analizom6e biti zahva6ene i druge njegove komponenrrte navedeneu uvodru ovoga rada pod 1. c).

Ukazu:jemo na jo5 neke osobitosti rornana.Vec od p,rvoga njegovog pojavljivanja vr:iene su p're-

rade i do,pnrne, a varijeteti su se izdavali na svim stra-nama. Robimzonade su brojne. UEeniku one nisupri'sturpaine ni'ti je to r:ruZno. Nudi,mo mu >LastaviEino.,daj'dZest-izd,anje (engl. d,igest) sa nepunih sto-drvadeset stranica tetrsta. Skra6ena i preratlena izdanjaIiterarnih djela prireduj,u se uglavnom za ml.ade Eitaoce.Ona nemajiu namjenu zamjenjivanja izvomog teksta negoprelamog posredinitka izmedu kra6ih ditanadkih tekstovai izvornog djela. DajdZest-izdanjem i formom dZepneknjige zahvata,ju se sarno esencijalne vrednote djeta.Ameri6ki izdavaii p,nimjenj,r.rj,u ga uveli,lco pa se ta,ko,npr., cijeli opus Dorstoje'rskog ili Tolstoja svodi na sto-tiurjak st,ranica. Poku5aj da se u ovome neditaladkomvremenru ponude modemo,m bovjeku (koji zapravo i ne-ma vremena za ditanje) bar mrvi'ce iz bogatog sv,ijetaumjetnosti pisane rijedi. Mada svako dajdZest-izdanjeosiroma5uje djelo i uZitak Sto ga p'ruZa njegova ejelovi-tost, drZimo da >Lastavidino< izdanje ne Llmanjuje ma-gijrsku mo6 i ljepotu Ro,binzona Krmsoa. Opravdanje zaslrradivanje nalazi se i u po,stuplcu prerada i dopuna ro-mana jo,S za autorovog Zivota. Alt neki udenici pri-pre-ma6e se za dasove lektire prema cjelovitom izdanjurormana (250-300 stranica teksta), lcojim su takoitersnabdjevene na5e Skolske knjiZnice. Storga je nuZmo da

a, I Mirlarn Camkov,if: Djediaknjiga, Zag,reb, 1971, str. 186.

t<kilieonost, III izdanje, Skokka

nastavnirk poznaje i takva izdanjatlivanjeur >Lastavi6inog< izdamja ijerroda ru'mana, zapam'6,e se da jeS6avanjem< obuhvadeno:

- 'bibl,ijsiko monalisanje i desto obra6anje

- pre,tjerano naglaBavanje znaEaja novcaoJa,

- svi segmenrti sadrZaja sa grupom istih il,i slitnihpojedinosti.

Zatnr,nu mogu izazwati sasvi,m opre6ni podaci. Tarkourporedivanjem uLastavidirnog< sB, npr., >Prosvetinim<izdarnjem nomana (Beograd, 1947, biblioteka Svetski kla-sici), koje se prema predgovoru 'odliikuje kao >iadanjeRobinzona Krusoa prvi put u svome ofiginalnom obliilcu<u na's, a ne >u'deSeno za omiladinu<<, paZnji ne6e izmadinepodrudarnri podaci:

- Robinzo,novo rodenje:1632. godine (>Lastavicau) - 1623. godine (>Pro-sveta<),

- nakon brodoloma:brod odrnatr potone i Robirnzon je ,ostao bez iEega

- jo3 je stajao neko v,rijeme i R'obinzon s njega

odnosi na otok stvari koje 6e mu .ondje korisnoposluZfiti,

- dolazak na otok:u nedjeljru 26. maja 1654. godine - 30. septembra1659. god,ine,

- ,boravan< na otoku:osamoraest godina - dvadeset osann godina,

- na powatku lsudi:Ilohinzon zatiile Zivoga oca roditelji su ,mruq.lrnrli prije njegovog povratka ku6i.

Naveli smo satno nekoliko ilustratirndh primjera, aima ih jo5 wa sila. Nastavnik to treba da zna da ga uEe-nik ne iznenadi odgovo'nm, da uvaZi razlidi'tosti u od-govorima i rje5enjrirna zardataka pri Eitanj,u. Udenik ne bitrebalo da ostane zbunfear i neobavijeSten.

54

i uo6i razlike. Upore-nekoga potpuno'g pri-

skra6ivanjem i >predi-

B'ogu,i bogade-

POTICAJT ZA PISANJE I IZVORI NASTANKA ROMANA

MatiEuri list i briografiju grailanskog lika pisca 6estozanemarujemo i'li neke njezine dijelove. Ostaje djelo,najbolje svjedoians'tvo i otlrupnina za sve ono s dime sene mirdmo kod lidnosti stvarraoca. Kad jodnog trenrutkanastane, djelro Zivi samostal'no i o'dvojeno od autora.

Defo je s'/oj najznamemitiji ro,man n&pirsao samos jednim ciljem: da zaradi novac! Djeca mru nisu bila nina kraj pameti niti je razrr,i5ljao o svojim Ed,taocima. Adesi'lo se da je bio prihva6en s najvedim uZitkom ba5 odmladih ditalaca. Vrijemre pisanja romana popra6eno jeZruinim svadama i neslagarnjima u p,orodici, odbaienostii nepodhvadenosti pisca, ekonoms,kom propasti lidnih po-duhvata, siroma5tvom.

Sta je posluZilo Defou kao izvor za pisanje Robin-zona Krusoa? KnjiZerrna kritika navodi:

1. vlastiti nanrir i lidnu ispovijest - potrebu za ispo-ljavanjem duboko i,ntimnog i subjektiwr,og u sebi. Ovaneodretlena i nesigunna tvrdnja uop5terna je, ulazi u ka-tegoriju psihologije kreativ'nog dina u,opS'te. U njoj se ner,azlikuje inrdividualnost jednog od tolikog broja stvara-laea. Ali is,to tako ona nrije zanema'rljiva. Def,o je nerrrirnrali6nost, pun gOrdine, sa osvefolidki,m u sebi, uv,ijek u trza-jima i bezuspje5nim poku5ajima da burde preduzimljiv.Iz Jed,ne pi'5deve izjave dA se naslu,titi da u romanru imadosta autobiografskih crta i aluzija na prilike i dogaetajeu Engleskoj u ono vrijeme;

2. autentidne doZivljaje Skotskog mornara Aleksand-ra Selfi<irka. Taj je Selkirk bio nepokorarn, neposluBan ivrtro gnub pa je za rn:ijeune jedne plovidbe fihirm ocea-nom, u trenutku kratkog zadrLavarrja broda zbog kvarauz obalu otoka Huan Femanrdez, pobjegao da bi izbjegaokaznu i sakrio se u Sumi. Sludajno ga posl,ije Eetiri go-dine i detir,i mjeseca spasi kapetan nekoga engleskogbroda koji je onu'da prolazio i dovede ga u London. Trigodine nakon spasenja (L712) kapetan spasilac i joS jedanizdavaE objavi'li su, svaki zasebno, Selkirkove izopCenid-ke doZivljaje. Defo je pokazao nagla5eno zani,manje zaSe}lcirkove prustolovine. Inzistirao je na susrehr s njim.Odatle je mqgao doanati joS mnogo pojdinosti;

55

3. Engtredka L7. i 18. stolje6a mo6na je kotronijalnazemilja sa

"naj,pasvijeniji,m mor6pl'ovstvom na svijetur- 9"-sta prekomors0<a putovanja, slanje ekspedicija I ciljemporobljavanja i elosploatacije udaljenih nar,oda i krajeva'oaUza,t< u neizvjesnost i neuspjeh mnogih poduhvata(udio brodolomA pri torme nije bezna6ajan), styarnost-jeonoga vremena kola je kadra da uzbudi i zagolica rad'o-znaltost i maStu;

4. Defoov frvot i stvara,la3tvo pripada vremenu ra-cio'nalizma i prosvijeCenostri Eija je kolijevka uprav€Enrgleska. Gradanin (burZoa) je trezven, ohretan, snalai-ljit i p,raktiEan. Najvedu vrijednost u Zivotu on vidi unoveu i sva s,u mu nastojanja u,smjerena na iznalaZenjem,ogufnosti da se ob,ogati. Sve su te osobine pr'istltne ulitnosti Robinzo'na Knusoa i u grattanskom liku njegovogstvaraoca.

Sociolo$ki uslovi zakonito se refLektiraju u literar-no,m s,tvarala5tvu (i umjetnosti r.lopSte) name6u6i mu te-mati,ku, sadrZaj, oblik i formu. FustoLo'rr:rih romana biloje i prije, ali engleski i, dalje, evropski roona,n te wsteupravo od Defoa podinje njegovati realistiEke crte za[etejoS ranije u Spanjolskom pikarskom rcvlnanu (Laz-ar sarijeke Torm,esa, 1554).

VRSTA ROMANA

Mada je svaki umjetrlid,ki te'kst svijet za sebe i te-$l<o ga je trklopiti u bilo koju sktlpinu jer se samo nekimo,sobina,ma pod,urdara sa prihva6enim i starudardiziranimklasifiikacija'ma, ipak govorimo o tirm osobinama kaokonstantarna vrste. Prsma njima Robinzon Krusoje pu6tolovni (avanturistidlii) roman- Njegove kon-kretne osobine obuhva6ene zu op$tim madajkama pusto-lovnog romana u:1. osobinama glamog lika:

- protagorrista je mlad dovjek koji se bez mnorgo taz-miBljanja upu5ta u pustol'ovine,

- njegove kaia,kterne osobine preteZmo su pozitiYle:

- tliittjemra sudbina stavlja ga u razli6ite situacije iprd brojne Pote$kode,

qt4.

3.

ili sticajem okorlnosti,

- vodi i poudava ditaoca i za5ti€uie ga,

- poslije svega doZivljenog, stekav5i dragocjena sa-znantja, vra6a se mirnorm Zivotu;

prostornorm odredenju:

- annbijent je nov i izvan doma5aja svakidaSnjice,

- 'udaljeni i egzotidni krajevi postaju dokudiva stvar-nost jer zu slikovito dati;

nadi,nu pripovijedanja :

- 'pripovijedanje u prrrom liou,

- Zr.rrnim izrno5enjem stalno novih pojed,inosti,

- nagovje5tajima daljeg toka radnje i neizvjesno56uzavr3etka zateEene situacije,

- neodekivanim obrtirma u toku radnje;op5tim osobina,ma:

- tranrsf,ormaciji realnog u irealno,

- ditaoEev,om pribliZavanj,u i identificiranju sa doZiv-lj aj ima pro,tagonriste,

- rardoznalosti otkrivanja i pronalaZenja.Sve ove osobine mogu6e je konkretizi,rati primjeri:ma

iz teksta rormana. Navedene natuknice su putokaz i isho-diSte anal,ize na dasovima.

KOMPOZICIONA STRUKTURA

Fabula pustolovnih romana, ustvttdimo to, je klasidnouzorna sa jamro naglaSenim i uodljivi'm svim dijelovi,maepskog teksta: uvod (ekspozicija), zaple/.. tok dogaclaia,ponovnri zapleti, nagli orbrti i razrjeSenja, dinamika (ak-cija), zavr5etak. U Robinzonu Krusou ona ima Evrstevismenske okvire i o,stvarena je kao prirodni tokdogattaja sa neznahrim retandaciioni,rn umecima (re-trospektiwlo sje6anje glavnog lika na majku, roditelje,domovinu, iskustvo o radnim operaoijama). Glavni diofabu'larnog toka obuhvata Robi'nzonove doZivljaje za vri-jeme njegovog odrsustva od ku6e - boravak na pustornot'oku.

57

4.

l:"-**'***wffi-tttiiiiiiitliiiiiiti 'qdhiiffiMdiiiidffi

Roman iz >Lastaviiine< biblioteke podijetjen jedvadeset i jedno naslovljeno poglav,lje:

nedni Pogl,avUebroi

I(om,pozioijske iedfurice rPmana

porodidno stablo, .sanjaranje, prvoiskr.r,stvo na brodu (put u l-iondon)

1. Bjekstvo od ktr6e

2. U gnrsarrst<om rolxtv''u opasna plovirdba, olsus morslrc vode,gusa,rii, spasente

pu,t u Brazil, plantaZa 5e6.eme t rske,ne'vnijernre na molrskoj pu6ini na po-det'lsu putovania u Af,r,irlau, bro'do-lom, bonba sa uzavrelinn ta'l'asima'na obali otoka

s}i,ka mora poslije brodoloma' stx)-znaja o vlastitoi sudbitri, prva no6na oto'ku, glad i Zedt, panorarna oto-ka, pe6ina - urovii stan

3. Jedan sretan Put. i jedan brodoloct

4. Na ostrvu

5. Borba za ilrot kapa od li56a, ra6tman'ie vre(nenai kalendar, vne6a vla$ilte izrade,prv'i }ov, r.r,redlenje ostave za hranu,prvo ortrde, sandale od kore

orruZje - Iuk i stnijela; lov, obu6aod koZe, kokosov orah, gnnliavfina,vatra, ranJena l@za, li,utnia, Poka-ja,nje

6. Prvi lov, 'p'rva nepo-goda i prvi pniiate'l$

7. I zernljofres moZebi,ti vrlo koristan

erupcija vul,kana, pusto5 na oto,lru,ponovo vatra

8. Ilu6a dobiia dvori3te bodliikava ograda, ognii5te sa dim-niakom, su3enje mesa na drirnu, mli-jeko u ishranri

9. Bolest prehlada, osiedai usam,lienos'ti, po-kajanje i sie6anje na rnajl<nr, sprav-lja,nje kruha, odie6a od koZe, ribo-lov, zadovoljstvo ii vedr,ina

10. StruEajni pr-onail.asci bsz rnuke ,nema na[r,he, izrada gli-nenih l,onaca naPokon je usPJela,neru,nr,j.erenost u ielu, eto i sftol,ica

11. Vie6no Ueto >Da m,oja maj,ka zna kako siedirnovdje s6.m, oEi bi drsplakaLa!<, papa-gaj, Earnac, ieZnja za Plovidbom

12. Opasna stnrja i io3opasniii U,udoZderi

>ZaSto nisam ostao na svome oet't-vru?<, sretno zavr5eni izlet, podielaradosti sa pa'pagaieon i kozama, Ijru-doZder,i, stratt

13. Nov,i drug po i'menuDZek

L4. Petko grozni prizor, spasavanje Zrtve odpnogonitelja, priiatelis,tvo s Petkom,poudavanje divfiaka novim nav'ika-ma

Petrko je vjeSt ribotrovac, saznanie odivl,jacima, razgovo'r s Petlroqn oBogiu

16. Bijeli ljud/i ru blizi,nil zurdbina zanoblienih rnornara sa na-stradalog broda, ioB iedan dokazpr'ijateljstva s Petkom

I7. Tredi brodolorn spasavanje stva,ri s nasukanog inapr.r,Stenog broda, vatreno onruZje,Petlrovo dudenje

novi brod,olom, pas je jedhi PreZi-v'io nesre6u

15. Razgovor o liudo-Zderima

18. Nova bitka s d;iv-ljacima

Petkovo iznenadenje, borba sa div-ljaoima, Petkov otac, Spanski mor-nar

19. Zagmetni bood pobuna neposlulnih morinara' Ro-binzon na strani destirtog kapeta,na,odnos prema bun'toralr,icinra

20. PosUedni,i dani naostrvu

pniprema za povratak, pnijatelii mtne'razdvojni

21. Poslije tolt[ro muka u domovini, susret s ocem, Petko unovoj sredi,ni

5 Ovdje se 1z razumlj,ivih radoga iziednafuiu d,iielovi sadr-Zaja sa korqpoziciiskirn jedinicama, a. d.

Navedeno je rmnogo komp'ozi'cij'dkih jedinica (oko 90!).5Prema rnjihovom no,nlinirarnju vird'ljivo je '4" ie njeznatanbrof onih kojri se pou:avljaju. Udenik .ih 'ne rmoZe sve za-

59

pam'ti,ti i analitidki zahvati,ti, me ni njihov ve6i di,o. S'toga6e paZnju zaslu7J,ti sanno neki'od njih, i to prema slobod-norn udenidkorm opredjeljenju na osnovi doj,ma i lidnihmjerila izbor'a. Nastav,:rik takoiler podstide udernike iusroje'rava njihovu paZnj,u na one kompozicijske jedinicekoje 6e posluZ:iti kao potvrrda 'tematiike i osnovnih misli.Udenici ,nas uvij ek iznrenade ,vlastitim izborom i lslteri-jrirma vrednovanja djela. I'stirdemo 'da ie to za nastavnikarad,ost ,i udenidko'm lkri'teriju trEba rda posveti maj'briZ'{ivijupaZnju. Autor ,orvih redaka zapazto je 'd,a su se djeEaci idjevoJdice razJ"ikovali u mjeriLima ,izbora. To m'u je bilapraikti,dna trrotvrda oprstih nadeila djedje lp.sihologiie o m o-ti'va'c i j,i vrerdrnov a n j a d j etl a. Djedarcisuse opre-djelljivali za tzv. utmuFke< ,i opasne rsehvence' a dievoiiiceza'stradatrni,dke, osjedajne i ,one o Robinzonovi,rn d'ormacirnpo's,lovima. Nastavnik doZivljava zadovoljstvo i kad sarno-stal'no 'doile ,do sp,oznaja odavno poznaltih. Tako urirm56ujei provjerava svoja saznanja.- DrZimo da je ,opravdanije najpnije utvrditi ko'mipozi-cijske jedinice rornana, jer su one l<onkretna datost djela'a iet iza toga p'ristupiti od,redivanrju fabularTrog toka, suro-gata sad'rZaja. Fri 'tome ,se prld,rZavaryo pro,gramskihodrreitenia i o,peril5erno po'jmovirna: uvtod, 'tdh d'ogattaja,zapLet, glavni'trenuttak,,sp'ored'ni'trenutail<, z'xrrSetalk, orpi-sni drijelw,i (1i[<, priroda).

Uzm'emo ,Ii za ,mjerilo odredivanja 'glavnqg dijelatekS'ta rornana: 'bonavak Robinzona na 'pustorn otdku, ondaurtvrttujemo da je ,to i najve6i njegov 'di'o koji obuhva'tapeh.raest p,oglavlja (4-18). 'Uvod ;i zavr5etak sast'oie se izSest poglavlja (I, 2.i 3, odm,osno 19, 20. i 21). To je takoako se gleda stnogo izvanjslli. Svako rpoglavlje irma 'takodertakvu kon:npozicionu ,stnukturu. Svi pustolorrm,i romanikompozicirono su ,obl,ikovani ,t r:i'i a d'n i'm p o s't u p-k o,m:

1. odlaeak glavno,g jr-linalka,

2. boravaik i hltanje u 'dal'gkom svijetu,

3. rpovratak.

Srednji dio je najduZi i rpretpostavljen je ostali,ma-

60

Nagla5avamo znalaj zaptle'ta i o,brrta. O'ni zapravodine tekst zani,mljfv,ij'im za Eitanje nzaar,vaiu1i stnepnrjukako 6e se zawSiti situacija ru kojoj rse na5ao glavni jr.rnak.

Svakako treba zapazthi dijelwe cjel,ovite kcmpozicijerbmana, a od poglavlja orpredijeliti se za jed,no do dva.

LIKloVI

U korapozici,onoj stnil<tulri djela, sadrZajnc{ cjelovi-tosti ri njezinim segnnenitirma, likovi .i,maju prvoirazredniznataj.,Oni su neposredni udesnici i vrr5ioci radnje, nosioeifitrozofskih, etidkih, socijalnih i rpsiholq3kih aurtoroMih gle-di$ta. U puustorlo'vnirn 'r,ormanima njirma je data pnirmarnauloga. U takvirm ,tdkstovi,ma uzdthe se inrdividualizinanisredi3nli lik rkoji je ostvaren kao 'i'zuze'tna Iidnost(junak heroj). On dolazi u dCIdtr sa velikim brojem osta-liih, prateeili (sporednih) li,ko,va [<oj{ se u rdatilm zgodamai situacijalna pojavlj,uju, nestaj:ur Forlorvo iararnjaju, a napozornici ,ostaje glavni lik da dalje ,rje5ava nbve sukobei zaplete u koje dospijwa. On to dirni sasvim'uspie'Sno jerje - izuzetan.

Tvrdnja metodiEaranij e rpreokurpira n-lderrikatik Rqbinzoura lirusoa, jer je ostvaren tako 'da anirniramladog di,taooa.

Kit<av je zapravo Robfur zorfl Inkarnacija svega lj-ud-skog u g,o'dinarna zrenja i forrmiranja rm,ladog ,Eovjeka olbu-zetag nemi'rima, sanjanenje'm, rnemiqepjenrr sa'ufivreleni'mi piedodredenim naEinom LwOia. Izbaden in no'r''malnekplotedine toka Livota CIn rmora ,pox-azati $pr€rlnnost, spo-sobnost i prilagordljivost zatedenim uslovima, p,otvndi,ti idokazati svoju lidnost rne iznevjeravaju6i ljurdake etidkenor,me. Na putu u nE)oznato i neizyjesno prvobitna la[<o-mislenost bi6e shvaCena [<ao pogresan vodtrE krroz Zivot 6ijesu trro,sljed,,ice nesagledive. f kohko pcikaja,nja, sr.rza i i'sku-Senja zbag ,to,ga! Ali [<ard je ve6 tako, onda ,predavanjanema. Klonulost i rkrize sarno su trenuta6ne, Vlastiti na-pori - fiziiki i umlr.i - inapreZu se do krajnjih granica.Mada slaba'Sa'n i nejak, 'bez oslonca na drrr.lge ljude, Ro-

da interpretacija lika ma,jpobpu-moZe ss rpouzdano pni,rnijeniti na

61

binz'on se od,rtava, malazi najbolja ,rje5enj,a u datim sfutua-cijama, prevladava nestr)rehr'ost, usavrfava se i na krajuZ'ivi Zivotom ostalih lj'udi jer je 'talso naj,bolje i jedinovalj,ano.- Analitidklm 'prilbliZavannrjem 'liku Robinzona odredu-jer-no sasvi,m konkrefin'o njegovu li'6nost i postupke kojirnaje oblikovana:

a) vlastiti,m ispovijedanjem - monologom,b) pr,oZivljavanjem,c) postupcirma i ponadannjeln,'d) karakternim oso,hinama,e) izvanjdlcim i'zgledom - porhretom,f) u dodiru sa ostalim l,iikovirna.P,ostupak a) madnetlgl jg winn ostalim postttpcirna-, Paje zato i najuop5teniji. Konkretiziran ie u ostalirn tehni-

kama. Posttipci oblikovanja lika medusobno su ispreple-teni. PoEetno proZivljavamie usmjeri6e dalje postupke.

MaStanj e, nemiri,i Zeil'j aza neobiEnimd o Ziv I j a j irn a o,staje neiznrijenjena'orta Ro'binzono-vog psiholo5kqg pontreta do k'raja romana:- ueti ja sam ve6 imao detrnaest godina, a joS sam-lutaopb pristani,Stu i uZivao gledajudi kallo brodovi dolaze i-odlaze, kako se rOba torvari i da slur5am kako 'morna,ri Eri-daju o daleki,m zeml'jama, 'gdie Zive 'neobidne Zivotinje idivlji ljudi.-Moie misli nis'u biile ,za pitsa€iim stoforn. Vi'Se :aqrnriSliro o zemljarna riz kojih je ova,roba dosla-l o putulrojije rdotle preva'lila . . . i ja sam vidio u rduhu kako se divljaciigfajtr siaklenfu:n tilfurcluvama, vidio sailn rnajmune ii tigrovei raine dnrlge zvje,rove [<ako se rpro'vlade knoz pralSumu.

L&,ao sa,m satima na pafiubi i gledao u nebo. Sanjaosam o dalekoj zernlji u kojru idem. - Stao sam da raani-5ljaffir Sta da-radim. - RazniBljao saln o pjeBaEenju poost'rnru.

Karda je bi'to wlo vedro i su'nrdano 'vri,jerne, vidio sa,mdaleko na vldiku 'traku zemlje. Misao da Vidirm kakva jeto zemlja nije 'me napu$tala.

Javi se opet stara Zelja. Htio sam da vidim kakoizgleda d,rur,ga strana ostrva. . .

Dugo sarm razrni$ljao o svojoj otadfibini i svome dje-tinjstvu.<

62

Robinzon je nagla,Seno s e n zi b itl.n a (6uvstvena)I i,E,n o s t. Siroka je skala unutra5njih proZivljavarnja inj ihovih intenCiterta :

radrost i za'dov,oIjstvo:>Bio sam p'res,redan $to sam ;S€ {p&sao gusa,rskog ,rop-

stv'a. - Radosno sarn rprirmio'tu'du nost (voele puta iz Bra-zila u Afriku). . . . a odmah zatlm zapla'kao sarn odrad,osti Sto sam se ,spasao. - Kad sam uvedej legao daqpavarn, kazao sa'm zadovolj'no: - 'Sad jimam vec i stan,i-SeSir, i kalendar i 'mreZu! - Ra'd'ovao '|sam se svome lov-ljenjru i lovu.u

,uzb uelern j e:>Bio sam 'wlo uzb'ucten, ,a niisam zlrr,a,o Sta da radim. -Kao lud trdao sa,m po orbali gore-dolje. . . gilakao i smijao

se' - Sroe mi je kucalo da islrodi, a odi gorjele u groznici.

- Odjednom kao da rme munja oiinu. U tpijesku opazihtrag dovjedijeg stopala. Izgubi,o sam ,dah od iznenadenja.: Meni je srce kucalo da iskodi kada sam krenuo poznatirnulicama ,koje sam toliko godina viclao u snu.(

,st.re,pnj'a i s'trah:>Ja se odmah sakrih u svoju kahinu. - Dn56u6i od

strraha, popeo sam se ,na palulbu. - Prebtijedio sam. -Sto se zemlja vi,5e prib'liZavala, izgledala nam je stra$nija,jer nismo mogli ni slutitii Sta se krije 'iea ovih obala. -Nlsam se ipak ,usudio da leZim u travi, ,jer sau:n se pla6,iodivljih zvijeri. - eesb nisam mogao dr.lgo da zaspirn, jffsu me mudile rteske rbri'ge. - SlkoEio sarn, pa upla$en otrdaodo oba;le i tu 'Sjeo. - Osje6ao sam kako guibi,rn svi;jest. 7KoL,a ,m,i se najeZi lkada na to pomislih (na ljudoZdere).o

tuga, Zalost, otaj:>Plakao sam i jadirkwao, ali niko se na me{re ni oba-

zirao nije. - Vec ;tada se pokajah Sto nisam ostao ko'dku6e. - OknuZern sa svih sbrana rbeskraj'nom vodcvm, jasnosam virdio kako sann niBtavan i slab. "Po6eh plakati. - Za-3to sam ,pobjegao od ku6e? O, da m'ajka zna kako sadaIeZim 'bolestan! - N'ikoga ovdje nem€un osi,m vas (koza ijari,6a). - '$sy odajan poknio sam lice ,nu'kama i stao dajadikujemJedva sa,m dekao da vidirm svoje roditelje i da ih zamolimza oprodtaj Sto sam im nanio tolilko bola.u

E3

O svorrre pro2ivl'javanj'{r Robinzon gwori izrarrno. Onoje popra6eno vanj'Ski,rn manifestacij'a'ma: kretnfama, ge-stovi,ma i mimilkom.

Kao karakter on se rpredstavlja ovim

p,o zitiv'ni'm:sarmokritidan je, kaje se, voli 'rodiltelje i iezne za susretoms njirrna, pravedan, human, wijedan, tadan, lpCInosan, D€-osvetoljubiv, prilagoclava se situacijama, usaw5ava se,

izvladi pouke i'pona5a se,prema steEenlm spoznajarna, pre-duzi'mljiv,,praktidan . . .

'negativnim:laikomislerr, nepostuFan tp,rEma roditelji,ma, nedosljedan, uirspr.lnjavanju datog orbedanja, Skola ga nij'e m,nogo odu-Sevljava'la ni inte,resinala, ,name6e ,se za gospo'dara i vla-snika.

Priarrj erL za ilustrinanje bro,jnri su:>Ali ve6 posl,ije nekdliko nedjelja zabora'viio lsam svoie

obe6anje. Ve6 tada se p,ol<ajah St,o nisam ostao kod ku6e.

- Otrgao sam se ,od crnih rnirsli i 'kazao suunom sebi: -Sta po'maZu suze? Sve Sto se sa mlnqm dorgacta, zasluiiosam.. Nije me nikakva rnepravda rsnaSla.

- Cinilo rni seda rsam jed'nom ru Skoli sluiSao o 'torme (o pravljenju gline-nih lonaca), ali ja sam obidno na ,jedno urvo p'/imao' a nad'nugo pu5tao sve r5to u,Eri,telj kaZe. Sada sam se godko kajaozbog toga. - Vird,io sam da ne valja ,niSta Sto je pretie-rano. -_ Pri radu (s Petkom) virdio sam jasno kol'iko jejedari d.ovjek potreban

'd,rtagome. Raiirio sam ruke, stegao

Petka na grudi i rekao: - Dobri moj Petko, ostafumo za-jedno. Ti odist,a i,maB zlatno 'srce. - Predvedq odoh onojdvojici vezanih, pa ih upi6ah: - Vi ste htieli da svogakalpeta,na, krma,ra i jednog pdtnika, ni krive'ni duZne, samozato da biste 'se d'oEepali tuiteg rbnoda, 'ostavite na pustomostnvu, da tu um'ru ,od g'ladi i'tri da ih tu pojedu ljudoZderi.ZasluZili ste za to',sm,nt. ALi ako mi obe6ate rda 6ete v,r6itisvojru duZnost, o$lobodi6emo vas . . . - Urmxla, trzvil<nuosam sav o[ajan... ne rmogu da je m6lim da micrpnosti $t'o

sarn je oZalostio, Sto sa'm p,otbjegao! O, jadrna majkomoja . . . I - Ote, uzvi'kn'uro saln i d'ohvati'o njegonru ruku.On me privuEe n'a 'gnudi i po}jr.ribi u delo.<(

64

U svom izrzanj'slom iz$ledu, p o rrt rr e t 'u, Robinaon

- stamovnik pustog otolka - djeluje >>dudno i biza:rno,s du'gonn bradom, :Sifljastitrn Se5irmt, pdkriven ZivotinjdkimkoEarna, sa pu6'kom i sunoobranqm . . . rpapagajem 3to ganosi na ra;menu . . .,,0

Ostali likovi po'javlj'urjtrri j etko:

ka.petani rbrodcvva i mornari (put u ,London, Af'ri[<,u i Bra-zil), gusa,ri, crnae, Petkonr oltac, 'pobunjeni 'mornari, kape-tan spasilatdkog brroda;

dva puta:SkolslCi drug :i prifateilj iz djefiirnj'stva;

v,i,5e ,puta:rodi:telji, Petko, ljudoZdeni.

I njihuve karallcterne ortte 'razgranidavafiIo na pozi-tiwre i nqgatime. Najstrasn=*iji su 'ljr.ld,oZderi diia pojavalzazhra strah i tjuu. Guisani ri sebitrli I pakoSni m,ornaripredstavljaju ono S,to je rfo u ljud,ima.-

Robinzbn rje duhtje osjecajrno veu,an iza rddirtdlje, Petkai ddbrroga kapetana spasiladkog broda.

TEMATSKO-IDE.INA OSNOVA

Iako je Robinzon Kruso lako dltljiv i zajbavan nofftran'on na nena,metljiV nadi'n zna,Ei 'd;i d a [< t ii 6 n o!5 6 u. Po-r.tEna urjegova strana lprihvatljliva je i ,u analizi ne treibaje zaob,i6i. Prireitrivadi ovoga i'zdanja (miisli se m.a >Lasta-viEino< izdanje) pdbrim,uli su se da, kako{e to vec napnijedrdeno, oslobode tekst te3ho strvattrj,ivih dtildkih i filozof-dkih razmatranja. IJrdentku se nude ovi dblici do{kudivihtematsko-idej nih spoznaj'a :

1. slika razvoja ljudshog dnuStva od po6dtka do oivi-lieacije. Evolutivni tdk rrazvoj,a corvfedamsWa udeniic,ima 6ebiti strvatljiv jer o nje,mu iz irstorije (pcvijesti) u V razredutreba da znadu:

"Zwot dovjdra u lcameno rdoba. Oruda, or:uZj4 lov,rirbcilov i sakuplja,nje plodova. NaEin stanovan:ja. Usavr-

o Pol Azatr, n. d.,

5 - Metodldki pristup...65

Savanje oruZja i oruda. P,ronalazak tuka i sffiele. PojavaposeUnitr,za,ninnanSa rljudi: sto6'artstvo, zemljoradnja' g.r1-Earstvo. Pr,omjene u nadinu stanovanja. Dnu5tveure zajed-ni'ce'i ,odnosi medu ljudirma.<?

,Ovi podaei dfu:e sistem udenikovih znanja. Va'lja gtatida se egzal<tnost ,nau,Enoih dinjenica ne rd'aje ',prema bdletri-stidkim-telstorvima. U njirm,a podaci desto nlsu autentidni.Iz lilterature doznajemo kalko se.ne$to rmioglo desiti' a nekako se doisrta desi'lo. emaSua ovaj romtan, r.ldenircirna 6e

se apstrakcije i ucxpr5tenost o 'r'azvoju l'jtnddkog d'nr'Stvauhazatii plastidno i silikondto'o:

,stanovanJu:- izlot pnadovjeka na drvetu r(Robin'zonovs prva no6

na otoku),

- rrceljenje iu Pedirnu,urettenje dvori5ta,

- gradnja ognjii'Sta 'i di,mnjakb,

- sto i 'stoliea,.- tvrdavao ku'6a;hrani:- Uil:"a: lnukuruz, [rokosov orah,

- ZivotinSska: ,ostrige, kornjadina jaia, jaretina, kozjemeso, mltjeko, ri,ba.

u @etku je jeo porijesno, a vatra iur-u $e omogueiladoma6e sprermanje h,rane;

oruilu i onuZju:-

,prikladni ohLici \lzdti izStapwi, ljr.rBtune Skoiliki'l,uk i strijela,

- dam,ac,

- gli'neni lonci;odje6i:- 1ir56e, rkona

terijali);stoEars'tvu:

d,rveta, Zivdtinjske ,!oZe, tdhstil (rna-

- prlpitoml'javanje koza, papa,gaj, pas;t ekovin a m a,c iv'tLiza cij e:

- kalendar,

i pnograrn zaz Istorida (povrjesrt), V raz'rEd, Nastarnd planosno'vnu Shoftu SRBIH, Sarajew, 19?2' stn. 159.

66,

pnir,ode: oStro l<amenrje,Zivdtinjske kosti,

- oruzje: noZ, ,mad, ptrFlka, top,

- lj,urd'ska vifunacionalnra zajedni:ca,

- dtymovina.2. Covjeilr je prdirzvoelaE i stva,ralac:>Ali ja vi$e nirsam govorio 'kao ranije: - Toga ne-

ma[n, pa 6u ,morati bez toga da Zivim! nego: TOganem,a[n, to moram da stvonirn!<,

3. Covjek je d,ru,Stveno bi'6e pa usam,ljernost tE5kopodnosi,

4. Pokajanje zbog nepnormiSljenih,postupafl<a,5. Radoznalost, znatiZelja i zalet u qpa$rost stavljaju

dovjeka prd veliha iislrtl3enja,6. Covjek prirodu potdi'njava wojim potrebarnra.Obilj eZene tematsko-ltdejne,j ediniree tlEenik V nazreda

ne6e mo6i samostalno izna6i. Ni programdci zahtjeui uovome razredu ne name6u samosta;lnost fomnuliranrrja iizdrvajanja. Uienik, rdakle, pri odnedivanju oviitr katqgorijanije prepuSten apsolutnoj samostalrnrqstt. Zadaeima da'timza prirpremanje za Easove ldldtire treibalo bi da p,rethodinastav,r:rikova inforulacijra, npr. :

U r,oman Robinzon Kruso utkano je viFe problema iidejni,h stavova. Z'atpaLaj,te u Robinzono'rom nadinru b|votai odrZanja na prstoorr ortoku sliflsu 'razvoja ]jurdshog d,ru-Stva. Prisjetite se 6ta ste o 'tome udili iz isbfije. Takobiisurro mogli iwawla jednu od 'tema ovoga romana. Oibra-ttte paZnju ,i na pi'56eve miibti o bovjdlru date u Lilm Ro-binzo,na.

Zadovolj'idemo se 'urdenidkirn reagiiranjemr na sarnonelre od mogu6nosti troEavantja tematsko-idejne osnoverdnana.

JEZIONOSTII,SKA OBILJEZJA

J,ezik Robinzona Krusoa teslro je mjerriljiv rrnjeril{mapjesnibkog jezil<a jer nije na njegwoj razini. Dakakq ne,rrrislirno na jezik p,r,ijevoda laoji je sasvim korektan i [<nji-levno valjan. Lingvo-stilistidke vred,note i njituva funk-cionalnost ostafie su u nagovjeStaju i tek su mjestimid,nonadnasle osnednjost.

67

Pjrsac je preteZno p,rinrijenio na'raciju dail( [ usaop6tavanj u poj edinosti.-

Glarzrni lik ispovirjeda se ,o svojirm durdnovatim doZiv-ljaji,ma. P,ripovijedanje ,u prvo'm lieu pribliZava iitaocu,ii;btove ,sadizaii i 'eini iftr uvjerljivij.lm. Re6enic1 ie krlt-ka, pno$irena, ilede s'loZena, a sasvim -rijetko vijest'rukosloZ6na. Svedena na podatlke, nema karakter detaljizirainja,nego ob a v j e'S,t av a n'j a:- ,Il,,odett sagn 1632. Moja dva starija brata umrla suvnlo rano. - Srutradan nastade rb'u,ra i lada se pofu ljurljati.

- Ovaj ,rnoreplovorc rle 'rcta da je nnoSe-slano. - Nisamse usr.ldio .da GZirn u travi jer sam se ptra5io rdivljih zvijeri.

- Svud samo ,drrzede, rstijenje i more.<Redenica je i:e,motivna:>DIRNULE su me ordeve ri$e6i. - PLAKAO sanrr i

JADIKOVAO, ali ni'ko se na ,mere'nije obalirao. - VZA-sNuo sam se . . ., a ordmah zdtirn ZAPLAKAO od RADO-sTI. - Bio sarn vfltro UZBUDEN. - Dograbio saflTt ka-menje, pa ga BIJESNO bacao tas ,r'^a lPe$nu, 6as nlgt-o1e'a das g6te, u vazdurtr. - Kod Eyeq sjedi nnajtka-l.9|J4:kUfn"*"oje jedino dijete. - Sl<odio sam, pa UPLASENotrr6ao do obale i tu sjeo.<

eksrpresivna:u- Izgubljeni! - rekao je kapetan: I Lad'a J-e plo-

bu,sena! -"CnJ"ri! Palil - ZAl1";6jal -- Gdje sarn? L[uido-

Zderi!<Eksp,resir,rna (uzrzidna i upi'trn1) r'eEenica izgo'vorcna u

elrstatidrionrr duBoynom sta'nj'u svedena je na najmanji b'rojdlanova u njoj. Ona se odliikuje emocionalizirani,m lzta-4irma, poviB6nixm intomaeijom, ispnekldanim i ubrzarr,r"m*

ritrnom.U teks,tu ,romana nalazimo i uspjesno ostvarerm s I i-

k o v i t o s t ina,mjes'tri'ma ideskriptivnog karaktera:more

,mirno:>Blistala je btstrna vorda, a ja gled?o u nj-oj -rqzne fudne

Zirvotinje. - More je i,zgledalo ravno kao ogfledalo. - Plo-vi,li ,smo po mirnom ,moru, koje je blago 'ljulju$halo na$ulailu.<

68

- 'pobje5njel.o:

>Vidjeli smo 'd'a je rnore isr.rrvii3e divlje. - Tal,asi suse dizali kao brda. - Vellki tailas odlbaci me dak do jednestijene na obati, i ja se odaljnidki urhvatih objeurra rukaunaza o5tro kamenje. Vorda se povuEe, .a ja iskorirstih to vri-jeme do id,u6eg ta,lasa i brzo ,odibatrljam na oibalru.<

nep,ogode

- bura i'vjetar:>Bura je bjeBnj,ela sve jade.

- Zavrla ,vjetar takvomsnagom kakvu nikada nitsam dod,ivio.<

- tr,opske kiBe:,Kad sam jednorg jutra h,tio da Llstanem, pljuStarlo je

kao .da se neb,o dtvonilo. Pode odmatr zatirn da siJeva igr,mi. Odj,edncm udari rgrom blizu da zemJrja zad,rnhta.<

- zernljotres i erupcija vulkana:>Zem1ja se grouno tresla, a drve6e je rpadafio po,lju-

ljano iz ko,rijena. Vatrena ki$a nije prestarjala. - Iz,onorgabrijega kuljali su gus'di o,blacri dima, tt<oji se spu'Stao naostrvo i more nalirk na ,maglu.

- NEka rgusta vru6a rnasatehla je s brij,ega u rrrore.<<

p,ortreti

- Robinzwr:nKad sam vidio ;svoju sliku u vodi, izgledarlo mi. je

da vidim ,norvog inepoznatog Eovjeka. Bio sam zavijen ukrano i lidio na nekog janca [<oji dlovi 'na dvij,e noge.(

- Petko:>Bio je visdk, snaZan i vitak. Izraz Mca mu5ki, bez

drivljine. Kosa duga, erna, ibez kovnda. Bra'de nije irnao.K&a mu je bila tarnnormrke iboje.<

Deskripcije su preteZno,Sl<rite i fragmentarne. U opisuprir'odnih pojava ,piisae zahvata 'njihov iznenadni naStutp,vehemenciju i jenjavanje. Sve one imaju u sebi nretstosiJwito, zastraSujude i razaraju6e. '

Robinzomov ,otolk n,alazi se u blicini ekvato,ra (polu-taqa) i _na njomu vlada tnopska klirma. eulno reagiianjei doZivljryanje uslo'vljeno je rspecifiEriim t<limatskinn po-javnirm obli:ciima i Rorbinzonovirn pdtrorZaj,em rusam,ljenika.{jegova orsjetila_nap'regrruta su, a'6ulrne seneaciie inten-zi,virane zu i uglavnorn neprijafure:

69

akustid'ne:- vjetar ZAURLA,

- giatta broda u olluji jezivo SKRIPI i PUCA'

- oA udara grorma zemlja ZADRHTAT - --

- brijeg se tresao i drdta se 4rofinula GRMLJAVINA'

- nobitrzonu se na otolnr priEinjava da ga nekoZOVE;

viuuelne:- zun6eva 'wjetlosrt ZASJENJUJE oEi'

- pedina je MRACNA Bu:Piljina'

- more se BLISTA'

- ,mjesec jamije SJA;

dod:irne:- sunee na otoku ZnSfOrO PECE,

- ISPEcnNp I IZRANAVLJENE'noge JAKO

- USIJANA lava Si'ri JAIUU;okusoxe:

- okus: ,prijesno'g kukunuza, pedene jalburke, p,rijesnogmersa, pokvarenih fl<ornjaEinih jaia.

Ndnreoe ,se i postupak k ,o rn i k e. Ona ima Pslhglo-Slro-terapijrshu podfogg. Roibinzo,n je vedar i raspoloEen,mada j e-powemeno rdepri'mirarn. Uofavamo smi'j eSne situa-cije:

uvjeravanje u slanost mordke vode,

- Pfijateljtstvo s kozocn,

- iqgled Rohirnzona u odjefi vlastlte izrade,

- susret sa korzama i papagajem poslflje ,opasne plo-vidbe oko otoka,

- raz;gwor s Petkom o Bogu.

METOD'IEK ASPEKT

Infonmacije o djelu (izvan i iz njega samog) do l<ojihje doiao nastarmik pripremaju6i se za 'rea'lizi'rurje domadelelstire i nqp,osred;no izvotlenje Easova (i uopSte na redov-nim dasovima ,rada na tekshr) opsegom i dubinom prsva-nlaze podatke korji 6e biti sacrpBteni 'i ttafrelri od uEenikada ih otkniju.

Prosjedan ,ud,enih V rameda jo5 uvije{k nije'sam,o-stalanEita6, pa 'stoga izvotlenje dasova dcxma6e 'lektine ne bi tre-balo organizirati i iavorditi jedrino kao rsredivanje i wo-

70

BOLE,

clenje u sistom zatpafranja uoEenih pr,i potpuno samostalnomEi'tanju. Razu,mije se da bi to bilo idealno, a moZda 6e sena6i koje odjeljenje udenil<a (pojedi'naca hode sigurnoi)s koji,ma se,moEe i tarko raditi. einioci koji onemo,gu6avajui ne dopu$taju apsolutnu samostalno,st'r.r ,Eitanju djela odstrame naj'mnogobnojnlj,ih peto$kolaca, preteZno se uka-zuju u fonrrama:

nerzgratlena navifi<a'ditanja,

- povr5nost u ditanj'u, :

- nemoguOnost sam,ostal,lnog prod,ora u slojeve knji-Zevne umjetnine,

- ekonomija wemenorn - dr.lZina zadfr,avan'ja posu-dene lc,rjige.

Citanje djela d,mra,6e lekti,re ,brebalo bi da bude moti-virano i da uEerriei u njegwu toku, ili neposredno pozavrSetku, rjeSavaju date zadatke, da njiitr'wo dltamrje budeu$m j ereno 6 itan j e. Za rjesavanje zadataka udernicisu d,orbili knjiZe'rmoteonij'dku osnovu na r"edovnllm dasovimarada na :tdkstu.

Od trenutka najave djela pa rdo analiae na Easovinraprotle naj,manje mjesec daria. Vec ,u tmne rprryom mffnentunastavnik se pri remrio i :postupa rsrri5ljenro. Najavi 6e po-svetiti desetak minurta na jednowr od redo',rnih '6asova ilina posljednjenl dazu prethodno analizi'ranoga djela doma(eIektire. Saopd,ti,fu nas'lov djela, irne autora, ,nadin trosuiti-vanja knji,ge i od,redide vrijeme potnebno za rditanje. Na-stoj,ade motivirati u6en*i[<e, pdbuditi interes za ditanje izada6,e nekoliko zadataka za rje$avanje uMoZe to udiniti 'i ovalko:

ditalrja.

Suisre5demo se sa vr,lo zanimiljivirm rCImanCIm RobinzonKruso, l5to ga je napisao Danijel Defo. Donio sarn ga nadas i pro,Ei'tadu vanr jedan odlo-mak, a vi paZljivo sluriajte.Nastavnik je odalbrao porgl'avlje iz ,sred{ine rornana, mui;ldraNa ostrvu. Postavi6e potorm dva-tri'pita,nja: 'da ,Ii vam sbdopao proditani di,o, Sta je u ,tdbi ,pobu,Ad poda'tark o o6u-demosti Robinzona Krusoa da bude zatodenik na pustomotoku . . . Kako je dospio ovdje, Sta je radio i d:a li sespa-sio -

rd,s211adete kad proditate cijeli roman. Citaltepazljivo. Na dasovirna 6emo obratiiti paznju na pojedinostikoje 6ete mastojati otkriti. Z,api8ite:

zatoku

7T

Kompozicijstre jedini,ce: zalbiljeziti naja,rabudljtivijamjesta,

Fabu1d: rasporediti sad,rdaj prerna 'mjeriilu ': uvod,glavni 'dio,

zavrEdtalk;- r.rreiniti to 'i na poglavljuromana Na 'ostrtuut

Lik ROblnrzona: $ta je pr,ofiir/ljavao ri kako-se pona'Saq

Osnoyna misao: gsfooied,iti Rrobiu:,zonov 'boravak naotoku sa rrazvojem ljudskog rdrustva, o Eemu steutili iz ibtorije,

JezilnostifiSke ,osdbine: ko 'pdipcrvijeda, ka,kVim se re-denicama ,sluii, oPisna mjesta.

zapail,anja 6ete unijeti u hi'ljeznio: 9 svakoj. nazna-Aenoi f,o;edinosti napisd6ete jednu, ifi rdviie reEenice. Za-pi"aA".i" i stran'icu rt<rij1ge na tiqjo['6ete r.lodavati n'aanaieure-g":Jr"*ti. F".p1u",..t"" i nArotirt<o reEenica uz wakutvidn5,u.

dadaci nirsu ,preobinnni (,tneba i,alojegavati _op5irle iteBke zadatke) i risqeravaju6i su. Poslij'e 'nekoliko d'ana

nastavnik 6e irovje*ili rkol,iko je r.ldenirka o@odelo -sa Ft"-

":"- i dotde iu stigli. U,6ini6e to joS dva-tri 'pyta.$o R*-l["j" Easova lektirE. Podstrekava-6e inerhe udenike i da-vati uputstva ourtnna koj'i se 'ne snailaze.

Nise Fkolsxre knjiirlice 'raspolazu najrde5ee fondom- oddeset ,pri'mjeraka djela. Pojedlnac rstoga ne rmoZe radfzatironrtatt na ditanju du'Ze ,od desetalk da'na zbag'Ostalih uie-nika koji ga takotter rnoraju pr'o6itati.

Prdni,prCIgramskom odrettenju analiizi rdiela_ rdo,ma6e

lektire posvbeuju se dva Skolska d?q". Iz 'prethodnih raz-matranj.-a virdljivo je da €enr,o andliizu 'nCIInalna osrr-ivati iprovesrti na osnovi PrinciPa:- 1. strukturalnih kategorija'

2. njiho've cjelovltosti i ihtegra,l'nosti.Tako smo se oSloniili na provjerene'i d,obre metodske

postupke koji zu se do sada afitmriraili. Stogl iznnedLr.da-lo.ra ire bi tiebalo da lpostoji vel,ika vremenska razdaljinajer rbi se izgurbila ejelwitost analize :i cjelovitost djela.IV" pn ro* dasu ,mogu6e je zaihvatiti kategorije:

1. korn;poziciona struktura (komtpozieil'sk. jeilinrice'fabula),

2. lik Robinzona i sporedni rlifl<ovi.

Za drugi das p,reostaju:1. tematsko-idejnra osnova,2. jeziEnosti'lska'obitljeZja'3. pod'aci o Piseu, vrsta 'romana'4. domaci zadatak.Koju kategoriju istaGi za dominanfinu i od koje ?e9-

6eti anallzu, n'amece priroda djela. Cini se da j9 "ajpri-rodniji navedeni ,rredooliied u nal$em slufaju pristtrya pu-

stolovnom romanu.

1. cAS

Najprije se najavi rkad 6e biti odrZan po-r6spo,redu

6asova."'UOlnici na ?as d,onose 'bil,jeini'ce sa zabi$eSl<ama

i dj'elo.' MoZe se otrporEeti rusmenim pitanjima (uismenoln amke-

torm) kojirna 6e se traZiti ,t a d n-i p ord l g i. U Rohinzornu

Knrito.t bni su gotovo knjigovodstveno tadno navedeni:-- r"a je rott?n Robinid, koliko je imao god'ina k1d i:napustio

"oaitel,lst u ku6u, koliko je 'dp.a trajao put do

ifrnb"", kofirko ie godina prrgv,eo na otoku' gdie je pre-$'avao prvu noc ha"otOkn, i<oliko je brodolorma navedeno

il;;d;, t"Xo je Robinzon od,red,ivao kolirko koj;i rnjesec

ima dana, kako 'je do,gurao damac do mora ' ' 'Ovakva pirtanja imaju za cili v'jeZbanje u zapam-

6ivanju rPojedin'osti u d,ietu.prlr6fiZail"ttj" djehr otiodinje iznoSenjem u'feniFkih

i,mpreriia o d,i5etovima sanrZlj_a, ditanj,em zabillieZa,ka i;;6"*.fitiranidm o kniteriju. izbona. Tako nastarmik do-

,""":. o odnosu u d enik-rd j elo ,iernoti'rnoo-rmisaonompt'ii"'emu njegwi,h slojeva. Razgovor- je--qlopddan:'- " Koii ti.e"nutak iaci'vaja3 za na,ijuzbr.ldljiviji, ktko.,bi,t"ti osje6"ao da si rajesto Robinzona spazio tragove.ljudo-ldera, Sta ne ,odoldrrana$ u RObinzonovilm pdstupcim6,- ukojenri si se ,trerul'tku zadivio nj'e-gpvim postupeima, 4o:s;ettl;ivosti i umjesnosfi, koji bi dio r'omana p'nod,itao jo3jed'arlput-za5to..." U ,sljedecoj fazi dasa pristupa se anali'tidki fabuli ikom,pozici'j'i romana. .dvnali'za se provodii:

heuristibkirn dij alogom,kontr'olni'm test-1li'sti6i'ma ('iil:i pisan<rm artketo'm).

73

Dijalog je lak5i, a pisana ,anketa'teZi oblil< provotlenjawralize. Svrstavamo je ,u o'vome trenuflku u rrnetod,i0ke ino-vaeije u interpretaciji lcnj,iievnoumietniidkog'teksta. Na-star;rnik 6e se prema proej'eni 'udenidkih mogut6nosti u odje-Ijenju odrluditi za jedan od ovirh obfifl<a f rontalnograda u arnalizi. Mi se oprddjeljujenno za dijatlo6ki metod.' Naj,pr,ije se saop6tava tvndnja:

Korrnpozicijske ,jedinice romana ',moZemo irazluEiti natri grupel

1. ,mai5tanje o moru i'doZivljaji'na pnrrim putovanjimabnodcm,

2. 'boravak i doZlvljaji na pu,stom ,otoku,

3. povratalk kr.l0i

Ovo se zatpi'zuje 'na Skol'sku plodu kao plan. Slijedepltanja:

I(oju bi od ove tri grupe proglasio za'naivahnij,u' kojabi poglavlja r,omana uvrstio u: rprVu, ,drugu, trecu grupu;naverd.i dva najznaEajnija 'trenu,tka u 'prvoj grupi; iznesideset Robinzonovih doZivljaja na otoku po redu de$ava,nja;gdje se nagovje$tava mqgur6nost pcrvratka u 'domovinu;ka[<o je o,na ostvarena. . .

Zapisivanje se vnsi nabrajanjem natukni,ca i poredise njihov kvantita'tivni ,od'nos:

U kojoj gru,pt ima najvi,Se navedenih ikompozicijskihjedinica; jesu ']i one rnogude ili nestvame; k'oje ti se 6inenajrmanje,mogudirna... \

Zapisa6emo ispred rednog ''brojadio, zav,rr5etak.

tlo'd, glavni

Zaktjudujemo o rarspo'redu dijelova romana:i veca pr,ozna djela (rqnalli) imaju iste glavne dijelovekao i manja (bajke i prip,ovijetfl<e).

Z'apail,anja'o

Kojirn su redostiiedomvladava Ii u pripovijedanjunr.rci mirni (statidni), a kolipet pt'imjera zapleta; ienesi

iareseni dijelovi fabule, pre-mirnoda ili Zivost; koji su tre-u,zbudljivi'(dimarriEni) ; navedinekoliko pri,mj era iznenadnog

74

skretanja toka dogaetaja u dnlgadijem gPleru; u kakvomsu brojdanqm odnosu statiEni i 'dirnanniEni trentlci . . .

Za'kljudimo o f'ajbuli:

Fajbtrla je ostvanena kao pnirodni tok d,ogadaja,.pre-t&no je uzdtrdljiva, ali i sa minnij,irn rnjestirna ;(opiisnogkaralrtera).

ZarlcljuEak daj'u udeniei.

Danas 6enno joB nazrnatrati i likov'e'Na Skolslcu pi'oiu zapirsuje se nastrov 'i rpodnaslovi:

Liikovi

- g'larrni:

- sporedni:uEeniei 6e iadvojiti glavni ,lik i nabrojace sporedne.

Nastavnik 6e zafisati njilhove konstataciie u produZet'ku

natuknica.Obra'ti6e,mo paZnjru na l,ik Robinzona:

Navedite iposturpke koj,ima je d_qt oval lik; potvrditep"i*i*rim" i, ,ryoai njegwo prbZlv:i.ava3je nerrnira i rna-

St""j"e o moru i putovinrJi'ma;inavedite sl'tuaciije 'u koj'imaje ,on:

radostan,

- zadovolian,

- 'udlcuden,

- upla3en,

- Zalostan,

- oEajan.Potvrrdite rpri,rnjerima njegove osobine:

- snalaZrljivost'

- marljivost,

- 'taEnwt,

- hr.rrnanost,

- lakomisleuros,t,

- pcrikajanje,

- L"potavljanje Skolskih obaveza,

- neiqpunjavanje datog obe6anja.

Ima li Robfurzon ViSe pozitivnih ili negativnih os'o'bina:koja ti se njegova.osobina najvi.Be dopala; koju ozuttujes . . .

76

_*1llrfr trlillfl ryfl ,l-::

Zad,rt:imo se i na Robinzonovom odnotsu prema osta-lim likovima:

- roditelj,ima,

- ,pobuJrjgnirm mornarima i kapetanu spasilaikogbroda,

- Livotinjama.Uienici 6e izrijeti sasvi,m kratke konstatacije:Koji su likovi neorbiini i stra5ni; kako je djelovala

njtihova pojava; 'kako je Robin'zon postup'io p'rrema njimai kako se pona5ao od trenutka saznanja o njirhowm pri-sustvu. . .

Zdkljueak o lifi<ovima donije6e udenibi. *srimostalni'musmenirn izlaganjenn na osnovi 'podsjehrika.

-"plana uzkorekcije ostatirh r.ldenika i nas,tavnika.

U zavr5noj fazi dasa nastavnik 6e postaviti joB neko-liko pitanja:

Koje ste pojedinosti saznali na Easu, a niste ih otkriliu tdku ditanja; o Eemu biste jo5 Zeljeli raqg,ovarati u vezisa sadrZajemr i liikovi,ma nomana; koji vam se momenatdini zrradajnim, a niwro se ,osv,rtali na njega . . .

Time se udovoljava uderri'dkirn zapafr,arrjiima i litnomvrednovanju dijdlova i mjesta u nomanu [<oja, dakako,zbog vreurrenske ogranriden'ostti ne mogu biti iscrrpnije raz-matrana.

2. EAS

m&e se zapoEeti ponavljanjem o kategorijama razmatra-nirn na 1. dasu zbog usposta,vljanja kontinuiteta cjelovi-tosti. Dva-tri udenifl<a samostahrirm,kratldim izilaganjempredstavi,6e kompozicijske jedi;nice, fabulu i likove.

Stijedi faza dasa darlje andlize. ;Nastavnik 'najavljuje:

Obrati6emo paZnju na teme i misli (tematCko--iidejnu osnov,u) 'u romanu. Proditajte nz biljertnica dokazeo rantoju ljudskog'dru3tva uporedujudi ga sa Rotbinzono-

76

virm ,boravkom na otoku. Podattke 6emo raoporedi'ti u grqpepojed'inosti (plan Skolshe,ploEe):

- StanOvarn-j€,

- hrana,

- ,orucla i oruZja,

-- odje6a,lov i ribolov,

.- stoEarStvo,

- tekov,ine civi!.izaeije.Potwdite i ove misli ('vlidi pod 2, 3, 4, 5. i 6. u po-

glavlju ovoga prikaza Tennatskoridejne osnove). Il.i, mjestogotovih forrnulacija:

Iskazite joS neke m,irsli koje ste uodil,i i obrazlo,Zite ih.Sve navedene ne rmonaju ni biti otkrivene. Na tome

ne treba inzistirdti.Progovorinro i o jez'idnostilskim osobina-

m a rCImana - nastarm'irk prelazi na novu kategoriju kojapodlijeZe analiai:

Ko pr.iporrijeda o doZivljajima; jesu li ,oni'sval<ordnevnii'li neob,iEni; kalkav uttisak na ditaoca ,ostavlja ja-oblik pri-povijedanja . . .

Prodiiaj pqdetak .poglavlja Bjdkstvo od ku6e. Sta namse u njemu iaurai: detailj'no opiCivanje ili obavje5tavanje;o demru jq5 gla"mi lik 'obavje$tava ditaoca . . .

Koja su rmjesta ,o,pisna; obratite pa2nju na: more, r€-pogode, radne operacije.- = Zahljudite: 6inne se odinikuje pi,56evo saop5tavanje.

N,astarrnik 6e na plo6i zaffsati:j a-oblik pripovij edanj a,

-- obav-je5tavanje,

- oprsrvanJe.U produZetliu natuknica nave56e primjere prema uie-

ni6kcvm' .navo,tlenjm I oibrazlo'Zenj u.Pogl,edajmo i osdbirne pirSEwe reEenice. Pr'ona-

itite pqimjere kad se njcrme iznosi:qsjecajnost,

- i2nsnaden-je i uzbruilenje,.- rnirnofa.Redenica je:

- duga,

- kratka, '

77

- ustrePtala,

- rnirna,

-,isprekidanog ritrna.

DokaZite prirrnj erirma.'trma li u rounanu s'md.je,S'nih mjesta? Izresite

svoja zapaianJa o torne. tKako se Rolbinzon uVjerio u slanost rnordre vode?

QpiFi njegov vanjski iagled u odjeci 'koiu je sam nadinio.Zarnisli da se ti talko ,odjwen p,ojavirS meclu dnrugovima,prd roditeljima. Sta hi se dogodilo? Kakav je Petkovgovor? Kad je ,papa€aj iznenadio i nasmijao Robitlzona?

Zakljudak o opBtim oso'binorlI ro0nanamoZe se tprovesti pomo6u pitanja i informacije:

Jeste li sa zadovoljstvun Citali ova'j roman? DjelujeIi njegov sad,riaj kao nesto stvanro iJ:i Eudesno? Pot€tina geografskoj karti svijeta Robinrzonov Put. Hlove li idanas tuda br,odovi?

Brodofmr, spsenje, boravak na pustonn otd<u i po-vratah ku6i, kojti zu o,pisaJri 'u romanu Robinzon Kruso,ima11 su stvarnu podlognr. SliEnu sudrbinu doZivio je jedanSkotski imornar u 18. s,tolje6u. Pisac ,ga je upoznao i inspi-ri,raro se njegovim doZivliajima da napiBe qvaj roma'n. JoS

ne3to! Poile'dajte na geoigrafskoj karti poloEaj Engleske.ona je otorka zemlja. Moioplovstvo je za _nju bilo oduvijekznatijno za uspost-avljanig veza rsa ostolirn s\lijetorn, N1preJroinorskim ,putovalnjima desto su se desavalt brodtilomii nesrece. Engilest<og pisca.Daniiela Defoa, l.oii i"-t :fnmnogo putovio, pritlapi'U zu tarkvi nasvafi<id,agnji doZivljajii dogadbji sa ptritovania po moru. U knj'i,Z-evnosti susre-6e!d aoita djela 'u lojima su opisani neohiJ6ni dogadajii dozivljaji sa ,putovanj-a po dalel<im i nerpozuratim F"j"-vima. Nailvaiu se: pustonlorma ,ili avarr-tufistidka djelg:

Zarpant1g. smo nLko1tko osdbina svoga rqmana. U,tvr-dimo itr:

Koliko grupa doZivljaia glawrog junaka sadrdi tekstrumana? Kahvi-zu oni prema wemenskotn frajanju? Je liglaryni 1i[< obidna ili izizet';na li,Inost? Ima ln'za njega 1e-ilesi.rift sihracija? Sta je Roibfur?rona nagnalg na-ptrtov'anje:unu,tra5nja Zelja i 'nenniri ili neiiie podstrelsavanje

-sastrarne? Navedile 'ndhdlikro ,primjera kad on rfedava te6he

78

situacije u koje dospijeva vlastitfim urmijetem i snqlaZfji-vo56u.

- Kad su rnu sretne okolnosti i$le naruilru? Kafl<vim

6e nadinom iivota Robinzon proZivjeti osta,tak svoga vije-ka? Razmislite o taikvonrr naEinu zavr5etka romana pa t%'re-site neko sv,oje gledi5te.

Tako ;srno zajedno s Rohlnzornwr putovali po mori,ma,Zivjeli pa pusto,m o,tolru, strepi'Ii, radovali se i snrtijali.

Bila je to istov'rermeno generalizaei j a s ciljemizdvajanja esencijalnih knjiiwnih qsobina wste kojojroman plipada. U nju su unesene i nehe 'nove,rpojedinosti.

Premtaje zadavanje doma6eg 'zad,a,tka, pisa-nje sastava o proditano'm djelu. Nalazimo se pred d'ilemomda li 6e to hiti:

a) tradiciona,lni prika,z'cjdl'ovitog djela (kao Sto je bilaainaliza),

b) djelimidan prikaz odreelenre kategorije,c) sastavljanje uz podsffik pojedinosti iz djela.U na5oj didak'tidkoj p'ratcsi ,najra5irenije je zadavanje

zadataka sa zahtjwima pod a). Poburti6erno se da stavimoprigovor ,talkvom na6inu ,postav4tjanja zahtjeva pred uEe-nike V ;rozreda oanovne Skole. S'toga preporudujeorro da sezadaci zadaju kao pod b) i c).

Navodirmo neflroliko forrmulacij a,moguOnosti zadavanj admraceg zada,flka za pisneno oib-lil<ovanje:

1. Kako je Roibinzon ,fije5io ,najvaZnija Zivotr.ra 'pitanja na'pustcm otoku,Osobine glavnog junaka u rornanu Robinz,on Kruso,Nemirri Ro,binzona Krusoa,Robinzonovo kajanje,Glarmi i sporedn:i trerruei sardriaja nomana RobinzonKr,uso,Sl,ika rc"zvoja lj,uddkqg dru5tva u usporedbi sa ro'manomRohinzon liruso,Prirodne pojave ,u normanu Robi,nzon Iirusoi

2. Odabirern najuzibudljivija rr{esta u rolnanu Rob:imzonKnrso,Raumisljam,o Robinaonovirn osohinama,

.Iznosirm svoje prigo'rore ndkim Roibinzonovian postup-c?ma, .

?9

---*---if,lffi4tr'fltril' *-

Ja u trlozi Robinaona,Sta sam nau,Eio di'tajuai roman Robinzon Kruso.Po5tujuti udenikove af,initete i oprredjeljenje, mogu se

ponudriti sve 'ove teme odjednoorr, ,B udenici 6e i,zbor izvditisamostalno.

Rje5enje zada,taka pn:ri Eitanju, uno5enje zab'iiljeZaka ipisani sarstav unose se iu zaserbnnr biljeftricu za dornadulektiru.

Na kraju nastarmik 6e pohvaliti r.rrdenike [<'oj{ su utoh.r analize bili aktivni i imali Sta da kaZu. Izbjeci 6eozuCllvanje pogreSnog zakljudivanja i lci'vih stavovi poje-dinaca.

ZAKLJUCAK

Ponudeni rnodel sarmo je jedan od mogu€itr pristupau interpretaciji romana Rcltbinzon K'nrso na dva Easa do-ma6e lektire u V razredu osnovne Skole. Prikazom seZeljel,o pokazati da se djelo moZe i ovako, a ne jedinoovako, interpreti,rati. Autor je nastojao fl<onlmetiziratimetodolo5ke postavke fronta,lnog oblika rada u provoilenjucjdlovite analize rornana kre6u€i se provjerenim p,u,tovimainterpretacije knjiZwnournjetni,dkog teksta:

- udeniEko ditanje sa zadacima,

- nastawriksvo pra6enje uCen'ikovog Citanja,

- izroSenje u,tisaka o djelu,

- doZivljdna strana djela,

- pobr-ldivanje ma5te,

- analiza kategorija djela,-- zal<Ljudivanje i uopdtavanje,

- zadavanje domaEeg zadatka.Pri provotlenju analize trdenici su neprestano upu6eni

na telcst djela, svoje 'biljeZnice i nastarrn:irkovu rij{. Pq:stavljaju ie misaorio-emstiwri odn'mi rprema dj+. Ustva,ri, svaka je interpnetacija valjana kojom se doistaangaZtraju misao'nost i emotivnost uEenika i alco se odvijau sirstemu. Ipalk, po,nad svega najvainije ie nastavndkovoindivid,ualno didalktidko naprezanrje i tsrtalahenje vlastitihrje5enja. BroJne su rmogu6nosti koje ,mu se pri tome nude.

80

Ivo Za,lat

Mato Lovrak:DRUZNE PER,E KVRZTCN

Ja u u'l,ozi Robinaona,Sta sam naudio ditajuci roman Robinzon Kruso.PoStujudi udenikove afinitete i opredjeljenje, nrogu-99

ponudriti sve ove teme ordjednoon, '8 udenici 6e i'zbor izvttitisamostalno.

Rje5enje zadataka pnri Eitanju, unoSenje zab'iljeZaka ipisani sastav unose se u zaserb'ruu bilje*nieu za dorna6ulektiru.

Na kraju nastarmik 6e potrvaliti urdenike [<oji su uda kaZu. Izbjeci 6etdku analize bili aktivni i imali Sta

osuilivanje pogre$nog zakljuiivanja idinaca.

lrrivih stavova poje-

ZAKLJUEAK

P,onutteni model samo je jedan od mogtrcitr pristupau interpretaciji romana Robinzon Knuso na dva dasa do-ma6e lehtire u V razredu Gnovne Skole. Prikazom seZeljelo pokazati da se djelo moZe i wako, a ne jedinoovako, interpreti,rati. Autor je nastoj,ao 0<o'nkretiziratimetod'oloske postavke fronta,lnog obl'ika rada u p,rovotteqljucjelovite anarlize rornana kre6u€i se prwjerenim pu'tovirnainterpretacij e knj iZwnournj etni'dkog te{<sta :

.- uEenidko ,6itanje sa zadaci'tna,nastawrikonro pra6enje uien'i,kovog Citanja'

- izro5enje u,tisaka o djelu,

- doZivljdna strana diela,

- pobr.ldivanje maSte,

- analiza kategorija djela,

- zal<ljudivanje i tr<rpBtavanje,

- zadavanje domadeg zadatha.Pri p,rovodenju analize udenici su neprestano upu6eni

na tekst djela, svoje 'biljeZnice i nastawrlkovu rijeE. Po-stavljaju se misaono-errru*iwrt odnosi rgrema dje19.- ustva'ri, svaka je interpretacija valjana- kojom se doista

"ngaziraju misio,nost i-em.otivnost uienika i alro se odvija

u Jistemu. Ipalk, ponad svega najvaZrnije je nastavnikovoindi;rdrd,ua,lno didalktiEko naqrrezanrj e i LznalaLenj e vlastitihrje$enja. BnoJne sq fmogulfnmti koje mu se pri tome nude.

80

fvo Za,la,r

Mato Lovrak:DRUZB'P* PER,E KVRZICF'

Iuo Zolar

MATO LOVRAK: DRT]ZBA PERE KVRZICE

PISAC I DJELA

LOVRAKOVI ROMANI I(AO SKOI,SKA LEKTIRA

Ved ,i sarna dinjenica da su Lowakovi djefin romanina popisu ,obavezne lektire wiju na5ih republika govorimnogo. Svega nekoliko dje6jih pi'saca u nas moZe se timepohvaliti. Dodu5e, Skotsl<a je praksa na tai naEin_ sailnokodtfieirala on'o Sto je bilo poanato iz razD6itih anketa istatistlEkih podatalka: da je Mato Lovrak jedan od naj-popularnijitr i naj'Eitanijih djeEjih p,isaca ne samo u Hryat-it<oi nego i u ditivoj Jugoslaiviji. Njegova 'su djela privla-dila i odu5evljavala generaeij'u koja je rdanas u svojojpunoj zretrosti, a titaju ih, moZe se redi, gotovo istim Zarsmdanainji osnorrci.

Kritika ih nije ,uVi'jek s odu5evljenjem prihvacala.Iz ,podetka je au'tor irnao prolblema i da naele izdavata,a i danas su mGljenja o 'umjetniidkoj wijed'nosti njegovi,hdjela prilidno podtjeljena, ,rlo unato[ tome ona srrojomdarobnom 'tajnom koju i nije sasvim lako odgonetnuti,plijene i,nteres i owajaju sryca ma'lih Eitalaca. I koliko godkniti6ari nalazili zarnjerldi, ona we te nedostatke, stvarnei,Ii ishitrene, prekriju, uEine nevidljivim specifiEnom odli-kom cjelovitog dojrna. Upravo hao Sto derrno nekoj osobiu njenom fi,zidlcoon izgledu na0i u detalji'ma niz razlid.itihnedostataka, a ona narn u wom komrpletnom bi6u budeipak - divna. Zato b,ismo se rnogli sloZiti s pozna'tom izre-

kom Danka Oblaka, da se ,na5a djedja knjiZevnost ne moZezamisliti bez Mate Lovral<a kao 5to :se ne oZe ni >Zagrebbez llice, i bez Maksirm:irra, i'li bez Veli,kog kazalGta<.

BIOGRANSKI PODACI

Mat'o Lovrak rodio se 1899. u Velikoorr Gril'evcu, krajBjetrwara, gdje 'je proveo i svoje d;etinj'styo, ZnatTian-- jep6datak da je roden na selu, da je 0<ao seoski 9i*+ trdaoza kravama i punama, igrao ise Fo Si'rukiun i s'trolbodnirn prro;storinta, podife dugo vrermena sluZbwao na !e[u, t_e poputnaBeg Joiipa i<ozaica ilri velil<e diedje_spisateljice .f9hann9HeuJser Spyri ostao poklonikom sela, seos{kog Lwota idlste prirode, u kojoj vldi izvor zdrav,lja, sre6e i zivotnerad,osli. Nije rda[<]e nikafi<ovo 6udo da se radnja yefinenjegovih romana dogaila rna sdlu, da-se u njirma raz-rle$aw..a

r6q-uAm socijalna prohlemratitka il ida -su_

junlci njegovihdiela naide36e seoski mali5ani. Pa i kad piSe rolna,ne o

siadskini djedacima (posljednjih nekoliko_decenija Zivi ifadi ,u Zagiebu, najpriie kao u6itefj a ,poslije kao -'penzio-ner)r, obuiet tjeskoL-om saaranja .da oni ijve u oflcvirima

;i#tih zgradi, pr,ometrrih ur_lica i da su Cesto gurnu'ti uf-"t""6 flfesnili i,trrto'va, cn 6e ih odvesti barem na izlet

"" r"f6, fiao Bto i sam, kao starac, odlazi 'u rrodno mjestoA; bi ibS rt<oii put profi<rstario davnirn, svijetlirm stazama

djetinjstva. U j"d"* svom autobiografskorm zapisu.'osta-vro Je rrJecr oo1" rmoZda dudno zvu,tb u ovo nale wijernenagl"e uiibanizaciie, ali su vjerne kon-tek9-tr1- njegov-1h

ostiiaren ja, izratJnaju nj,egw ,illivo,tni .credo, ili ba,rerm dioniega: >uvijek govoriu:n da ne proZivi liiePo djetinjstvo

"""j koj,i kab dijlte, bosonog ne tr6ka slobod,no po Sinokimtravnjaeirna.<:---'ddti j" mo,rnenat koji u ovakvoj ,biografsko-biiblio-grafskoj skici treiba ista6i: Maito Lovrak je uEitelj, u laj-fotpunijem smislu te rrijedi. Za njega to nije samo, kaona rprim}er za Seli'Skara, zuhoparni Zivohri podatak, ve6neBtb Eto se neprestano reftrelktira'u njegovu stvarala3tvu.Njemu ,to nije sarno pnofesita, 'nego i naEfur mi,Sljenja, $ilpisa'nja, ,gotovo bi se moglo re6i ru Odredenoun smisl'u:Zivotni nazor!

84

RAZVOJNA LINIJA LOVRAKOVA ST\/ARALASrVA:

Mato ,Lovrark se javrlj,a u djedj'oj knjiZetmostri u raz:doblju izmeclu dva rata, kada je, prema podacima prof.Slobodana Markold6a, od dvadeset i ,Sest p,isaca 'za djecudak sedamnaestero bilo uEitelja. Dnurgim rijedtma, oni suda,li pedat cjelokupnoj tatda5njoj djed.joj literafurri, ne sannoprozi. Po@uno je pri,roidno i nazumljivo da su pedago3keideje i prosvjetiteljske tenrdencije toliko nagla5ene u tqdo,ba. Lovrakove odlike i slabosti dobrim dijelo'm p,rroizlazerz tog istog izvora: uEite,ljdkog poziva. ,Svoj.oj drugogodi-Snjoj nastavniik'oj sluZhi moZe, u p,rili'dnoj mjeri, zahvaliti5to do ,istandanosti poznaje psihe,i naravi rdjedaka i dje-vojdica, njihove odnose 'u igri i ,raidu, sktro'nosti i ambicije,Zelje i mogudnosti, ali isto tako njoj dr.lguje ponekada iprevi5e istaknuto i nagla5eno 'didaktiziranje. Ono sig,urnoima svoj korijen u pedagoSkom habitusu, tkojri se poste-peno stvarao i taloZio tol<om uEitteljevanja i djelovanja urazredu. Vjerovatno zatn Eesto susre6emo udiitelje, mal<arbareun u perifer,nfum uil.ogama njegovih ,rqrnana, a ndradaupravo oni sretno privode radnju kraju. Ordatle, iz uti-tdljskog poziva, 'sigprno proistirde i velika vjera u snagui 6nfainbst prosvjeeivanjl, u ,mo6 nauke, tu_.r-I-apfsqtk'zasnovan na znanstvenrim d,ostignu6itma. A i, velika ljubavprema djeci, koja ta[<o Eesto idbija iz njegova stvarala-3tva, premda ima dr.rholko ishodir3te u srZi njegova bi6a'intenzivirala se u neprekidnor,n bavlieniu djeco'm.

i

TJz ova dva ,mo,menta - 'sgle i r,rdi'teljski poziv -obidno se, s pravom,sporminje i,tre6i: agtorovo jasno izta-Zeno socijalno opredjelienje, Nije on bio nekan<av radi-kalan revoluciona'r, ali ni dru5tveni konformista. Njegovpristup stvarnosti nosi klasno ohiljqz,je: ni selo nti gradnisu harmoni6ne cjeline, u nji'ma Lr'vi: sircrma5ni i bogati,oni koji imaju i oni koji nemaju, a latenitan sukob tihdvaju frontova osjeda se i u djece, u nj:ihovu ponaFanjui odgojtr. To je borba ustrajnosti :i ,klonv6,a, izdfrljivostii razma?enosti, rada i lijenorsti, sebi,dnosti i druZeljublja,hrabrosti i kukavidluka, istine i laZi. Lovrakov je izborjasan i nedvosrrislen: CIn je na strani siroma3mih, iskori-Stavanih, po3tenih i hnabrih. Rje5enja koja ,ftaii i p,1ona.

85

lazi ne6e uvijek od,govarati ukusu na5eg vremena, ali sei te kako dob,ro osje6a 'bilo urjegwa srca, njegove sirnpa-tije, njegova pobuna t njqgov stav. Naj,pozitivniji junacinjegovih nornana m,ahom zu djeca iz si,rmra5nijih ,poro-dica. Oni drugi, nazlbijati kolehtiva, 'smutljivei 'i laZljivcinajle56e se regrurtrinaju iz lsu6a bogata5a, na[elniil<a i ostaleseoske polugospode. Porijelrlom seljaEko dijete Lov'rak jevrlo rano imao prilitlce tr,poznati nepravde d'ruBtvenog po-retka koji jedne privi,legira a druge nesmiljeno tladi.

No, we .bi te komponente ,bile preslabe i nedorroljneda od Lovraka stvore djeEjeg pisca, da nije u sebi nosioosjetaj za otkrivanje zagonetke djetlni'stva i da ga nijeznao iwaziti djeci ',blidlCim stilom u innrpresivnoj umjet-niEt<oj formi.

InaEe Ltvot mu je tekao priti'dno mirno, bs innetrrihi nanoEitih zgoda. Roden joS u doba Anstro-Ugqske ,mo-narhije, u viiieme rkada je, kako sam govori, bicik'l biovelil<a rijetkost, a >uzduhom su letjele samo lastavice, Eevei jastrebi. Iznad njih je vjetar tjenao jedlno oblake. Oaviqrima se ni sanjafio nije.<l No, doZivio je, eto, u ,punomjo3 aktivitetu'i wije,me kad su se ljrudi qpustili na mjesec,a neki seljaci ,idu u polje ved autcrmobil'mr. . . U ,tom pri-Iitno Sirokom wemendhom razxnaku u kojem se izmijenilonekoliko politidkih rei'i"ma i bilo svaksjrsldh dr:u5tvenlih,tehniEkih, ekonomskih, kutrhrrnih 'i drugih prounjena iinovacija, u njegovu Zivotu jo5 su najuzburdljiviji trenucikada imu se objavljuju pojedina djela.

KNONOLOSKI NIZ DTEIJA

Podeo je pisati crtice i pripwijetJ<e ,urglavnom iz Skol-shqg Zivota relativno rano, publiciraj,ue{ ih u tada3njimlrnj'iZevni,m dasopisirna, ali dje6jirn piisceun postaje 1924.objavljujufi u >S'milju< svoj,u prvu pridu za djeou >Stra-San san<. Iako ma,lo ro'ma'ntiEarski konoipirana, ta pripo-vijetka o djedu i unuku irna reatnu osnorRr. Pisac spo-

I Djelji pisci o sebi, edio{iaSarajevo, 1983.

86

Lastavica, >Veselin MasleSac,

:i' =-ry;:€-r:::::::::::r:,:r::i::l:r::,!:r;ala:!!ii-!::ii!!:!;:

minje latko ga ie drinnula jed::ra od rnnogih zalosnih scenapa-.9eoskr! s-qjmova:_ naime, vidio je :ka,lco u kn&mi dijetebdije nad pijanim djedo,rxl.

. Poslijg tqga slijed,i ,roman za romanom, pripovijest zapripwije56u, a_pgneke godiure izlaze i dva, ili,6ak tri diela.Redraju se: Dslatki potok i dnuge pri6e za djecuc 11080),lY]$ u_ sniiegrul ,(prvotni naslorn Djeca Velil<qg- seli,l_9!!), >DruZba Pere Kv,rZiee< (1989), >Divlji d-leEat<o(1914), >Neprijatelj b'r. 1( (1938), >Doka Bedalrwi6u (lSS8;,oNjegova malenkost Francdk D'rug,i Hrabria (1998); uMi-'cek, mucek i dedek< (1939), >Anil<a Brazilijanka< (lg3g),,,Sretna zemlja< (1940), rPrijatelji( (1941), ;N,aSi djedaciu(zbfurka pripovijedaka, 1954), >DjeEak konz,ul< if gO+),rProzor do vrta< (1955), >T,fi dana Zivotaa (19b7), >Deve-torica hrabrihs (1958), >Snacli sB, djede< ,ftrri[a, lgb8),rlskrica< (1959), >Dobra oluja i druge pride<-(lgbg), >Ze-lemi 'otok( (1961), ,Pu,tqvanje od 35 korakac (zbirka pud-povlijedaka, 1963), rSlarnnati l<rovovi< (1963), >Katidevdwrr< (1964), ,U ,mrakuq (1964), >Andrija Jug t svi,jetdanasu (1967), >Gimnazijalac< (1969). Spomenuta zu, na-rawo, sarno prva izdamja, a poznato je da zu neka djelaiza3la vi"Se od desetat< puta i prevottena fll na lnnoge ewop-dke jezi'ke. Poduzete >Mladost< tidra,lo mu je sabranadjela, la,tinicom i 0ir'irlicom.

LOVRAKOV OPUS U POVIJESNOM KOIiTTEKSTU

Vnlo olxeZan qpus, raanolik po wijednosti, koj,i oara-Euje novo razdoblje u rauvoju na5eg 'djedjeg rormana. Dopojaye Lovraka u toj su se oblasti iedvaj'ala djela kao Stosu DCudnovate agode Eegrta H apt6a< I,tane Brli6 MaZu-5ani6, n9, to je vi'Se realistiErra legenda napisana beryrije-komirn knjizewrim stilom n%p pravi romin, zatim ostva-lgnja Jag_gde Tr,u:trelke s plasti'dnom pano,ramorn djedjihlikova i zbjvanjern ia djetimjstva, al,i ona zu i previBe op[u-redenra krsoanskirn moraliiinanjem. Lovrak unosi nktolvje{e' ngvo, n_E}oznrato ili poaiato samo po prijevoctirniTwainovih i Kdstnerovih 'romana. Na poior.nieu Lowa-kovih djela stupaju plemeniti seodki deiani, rnadobud.ni i

87

dobri gradski fakindiCi, ilivt djedaci i djevoj'Eice ,naSe sre-dfure, nekad jaEe nel<ad slabije inrdiviid,rmlizirani, a,l,i su togotovo uvijeh zbiljska djeca Sto sanjaju svoje snove, goreu, v,ru6iei wojih zarn'isli, 'nastojanja i cilljeva, bore se zazelemi otok wojega'djetinjstva protiv wega Sto im remetinjihovu distu nepolrvarenu viziju ?ivota, Sto im rnr3i ideallijepih i dobrih odnosa u ljudskom dru5t\nr

Zafu je ispra'rma fl<o,n-stataCija 'jedrnog nra5eg kritibarada su: njegovi ronnani uoznadili ne samo pdj'avu rasnogdjeEjeg pisca u nas nego i duh novog vremena u naSojomladinskoj knjiZevnosti<.z

-;--!---REALISTIENI DJEEJI JUNACI

Lovnakovi juna,oi nisu ,paipin:ato dkrojeni da bududobri uzori dnrggj Ajeei, nisu liiiovi koji'6e u svemu zado-voljavati rnalogratlanslci moral i nazor svoj,ih roditelja,ved su i mali., b,qntovnisi koji se ru,puBtaj,u ponel<ad i ufantastidne podvirge, lroji ljuhor,ngnno Euvaju od stanijihsvoje tajne, koji se rneetrrrsobno svadaju i tu[<u, bore zaprinr,at u zajednici, ,ne paze rna Skolskiim satovima, prrfunajubatine kod ku6e, :ooje6aju lantagonistiEike snage u wijetuodrasli,h, u kojth igra dominira u wim pothvatima i po..stavlj enrim zadacirna.

Djeluju u gnqlama, druZinama. Premda satno jedani,ma u naslornr riJe'['>dnuZba<, u vi5e njih djeea iZivljujusvoju mladost organizirajru6i se i nastupaju'6i u kolektiwt.Ta znadajka ne j,avl$a se, dod'uSe, prvi,pulto u njegovupisanju. JoS je u pnodilom sto,Ije6u Twainov Tom Sawyer,pod utjecajem, lefl<tire, organizi,rao sa svojirn drugovimaorazhojnidku balrdu< (Zgode Huokleberryja Fi,nna), znarnom drvL;ime Fe,rida i Bolre iz Molnarova romana >JunaciPav'trove uliees,, da i ne sporninjemo djedje o,r:ganizacijeEricha Kdsforera ftoje sru, moZrda, najsliEnije Lov,rakovim,pa su na3eg,pisca ,neki i nazivali >hrvatskim Kdstneroon<).No, ipak, razl,ika se osje'6a. Ne ulazedi u to da 'li je i koliko

e DuSIro Can: Mato Loorak i juiact, niegooih omladrnsklhproza, Unrijetnos't i dijete, br. 2, 1969.

88

je Lovrak bio inspiriran kojim od spomenutih ptsaca,neostr)orno je da je stvonrio m'ale ju,nake koji su po na6inumiBljenja, rpona^Sanja u punom srnitslu - na3i, koji iznastajuiz nta$ih dnr3tven-ih pri'Iika, ,po i njthovi podvizi i drugolvanjta 'nose boju na5eg podnehlja, ndstaju kao izraz naiegsocijalnog, pa i Hkoldkqg amrbijerrta.

Na primjer, Sko,ldka zadrutga >LjubanovBC(r Sto jeos'nivaju dje6aci u ,romarnu >Vlak u snijegu<, nije nekaiztni$ljotina.ili strana kopija, vee korlkretna sLil<a poku6ajaudr,uZi,vanja uieniika na radnoj osnovi, kakvtih je bilo vi5eu nat5oj predratnoj $ko'lskoj praksi, a i sam je Mato Lovrak,kao napredan uditelj bio jedan od aktivista tog avangar-di,zma. Koliko je pak nastoj'ao dati au'tentidne li[<ove, naj-bolje nam i'lustrrira dnjeni,ca da neke od njih prati i ukasnijem Zivotu, pa narn je zabilj elio, izmetlu ostalog, daje Ljuban, glavno lice ,rornana >Vlak u snijegu<, poginuokao partizan boredi se za ono o Eemu je kao siroma'Sanpu,dko5kolac sanjario. To, medutim, i nlije najibitrrije. Da-leko je znad,ajnija knjdZerma uvjerlj,ivost koj,u je MatoLovraX< u svojirn najrboljim djdlima uspio ostvarriti.

ITOVRAKOV OPUS U OGLEDALU KNJIZEVNE KRITIKE

Iiritidari su ponelrad uz Skrrte pohvalle obilato iznosilirnane, slabosti i ned'ostatke u njegovu stvarala5trnr, oprav-dane i neopravdane. Pojedinei su ',mu z€unjenal,i 'na prwri5eista,hrutoj pedagoskoj tendenciji, na neprirodrnosti nekihscena, na izno5enrju p,retjeranih djedjih zamosa' na [<likta-vosti, konstnrirnanosti likova i na destim pOnavljanjrimd.Sporninj,ali su da daje djeci prete5ke zadatke, pitaju0i se

kako bi >nekoliiko dje6aka u'sred ledene no6i mali,m golimru[icama odgruruto snijeg sa zametene lokomotive.<3 Drugisu se opet dudrili ka,ko Lovrak >pisac.koji ta[<o dvrsto stojina crti svojih progresivnih uvjerenja i kazu,je novu rijetu na5oj knjizi za djeeu i omladi,nu, Zenskoj djeei ne obra6ani potrebnu ni dovol.jnu paZnjru<.4 S]aZem se s mi$ljenjern

3 M. C,rnkovi6: Dietja knii\eanost, str. 135.I yladi'rrxir Popovi6: Pet stoljeta hroatske knji\a:nosti, krnjii-ga 08, str. 356.

89

da je objektiwra kritika k'ori'srtija od nedokumentiranepohvale, alii mislirn da ne treiba mnogo mudrosti da se ne[<eod ovih zamjeriki odbace. Prvo, djeca nizu safina otkopa-vala lok<rmotivu, Sto ,bi zaista tbilo sablasno teSko, negosamo pomaZu Zeljear'idarima i radnici,ma u odgntanju s!'i-jega, a to je i'pak velika radi[<a. Drugo, tko je 6itao DokuBedakovi6, Anhu Brazilijanku ili pak Ishricu ne6e mo6itvnditi da Lov,rah nije s mnogo psiholo$kog razumiijevanjaopisivao djwojdice il,i da nije imao osje6aja za Zenskudjeeu. U gradnji fabu'le zaiista ,mu ponelri rornan (npr.,Neprijatelj br. 1) prelazi u avanturtistidki zaplet. No, zarnerito slidno ne susredemo ri u Twa.,inovim i u K6stnerovimdjdlirna? Vjerujem da bi podrdbnije bavljenje netlrim de-taljima dovelo bareun u zumnju jg6 koje predbacivanje,ali to prelazr okvir ovoig narplsa. Zelio bih umjesto togaiarijeti dva,poz.i,tivna rn'omenta Lqrrakova stvanalaFtva:dramski intenaitet i prilagoelenost dje6joj psihi.

LOVRAKOVO OSJECANJE DRAME DJETINJSTVA

Lpvrak i u svorn autobiografskom zapisu, u knjizi"Djedji pisci o sehia, spominje kako ga je uvijek intere-sirala gluma i drarnski rad. Izdao je ii knjiZicu >O nrvjeZba-vanju djeEjfh priredaba<. Tlo su satno vanj'Ski znakovi jpokazatelji Lowakova osjedanja'drame, drame djetinjstva,drame Livota.'Gcvtovo 'u svalkom urjegovu djelu nadi 6emosu[<ob, snaZan i vehementan, ili .iameetu dvoje djece ili,izmeilu dviju gnlpa, i,li dviju ideja, dviju "tendeneija. A inadin razvijanja radnje, ialko je prozaik, rp,odsje6a nek'i'mmmrentima na dramdku 'sturu'lr,tr:ru. Mno5tvo dijaloga,draanski zaplet i nasplet, CI3tri zukobi, vodenje fabuleprema ku'lminaciji sve ,to polmzuje da su mu djela,doduSe, po vanjskoj foruni iormani, ali po napetosti, d'ina-mici - prave dramre. Cini mi se da se o'tome u ku:'itici nijegovorilo, a upravo je to jedan od 'bitnih elemenataosvaja dje6ju Eitalatilcru rp'ubli'ku' osvaja dakle onesvoj'im igrama nepre'llidno neZiraju male igrokaze iu njirna.

90

kojimkoji uglume

BLISKOST DJECI

Drugi momenat - rilagodtjivost i-bliskost diegt .

de36e se sponrrinje, ali, mozda, ne- i p _dololjno- sraznimakcentom. Naime, mnogo se ggvorilo kat<o Lovrak izvrsnopoznaje djeEju psihu i narav, kalko ie- gu5tiqske djedjg qlui*"o irr,itike"rryoznatl za durgorg uditeljev*t1."' te mu i niisUito tesko kreirati odreitene likove, pisati o nji'ma, aliir"U" dodati da je Lonrurark, osim toga, yrlq dorbro znao ifi1<'9 se p6e - i^ njih. Po-znato j9 i o'pe-eqrto prihvac-eng

a" aj"o"-nisu uodrasli l$'udi u malom<, kako- se ponel<ad

shva6alo, nego da funaj[ svoj speclffdan, daroban i tajan-,lrr"tr sviiet,- u 'lcoji nl3e uVn;tfu l?k9 P_lodrijeti. Lowakpoaraje tilnu djedies inter'esa i ,faZnje: N?na u njegwimiq""uil*a-dugih trvoda, ve6 ,idsodn:rah >in medias res('kao u kakvoi narodnoi baici. Ne njeggje ni duge orpise

pri,rode, jer zna rda to Zivahnu djeEju 6J,rrd zamara. Sjetirno'se kako ur o d. sa,mi, uza sve nastavnikovo nastojanje da

nam razvije smisao za lijepo, predkakivali u l<njigama dugeodlomike opisa peizala ili ka{kvog ambijenta, koji bi ryPposlije nasta''mik u razredu proEltao kao posebno estetskitx,pjela mjesta.' I;sto iako Lovrak ne upokeblj ava teSke retenionesklopwe 'niti se $l'uZi neuoUidajenim i kornrpliciranim irz.ra-

zima. Sve je ,ditko, jednosta'nto, doreEeno. Redern'ice

kratke i sad'rZajne. JeiiEni iztaz nosi u sebi rijedi qu'!en-tiE;nog tladkog Zaigona. Ako se svemu tome 'doda 'Slobo'da ineSp,rtanosl t oiom se djedji akteri krecrr u Zbivanryl djela.birt

- 6e nam pbtpuno jastta 'popularnost ri obljutbljenost

njegovih djela.

TRAJNE VRIJEDNOSfl

Lovrak, lrao rasni djeEji pisac pi6e brzo i lako. No,ne treba se zavaravati, nisu mu \s\Ia djela klasi[na, nemajusva trajnru wijednost, ali je .po@uno prirodno da od dva-desetak djela burde odretliyr

-broj i mrtvo,roeteniadi. Kadgovori,mo o autorovim spisateljsldim odlika'rna i dometima,frvenstveno ,m;islimo nJ njegwa klasi,Ena dt-4" medu.ko-ji'ma jedno od prvih mjmta, po zudu ve6ine, zavzirma,OruZba Pere K'rrZiceu. Interpretiraju6i taj ro(nan' u6i

91

6emo jo5 dr,rblje u st'oaraladlau ,psihologiju njegova t'rorcai otkriti 'mogu6nosti ,polflvalentnog estetskog i odgojnogutjecaj,a hoji ,taj noman ved decenijama ima na maleditaoce.

TEMA, FABULA, KOI\IPOZICTJ A

Rcvman >DruZ,ba Pere KvrZice< nastao je tridesetihgodiura, u wijeme Lov,rakova uiiteljevanja u selu Veli-kim Zdencima. To je najpl'odonosniji perid u autorovustvaranju: Nairme, u tih desetak godina, neporsredno prijedFugoig svjetskqg rata, stvorena su njegova najbolja i naj-Eitanija djela. Roman je prvi puta objavljen 1933. godine,u izdanjru zagrebadkog poduze6a >Binoze<, da bi kasnijedoZivio jo3 petnaestak i vi6e izdanja, na na5em i stranimjezicima. Ui fitanje, djeca se mogu upoznati s podvizi'maPere i njegovih dnrgova gledaju6i igrokaz ili film: romanje, naime, dramatiziran i ekraniziran. To se nije zbilo,dosad, ni s jedmim dmgim njegovim djelom.

MOTIVIRANOST ROMANA

Lovraka je inspirirala bol, kao Sto sarm spominje,zbog propadanja zadnuZn'ih vodenica u kojima su seljacimorgtri daleko jeftinije rnljeti svoje Zito nrego u pr,ivatnimmoiornim mlinovi'ma. I on svojim .malim jrumacima povje-rava vbliki zadatak: obnovu zapu6tenog mlina vodenice.Nj,ima, dodu5e, nije pr,imarni cilj, kao Sto su neki kriti-dari povr5no navodili, stavljanje u pogon mlinskog _,me-hani'zma, nego djeca 2e1e izgraditi sebi malo ljetovali5te

tom dradem i korovom obraslom zemljiSt'u. Na neko-o mjesta u knjizi Pero i djeEaci to izri[i,to kaZu. I savje, u podetlru, posao u krdenju gtr5tika, pravljemjq

naliklmmosia, voZnji Eamcem, 6i36enju prostorija i bunara, a kadMito dijete podigne ursta'var i is,pusti 'vod,u na mlinskikolut a kamenje zamrmori, ostali djeEaci, istina, odu'Sev-ljeno klidm: >NaEa je inrdustrija proradila!< Ali sti6e se

dojarn da se to irpak dogodilo pomalo sludaj'no, a planskisu samo st'vanali sebi mjesto za ugodan boravak i zabav'u.Nllslim da je po'trebno ukloniti taj mali nesporazum, jer

ai

g2

se moglo Euti spodi'tavanje kako Lovrak, i u ovorm djel,u,postavlja prd djeou preteZak zadatak, a i malim bi di-taocima to mo,glo zvtlEati nevjerovatno, pogotovo Sto sudanas te vodenrice prafi<tidki nestale, te je te5ko vidjetis katkvom se jednostavno5du puStajru u pogo'n i kako ihzaista moZe poficer-ruti i dijete. Ozbiljnriji je prigovorautoru da je za akciono okupljanje djedaka, a kasnije inekih njihovih prqgresir.mrih roditelja, izabrao spaSava,lrjeneEeg preZivjelog: vodenicr,e su vet u to doba bile ana-hronizam, i kao inaz zaostalosti naSeg ind'ustrijskog taz-vitka bile su osudene na brZe ili sporije utniranrje. Nika-kav ih zadrntLni idealizam 'ni pokret nije mogao spasiti.No, to i nije najbitnije. To je od,redeni pothvat koji jemogao biti dru,gi i dru{kfiji. Daleko je vaZnije da jeautor na ovom primjeru urspio uvjerljivo prikazati stva-raladki rad gnrpe djedaka i djevojdica, koj,i se sav spcvn-tano odvija u okviru njiLrove i,gre, ma5tanja, zafl<ljuliva-nja, planiranja, ufl<ratko, pravog djedjeg Zivovanja. Onise igraju, vesele, smiju, bockaju i tuku, ali i,stodoburo ko-lektiwro realiziraj'u jedan, po autorovtr midljenju, drnr-Stveno kor,ista,n zadatak.

SPECIFICNOST SEOSKE DJEEJE IGRE

M,ogli bisrno se zapitati ni'su lii ta djeca ri odviSe rardi-ha, briZna, oabi,ljna, odvi5e dhupira'na poslwirna odraslih?No, ,potpuno je pr,irodno da psihologij,a rigre u seoiske djecenurZno preuzima nnnqgo toga Lz uhtbani,Lr, inte.nziviranihfizibkih napora njihovih nod'itelja, koji su u staltooj trcis wemenom 'da sten<Tr*u orsnowla sredstva m. Zivot. U tuse radnu Zivotnu bodb'u brzo uklapajLr na svojevrstannardirn i djeca. Pogotovo je ta[<o bilo,pmije pola stolje6a kadase odirgrava radnja rovog nomanra. Obliiei '4i_eEiikt iga9 izabavf'bi'li su vi'Se i'nspirirrani irivotom i proiblemirma odra-slih 'nego knjigama o Indijaneima ri gusarinna.s

6 Sjedarn se i sasn, kako sam sa svojii,m desetogodiSnjiim dnu-cv.ljg6u, ne bi li namr urspjel,o da shr.lp'imomnogo, rrlnogo rneda. Inffla die[ja ideJa,,kml<retnour izvoru: promahanjru odras}itr

lovrlrna lovio pdele pro

0lrtav roi te dobijeur,oalil rodena na sasvilfirkeko nrzgafaj'u PEAe.

TOK RADNJE

Peri se prvi plrta rada pomisao na vodelricu kadaslusa oEev ra-zgovor s majkmn o zapu5tenoln zadrnrZnom*l,i*t, o svadti:seljaka, o 'bogatom vlasnril<u pgngg. *Urykoji koristi podvoienoet g sel,u. On odh.rdi sakupiti svojeadrgo"" da 's njir; podtru k tom !"jaryl"enom mjestu. Od,"r; i oduSevli,ioj" pada u vm6istr. Time i zapgplnje tokEitave fabule,- t<dja

-vremenrski obuhvaca otprilike mjgisec dana. od pnr;g [pnja do zawsne Skol'ske we[anosti,negdje krajem mjlseia. Za .roman, moZda, vremenski ifr6fciattra fab'qla,'ali je u njemnr autor, ipak, uspio dati

F"*, malu dje6iu epbpeju, k9j" obuhva6a i- njihov bo-^ravat< u $koli, i- doLodnb vrijeme vani, i kradlu vo6a

s tutlih tre$anja, i zalaganje 'otco ureilenja vodenice, ittiitto'ou socijalne stavove i sukobe, i mnogo drugih sva.-

[bj*tift zgoda u kojima_sg reflektiraju njdhwe naravi,o"itr"" tt]ihona psiha, koje, skupljene zajedn'o, zna[etotalitet njihova Zivota.- - R"dnil tefe kontinuirano_, kronolo3kim nizanjery do:gadaja, blz retrospekcije ili kakvih intenqipcija.. Tek.prii""i" ima nekoli,ko t<raAifr epizoda *..tp"l'tanirm priika-a"i":"* zbivainja. I da neml uzb-r.rdljivih i dramski na-p"urt"r."na, bila'bi mozda i p-rejgdnostar,rn". Tai _dramskiit*eoozitet pove{ava se iz poglavlja u pog,lavlje da bi na

krajru doZivio vrhunac.Gotovo u svakoi eprzodi, na svako4 m$estu gdie, s:

djetaei sastaju de$ava- se ne5to uzbud,ljivo: na tre6njiglrd" Marki urpla5e ih panrdur i 6inorm'ik kgii upravo

f,rolaze, na crkiyenom tornju 5i3mi5i, !a Skolskom satu

irua"o*ik i penno budno buncanje, u slami pronalaleqi!gt*i"t

" , zd kojeg -pomisle da je mrtvac, pni- vodenici

tl"dffi guSenle" ri lrut"on, _ pojlira vidre,. Pryjelaz-.pt.loo

p"t"L", iroznji dameem, slu6ijno pokretanig mlinskogkohta, a moglo bi se jo3 mnogo toga nabrojiti'

ZANIMLJIVOST I UZBUDLJIVOST FABI'LE

Zanimljivosti fabule pridonosi i Eesta prgmler1l mje:sta na kojirira se zbiva ra-dnia: Perin dom, c'r:kveni torqnjs kojeg promatraju mlin, tieSarja gazde Malka, koia irm

94

uz slatke plodove pruZa i mogudmost izvitlanja, Skolskasoba, hodnici, dvori.Ste, a razurnljivo da je glavna loka-lizacija: mlin i njegova okolina. Pisac ga je prostornotako smjestio da se priEinja >kao Earobni dar princu zanodenrdan<, a tajanstvenost boravka u njemu povedanaje time Sto djedaei svakog do5ljaka prije 6uju nego Stoga mogu opaziti. %bog toga se ponekad nepotrebno pre-stra5e, pa jednom i pobjegnu.

Dramskoj napetosti mnogo dopninosi kontrastiranjeu fabrr,Ii. kojim roman zaista obiluje. Ve6 u prvoj erpizodinaprednom Peri, koji Zeli otvoriti prozor i prozraEiti so-bu, opire se njegova baka, koja, strahnrj,r.r6i od prehlade,prezire Perin >kifika (kako nazalno izgovara rijed kisik).Dosadnoj i m'onotonoj Sil<oli su,pnotstavlja slobodan Zivotu prirodi, odraslima djeou. Medo, jedan od djeEaka, pr,i-ll,ko,m sveEane predaje obnovljena mlina odraslima ovakorezonira: >Predali smo im mlin. Ta, morali stno, ali ka-Zern vam: Oni 6e opet sve upropastiti!< To nepovjerenje,izraZeuro ponekad Sturom ali iskrenom izjavom, ptoizlaniz spoznaje da doba, strast i pokvarenost u svijetu od-reslih ruBe i razaraju rnnoga lijepa ostvarenja.

SUPROTNOSTI U DRUZINI

OStru diferearcijaciju osjedamo i u pona3anju die-6aka i djevojdica. Nekad se meitu njima javlja pravoneprijateljstvo. SamoZivim i neposlu5nim djeEacirml dje-vojdice dovirkruj'u da treba i6i ku6i u redu, kako je lijeporekao uditelj; opdenito, one su povudenije, disciplinira-nlje, zannt, od tajanrstvenih >podviga(, P4 je stoga Pfavoodu5evljenje u druZbi kad joj ipak dvije od njih prilryg.

Najizrizitije s.rrpnohrosti izbijaju u samoj druZini.Dolazi

-do polirizacije likova. Nasuprot Peri i d,rugimkonstruktivnim Elanovi'ma postavljaiu se Divljak i Bu-dela, kao pravi mali >frakciona3i<, koji prijeEe reatriza-clJ'n zadatlia, postaju najozbiljnija opasnost za razbijanjedrnrZbe i njenog rada. Ukratko, olli su elemenat retar-dacije u to,lcu razvoja sarne fabule. Sitne nesno5ljivostiI nerpnijateljstva medu djeEacima izvrgavaju se u pravirat: b bonbama, tudnjavama i mogu6nostirna irAaie-

Pqsebna je draZ romana u djeEiqr-n [uvanju tajne,Sto takocler povecava napetost fabule. Clanov,i drruZbe neZele o svojoj akqiji nikome govoriti ni rijeEi. Radije pri-maj,u batine kod kude nego da iSta pnozbore. Svojounu,ponno56u u fuvanjru tajne rastu u vrlastirtim odima. No,postoji opasnost da im ona ipak bude >provaljena(( a tobi zna6ilo njihov poraz i slom. Na ptrtu u mlirn susre6uih prolazniei i zapitrhuju kamo idu, Divljak se odmetnnrood drruibe i mogao bi sve oda'ti u&itelju ili kom,e dntgomu se}u, a pitanje je bilo da li 6e svi kod ku6e biti do-volj,no 6\rbti i pod batinama ne odati tajnr,r roditeljima.Dakle, opasnosti stalno prijete, a .mali Eritaoci sa strep-njcrm prate razvitak dogaitaja, i pomalo se u svom dje-tinjem optimiznrru ipak nardaju da 6e Pero i druibauspjeti.

REALISTICNOST ATMOSFERE

Premda se djsdji podvig, u svojoj cjetri,rri, moZe pri-Eii:iti romantiinim, ipak fab,ula ima realistilno obi$eZje.Dok su neki djel$i romani, zalprar/o, fantastidne pride jeru njirna caruje knjiZevni pedocentrizam, nai.rne, djeca Llvekao da se ne kre6u u korrtekstu od'raslih, kao da su safinana svijetru, u ovom rofinarxu ona su stavljena u svoj notr-malni arnrbijent, i he6u se, kao i u stvarnom Zivotu, iz'metlu kategorija doma, Skole i slobodnog vrernena udruZini. Gotovo svaki prizor realisbiEki je uohviren. Kao,na pnrimjer, t'udnjava, u prvorn poglavlju:, >Pero i Divtjak bacaj,u tonbe na livadu. Kosa irn se

najeZila. Nasrnuo jedan na drnrgoga. PograbiJi se ispodpahrtta. Zannahruju jedan d""gim. Stenliru. Ztrtlajru €e.Pod,meou noge. Griau se. Znoj ih ohlio. IzbeEili odi. Je-zike ved plaze, hvataju dah. Divljak zavlitla Penom, sad6e ga Eesnurti o zem,lju

se u zadnjem Easu, vjeSto kao zm'ija, i watri Diviljalca nazemljru. Prignjedi ga koljenom i pljune u st'ra,lrru.

- BaS si divljak! - hulsne Pero i diZe se.Uza srnr tu nevoljtu, zaBu se iz sela vika. ViiIe nelra

Zena na njih:

96

- Ne gazite livade! Otale, wagovi! Sad 6u tamos batinorm!<

Sto je moglo hrZe rastaviti ostro zaraOene protiv-nike od takva povika briZne seljanke koju ne brine djeEjiorbraEun nego gaZenje njene trave.

Ili kol[ko se osjeda dah Skols'ke zbilje kad se djecanadvi'kujru utwilivajru€'i Sto zapravo smndi u razrednr:

>- Zahodi su krivi! Osje6ajru se kroz .wata. Ba,ro-metar i'de na lijevo. Bit 6e ki5e.

- Ne! Cvije6e zaudara!

- Za}:od;i! - Cvije6e! - Zahodi! - Cvije6e!Svadajru se, vika u razredu. UEitelj ttry,nu Stapom po

stolnr. Daje dlacima lijek protiv nere'd,a u ra'zredtr.

- Dijelit 6ete broj od nekoliko milijuna na velikodjelilo sa detiri broj[<ef<<

T)ko se sjeca svog ?ivota u razredu ili je i,mao pri-like predavati u njemu osjetit 6e izvnsno do€aranu i re-alistibld ob,lirkovanru atm,osfenr 5kole.

SOCIJALNI MOMENT

Zivotna reljeftiost u djelu pojatana je izno5enjemsocij.aLrih prilika. Majka ne moZe dati Peri ujutro tanj,urm,lijdka, jer se ono pnodaje da bi se mogao kupiti petno-Iej i drurge sitnice za kudanstvo. Kad Pero polazi u Skolu,umjes'to sen'dvida dobiva kormad kr:uha, glavicu crvenogI'urka i Saku soli, pa nije dr"ldo da prili,kom jednog zaka-Snjenja prkosno dobaauje drugirn dacima:

>- Lako ovima. Sve sami jedinci i mazunci. Onimogu spavati do osam sati. Ne d,iZu se na pa5u ranomzororm kao mi!<

U Peninrim rijeE:rma nije te5ko prepormati ogottenjesafinog autora zbog socijalne nejedqakosti i nepravde kojase poEinje kristalizirati ve6 u Skolskim klnripama.

TeZnje k realistiEkom uoblitavanju izbijaju takoderu crtanfu likova, ali o tome 6e biti kasnije rijeEi.

Neobjektivno bi bilo, meilutim, zalrijekati i odr,edeneroma,rutidarske idealizacije u fabuli: d'jeca sarde i uzga-jaju ctrijeCe oko mlina kao da i,m je stvaranje estetske

? - Metodidki pristup...97

ofi<oline jedan od 'najvedrh Zivotnih- poriy-q, a ist'o takouidaruridki, da ga tako nazovemo, rad u di5fenjru i ureiti-vanjru pro'stora takoder'je pomalo idealiziran'

PRAVILNOST KOMPOZICIJE

Kompozioija nomana praviha je i zaokruzena. Moglobi se dak reci praviLnija nego u ma koieflIl ovecern Lov-rajt<ovom djel,u. Zbivanja se skladno nadoveztrjiu jednro

na dr,ugo, Eine dvrstu a'rhitelrtonslcu ojellnu. Knug Po-dinje Ferinom vru6icom sanjarenja-o velikom zadatlruda bi se zatvorio ostvarenjem toga citja i ponovnom vru-6icom raZmi,Sljanja o novim potfuvatima, novim slarndrndjelima:' >Dnu'Zba zanijemi. Nova radosna jeza pnode im ti-jelom.|

- Z^, novo slawr'o djelo? pita druZba. Pero idalj'e gleda u daljinru i 5ap'6e u zanosu:- j Da. Novo dje,lo! Psst! Ne bunite me! . . . Smi-31jam. . . Budiite strpljivi! Redi 6u varn - sutra!<<' zav#etak u stil,u alealeg romana. Mladost ne poznajezasi6mos0i ni u,mora, ne odaie se s€un'ozadovoljstvu. Sva-ko zawsqno ctjelo poticaj ie za novo.

u fil,miu sekvence.

PREGLED POGLAVLJA

Kad je dieEailr ru wudiciSkolnld se nad,zonrri,k pttoslaviio

III Pala,Ea na jezeru

DrnrZba pod zemr[om i Pod oblakom

Iirasno je bi,ti pqglavliea

Jedanr slanran dan

DruZbu je oibasja'lo sunce i zvijezda Danica

Mi,Io dlijete se proslavio

DnuZbini errni dard

98

Svi str u vnl0iai

Svako poglavlje [ini vi5e epizoda. Na primjer, uprvom poglavlju m,ogu se uodifri ove epizode:

a) Kratka rasprava o kalenidantr,b) Perinro budenje u maloj seoskoj ku6i,c) Pero na pa3i s kravonn,d) Povratak kudi i spremanie za 5ko1u,ej fut u $kolu s pefonicom drugova: Budalom, Si-

lom, Medom, Divtjakom i Milim djetetom,f) DnrZba u vo6njaku gazde Marka,g) TuEnjava na livadi,h) DjeEaci umjesto u Skolu odlaze na crkveni to-

ranj,i) DruZba sa zvonrika ,opazi u daljini stari mlin i

odhrEi oti6i u njega.U epizodarna se opet lak'o prepoznaju dijelovi: opis,

naracija, aijalog ili monolog. Ako se tome doda da svakiovaj djelid ima kratke, jas,ne i jednostawre re6enice' talda

ie shki vanjske, formalne kompozicije potrpuna. No, ade-kvatna je tome urnuta,rnja struktura romana: Fabula ra-ste, od

-uvoda, preko zapleta do kulm'inacije i raslpletakao u klasiEno'm ro;manu ili moZda jo5 bo,lje reEeno -drami. Prepoznatljivo je da radnja lrulminira u pokre-tanju mlina i povjerava,nja taj,ne uditelju. o6ito nije tre-ba6 previ3e napora da se ovo djelo prqtvori u dramskutli filmsk'u fakturu. Svi su predmvjeti postojali vec u ro-manrU.

LIKOVI

Po, pumo razumijevanje i osmi5ljavanje bilo bi te5koostvariti bez ulai,en'ja ,u s,rZ svih zna6ajnih likova. I'nter-pretacija likova naj'uZe je povezana s analizom teme, fa-bule i kom,pozicije. Ne moZe se gotovo zamis}iti jerdno

bez dnugoga. Likovi nrose i razvijajtr radnju a ona opetrefletrtina likove u njihovoj pravoj slici.

U ovom romanu - koji u svom sredi5ttr tretiranjanema toliko pojediinadne junake jer je glavno I'ice za-pravo kolektiv - potrebno je sprovest'i specif,idruu ana-llzu likova.

OPCE DACKE CRTE

Prije nego li se nesto kaZe o svakom pojedina6no'potrebno ie i korisno utwditi njihove zajednidke 9-t"'pro'motritii ono Sto ih veZe u cjelinu, po Eemu su tolikoititni te se ditaoci ne mogu pri kraj,u romana uvijekdosje,ti,ti 3to je reikao Medo a sto Silo. Niti ih mote uvi-jek driferencirati.-

Nisu to idearlnd djedaci, ali ni razuzdanci. Podvr'ga-vaj'u se pravilima i propirsima - i,li ih krse - Skole iroilifteljsliog doma, dakle onima koje su im drugi namet-nuli ili druZbinim koje su sami stvorili.

Skolu vole i ne vole. Dolaze na satove, ali i bl&es njih, a nemajru griZnje savjesti $to su p{revarili u'dite-ljisu (koja irn je doSla na zamjeniu) da 6e i6i na pred-starrru u dnrgo selo, a otrEali su u mlin.

Zntvuju-se jedan za dnrrgog, medusobno se pomaZu,ali je dovoljno

-da netko baci ko5ticu od $jive pa-da

izbij-e bijesna tuEa i da se problem rjeiava Sakama. Po-nekad su i p,r,ilitno olnrrutni prema protirrnicima. Pemo

6e; na pri,rnjer, Div,ljaku, svladav$i ga, kaji$em -svezatinuke na letlima, a Medo 6e mu io$ i lonac nabiti nagrlavtu.

Nism poboZni, nastojat 6e izi'grati Zurpnika na s-afur

vjeronauki, ali se vesele ispovijedi jer taj dan ne6e bitiSikole.

Auton niBta ne govori Sto oni Eitaju ili Sto zu ranijeEitali, ali nam posrednim putem saop6ava kako su i'mbliske narodne bajke: boje se zmaja, govore o vodenomdjetetu, sporninju primfeve i dvorce, i zakljg}ujru jednomprilikom da je sve >kao u Priid<.

Peckaju, std.e, pomalo i preziru djevojdice' jer suo(ne, po njrihovu shva6anjru, brbljavice, tuZibabe i >St're-

beri<, al'i 6e bitbi ponosnri Sto ih imaju u drruZbi. PerosveEano izjavljuje: >Ja vi6e ne mislim zlo o naSim dje-vojdicama. One su slavne!<<

JoS su prepotentniji prema uEenicima prvo{g razreda,koje nazivaJu >smrkavfad<. odraslima se, _rord"iteljrima,Zup*i,kt i u[i,telju, pokoravaju, ali ne Zele biti nlih-ov.oormde, hoce biti samostalni. Kao Sto ved spomenuh, kni-

100

tidki su raqpoloZeni prema njrima, ali promatrajudi s ta-vana zadnt?ntt s,lrup5tinru i vi'djevSi kako uEitelj i Periorotac isfibu kako je sram,ota da mlin stoji zapu5ten, dakle,rijedi'ma se angaZiraju za ono za ,Sto se djeca bore dje-lonn, Pero s r.rchritorm Sapu6e: uMoj otac i uditelj srpadaj'uu na5u drtrZbu!< Ovim rijedi'ma, koje zvuEe kao nekogeneracijsko pomi'renje, dao je ovoj dvojici najve6e mo-gude pniznanje.

Mlada rmr6a krv ih povude da ra'de kao pomahni-talii, ali se irsto tako znaju iigrati skriva6a kao i dnrrgadjeca, nekad i danas. Imajru svoja sitna zadovoljstva, odkoj'ih je jedno da s tornja ili tre$rje pljucnru na Zem-ljinu ku'gtlu.

Lovrak kao vrrstan pripovjedaE, rotteni narator, sveove njihove osebine otkriva u torku fab'ule, a nikako udi'rektnom opisu ili dijeljenjem atnibuta. Postupci njihovipokazuju tl<o su, Sto su i kakvi su.

.tutor se ne voli sluZiti direktnim opisima u romanuni kad govo,rri o pojedinqima. O fizidkom izgledu vetinedjece nije rekao gotovo niSta. Kao da to prepu5ta ma3timalih ditalaca. Sa'mo je za Perru, na samom podetku djela,napisao: >Sjedi na postelji kao rmjesedar. Ponad blijedam,u lica grusta kosa. Visok je i tanak djeEak . . . glas muje kao u svih seljabkih dje6aka u oboru, r& nj'ivi, u lti-vadi.<

NADIMCI

NeSto vi6e njihovih crta odaju sami nadimci. Nekinastaju sludajno, kao S,to je i Peri'n - KvrZica, a drugiimajru ne5to zaje'dnidko s ka'rakterom ili fizi,dhom oco-hinom. Ta imena: Medo, Burdala, Silo, Divljak i Milodijete - pre,mda nemaju one soEnosti i izraZajnosti K'rle-linih junaka iz Hrvatskog boga Maisa - ipak ne3to go-vore. Kada KrleZa okrsti zagorske seljake - domobraneimenima kao 3to su: Loiborec Stef, Trdalk Vid ili PesekMato, pod doj,mom srno kao da nam je samim imenomrekao mnogo o njima, dao njihovu psihologiju i fiziolo-gll'u, njihov,tr primiitiwr'ost i vjekovnu urtudenost. No, iakoLovrakovi nadimci djenaka nemaju te krleZijanske te-

101

Zine i uradenja, irnajru odretlenru si,mboli,lru, a time je iditaocima pribliZio woje }ikove. Poanato je da i danas,kao i neko6, ilaci rad,o d:ijele svojim drugovirna raztenadimke i jedino ih njima zovu.

GLAVNI JIJNAK

Vnatimo se glavmoorr jtrmaku. Pernr su nelrri kritidarismatnali viSe nrru'drirn rrukovodiocem, nego pravirn dje-ddkonn, driali su da ima osobine >starma,log<<, da je ide-alidirani heroj, a jedan pisac priruEnika djedje knjiZev-nostio urbraja ga u sveznalice Sto sve znaj,u i sve mogu,naeiva ga 6elik-,karakterom, pravi'm pozitirn:rim junakomsocija,listiEikog realiana. No, da li je on zaista jedan odourih >rbez stnaha i mame<, kao Sto se to kaZe.

Mislim da je ve6ina ovakvih za'kljuEaka stvoreuraprililno brzopleto, na osn'orf,u samo nekih Perinih postu-paka u odretlenim situacijama, alti nikako ne na sagle-davanju toga li[<a u totalitetu djela. Podrobnija ana]izagovori su,profino. Pero dois'ta onganizira g,rurpu, predvodije, obruzdava, narnete se za vodu, korigira pona5anje dru-gth, ne Zeli didirti zlo, aL,i ima i on svojih slabosti: volibaku zad:irkivati, madki palcem pritiBte rE), uza wu s{ro-ju tnabrost ponekad bjeZi od straha kao i njegovi dnu-god, ras,tresen je i umjesto Eitanke zabunom nosi u Skolrusanjaricu, btzo plane i oknuit,trro' se obrabunava s Elano-vima druZbe, voli ih plaSiti, a ponekad bjeZi iz Shole.A zar je to onda idea,lno dobar lik, pri'kazarr crno-bije-I,ourr tehnikom? Mogaro bi se nehoon pridiniti upravo su-protnim ako se zadriimo samo na ovim momentima.

Interrpretaciju i ne treba svesti samo na etidko va-loriziranje. Pero je, na pri,mjer, sanjar i fantasta, 5tosamo po sebi nije nri dobro ni lo5e. Toltiko se uZivljujeu svoje snove i ma3tanja da gurbi osje6aj za realnorst.Nadaorniku od,govara >bez veZ€(, kao Sto se kolokvijal-no kaZe, jer je sav utoruuo u raaniSljanje o pala6i najezeru.

n2

0 M. Crnkovi6,: Dietia knjiZeonost.

103

D,ruganski je rtspoloZen, voli poono6i svakome, pBje zato obljru'bljen u druZbi. Za popularnost ta je osobinapornekad vaZ'nija od inteligencije.

Zanirmljivo je kako uvijetk nastoji znanje stedeno uSkoli primijeniti u Zivotru. Pri di56enjru trunara misli naugljidni dioksid, u roditeljskom domu na ozorl i kisik,pri lgranj,u Skole na spasava,nje utopljenika i dmge stva-ri. MoZe se pridiuri,ti da pomalo i afektira tim znanjem

- alffl i to je komponenta karaktera.Svojiu em,otiwrost najbolje pokazuje u prvom poglav-

Ij'u, kad na pa5i intimnro razg,ovara s kravo'rn: >Okrenese kravi te joj govori kao kak'u"u Eeljadetu:

- Tako je, kravo moja! Od'truieno je! Sku'pit su jasvoju d'ruZbu. Osvojit 6emo star,i mlin!

Radost ga obuzela. Ogleda se na sve strane. Saljivostavi prst na usta i Sanu knavi na uho:

- Samo, stara moja, treba duvati tajnu!Krava kimm'u kao kad se od muhe bra,nri. Pero je u

vrrudici. Veseo je, skodi u kukunuze i ob..gnru snop zele-nih stabtjika - zaper,aka, da njima poEasti kravu.<

OSTALI LIKOVI

Ostaili l,ikovi su pomalo u sjeni Perinoj. Silo m,u jeglalrni pomagad i oslonac u dnuZini. Smion, izdlti.Liiv pdbatinama, pr,onicav, jedini sposoban da zamije'ni Perru,koji ga neobiEno cije,ni. Pero mu jednom prilikom, rritrastanku, savjetuju6i ga da vi5e ne dolazi u mlfin zbogodeva kaZnjavanja, kaZe: >Bez tebe 6e rni biti kao bezbrata rodenog.(

Budala se buni pnotiv svog nadimka, aD nekim po-stupcima ne dem,antira da ga je zasluZeno dobio. Brzo-p'let je, sva5ta mu pada na pameti bespotrebno pi5e pozidru rijedi >stari mlin< i tako je gotovo odao d,rmZbqr. Pc-slije postaje izdajica zajedno s Divljarkom.

Medo je dobnodtrBan i pomalo nespretan (na primjer,kad p'relazi pre'ko ognade). Svoju sklonost Sali najboijepokazujg kad pr,ilikom spuFtanja u bunar sastavlja opo-rurlnu: ,Sil,u ostavrljarn na brigu, da jo5 jednom- izhlpa

Pavla, Sto sa mnum u Skoli sjedi. Divljaku sve tre5njeu selu. Milom dfetetu sve bombone u seoskom du6anu.Bnrdali ostav$am op€insku blagajm.r.<

Divljak je pravi Perin antagonista. Pretjerano arobi-ciozan, Zeli pod svahu cijenru postati voda. Najpnije pri-staje na Perin izbw, ali poslije radi protiv njega. Kradev,rijeme, kad je Pea:o botestan, obavlja druZnorst vode. Pe-rini,m povratkom trebao je da se v,rati medtu obi€me dla-nove. No, kako mu je vlas,t udarila u glavru, ne pni,stajena to, postaje odmetnikom, dezerterom.

Milo dijete jedan je od najsimpatidnijih dlanovadmZbe. Peno ga smatra pomalo razmaZencem, ali se ilpakbrfine za njega. Milo dijete voli drmitveni Livot, Zeli bitiu druZbi, a opet se pribojava odgovornosti, pa zaft,o i na-govara ostale da id'u lijepo u Skolu. I upnavo njemu,malom koleblj,ivou, uspio je >najslarm'iji<< podvig: pokre-nruo je m,lin. Pomalo paradoksalno, ali istinito, a slidnlihparadoksa Zivot ima mrnogo.

Maka'r nisu svi ovi likovi detaljno individualizirani,ipak svaki od njih i'ma prepozmatljivu fizionomijiu, a raz-trii,itost njihovih naravi pridonosi Sarolikosti dnuZbe.

Perin otac, Zurpnik, udi,telj, djevojEice Marija i Da-nica, prido6lice u dnq.rZbu MIIoS i Dorcte imaju uglarmormperifernu urXo'gru.

STIL I JEZTCNI IZRAZ

Zadovoljiti se sa-mo konstatacijom da je jezik ro-mana jednoistavan, Ilijetp, slikovit - prematro je i za in-ternpnetaciju teksta u osnowroj Sl{oli. Ponekad se uz na-glaSavanje te jednostavnosti Zeli potiho sugerirati skrom-nija stilrska kvaliteta Lovrakova kazivanja. U njennu za-ista nefemo naci mnogo erpiteta, onomatopeja, asonanca,hiperbola, personifikacija i ostalih klasiBnih stilskih re-kvizita, ali je zato widentna, gotovo, sa'un5ena, f,unJrcio-nalnost, ekonomidnost i rea}istiEna uvjerljivost. Kao ilu-stnacija neka posluZi slika momenta kada Mi,lo dijete po-lrrece mlin:

1M

>Ustava se malo od5,krinu. J'oS jednom povute. Usta-va se digne za deset centirnetara. Voda grurlu u snaZnormmlazu kroz drveni kanal i udari u veliki toEak. Ovajza5kripi i pomakrlu se. Jeida,n! Dva! Tri! Todak se stadeokretati. Orsovina za'Skrtirpi i po,tjera syre todkove r hrv-nove u mlinu. Cijela zgrada zatutnji. Prozori se tresu.Iirov se dnma. Milo dijete se skameni. Zuri kao izvansebe u tod'ak. On'da stade vikati:

- Peeeeeroooooo!! S,am sebe jedva 6uje. Sumvode i tuta,nj u mli,nu zaglu5uju. Poku5a spustiti txtarnr,ali ne moZe. Poie u muci plakati. Htjede bjeZati uz ri-jeku do druZ'be. Ontda odustane, jer se bojao znr,ije idinrrge vidre, a napokon, tko 6e mtat| ni'zu li ved onistigli do Dunava, a m'oZda i u Crno more! Pok'u$a jo5jednou:n da zatvori ustaruu. Kad nije ni sard mogao, smi-rio se i m'otrio velitanstveni mlaz vode, golemi todaki t,isu6e bisernih kapljica Sto pr5te preko todka.

Poslije par minuta zaviri bojaZljivo u mlin. Ovajse izn'utra sav zadi'mio. Nekakve su se sitne leptiriceuzbumile, pa lete p,rqpla5ene. Crvi pojure iz kata u pri-zennlje. Na sve strane uzibrma. Ttodkovi se brzo okre6u.Remonje kl:zi i sik6e. Zrvnovi tutnje, prazni, bez Lita.M[in jedi i sav se trese.<

FUNKCIONALNOST TZF"AZA

Ka,lco je autor s obiEnim, sva'kodarerrninn rijedima sna-bno doda,rao atmtnsferu u mlinu tog dram,ski napetog tre-nu,flka, psihidko raspoloZende Milog djeteta, a istodobnoi esteti,ku prizora. Svaka redenica je ivrsto na mjestu,potpuno crpravda,na, svaka pridor.-osi p'unini doZivljaja.Cak i onro b,rojanje: >Jedan! Dva! Tri!<, koje tlrpotreb-ljavamo da sloZ'no ne5to povudemo ili gurnemo, ovdjelma ulogtu pojaEavanja nalpetosti i iSdekivanja da li 6ese kol,ut pokrenruti.

Izmjena aonista, prezenta i perfekta izvnsno je pri-lagotlema dramatici zblivarnja. Iti kakva samo lcratko6aI honciznost u prikazivanju di56enja bunara kada se Peqc,o

cpnstio dolje:

105

>- V'uci! vikao je Pero

- Pazil - vikala je druZbaprazan dabar.

- Vuci!

- Pazi!

- Vuci!

- Pazi!

kad je napunio Eabar.odozgo kad su spu5tali

Koliko puta tako?! Tko bi nabrojio?!<U porsljedmjim reden'ieama up,ravo se 6uje ritarm rm-

6enja i spu6tanja tabra koji,m djeca izvlaEe mulj.

PRIMJERI ZARGONA

: U dijalogu se jravlja iladki Zargon. Kad su u nepni-Iici u Skoli, medus'orbno 3aPr.l6u:

>- Triglave, u pomo6!<>- Smilmj se-.Savo, Dravo i Dunave!<>- Pohe'se iz Japa'na, doili ovaBno i zadrmaj!<A imajru poneku rijed kojom se staLuro sluZe, i koja

dobiva sp&infno znadenje, pnilidno _ra-ljfito od onogasto ima u svojoj uobicajenoj r.lpotrebi. Takav ie- izr-az>>slavan<< il,i usliwro<. Sve sto im uspije, sto je za dnuZbui njezine dlanove pozitivno >slawro< je. Djevojdicesu l,,slav,neu kad prlstupe dnrZbri, nadzornik je >slavan<

kad od,ob'ri slobodno popodne; svi kli6u: >slavno!< pri slu-Sarnj,u povoljnog meteorolo3kqg izvje$Jaja, dak i ditavopOgiaVtle tros'i n'aslov >Jedan slavan dan<. Ta se r'ijed kao^"4.i leit-motiv, provlaii cijelorm knjigom. Postaje sim-bol'om svakog us'pjeha, a njome se izraZava i vj-era u sre-tan zavrletak. Pieuzeta je, vj'enovatno, iz uditeljeva pre-davanja o slarmim zgodama nase slarme proslosti.

N-e treba ni isticlti da uEenr,ici zaista stvaraju takvepojrnove, ordnosno sluZe se onim znatenjem rijeEi kojejoj sami proizvoljno dad'u.o r

Tako i rijed ,kvrfica< nije sarnro Pe_rin.nadilllsk, nego

i znak da svi utihnu, da bude m,ir u druZbi'Lowakiovo se spi'satelj,sfl<o umijeee ipak ne iscrpliYie

sanno u ttporabi titr ttadkih iaraza. Koliiko autor i'ma je-zi6nog i JtitsUog osje6anja, pokaz-uie' na primjer, i upo-

106

treba dosta rijetkog glagola >zatabanati((, $to r'nati bo-sonog potrdati.

>Svi ta,banaju tavanom do njqga.<>Milo dijete zatabana, i zaista, poletio je poljem kao

munja.<fujef mi se Eifli vrlo plastii'nom i odliino p'ristaje

trku bose seoske cljece.

HUMOR

Lovrakov stil obojen je humonom. Ali ne takvim kojibi nagonio u groho't, nego o,nirn tipiEnim da,6ki'm, koji se'

moZdi, odrasfrna pr,idinja nate'gnutirm i twdim' ali -jepravi izraz vedrog

-glenania na Zivo't.-Sto je poggbng.ptg:ineni,to, Sale se i na svoj ra6um. Silo, o'paz'iv3i mlinskito[ak, podsjeca drugov€ kako mu je uditelj govorio- d.?

nema ive toekove u glavi i dodaje: >Sad je ovaj tu kojirnli m'anjtka!< Kad Pero spCIrnene pred uditeljicom svogadnuga Silo, ona ga zarp'ita ka'kvo Sitro ho6e od nj9:

-No, ne javrlji se hunnor samo u djedadkom dij'alogu'nego i u sp'on'titnom att'torovo'm priEanj'u. Kao, na pri-mjer, u opisu Skolske insPekcije:-

>Ude -

nadzornitk. Rukruje se s uditeljicom. Staneisp,red djece, a onda 6e uditelj dacima:

U razredu tajac. A i Sto 6e djeca na to!? Da kaZu:Drago nam je! Hodete I'i nam popodne dati o'dmor? . . .

To ne smiju. Zato Sute i de{kaju.

- Izvotirte sjesti! - re6e uditelj. Mnogo zbumjenihttaka reklo je zajedno s nadzornikom hvala, i svi sje-do$e.u

Takva, jedva primjetna, humora ima jo5 u rormanu.No, najljep$-om mi- se sti'ISkom crtom Irowakova pisa,nja

6ini priiliahvan,je djece u autentidnoj naiwrosti njihowagledanja. Evo, kako oni gledaju na novi'ne i kako ih do-livlj,uju:

>>U novinama sukako je bonnba d,iglagone u kojima ljnldi

sarno novosti ! I,ma u njima i tou zrak brzi vlak. Vlak je im'ao va-spavaju. Noviure pi'ftr da je bio po-

107

t'res u Amer.ici. Novine javljaj'u kako su radmdci kopalivrt i na5li jamu sa znijama. Ubili su dvjesta sedam ko-mada. Irnade u novinarna novost da je je'dan apo,tekarna5ao sta,rri rirnski grad na Frm5koj gori.

A kakvih li samo zanirnljivih slika ima u novinama!Tamr,o vidi5 naslikane 6elave drZarmike. Oni prutuju poEvropi. S nj,i,ma irdu njihove gospode u svi'lenim halj,i-na'm.a i sa cvije6em u nuci usred zitne. Naslikalri su naj-bolji trtkadi i rvaEi. Osiim svega toga, i,ma i slika naj-ljepde Zene na svijetu i pa,pe s tulj,cem na glavi, kakosjedi na velikom stolcu. Nasli,kani su novi aeroplani iaziji$<e ppinceze.<<

Pravi kaleidoskop novinskog sadrZaja cakli se krozprizmru nevinih djeEjih odiju. Sigurnro da urpravo zbogovailcve srimpatii'ne nainz'nosti i Bi'blija obe6ava djeei da6e nji,hovo biti >kna,lje'rstvo nebesko(!

MOGUCNOSTI OBRADE

Inrterrpn:etaeija roma{na D'rruZba Pere KvrZice, koj,a usebi krije mnogo mogucrnost'i obrade mog,la bi i trebalaorbuhvaCatii i nekoliko Skolskih sati. Todan broj prilidnoje te$ko od,redriti, jer i godi;$lji sistem nastavnih sati ob-rade lektire varira u pojedinim republikanna od deset donekoliko deset'atka sati.7 Ovaj metodiEki p'nist'up, predvi-den za dvosatnu obradu, iznosi neke ideje, pnqZa izvjesnes'Ugestije, a svatko 6e sam, prema svom afinritetu, sklo-nostinma, po,trebama i m'ogudnostima, dati konaEnu fizio-nomrij'u toj obradi, svesti je na iedan, ili produZiti natrri sata.

7 Tatko, na pniirqier, u petom razredru os,novne Skole SR Bo-sne i Herceg'ov'ine predviilerno je za lekitiru deset sa'ti, a u SRSrbiji trirdesert ,i jedan sat. Dakl.e, sva,ki 6e nasta'mik monati pri-lagodittii svqj rad to'me orkvirnom planu, pa zato n'i ia ne brih ZeliometodtiCki strogo dijelirti pojedine etape rada po satov,inna. Nisarnsirgiuran 'da bi se tko mogao (a ,nlije nri pot'r,ebno) toga str,ogo pri-dntavati.

108

OBLICI REFERATA

U nastavi jo5 uvijek traje kult nefera,ta. Jeda,n u6e-nik dita svoj opBiran sastavak: o piscu, sadrZaju, licima,zavrSavajrufi sa svojim dojmom ili izboro,m najtjep5egmjesta. I svi drugi udenici, obidno, imajru to napisano (iliprepisa,no!), ali glasno pred razredom o;biEno dita jedanili dva u6enika. Nakon torga je dislrusija o referatu ili osamom dje1m, odnosno o obojem.

Tako bi'smo mogli uiinriti i s ovirn romanom. Ne moZese re6i da bi to bilo sasvim proma5eno, ali iskustvo nasu6i da su udemici na takvim satovima najvedirn dijerlcnnpasivnri, da posl,ije ditanja nehad zavla.da mu,6na at'mo-sfera jer nitko ne Zetri govori,t'i, a moZda mali jadnici nine znaju s dime bi podeli. Posve je sigurno da ovakavrad ne jamdi da 6e sve ono bogatstvo koje rorna,n krijeu sebi biti obrazovno i odgojno iskoriBterno.

Ali porstoje i d,rugi, svrsishodnriji i bogatiji pwhrpcis referatima, hoji daleko vGe angaZiraju uEenrike' al$i-viraju ih, pobude interes, prffiu ih iz mrtvila. Udenieimase podijele raal,iditi zadacri: jedan daje - usmeno ili pi-smeno - bi'o,grafske podatke o pisou, drugl iznosi nie,-govu bibliografiju, tretri referira o glawlo.rn liku - Peri,detvrrti o ostalim likovi,ma, peti o temi rorlafira i takodalje. T,i isti zadaci mogu se p,odijeliti gruipama od Ee-tiri-pet u'6enika, oni ih zajednidki pripreunaju, a jedanreferi,ra. D'akle, ima vri'Se mogu6nosti, ali naj,bifurije jeda se angaZinaju, ns ovaj ili onaj na'din, svi udenici. Ni-kako nirje dobro da jedan dita, a dru:gi >,u miru boZjem<slu5aju. To se moZe, dodu3e, pridinjati vrrlo uEeno, moEenaliil<ovati nauinoj sesiji, ali je obrazo'ma korist wloma'la ili n'ikakva. Bu obzina da li su oni, >slruSaooi< pro-ditali roman ili nieu.

ANALIZA DOZIVLJAJA

B,udu6i da su uEenici 6itaju6i roman proZivljavalizgode Perine drnrZbe, poistoveOival'i se s njezinim jura-cirma, znojili su za njih u neprilikama i o,pasnostima, stra-

109

hcyvali za n'jihor,ru tajnr,u i Veselili se njihovim -uslriesinna'ta,loZili u amsi svoje dojmove, ne6e biti na odrnet da se

najprije povede nilveean ra"'lgovor 1 to-Tg kako sn do-ii"itli dj?rb. Da li im se svirdjelo? D". ti -je bilo zanim-tjd,.ro, napeto? S'to im se posebnr,o usjgklo- u sjt'anje!Premda hoj'srn wemeno,m postepeno blijedi' o-vakvim islibnrirm pitiniima dovest 6emo ih u sitruaciju da ga p9-lnf$ajru ieLOttstrttrri,rati. Na tonne s€, naravno, trg mo'Ze

ostati. Treba pri6d konrkretnrijem poslu.

ULAZENJE U KOMPOZICIJU

U Eetwtom iti petom razredu utenici n9 qo'grur ula-zirti u najfiurije ra$Eianjivanje kompozicij_e_' ali dajmo i,mprilrirku Ab i u tom smlslu nedto udi,rne. Kako u romanusva poglavlrja imajru odreclene naslove, kojri najkraCe re-zimi,iaj-u r*ri otto $to se u tim dijelovima rorlnan-a doglil-a'aairno"inn zadatak da pronnijene-naslove pogl'avlj.a' lti d3

utd"" takve koji 6e lvakako najbolje sin'tetizirati srZ

zbivanja.

Rje5enje bri moglo, o!'prifike, biti ovakvo:

Ne moraj,u uienici dafi up'ravo ovakve naslove, va-Zno je da oni odgovaraju zbivaniru u poglavljm, a sva-kako treba zajedn:dki korigirati eventualne pqgre5ke.

Neunojmo se zavaravati mi5lj,u da je to- ndkail<av me-hanidlci poi.sao. Udenioi 6e se morati . i te kako zadu'hitiu sadrZaj da nadu najbolii i najpri,kladnxiji naslrov.

Ra5dlanjivanje se moZe nastaviti tako da pojedinlcili gxrupe od'rede broj epizoda u svakom poglavtrju i dasva[u sadrZajno oznaEe kratkom natu]oricom ili tezom.sTo im je olail<Samo jer su one, najde66e, u knjizi L gra-fidlri odijeljene. Zattm neka ih pokuriaju prepnilati. Tonije samo govorxra vjeZba nego i detaljnrije ulaZeuje ufab,u,}u. Mogu prgrpriEavati i po ve€im ejel,iurama, a nakrajru 6e svakako nastojati odrediti kratak rezime litavadjela.

Glni mi se da nrije ba5 sret'no poieti analizu likovapitanjima: Kakav je Pero? Kakav je Divljak? A Mi,lod'iietet Urpravo ih time ruukamro da od,govaraju Sturro- idijele dva a'trib,uta' dobar i dodest. Daleko je bglje daod,rede njihove posturpke, ukaZu na o'dnose u dnuZbi i nataj natirn stvone odreilene zaklju0ke, _koji sada r_nogu bi-tii u obliiku atnibuta. P,ri tome 6e svakako pomofi Eitanjeu raznedm manjih segtrnt*r-ata, i'li Eitavih epizoda, kojimase angumentiraj,u odretlene twdnje.

MOGUCIVOST DRAIVIATIZACIJE

Jedan errgleski djeEji pedagog rekao je da ie u ana-lizi tdksta mlaOirn uEeunicima lak5e dramskom improvi-zacijom od,irgra,ti neki lik nego ga opisati. Za$to se nebismo, d,b[<le, u qbradi litrova posluZili dramskim pristu-pom. Neka uEenici najprije interpretatiwro, 1rc uXogama,di,tajru pojedine odjeljke, a zaftim neka ih po slobodnourtsjedanj,u improvizirraju kratkom scenom.

Konkrebro: zavrsetak prvog poglavlja, kad Pero svo-joj druZbi na oflkvenorn tornju u zanosu govori:

PiIEeo rwslort Uterntkt ttosl'ott

1. Kad je dJedak u vru€ic{ Pero saniari o voden'ici-t. Ko,l,silri=Jnanzornnf Nadzorn'ik daje slobodno

popodnreproslavio

3. Palada na lezeru D.mZba dolazi u mtrdn

4. Dr;uZba pod zeonffolrt Medina nezgiodad pod oblalrom

S. Krasno je birti pqgl,avica Priwemeni novil voda

6-dan slatrtatt omatrairu seosflrisastanatlc

ce DruZba dobiva nove Elanovei zvtezda Danrica

8. Mi,lo dijete se Proslavdlo Ind,ustriia je Pnoradila

9. DruZbfurt crni da!!i DnuZba bez vode

10. Svi su u vnr6iqi8 Uzorak takvog odred,ivanja nalazi se u odJrornlsu gdje se

govori o komipoziolflri rormana, na prirmjenr ,prvog 'poglavilja.

110

Skolska svedanost

111

>- DeEild! Zamislite ovo! KaZimo: Mlin je n'a6!

DruZba ga ne razumije, pa ni5ta ne odgovara. Peronastavlja:

- Jasno je. Vri ste zam,ijemili. Ta ja vam jo5 nisamrekao, $to mislim. Ne&u se prenaglit'i. Mozgarn ovih dana.Dok smozgam, pnedloLit 6u vam nedto . . .

- A-Sto?!^Sto? Reci sada! - zapitkuju ga svi.

- Ne mogu. Nije dozrelo. Reeite jo'S jednom: Je-smo tri sloZni?

- Jesmo! - potwde svi.Da odemo u mlim sto Prije?!

- Jesmo i za to!

- Da dademo po5tenu riie'd? Zakund',mo se!

- Sunea rni!

- Tak'o mi du5e!

- Majke mi!prmZe li ruke. Kao kad se klade o ne$to. Milo dijete

bio je svjedok. On im je p'rearijecao r'uke. _

- 6 sad u Skolu! - virknru Pero razdragan.<Nakon Sto proiitaju, u sebi ili naglas, tai odlomatk

u kojem Pero otkriva v,iziju svog vel,ikog projekla, neilra

Sest ufenika, ko'ji 6e odglumiti Pe;ru i njegove drnrgove,izailu iz klrr,r,pa, i na slobodursm Skotrskom prostorm, !v_o-jim nije€ima tu istu scenu d,ramski irnprov'iziraju. {gtlie pof'uSaju uZivjeti u djedje odusevljenje _1a

postavljenizadatak i-u Zar njihove zakletve. Ne$to sliino moZe se

izvesti i s drugirn odlomci'ma.Iz vlastitog iskustva znam koliko djeca vole takav

rad. A lju,bav p:reana poslu najveda je garanaia za uspjeh.

Trec,a bi faza tnkrra pristupa mogla biti pismena dra-matizacija. Udeurici pojedine epizode napr&u u dramskoortdijalogu. ttetan 6e samo pr:ipovjedqEki gbljk gotovo do-sl6vce p,renositi i pretakati u dramski, ali 6e desto, i ne-svjesno, kreati'mo unositi neito iz svojeg-d'u5ewrog iq-veirtara, iz svoje podsvijesti, projic'irat 6e dio sebe u od-redene li[<ove, od,nosno u njihove rijedi.

Na prrimjer, u knjizi je samo sporn_enuta, na-tuknruta,nije opisana scena kako Pero i silo dolaze uditeliui po-vjbnavaju Inq svoju tajn:u o obnovljelory ml'inu. Za'da-ti,t Ui za pismernu dnamatizacijnr, u Skoli ili kod h&'

LL2

mrogao bitri: Kako zami3ljate taj razgo-vor? Poku5ajte_lz'nij;fi taj momenat pismeno u dramskom dijalogu. N"lrai*q, pi'e'tpostavlja se da su uEenici prrije tqSa utp-omatis oiblifi<orn

-dramskog dijalo'ga (irnajru dnamrske tekstoveu ditanci).

UVODENJE U JF,Z;IK I STIL .'

U jezidno-stilskoj obradi bito bi najzgo'dnije -podetiurpozorenjem na kljudne' r:ijedi ila6kog Zargona: >slavno<i

->>,kvrZic a<. Zatim

-neka poku$aju pronadi i dntlgs izraze

i redenice koje ulaze u taj Zangon. Lsto tako bi bilo zg_odno

uo6"iti relae,ije iznetlu takvih izraza i onih koje danasdaci upotrebljavajru,

Udenici 6e takoiler sami odrediti da li u nekom od-lomku prevladavaj,u kratke ili duge, proste ili stroZene

redenlge-. Iti za5to se u jednom seg_mentu WQtrelJj3vaprezent, " t d'rugom perfekt, premrda je uiviiek rijed o

zbivhnf,r.r u proSlosti.Di uderrici mogu uoditi pojedine stilske i ieziEne

eleurente, po'modi 6e im poznati metodiifki postl4pak:usmjeneno ditanje. Nastavnik 6e im zadati da p_rofitajuodrrefieni od.lomak, d'a utvrde, na primjer, koja glntgoilska

vremena pisac upo.trebljava, zaSto se porsluZio nekim gla-golskim wemeu:tom i diime bi se ono dalo zarmrijeniti. Na-iavoo, takav rad moZe poprimiti razlovrs{re obilrik9.

.,

u uodavanju dobrog stila pridonosi i zahtjev da ude-niqi sarni odaberu najljep5u sl,iku, neko lirsko mjesto,najuzhgdljiviji dnamski mo'menat ili moZda kratlci_pqj-zaini opis. Ili moZda jezgnovit, kurr*cizan dijalog. -t"tyifnaiillom razvija se udernidka sposobnost rasutlivanja i jp6a

estetsl<ri kritenii.Kao, sto je leilrtinska obrada zapode_la ispitivanje,m

cjetrovitog dojn:na, potrebno je, pr49' alr"ti?e- spo:nen'u,tiheiemenati, po,novno se vratiti totalitetu djetra. Foqrruli-rati osnoynnr idejru. IIi jo5 jedn'o'stawrije dijalo6hoq me-todonrr utvlrrlirtri J udenioima Sto,pirsac veliEa, glodficira,a $to osuduje, d,me se zanosi, od dega z1$!trg; MoZe se

sa, 6isto soci,olo3hog aspekta pqvesti razgoYror o mjestu,vremenu i prilikarna u kojirna se raavi'ja radnja.

I - Metodl6kt prlEtup. . . 113

. KOIVtrPARACIJA S DRUGIM DJELIMA

Na km,j'u, da nastavni proc€s bude Sto cjelovitij'i ipovezanri'ji, bilo bi dobno rotman >Dr,trZba Pere Kvriice<r,rrspomedi'ti s drugim Lowakovim djelima,- napose s ro-m'anima >Vlak u snijegu< i'lri >Neprijatelj bor. 1<, ako zuih djeca ditala. U demu je slJilrrost i razliditost glawrrihjumaka. Rnrnan se moZe komparirati i s dnurginn djedjimdjelima koja su udenioi upoarrali. Bila bi, n_1 Prirnief'zinim,ljiva tema: SliCnosti i razlike Lovrakovih i Twai-novih dje6iih j,unarka.

RELACIJA : STILTIVI-ROMAN

Btdu6i da postoji film inZ. Tadeja >Druiba PereKvrffce<, raden prema romanu, bilo bi zanimfiivo iZtrr-Siti komparaaij,u knljiZevnog i filmskog djela, r-8 udeni[-kom, ostlovno5kolskoon nivou. Upitati ih koje je prizmereZiser irspnrstio, da li im omd ma,njkaju, koje su_ I'ikovedrrnr,trtije Zamri5lja1i. Neka na primjerm scene MedinogspaSav-anja iz bunara (,ili koje drnrrge) pokaZu izraziftiiierazlirke izrnedu rornana i filma.

Na krajru sata lektire mqgru se postaviti zadaci s raz-lidirtim naslovi,ma. Udenriei ih obratluju usmeono il'i pi-smeno. Eto izvnsne prilike za govonne i pl5mene vjeZbe.

Kako zamiiSlja'rn Peru danas, nakon pedeset godina?IspriEajte kako je Pero dobio nadirmak Kv'rlica!Ka[<o lami3ljate, u pojed,in'osti'ma Perin fizidki iz-gled? Opi3ite ga!FnikaZite ursmer,r,o nekog va5eg drqga koji vas pomalopodsjeca na Psrrtr Kwfrcu ili na neki dnugt lik izknjdge!Aho ste ditali notman >DoZivljaji T'loma Sawyera<<,rusporedite Peru s To'rnom! Utvrdi,te neke sliEnostii raalikelSto ima Pero zajednitt<o s djeEakom Ljr.nbanom, glav-nim l,ilaom rornana >Vla,k u snijegu<?

1.2.3.

4.

5.

6.

7.8.

9.

10.11.12.

13-

14,15.16.

Qli$ite,,ukna,trko, Perine drugove!Koji vam je od tih Perinrih d,r'ugova najsiropatiEnijii za5to?Poku6ajte ispriiati ditav rornan Sto kra6e: u desetakre6enica!Uspored,ite rom'a,n i film! Ispni[ajte uoEene razlike!Sto ste pni,je gledanja filma d,ruffiii" zami5ljali?Koji rfram je prizor u romanu naj'r.r,zbudliiviji, a kojinajsmjeSniji?Objasnite Sto a1af.i u djehr izaazvii ndke takve Zangonske izraze?

>slarmo<<. Imate Ii

U Eerrru je velitina djetjeg pothvata?Kako je iuaZema kritika od,t.?slih? r'

Opi6i,tg neki, v$''uspjeFnB ili' neuspie5no izvr5en za-datak ili pothvat!

LITERATURA

Vfad,trnilr Poporitd: Mato Lrcyvral< - F€t sto.lJe6a hrvatske knjiZev-nosti, knjl8a 98.

h$ko Car: Mafio Lowal( ri jnrnacd ,nJegiorrlrtr omfadincldh proza,Umde'h,ost i dijete, br. 2, 1969.

Dqnho Obilak: M'ato Lowak - pqgcvor zbircf pripoviJedaka rDob-ra oilnrjae.

Si}obodan Ma,rkovi6: Mato Lovrak - Zapisi o'knjfZevnosti za decu.Ivo Ladllra: O pisou crve knjtge - pogovor romarnu >DruZba Pere

K\r.rllne(.Miilan Go:nkovi6: DJedJa knji.Zev'nost.DleEjL ptrsct o sebi. >Veselin Masleda<, 1963'

Milojka Despot

Bra,nko Copic:OR,LOVI RANO LETE

116

Milojlca Despt

BNANKO COPIC: ORLOYI RANO LETE

I.OKALIZACIJA ROMANA

TEMATSKO PODRUEJE

Neirsc'rpno vrelo tenna za svoje korj_iZevno djelo i st'ra-ralatfl<e imrspi.racije ponio je Branko eopi6 iz svqg zavi-6aja + tz svroje Bosantske knajine. U srediSnjoj taEki togzarvitajnog tematskog pod,nutja jeste svarlaako Grrne[ saselirma koja su se strisnula dznedu njegovih golemihbrda< i uelenih bregova<. Podgorina postaje u cjeloflrup-nom COpi6evom djelu ne samo pjesnidki u'obtriEeni pejzail'ved i >stvanri teren< - arnlbijecrt u kojenn se kre6u i Zi.vetikovi. Pred,io i ljrtrdi srasli su u pjesiriku u jedia:stvenobi6e, u poefisknr vizijru, iz koje se neprekiclno nifu djetra,bilo da sru narnijenjen'a djeci, bilo odrastriana.

,Vel\ki podstieaj Copi6evorn' danr dala je narodnarevolucija, Ona j,e uibmzala i oplemenila njeguvo saz'ne-varlje i kpo doveka i kao umebrika . . . Otvor,i'la rrnr jeweEe i,zvope tema; pokazala mru da nide zalud vojevaotrz woje ze'mljake, koji su tok'om revolucije utolili Zeel

za velikim sudhonqsqixn dogadajima, svojim juna3tvomoZivelri legende. . .u (D. Malcsi0novi6: Pred,govot iz zbirkepripo'\djedaka za djecu pod naslovorn: Setrni deEak i €o-vekolj'urbivi pisac).

I\4nogi istiniti dogatlaji koj,i su se zbili u pjesrfko-vom zavi[ajru, uqpornene i tjudi lcoje je poznavao postali

119

su rnftt nep'osredni podsticaj u umjetnidkomr radu. Roman>Orlovi rano lete<, po wojoj genezi, rnoZe se svrrstati utakva djeila. Nikao je podstakrurt uspomenEuna iz djetimj-stva u podrgnnedkim selima, iz sjedanja na r,labudljivui istiaritu dogodov3tinu djedaka iz sela Lipova. P,isac namto i sam kaZe: >Pojediine junake iz tog elatkog hajdrudkogl,ogora i n,j,ihove podvige opisao sarn- kasnije u iom,aniOrl,ovi rano lete, slikajru6,i P,rokin Gaj i djeEak e iz J o- ,vanrdebove drruZine.< Metluti,m, drugi dio rom,ana irna rat-/ruu temu. Uspomena pjesniikova na jed,no djetinjstvo, nq,idjedake iz Prokinog Gaja kao da se protegla do njihovfmladosti, kada su postajali borci i ra,tnici. Tako je nast46romnan sa svo,jim novim svijeto,m, sa Zivotnim tokovir{akoji su odredeni zakon'irma stvarnosti koja je uoblidefi,a

DJECJI ROMAN

Ro,maur je namijenjen djeci pa je cjelokupna struk-tu,ra rormana podre(lena zahtjevirna djedje literature. Kaoi u drnugi,m djedj,im romanirna i pripovijetkama, Copi6 jei orv,41" >. . . uprostio fa'butru i izloZio im one pojrnove kojiim mogu bi,ti shvatljivi . . ., govori im o igri, o veselju,o htzi i radosti, iatosi zgode i nezgode u kojtima se videdobrota i pakost, prijateljstvo i zl'ota..., menja dimen-zije svoga sveta i prilagodava ga horizontirma deEjih po-smatradkih mo6i, koje siu u stanju da sagledaju i ono Stose ne vidi a da ne vide i ono Bto im je pred nosourl(((Slobodan Markovid: Copi6 kao ratni pi,sac. De&ja Ute-ratura).

Z,ato su, izmedu ostalog, u ovorn romanu nosiogi rad-nje likovi djeda,ka, a njihove joS djeEje Zivotne stazeoZivljene su u nian uzajamno povezan,ih i upeEatljivihsl,ika ma5tovitih i neobiinih djedjih igara i konkretnouoblideurih >zgoda i nezgoda<. A da bude zanimtr jivijei o,buhvatnije mladom ditaocu, pisac je sve te dogadlajesakrurpljao na jedno mjesto. I to neobidno mjesto koje 6eu svakoj novoj slicri, kako pisac burde otkrivao nove pro-store, oplenneniti dje6jru ma3tu izuzefuio5du Zivota u prri-rodi i slobodi. Djelo je prilagoileno djeci i stilski, jen jeod podetka do kraja romana humor ostao kao glarmaizratajna crrta.

ODNOS PISCEV PREMA DJELU

U romanu o Zivotu >JovanEetove hajrdudke dete< uulogonu Teprsija< ima mnogo radosnih i smije5nih pri-zara - ali i prisnosti i lj,ubavi Copideve za svaki djedjiI'i[< ponaosob. Zato je svakom podario po jednu ljilrdffinwliuru i po jedno malo bogatstvo Eovjekovog druha. Usvako,m je oZivio istodobno i pravdoljubivost i razbori-tost, smiBljenorst i domi5ljatorst, osjedajnost i hrabrost -i u sviima zajedno mo6nu stvaraladku fantazij,r.r. I zahoirn je, u inne tih svojih velikih darova, pisac do'dijelioda upravo orri postanu gradite,Iji novog svijeta. U dje6jem

u mnogCIme liEi n-a onaj pravi

U romanu su dvije teme. J,edrna je djetinrjstv,q sa

T:?ogq lijepih i uzbudljivih dogaelaja, a dru,ga j-e r+fura.Ali, iako su teme po svorn unutiasmjem sadrzii,u-orpr6dne,ipak se dnuga prirodno naslanja na prvu. HronoloBht r"-6in _fabul,iziranj.a dini da roman djeluje hao ejer,irlb. rz-Tgdu pogljednjeg_.dqgailaja u_ prvom dijelu rorrlana iz{vapja,kojim podimje d,rrugi di'o stoji vremenski haspono kojeon .rT-pirac ukratko gbavle_Stgva. To ie zi,ma- napretromu iz 1940. i 1941. godine. MeAuti,m, on; ne prd-stav,l'ja samo vremeorrsku kariku u hronotroslrom rtzu zbi-vanja u romaur*u (jqseol, zima,,pro'lje6e) vec,zna6. si'mbo-lidnm granicu jednog djetinjstva kbie

.je moralo, po izu-

zetnosti vrernena u koje je ulazilo, i po i,deali,ma koje jeprihvatilo, da istodobn-o i isto tako nagto preraste u mta-dorst koja 6e pnihvatiti te5ke zadatke iz prvih dama ustam-ka. zato ovdje nema prelaanih godina. Rat u koji 6e u6izac,rtade i-,m putove u bud,u6,nost. Od djedaka posta6e>onnladins.lci urda,rni bataljon<, koj,i 6e jedn:re no6i,na po-dertlru-rata >,biti ubaEen< u taj rat >>na najopasniiem sbk-tonu boji5ta<< (8. Copi6: orl'ovi rano lete)-.

-slozetrost ove

tematike copi6 je izrazio u simbolid,kom nasrornu djelaorlovi rano lete, a dvostrrrkost teme udin:,io vidlj,ivCIn ukorrapoziciji ro'mana; pod,ijelio je roman u r i rI dio.

u romanq,r - ali svijet kojiiz dijeg je izvora potekao.

L20 tzl

Zivotura po,r.rka djeci. One se doZivljavaiuod sebe,- jer su r.r,mjehridlsi uoblidene, jeru Zive dj6ije likove i konkretni literami

FABULA ROMANA

Svijet u romanil.r >orlovi rano lete< lzgratten ie-v9-otlra

""rgo*t"tom fabul.crm. Qd pgE"tka do kraja

-redtajur" gtt""fr i niZ* zbivanja. Svcka glava Tg{nana Aati nortu.etod,,r. Ovakav naiin uobli6avanja ..djel1 nametnus se

iopi6u ve6 samorn tem,om i njegovim odnosom prema

t "jiZ.nnroj

gratli. Nadahnut stva,rrrflm Zivotom di*"- syogS-il;;F; '"ttioErurom seqske Skole u koju su uditeljl dolqzili

il"tirhi - i u teZnji da istinito i real,no pnikaZe i .onolto r" zbilo sa djecom na poEetku 1941. godiure. u tomiuto* sel,u, on je ivjesno u tranrsfonqqgiii te Zivo'tne ma-

;"ii; u die6ii"r*irr, u njenom uobudavanju, teZio ka

oiii** l,iraiarsaiiu u*o -obi"kt uni pripouiedal. Otnrda u

dJanizaoyjl r"i,fr iematskih dogaelaja -u romarru radnja

;;fi" t"8" d" dobija ritam Zivotnoga toka. Likovi kao no-

,i".i t"S aog"dal'; postavljeni su u leprekidngi alciji'

" at"fo":*j'ul u t-orfi. Njih6vi medusobni odnosi, po{vizi'

":ii""" t"iebtozenia i uzbudenja oZivljgna su uvijek na

t urti* odGitenonl prostor'tr i u naznadenotm vrementu'

kako hronolo5ki, tako i istorijski'

svijetu knjige oni sq ostali da Zive F"o, tiferan! :lP!:liailt-"-';tu;iF*; ;ii i i"o yjebni .P{imjer t<a*9 ;9 .y:l'^,llii;*ti,;dil;ii, aj.a i strid,. u*i$,.kako se voli uditeliicai St ol", a kalio domovina i zaviiaj ''fini**"

ideje rCImana ne djel,uju nametljivo, kaoi kazujnr samesu pretvorene

s,vljet.

prvoj glarvi romElna, odmah na poEetku, susreCemo se sadva djeEaka >odmetnil<a i pobunjenika< protiv >suroveSkole<. Nalaze se u P,rokinom Gaju nedaleko od >setraLipova<. Iz njihova d:ijalo,ga saznajenro i henufurtr artrno-sferu u seoskoj Skoli kojru je stvorio novi >lj,uti i pijaniutitelj < koga su nazvali Paprirka. - D.ru,ga glava, p*,poEinje neposnednirn pi5devi,m obavje5tenjenn o uiiteljrui p,rilikama u selu.

>PoEertkmr te Skolshe go'dine u selo Lipovo stigaoje novi nEitelj, zlo6urd staniji Eonrjek, koga su, pokazrri, zbog pijanstva, premjestiJ-i u selo iz oblihjevaroFice.<

Ovakvom metatezom pisac je urspio da sadrZaje iz prvedvije glave ui'ini jedinstvenim i neodvojivim, ali da isto-vremeno konkretintje i dva paralelna i dinarniina welaiz kojih 6e se fo,rmirati budu6i tokovi radnje u romanu.

Pisac 6e, dakle, razviti fabulu u prvofin dije}u ro-mima na dva velika dogadaja eksponinana u prve dvijeglavtl. Jedan koj,i je vezan za Frokin Gaj - i koji 6e seodvijati u nizu mnogih veselih i nesva'kidafnjih dogo-dov3tina, sedrnorice djedaka i jedne djevojdice u neldhdeqetal( dana rane jeseni' I drugi koji se odvija istowe-rndro; ali u ambijentu sela a poiede da buja-iz sukobakoji je nastao dolaskom u seo,sku 3kotru novog uditelja,pija,lrca, umjesto dobre i lijepe urditeljice Lane. Pa i,pak,teZi6b u fabruli je na zbivanjima i dogatlajirma u Proki-nom Gajru, iz kojih 6e izrasti i glavni likovi djelp. (Zivotqela tek je naanaden u romanu i samo se s wemena navrijeme pojavljqje kao konkretna slika u toku razvija-njp radnje.) P. rema tome, odmah smo i u ambijentu ukonne 6e se odviijati cjelokupna stvarnost prvog dijelaromama i djelomiEno dmrrgog

-dijela.' , Po&to je pisac u prve dvije glave. nagovijestio gla'rnidogatlaj i h'urmoristiino pripovijedanle o sukobu ianedutlaka i novog u6itelja i stvorio, dalkle, z1plut u ro,lnzu]u,razvio je dalje" ekspozieiju u jod Sest novih glava ro-ma,na. Dalje @et, svaka nova glava nosi u sebri p'o jed,nuepizodu iz sadrZaja glav'nog dijela romana: stuaranje iorjarizaoanJe >thajduEke tete< i >logora na, Iiaad,i, zDa-rwj Tepsijad,

I DIO ROMANA

Roman nerna urvodne jedinice umah poEinje konkretnoP "iq?9ii.o-

ekspoziciji ve6 od-i u izvjesnocn smi-

Illglr vvY---^I Y

;r; t?"niSit:i*- dogaetajer:1. Ali !a sit'uacija "P,-ry'-{"-:p".t*toai r"*o saOiZald dqge glave roma{ra. Naime, u

r22 t23

U osam glava ekspozioije pisac 6e nam uvesti i glav-ne likove djela: JovanEeta, d,ugonogog Strica, LazaraMa6ka, Doku Potrlka, N[ka Culibika, Vanjku Sirokqg,Nikolicru us prikolicom< i njihovu Skol'sku drugaricu Lu-njru. (Istina, Lunja se priktj'uEila deti nesto kasnije i nijepris'ustvovala >zakletvi na vjemost ieti< na grobu haj-duka Jovandeta - alti j,e ved prirrutna kao lik u ekspo-ziciji.)

Kako glave u romanu 'nemaju naslova, treba da ihnapiSemo. (Tirne bi ser izmedu ostalog, dohio i krataksadrZaj romana, a i jasnije bi se oznadili kompozicionielementi fabule. Frv'e dvije glave, kako je ved redeno,mraile jedipstven sad,rZaj.)

III glava: Stric se odme6e u hajd,uke.IV glava: La,zar Madak, bududi majstor i graditetj

lorgora, pril'azi odmetni'ci,ma.V glava: Stric, magare Sivae i Lazar Madak no6u

prenose >alat< i neophodni materiial za iz'gnadnjru logora sa Maikovog tavana u 1o-gor Tepsijru.

VI glava: Stric sam spava u logoru Tepsija i 6rrvastvari. Dok je spavao, Sivac mu je pojeopola SeSira. Ujutro kad je do3ao Ma€ak, za-krpro nnru je Se5ir.

VII ,glav"t TJ logor dolazi Nikolica usprikolicom<, sVo-

jom omiljeno,m kujicom Zujom.VIII glava: Zakletva djeiaka ))'na vjernost deti i dm-

govima< na hajdukovom grobu >u sjenidivlje knu6ke na ivici Gajau.

Od IX do XVII glave tede glavna radnja prvog di-jela romana. Izgradivanje logora Tepsije, njegovo >sha-tegijaskou u'tvrdivanje, gradenje kolibe i nrpe u kojojstraZari Isujica Zuja, uzbu'dljivo otkrivanje qpilje i pod-zemnog jgzera povezano je hnonolo3kim nizanjern doga-ttaja u osailn glava.

IX glava: Utvrdtivarnje logora i izgradnja Zu,jine ku-6ice.

X glava: Izgnadnja kolibe i Potrkova pjesrriEka in-rqpi,racija iz koje se rodio na@is'na kolibi:

t24

XI glava:

XII glava:XUI glava:

XIV g,Iava:

XV glava:

XVI glava:

XVII glava:

XVIII glava:

XXI

XXII

Kraj pn/og dijela romana razraclen je takodler u

"ffi;ul?#;' r;unja >osje6a< opasnost.XX glava: '(Sve o poljaru Lija,nru) Lijan se Sunja oko

lqgora i ulazi u trag djedacima. Spazio je' u travi zaspalog Strica.

>Ovdje Zivi hrabna detaharamba$e Jovanieta.qZivot u logom. Pripremar{ie krornrpira kojesu salrupiti po seqskim ba5tanrra. Lazan Ma-dak i Jovande otkrivajnr ulaa u podzernnuspilju.Irunja s'e pri5unjala u logor.Lunja u Skoli izazla u6itelja da je tutekako bi mogla da pristlpi Eeti.Jovande i Lazar Madak krir5om, da deta nesazna, ispihrju podzemnu Spi,lju.Strtruacija u logonu dok su Jova,nde i MaEakboravili u Spilji.JovanEe i La,zar Madak neoEeliivano pro-nalaze Lunj,u u pecini.Osi,guranje logora - i kopanje rupe u rlud-joj jami na prilaarna u logor. Paprika svegrdti, a logor sve bnojniji.Papnika prirnje€uje da se detvrti razredosipa. Seoski knez Valju$ro i roditelji sedogovarajru da nailu djecu. (Ova glava znalive6 peripetijru, odno,sno naslu6ivanje kraja,prvqg dijela ro,mana.)

RASPI/ET DOGADAJA

lolja'r Lijan u'pao u zasjedru (u podzemnuZrjintr ku6iou).Mrtvilo i opgez u lqgor,u. Gdekivanje. Sta-nje u logornr slikovito je izrazio pjes,nik

>Cekam napad, slutirn Sibesve se vntim poput ribe.<r

XXru glava: Poljar Lijan u akcijri. Prijavljuje knezu lo-gor, ali i dje0aei,ma nagovje3tava da 6e ihnapasti.Napad!Djedaci se vra6aju ku6i. Za5tifuje ih Ni-koletina.Uditelj se sa knezom i erkvenjakoan napio,upao u zaga3eni kred i onako bijel prepla-Eio, ljude. Premje5taj rr,Citelja i dolazak uEi-teljice Lane.

II DIO

Drurgi dio romana ima uvodne jedinice i r€d idaga-nja nije nidim Sroremeden. Ekspozicija je ra5Elanjena nr

prvih pet glava. Pisac je tu prikazao op$te stanje u selnrLipovu prvih dana rata i prilike poslije kapifirlaeije ju-goslovenske vojslce. U elrspoziciji nema poseborog >rovog<<zapleta. Kako smo vidjeli u prvom dijelu, likovi su ve6uobliieni i forminarni. Ovdje je samo nastavak i kraj nji-hovih, ved irdejom ro,mana zacrtarnih, fivotnih putova.Ekspozicija, dakle, znafii nagli preobraZaj likova u kojemurmjesto uclaka odmetnika< postajru >djeca porobljena anepo[<orena naroda< (Orlovi rado lete, str. 118).

I $lava: Djedaci saanajru da je poEeo rat i da je,bombardovan Beograd.

II glava: Rat se prirbliZio selu i vodi Se >iza bregovanad Unom<<. JovanEe prestaje da trurde dak.

Sa Sestorn glavom podinje da se razvija glavna rad-nja. Dfedaci postaju ratmici. NajvaZnij'i dogailaji veza,nizu za ustana,k, za 27, jruli i bombardovanje seoske Skol'e.To su i p,rva saznarnja

-djeEaka o strahotama rata. Zari5te

ustanka prenosi se u selo Lirpovo. Djedaci postaj,u parti-zanski borci. Tokovi grlawre radnje sazdani su u 14 glava.

VI glava: UstaBe pr.rsto5e po selu i odvode u zatvorprve brtve. Nitkoletina se, uz pomod djeEa-ka, spasao. Jovante i Lazar MaEak dobijajupn/e >zadatke<.

VII glava: Djedaci se uklj,u6uit t ratne akcije.signalne vatre ,po bregovima i'znadprema plan:u koji su sadinili uditeljicana i Nikoletina.

XXIV glava:XXV glava:

XXVI glava:

III glava:

IV glava:

Pa,leselaLa-

Kapitulacija. Vojnici, potiEteni, razorttLanivra6ajtu se ku6a,ma. Jovande sanjari i ma-Sta o junaku Nikoletiari Blunsa6u.Nikoletina sakriva pu5lru u Sumi i sre6e sesa Jovandetoun i Lazarom Madkorn.Prvi njemadhi qlas u sehr o prodaji oru-Zja. Jovanie, Lazar Maiah i Stric ponovoodlaze u logor Tepsijtr. (PceobraZaj: po-staj,u >djeca porobljena a nepokorerna na-rodae .)

VIII glava: Polj'an Lijam otkriva smisao signa;lnih vatrii prilazi deti kao >dobrovoljac<.

D( glava: Nik Culi,brk i Nitkolica javtrjajru ,uditeljiciLani, a Stnic Nikoletini da po njih idir usta-5e. Stric >rafirjen u SeSir<.

X glava: St,ric se pretvara pned Lumjomtom da je smrforo ranjen.

XI rglava: JovanEe i Lazan Ma6ak pred ustar5kom po-tjeroan sklanjaju u peCioru Nikoletinru, Lanu

, i poljara Lijana.XII glava: Ustanak! 27. juli! Kod Drvara bori se od-

red Nirkoletine Burrsada. Mitraljeshi rafalridopinu do >lbrijega Lisine<. Nerprila'teljskiavioni sruSili seoslru Skolm.

XUI glava: Prokin Gaj ponovo oEivio. Daci skloniliSkolshe stvari u Gaj.JovarnEe i Lazar MaCak ponovo ispi,tujru pod-zem'nu peciulu.Neprijateljska vojska opkolila Gaj - a dje-Caei pobjegli u podzernnu pecinm.

X\/I glava: Djedaci izlaze iz pe6ine i susre6u iznemadapa'r,tizane pod vodstvom Nikoletine. Thr qba-vje5tavaju Nikoletinm da rntmicijru moi'ecxteti od ne,prijatelja ioji se'ulogorio u Pno-[rinom Gaj,u.

i JovanEe-

L27

XVII glava: Nikoletina na,pao neprijateljski logor na. Tepsiji i oteo mruniciju. Kom'anrdant parti-

zaruskog odreda upoznaje JovanEe i >nagra-ttuje ga njemadkom elektridnom lampom<.

XVIII rglava: Nerprijatelj bombarduje Te'psij,u kao uzvnatza >stradanje svoje vojske i gurbitak o'no-like municije<.

XIX glava: Stvara,nje nelprijateljske radionice za oprav-- lru oruZja u Prokinom Gaju a u seluLirpovu otvara se ku'rs za pafrzan$ke lru-rire.

XX glava: Poljar Lijan i Lumja postajru uobavje3taj-ci<'

Zadnje tri glave o,buhvat'ajiu kraj romana' tli i !xul-minacij'u u razvii,aniru radnje (slidno kao u I

-qiielu) . ?^\o

je .sadnZaj tih trij'u glava i najruzbudljiviji. Kraj poEinjeiako da su dvije djevojdice u selu, crnooka Lrumja i pla-vokosa Maricai zapalile prvi ljubavni 1ar u srcima ilob-ro6urdmog i veselog omladimca Strica i lijepog i hrabrogJovande,ta. Ali, to je samo predah u brzorn smjenjivanjuuzbudljivih ratnih dogailaja. >Jer. . . u rat je oti6la-. Jo-va,nftetova dnuZina. Nema vi5e dobrih djedaka: Jovanteta,Strica, Doke, Nika, Vanjil<e Sirokog - nema ni 'dr-r,gogo-

di$njeg seoskog poljara', bes}iufnika i veselog skitniceGpiO"i"ry" Lij'aia. - Orstali su u selu da ih. dekaj,, {"se wate u Prokin Gaj: djevojdica Lu,nja, majstor parti-za,nske radioni,c e L.azar Maiak i - s njima - pisac Bran-ko Copi6. Na zakazat^am sasta,nku u logo,m Teps ji b4ur"roSi-r"t, ipak ne6e biti svi. Umjesto poginuuh djetakaosta6e, kako pisac kaae, '. . . samo tilepg stvari'' 'SamoIijepe ,stvarir fer to jqdilo ostane iza dovjeka i to-ig,pjLo

i.iai"o bogatslvo nasih djedaka'< (str. 177: glay." XXIII).Te ulijepJstvariu oZivje6e pritom oni koji preZive'

xxlglava:iffi iirf,1:fl:'3":i;"f,,J.r,?dl;"1"ri1il[.Prema Jova,ndetu.

XXII glava: bjeEaci- postaju vojnici (>O,mladinrski udar-ni bataljonu).

XXIU glava: Kraj! U rat je oti$la Jovandetova dr.uZina.

128

VREMENSKE I PNOSTORNE KOORDINATE ROMANA

ITRONOLOSKO I ISTORIJSKO VRIJEME U FABI'LI

Vrijeme u fabuli je prvenstveno hroorolo$ko. U tosrro se uvjerili ra5Elanjivanjem fabularnog toka po gla.vama. Jedan dqgailaj proizlazi iz drugqga i odvijaju seonim vremerlski'm slijedom kao u stvarnom Zivotu. Smje-nj,uju se kako godidnja doba u,nutar jedne Skolske godine$esen, zima, proljede) taho mjeseci, dani i no6i.

U I dijel,u romana 6ak i pojedine glave poEinju we-mendlsirn oanakama iJ.i se tako zavrSavaj'u. Na primjer:

>PoEetkom te Slcolslce godine ru selo Lipovo stigao jenovi uEirtelj . . . (glava II, str. 8), a glavni dogaelajpovodom toga zbio se 'prvog Skolskog dana'.q

A onda 'u III glavi na str. 15. inramo ova,hav po6etakl>Sutradan je Stric, kao Sto smo ve6 Euli, dobio batine. . .ctrsta glava zaw5ava se qpet wemenskotn oznakom: r. . . odsjutra$njeg dana (JovanEe) kre6e da krpi vojskuc (IIIglava, str. 1?).

Cetvrta glava znaii dan kasnije. >'Ne idem ja u Sko-lu pa da me uditelj izbije kao tebe d,anas', dodeka Stricc(IV glava, str. 1?). Ista glava zavrSava se reEenicom: rEvome sutro u Gaj< (IV glava, str. 2l).

U petoj glavi op:sana je wbudljba no| u kojoj suStric i Lazas Ma€ak premijeli >radionicrtr< u logor Tep-sijnr, a sljededa glava, VI podinje vremenskom re6enicom;>Rana. jutarnje sunce tek Eto je polelo oudje-ondje das,e probija kroz guste bukooe :looi;nje i da pali po Sumivesela olkca kad se Lazar Madatc qprealo u3unja u ProkinGaju (glava VI, str. 26).

I : tako od podetka do kraja prvog dijela romana.(v.Sljede6eg jutra nestrpljivi Jovanie prvi je stigao u lo-gor Tepsiju...c). (po6etak XIV glavr, str. 58); nJesenjesunce ved je bilo ugrijalo prohlad,nu sjenovitv jutarnjuE'il,ntu, a. od Jovanteta i Ma€ka jog ni traga ni glasac(glava XV, str. 63), i sliEno.

' Tz rdanac u odan< veselo tede Zivot u Sumskom lo-goru (str. ?8) - sve do omienja logo,r8(r kada su se dje-Eaci "vratitri u 5kolu , . . do zime, koja ,u romarru nije uob-

I - MetodldF129

litena kao poja'rnost, ve6 samo saop,Ste,na u lirghim pi-Sievim razmatranjima.

U drugom dijelu romana, gdje je uobliEena ratnatema, slijede dogaclaji u istim vremenskim intervalima.Svaki novi dan je i novi doZivljaj za djedake, za Nikole-tinu, za dobnu uditeljiou Lantr, za poljara Lija,na i o5tro-urrurru i lijepu djevojdicu Lunju. Medutim, dogattaji suzbijeni, bde se smjenjuju. Glave su kra6e. (Remeti sei kompozicioni paralel,izam u glavama romana. U prvomdijelu ekspozicija je rasporeitena u glava; glavnaradnja u osam glava; kraj osam glava. U dnrgom dijel,u:ekspozicija .u pet glava; glarma radnja u 14 glava; krajtri glave.) Ne uvode se nove lidnosti tako da radnja teEenezadrZivo kraju kao u dramskom tel<stu.

Likovi se naglo rpreobraZavaju. Njihori''e moralne ikarakterne osobine koje su bile tek naznaEene u' prvomdijelu ,ovdje ih ved na prvim stranicama doZivljavalnokao mladi6e i budmde borce. Pored brzih akcija i nepre-krdnog dogailanja oko likova, sve je de56e komentarisa-nje pi'SEevo, obavje5tenja o raht, ili lirski kna'tki i topliizlivi prema likovima. Na samo jednom primjenr moZese vidjeti kako pilsac obavjeStenjem >zbija vrijeme< udjelu.

Tekst se odnosi na Jova,n6etov lik. Rat je podeo. Ukratkom u'nutra3njem monologu, u preispitivanju sebe,Jovande ruvitla da rnu rdje mjesto viSe u etadkoj ktupi.A pisae nas o,bavje5tava:' >Toga trenutica prestalo je ono praoo, bezbrihno die-

tinjstoo daEkog haratnbaJc JouanEeta. Nastalo iejedno drugo djetinjstoo, oprljeno mrazorn rata, dje-taBtvo malog bruntovnika, nekada*njeg oode odmet-niko iz Prokimog Gaja.< (kraj II glave, str. 112).

f samo u jed,nom trernrtlflr pred na'ma je preobraZajlika: iz djetinj'stva u djeEa3tvo. U ovim dijelovima rolna-na, gdje je pisac postao prirpovjedad rata, vrijeme dobijau odnos'u na I dio d'rugu formu. Ono postaje ,istorija, aproticanje rmemena u romanu izjedna6uje se sa istorij-skim tokom dogailaja tih dana u na5oj zernlji. Vrijeme,dakle, postaje graditelj likova, ono ih preobraZava. Zatosr.l vremenske oz,nake u pojedinim glavama izraZene. u

130

slikama ratne atmorsfere ru sel,u Lipovu. ve6 ru prvoj glaviromana ta wemeo:ska istonijska koord.inata biva dorni-nantna. Na primjer:

>TeSko i sporo nailazilo je neko hladno i hl\rw pro-lje6e. Sve viSe lj'udi iz sela kretalo je u vojshir" trreZerVU. . .(

A odmah u sljede6em odlom'ku ptsac nastavlja: rpo-Eetkom apr;ila otiiao je u uojsku i Nikoletiin Bursoc.nVrijeqe, F"ko vidimo, kre6e od jednrog istorijskog da-tuma do drugog.

vrernenske oznake u reEenici i onrda kada treba dase premosti nekol'iko dana zbivanja u hronoloskim toko-vima vremena, konstruisa'ne su opet na isti naiin. U glaviIII, na str. 112. sadrZaj poEinje:

>Desetak dana poslije objarse rata drumovima poEe$eda nailaze gomile razonuZanih vojni,ka . . .q itd.

U istom smistru je, ora primjer, upotrijebljena rete-nica i na isti nadin uoblideno vrijeme u dogadtaji,ma kojisu sadrZani u XlI glavi. (Pisac je tu ,uobliEio prve odjeklustaniEkih pu5aka u selu Lipovu - i prva djedad<a wz-buetenja na vijest o us,tanlau.)

nMinulo je uet rnjesec dana od tog razgovoro u ku-lanruzima, od onog oatrengg duadeset sedmog jula,kada su krajiiki ustanici, partiz.oni, oslobodili Drworod neprijatelja.<

Meeluti,m, istorijska potka fabule navire i namede selqnogo snaznije iz slika atmosfere u kojoj se kre6u i zivelikovi u ovom dijelru romana. Na pririrjlr:

>'g nekakvom prestna5enom Zuibom istari avioni 'dvo-krilci' tqterisali su plavetnilo toplog tjetnjeg kra-ji5kog neba. Letjeli su nekurd u pravctr mal" itld,r-strijske varo3i Drvara, skrivene u ,bnrlirna u div-ljini.(

)I(ud U to tandrdu ove krntije?< pitao se poljar Li-jqr provlade6.i se kroz visoke tut<u,rize. fao ai dajeo.Igovor na to njegovo pitanje, iz daljine poEe da odii-jeZe po'tmula turtnjava. Poljar se sav strese od neobjEheslutnje i nerr'otice on se sjeti stare junaEke pjesme:

>Ili grrni, il' se zemlja trese,il' udara more o ,bregove . . .(

zaI

osama.U

r.31

rEh, ili grm'ilu poEe da mudruje dida. >Kako 6e grm-jeti tmd je sVuda vedro kao srebro . . .a

. .Il,rrrnor pi56w u ovakvim slikama kao da biva pri-guEen,, a dominantna postaje tragidnost slike vremena.Uzbtxlljivo djeluje >plavetnilo toplog,kraji5kog nebac,koje prvi Frrt >testeri5u< ratni avioni i njihov zvuk kojise pretvorio u gor,mljavin'u nad Drvarom i njegovi'm >ved-ri'm nebom kao srebroc.

Konkretizacija istorijske materije, koja je vec sarnapo sebi' uzburdljiva, bogata dogadlajlma, i'spunjena ?rta-Eajrdm dahrmima, dop'rinosi mnogo razgrana,tmti fabule,bogatstrnr epizoda i emotivnosti romana.

OPIS AMBIJE.NTA

Smje5tanjem likova u Prokin Gaj - dakle u ehste-rijer, pisac je us'pio da oZivi jedan izuzetan ambijint, ida ostvari posebnu sred,in,u i zbog toga u njoj odredenitip. djeteta. latg u likovima nisu obiEna seoska djeca, napqlmjer dobarrEad, ili samo uEeniei osnorrne Skole iz obli-Znieg sela koji se tu igraju. Oni izrastaju kan ti,pi&ni sta-no'r'rnici Pnokinog Gaja i doZivljavamo ih jedino tr atmo-sfe{ 'tog amrbijenta.

gleda preko likova, nj,ihovim radoznalim oEima, ili po-.staje uzatrdljiv pretro njihovih uzbudljivih otkri6a, Einida 'atmosfera u romanu biva neobiEna, nesvakida5nja,sli8na onoj m narodlroj pridi. I zato, opisivanju i uobli-Eavanju arnbijenta pisac je dao mnogo mjesta i primije-nio ga tr razliEiti,m oblicima izraLavartja. Opis ambijentaje sva,kako najdeS6i kada pisac stvara kon'kretnu situa-ciju, bogatu Zivotom. Tada se pred ditaocem rettaju upe-Eatljive slike jedna za drugom kao ,u filmru. Evo jednetakve:

eI zaista, ,iz ljeskara, urnjesto ptiee, i,spade d,tlgonogbos djeEak i tnkom jurnu u sjenovitu dubinu starogGaja izmeilu go,l.ih i pravih bukovih stabala'c (str. 1)

t32

Opis nam omogu€ava da 6ubro doZivimo trenrutaksvijeta u rornanu i emotivno se veZemo za >sjenovite du-bine staroga Gajac.

Raznolikost'oZivJjavanja arnbijenta vidi se na pr,i-mjeru opisa Prokinog Gaja onakvog kakvog su ga :iz ra-nog djetinjstva pamti,li i doZivljavdli svi Zitelji sela, od-nosno [<ao >straFno i taja,nstveno mjestoc: .

>Babe str Saputale da je uklet i d,a riikako niie dob;ro no6u kraj njqga prolaziti. Zatas te, kaZu, moZeSdepati ledena ruka ,nepoznata €udoviBta i pov,ufui zasobom pod zaBaptane svodove bukovih kro5anja.c(glava 1, str. 5)

U- ovoj slici anrrbijent djeluje izuzetno , ili kao daga saopBtava narod,ni pripovjedad.

trsto ta,ko na mnogo mjesta, bogato detaljima, pisecdaje woje viilenje ambijenta i otkriva ditaocu (obradamu se) zaStto je upravo taj a'mbijent iza,brao za o\ru temru:

>Drurge noge brzo su donijele djeEaka do jed,ne ma-nje zaravni usred Gaja. LiEila je na dno kakve plit-ke Einije ili tepsije u ,kojoj se peku pite. Kad sespusti,te na to poljanEe, ve6 ste zaklonjeni od sva-dijeg ,pogleda.< (gilava 1, str. 7)

Meelrutim, pord ovoga Sto srno ved rdkli o opistr am-bijenta u elspoziciji radnje, treba dodati i oaZnost i funk-cionalnost takvi,h opisa u strukturi romana. Jer oni sudvrsto ukomponovani u sve dijelove ,romana, u svatrru epi-zodu i Eine sa svim drugim vidovima saopStavanja je,-dinstvenru uzrodno-posljediEno povezanu cjel,inu.

Opisi ambijenta imaju Eesto smisao motivacije; obo-gaCuju istov'remeno i saznavanje lika i stvaraj,u atmo-sferu i karakterizaciju lika. Na pnimjer, opisi okolice selau epizodi u kojoj je prirkazano Lijanovo traganje za >od-metniei'ma<.

>Lijan prohoda po svi,m jarugama, iza seoskih Zi-vica i po raznrim vtzinama gdje rgod:su rasle kopri-v€, ispeEe se i olari, ali nikog ne otkri. NaSao jesamo mnoBtvo razbijenih lonaca, pro&upljenih. Serpi,'repova od ka5ika i kaSika bez repova, konjskih ko:-stiju, zardala l,ima i jsdan pozelenid nov€i6 bakre-njak rimskog ca'ri.u (XX glavd, str. 81.) ' . ..'. : ,..'

,133

T

Tirn opisom pisac natn omogucav? ng sarno da sazna-mo neminiu i uvlpf Zeljnu novih ruzbudtenja skoro dje6;j,u du5tr potjarevu, vec u-'mrogom-e dop'rinosi i njeggygiLara,lgteri^zaciii kao lika. Ovi,m-i drugim_opisirna indivi-dualizina ga'do te ,miere da postaje jedilltve_ry F_oljar,literarni sJnr,bol ljtrdskog karaktera trpa Gogoljevih j'u-naka. I zbog togi pisaC 6e nastaviti sa o.pisom u ovojepiaodi gonr,ilanjem slikovitih pojedinosti . . .

:rPoslije kopriva .doitose na red wbaci i zapusteniuglovi oko iieerrih okuka,puni visoke trarruljine,- ra:ki-ta i divlje loze . . . Ovdje poljar Flonaile bezbrojsedefastih $koljki, puzeva, perja trulih klada, rib-lje krlju.Sti i vidrinih tragova. . .( itd.

Istim postupkom pisac 6e uobttliti u urdu indirekt-nog rlonot)oga irwtrainia pye\luliauania s.tsoiih likooa iiz{rad.iti p,oiebne ugodaie u dietu. N-a prrimjer, no6 u BumiI aieeii strah od tajanrstvene prirode.

>Doki Potrku, kao ,mnogom drugom, ranije su se um,raku p,riEinjavala sve nekakva dudoviSta: te ne-i"L.r d'io s gia*rom kao plast sijena, te stra5an bra-4""i" s lepeistim rukama i kandZama, !e erna babas tonbom.-Premirao je ,na svakom koraku, zatr'stav-

ijao datr i zatvarao oei samo da 5to lak5e promaknekraj uklete prikaze.< (glava II, str' 48)

Poseban ,utisaik ostavlja i tiraka intonacija Corpidevog

peiziZa. To je ona nagla5dna. taja-nslvenost Pliroge. i nje-i"" o"a"a m-o6, ikoja, t<at<o rpi'saC ka'e, >ponek-o

-doban.eq.rup".t" ou 6udne snoveu, i1i g? qrqrlesg u dalekl !"loi-.ska vremena, do >dawto rninrule bitke izmedlu silnih be-gova i m,rtva hajduka<.

>Po,neko Eobante tako i zaspi, i glavom uz kamenmplo6u, sanja Eudne _snove, a kad se 'od straha pre-ire', dugo irlja oti buljedi u ovce' miluje topao-k-a-men i Fa u6e: Gdj'e si JovanEe, s4 si bio tu? Takosi ,mi ne$to lijepo pridao, a ja zaboravio.<

A kada se, pak, )rod straha prene(, kada se iz pred-jela maste opet vrate u stvarnost, _pisag im pomaze 9vo-jom toplom liubavi da butlenje burde lako, postaje prisansa svojim likovima.

134

I tako se neprestano u cijelom djelu ispreplide am-bijeot sa zbivanjirna roma{ra. Opisi su trvijek real,istidkisa pi,SEevim razvi,jenim smislom za detalj uoblideni'ili Lumoristiflni sa pozicije objektivnog pripovjedada, ililirski toplo sa mnogo ljrubavi za ljude i za predio.

RETARDACIJE U FABULI

Retardacije su veoma prisutne u fabuli ovlg romzlna.One, ravnoprivno sa dr,ugian elementima fabule, pos_taju

neolifroAno lredstvo piscu-u prikazivanju l,iEnosti, u d,up-lje; osvjefljavanju

-moralnih i karaktelph osobina li-iona i i r6tje,tnije'rn diferenciranju njihovih v_anjskihprofila. pored-stati,enin motiva: opisa p-rirode (ambiienta)i stuarania portreta opisom' koji su' ,uglavn-o{r$ -neop'h$nielementi-u ivakom 'djelu koje je graiteno fabuliziranjem,namedu se kao tipiEan obl,ik retardacije u kompozicijifabule ovqg romana:

- lirst<e di,gresije Pi5deve, i

- narativni saop6iavanja o proteklom Zivot'u li6-nosti.

Lirske d,igresije piSdeue su one stranice na kojimasaznajemo Ccriieev fifiri doZivl,jaj likova, bliskost sa >da,€-

kom Eetomu, usnieenrie u opisima prirode i istorijrskih spo-menika u Prokinom Gaju. Unesene su u roman p-9 i?:vjesnom red,u i ima se utisak kao _da je Branko copi6ostavio rsob,i, svom linskom bi6u prelomne dijelove k_om-

pozicije romana, ti. prustore izmedu I i II dijela, ft"liomana i rprostor poJtiie elrspo,nirania l,i\ova. Saigledaniu cjelini ovi lirski frag,menti imaju gradacioni rast, sakul,minacijom na lrrajru romaJra. Dramatski napet razvojdogailaja il tal'trti ovim postaje jo5 uzburdljiviji.-

Lini,Emost i emocionalnu rtonailnost ovih stranica, ne-posredrrost u izraZavanju, postigao je Branko Copi6 -ilidno kao u lirskoj pjesmi - I. licem rnnoZine prezenta.Citalac 'na taj nadin postaje )sagovorrrik( i uEesnik u zbi-vanjima, a blisl<ost pi$deva sa likovima postaje Pu plryl?i uibudljiva. Na primjer, u VIII glavi (krai elspozicije)pisac nam sa uzbudenjem i sa patosom (u rodolj,ubivom

135

zanosu) prita o osjedanjima djeEaka u trenuci,ma zakletvena vjernost 6eti, o tradicional,nom juna3tvu ovog kraja

- i te5koj narod,noj kletvi izdajnika.rCIrupljeni oko groba slobodarskog hajd,uka, koji jesmjelo prkosio svakoj sil.i i nepravdi, od nedoraslidjedaci, istinski uzbudeni, zareko5e se da 6e jedandnlgom biti vjeran i da se ,medu njima ne6e na6iizdajnik. . .c

I u foistovedenju svojih osjeCanja sa djeEadkim navjernost, pjesnikova pomisao o izdajstv'u lxetvara se upjesniEki lrsklik, ,u zaklettnt, u rodoljubivu parolu:

rProklet bio izdajica koji je neprijatelja prl'stio natajna vratalc (glava VIII, str. 38).

Prisnost s likovi'ma, osobito sa .njegovim najdraZimjunakom iz ovog romana, djeEakom JovanEetom, u ovo-mli'rskom fragmentu pottrruno je uoEljiva. Pisac 'mu se di-rektno obra6a, rftzgoVsaac s njim. U jednoj situaciji >dokga pratia ri izdvaja od drugih djeEaka kaZe:- nZna'rno, Jotsande, da si to bio ti. Nemirnn ttsoia dtl5o

pouukla te jednog nedjeljnog j'utra do tajanstvenepeeine prerna minroj vodi neispita'rr-og podzemnog

i.rera. dnamo, Jot:an\e, ti Eeka5 prolje6e pa da kre-ne5 u irstraZivanje, u no've doZivljaje.A Sta li 6e lram donijeti to novo prolje€e 1941. go-dine?c

Tdistorn mas pisac trajno veZe za ple,menitost liino-sti Jovanteta i kazuje kol'iko mu je blizak taj lik i kakozu nje,m,u, piscu, poznati nemiri dnr3e koja v-'uEe naprijedu rtajanstveno i neispitano(.

Najuatbudljivije ipak djeluj'e posljednja stranica ro-rna,na. Emotivnost je u jednostavnoj reEenici upudenoj6irtaocu: :

,. . . U rut je otr,Sla JovanEetoua druZina .: . .<<

S bolom pisac dijeli eladku Eehr na )one koji 6e ostatihivic i >one koji se nede vratiti<. Oni koji ostanu Zivi,kaZe pisac, >pridade dugo i s ljubavlju o dnugovima ko-jih \ri3e nema, ali samo lij,e,pe stvari. Samo lijepe stvari,jer to jedino ostane iza Eovjeka i to je bilo jedi'no bogat-stvo na5i,Lr djeEaka.o

136

I posljedrrja rede,nica romana r4)u6ena je neposred-no ditaocirna. Svaki Eitalac, pa i onaj najmladi, zarobljenpiSievo,m lirikom, zaboravi6e da je, sve do ovog trenutka,pred njim ,bio humoristidni roman. Ostade trajno uzbu-den sadrZajem posljednje redenice.

Naratiutno soopStatsanja o proteklom Zivottr likova suretardacije pomo6'u koj'ih pisac stvara cietovit li,k. Sveono Sto stoji iza >sada5njosti lika< - odnosno iza doga-dlaja u kojim djeltrje, Zivi lik - saop5teno je u kratkimodlomeirna i u obLku naracije. To su oni dijelov,i, naprimjer, iz kojih saznajemo za.Sto Nik Culibrk rvojnidkisalmtinaq i pozdravlja na engleskom: >Halo bojsovi!<

>Nikov otac M,ile, zvani lMajkel', radio je dugo go-dina u Americi kao rudar, far,merski radnik i kauboj (6it-var stoke), a kad se ohlda vratio, mije5ao ie u na3 jezikmnogo em,gleskih rijeii, Zenru Ma,ru zvao je 'Meri', a oiaDurdla 'Dan', a sina Nikolu 'Nik'. Zbog tqga je ditavoselo, pa i tlaci u Skoli, djeEaka zvalo Nik.u

I tako pisac nastavlja kazivanj€ :- sve do onog tre-nutka kada je Nik Culibrk stigao u mali logor (VII glava,str. 32) - kada ga saznajemo po njegovirm postupcima iradm nr,nutar dladke dete.

Na i,sti naEin saanajemo pro5lost Vanjke Sirokog,>IUusa<, a onda da Nikolica i nema druge pro5losti osimbrige o svojoj ls'rji Zuji (VII gtava, str. 32, 33), zat'im ka-kav je bio Zivot poljara Lijana prije nego Eto je postaoprijatelj sa >ilaEkom druZinoma (XX glava, str. 82) islilno.

Retardacije su u ovom romanu' -dakle, lirska nara-cija. U njoj se ogleda odnos Branka Copida prema Zivot-noj graeli romana, prirsustvo njegove liEnosti 'u djelu ijedan od naEina u karakterizaciji lirkova. Zato, iako su tosamo fragmenti, oni postaju rarnnofiravni,so dr'ugom gra-dlom romanh. Lirika ,proizlazi iz umjetniEke li.Enosti Bran-ka Copi6a, jer kolilco god je on pripovjedaE '- toliko jei tirslii pjesnik.

i

:13?

LIKOVI

PORTNETI

U rhara;kteriaaciji likova Copi6 se struZi, prije-svega'vanjskim njihovirn pbrtretom, koji razotkriva i neka $i-hovi unutrlfurja svoistva. Tako, na prirnjer, portret dje-6aka Str,ica ne seuno da opisuje njegov izgled ved namgovori i o njqgovoj Zivotnoj situaciji:,>sirode j9 bez ocaf matereu, ali da nikad nije tuZan i da je neobiEno ob-ij"Uf:"n medru drugovima. Svojim portretom -Coqi6 neide d opisivanje detalja spoljeg izgleda- ve6 odmah pri-mjenjujb karakteristidni detalj t<oji obiljeZava lik u ro-minti - inktivi&ualizi,ra ga. Tako-dobijamo, 1rz ostalo, iono 3to je bitno uopste za sliku Copicevog l,ika u ovomdjel,u. A to su opis odiiela, poriieklo na!,1mlca i demi-,tutlt: u imenima. Na primjer, portret djedaka strica:>Stridwo tpravo i,me bilo je Stevo, ali su ga u rg'z1ed11

pronsali sincem zato Eto ie,bio ,naiotfi u.Eitauoi Slcoli,

b" j" lid,io na neko,g zaiedniElcog d,aEkog strica. Ott"q, togairvijetr je nosio Eakitre,- prsl,uk i slamni Se5i.r svog mrEauogsitiog itrica, a zimi, bogme, i strtEeoe stare eokule, krutcrn gunj i duga\alc sal kojim bi se omotao oko orata ied-nn Eetiri put;c,.< (III glava, str. 13)

Kao osobitrg bitnu i kara,kterirstidnu pojedinost'iz por-tretisanja trreba istadi Striiev slamni 5e5ir. Pisac 6e ga,

moZemo re6i, personi,f,icirati pa 6e se kao takavnosrti romana izjedna[iti sa Stri[evim li,kom.

u polav-Zatptavo,

r.rmjesto ulicau stridevog, njegove glave, rpojavljiva6e 9e

njegov 5e6ir. Zato u prvim glavama romana, u dijelue@loniranja likova pisac uobliEava Se5ir ravnopravno sa

likom. I kada je magarre Sivac pojelo do pola striievSe5ir, majstorijom Lazara MaEka, pred nama je >kona-6an obl,ik<: >Sbric veselo nakrivi svoj slamno-kartonsko--ciklarnni Se5ir s pantljikom. Istinu budi re6eno, nije ba$izgledao petnaest god,ura 'mlaili, jer je ranije imao svegadrvanaest, aU je ta[<o sa slamom, ciklamom i d,j'evojadkomtrakom, lidio na veseo seoski jesenji va3ar ,na kome Eu-poglava curica prodaje naj,botji 'antipacolin'. Sa natpisom:

138

Ni3ta nema da te brineod ovoga paav gine.u (VI g1ava, str. 31)

Se$ir 6e od tog trenutka >biti u akcijiq rret mnogimvaZnim rnjmtima u razv'ijanju radnje ro,mana. Zbuni6e'na primjei, poljara Lijana svojim n-atqisom 4ok se S"{Pokd Prokinog Gaja i trhodi >hajdudki logor Tepsiju<. Ili'u prvom StriEevom ratovanju spasi6e_ mu glavu po$to 6e

umlesto arjega biti >ranjen< njegov Sedir.

IMENA

ovrim i sliirrim, tako re6i indirektnim portretima, pi-sac je dodao i slikovite i vesele nadimke, dimeje-doprini-orazliEitosti i inrdivid,ualiairanju svojih likova. Doko Potrki Lazar Matak su >dvije detrije detvrtog razredac. >Po-trka su tako nansal.i ito- ie trkom dolazio u Skolu i orataose ku6i, potrkhlao je i onda kad na tablu izlazi,.< A >Lazar

Ma1ak'{ro ie malen prgay dietak, gotoy utsiiek_na .st:,adui boj ako ga sanw neko naliutr,, sryjel9 se z,aliietao nanjih'frktuit kao srdit ma|;akrr. Nik Culibrk, Amerikanac,i ,piaporn radni|kom kombinezontl<( ,tsoiniflkr, salutira ipozd,raotja na engleskom: Halo bojsooil<.. Tu ie_ i .vanilcaSlrolcl ,ruska dutoo, Nikotica >s prikolicom< koii ie 'na

uzici t:od,io suoju, iuakom poznaiu 1utu kuiu Z_uiu . . .

"Zbog te njegolre opasne pratnie, Nikolica-ie- u Eitaoornsetu bio po2iat po nadtmku 'Nikolica s prtkoliconf .<

Sam6 lik Jovan6eta ostao je i bez nadimka i bdz sli-kovi,te osobenosti. U ovoiln portretu nema humora. U nje-govom iqgledtr nema nikakve mane. >Niegooo liiepo crn'purasto licen jedino zrra >radosno da zablisto<< i da s vre-me*a na wij'erne >>igra stsoiim insiienim i sastaolienynobrtsama( a u osoakorn osmijehu da pokazuie siaine bi-jele zubec. Medutim, ve6 ovakav pOseban postupak u ob-likovanju portreta u odnosu na ostale likove djeEaka, iz-dvojio je liEnost Jovandeta i ,uzdigao iznad ostalih. I si-tr.r,acije u romanu 'gdje pisac otkriva moralne i karakterneoaobine Jovandeta, kako smo vidjeli, izgradene su sasvimdruk6ijim slikama nego one, npr.' u kojirna izrasta unu-tra$rlji StriEev lik. Zato Jova,nEe, iako nede postati glavni

139

lik ,u romanu, bi€e harambaia odmetnika - ttaka, vodahajduEke dladhe d,ruZine.----" -it njih ii-i iinii *tiha, Suttiirua ilesetogodiilnia die'ooj|lca, oelikr.h mirnih oEiiu, Stritetta prDa komfinico*r.>Lunja se uvijeh 'Sunja.c Njeno irne nosi u sebi ditavorrjeno bi6e. Ona je za pisca >k6erka Sumer, >neiasna sien-lcoc, lijepa kao Sumski peizaL. Na primjer: rA Lunia sepojatsi ba5 u onsrn trenutku kad oef rnko M niu nPmisli. Zatreperi lisde i od zasaptaraa oietra i uznemirenihsjena - hop! - odiednorn se stuori' Lunia. JoE ioi naotnlm kapcima igra uzdrhtn'o list, Eunia ioi se kroz kosuojetar, a-u oku ioi se knie olaEna Sumska siena.,<-(Xfxglava, str. 79). Linska narativnost ovih portreta (Jovan-Eeta i Lumje) stoji u kont:nastu sa'slikama portreta ostalihlikova.

HI'MOR

Glavn a izrakajnost Copidevih opisa u portretima Ii-kova Strica, Nikolice, Lazara Madlra, Doke Potrka iesteh'umor. qpis Strilevog Se$ira, na primjer, vrvi stpijeSnimdetaljimal okartonsko-ciklamni kartonu, rdjevojaEka tra-ft4c, rveseli seoski vaSar<, >6u,poglava curil{(-r }arrtiP?gq-linol i natpis: >NiBta nanna. . .( Podeg je,- dlkle' neobitnokonstrtrisaninr epitetom koj,irn je okvalifikovao >kwali-tetc, >materijal<- i >boju< Se$ira i nastavio sa ironidnonagia5en'i'm detaljem djevoja,tkom tnakomq i na krairukul,minacijcm koju je uobliEio u proBirenu komparacijtt

- gdje ovako zakrpljen Stridev Seiir gporedlgjg sa,lvelselim-seoskim jesenjim va5arom.. -< U oYoj kor-niEnojkogrparaeiji u 'liojoj pisac >zaoknrZuje<< Poaljednj'i izgled3e5iru, oflrl'ivamo toliko Zivotnosti, Sarenila, vike_ na segr-

Scim va5arima da zaboravljamo da je to samo jedan mali,nevje5to zakrpljerri dieiji Se5ir.

Leksika kojom je pisac gradio i epirtete i Elanovekomparaciie svolim ina8enjern veZu nas za siroana5ni: al,i

veseli ambijenrt seoske djece (slama, kanton c-iklamskeboje, pacov, seoski jesenji va5ar,',dupoglava eurica itd:).Komi6ni akcent je na rijedi anti'Waolin -,koju

je ,pjsacizvgo na. neobi6an naEin. U nastanp'k rijeti , riklju[io,' ieli

140

latinski prefiks >aruti( i nastavak -Iin ( koii dobijaju li-jekovi ili sredstva za odrZavanje higijene). Ovako >skrpijenio obtik rijeEi dobio je svoje znadenie u stihovano!fbrmi: 'NiBta nerna da te brine . . .c

Humor u portretima izrailen je -vgopa

bogato i.sliko-vito u nadimcinna lz ime lifnosti. Nadimak postaje kaotrajna i su5tinska osobina u veselirn i smii"S11t* izgle-dima i postupcima likova. Nikolica >s prikolicomc, naprimier. Lrviiek ie u >napetim< situacijama reagovao pre-ko svoje kujl Ziie - stalnom re6enicorn: >DrZ'.,ga, ZuialaDoko Potrtq iako je uvijek i5ao trkom i kroz Sumu znaoda sukne kao zmaj, u logor je uvijek kasnio i dolazio za-dtrvan. Laaar Madlk, kad god se uzbudio, >fnkao je kaopravi,maEor< i sl,iEno.' U realizaeiji svih portreta, pored hurnora loji je do-minantno uodljiv, tu je i kontrast kao isto toliko vaZnostilsko sredstvo. Njegova ie primjena u ovom _sl,udaju tlpovezivanju pojmovi u slici. Postavljaju6i jedan. Por$ht,rgog dria ioima sa surprotnim osobinama, Copi-6 yrlodinimlEno i,iisiro istiEe onaj detalj kgji 6e nostati karak-teristi,dan za-dalji rast lika u djelu. Tako 6e, na prrpjer,stric ostati u nomanu kao najvisi medu svojim vrsnja-cima nkao dugonj'ao, ali neobidno i sirotinitE odjeven-,;- a da se *A ni po6etlru slikovito sUprotrstavljena, po=jedinost o njegovo,m tmriauom i sitnom stricu< Eiju jeG"6,r nosio-- po,tpuno izbrifu. *Zb_oiit. i krupan< ostadedo ,t<r4a, D8 primjer, Vanjka Sitoki, jer za'boravidemoonu drugu osobimu djeiaka: da je >Ivan - Vanj'lg blonogrntad{ sinn i *dieEak plattokos kao zrela rala. Tu 6ese na istim tokovima radnje izgubiti iz vida i crna glaoaNikolice ,lcao u Arapina< ,i on 6e se pojavljivati_ takoda 6e pored njega uviiet< da se 7uti >2uta kuia Zuioa.

. BOJE:

, U kneiraruju detalja ,u opisirna likova, koje je Copi6vrz;ao i'isticao kontrastima, namece nam se njegov osje-tay za boje.r To su ordredene boje koj'e djeluju ko'nkret19.Na pri,mjer, Zuta, crvena, cnla' bijela' Opis na taj naEin

141

postaje realniji i tzrazlf;rji. Te boje izrahene su obitno epi-ietiml ili imenicarna koje u svom znaEeniu imaju i' odre-denu bojru. Svakako da nam se ovdje u ovim opisimadje6jih likova namede Luta boja. To je boja Lute kujeZuje. Konstrukcija ovog >Zutog detalja< je u imenu 1xapo-boji: ,Zuja, i atributa ilut lrz tu imenieu. Po3to €'e

>prikolica<< Nikolice biti prlsutna do kraja romana, to 6ei ?uta boja ostati u mnogim situacijama kao najiztazitiia-(To je, uostalom, omiljena boja pisca, osobito u hnrrnori-stiikom tonu saop5tavanja. Na primjer, u realizaciji ied-nog smije3nog trenrutka u djel,u, kada Lunja otkriva daju je Stric prevario i da se isalrlo >pretvarao da je mrtav<dok mu je ona povjerljivo milovala lice >i Eelo,c, -pisqcka,Ze da je >glava< od milj,a zanesenog Strica >bubnu,lau traou kao bundeua<.)

Konkretnost tih boja gubi se u njihovim prelivima,a redenirce sa tako izraZenim bojama djeluj'tt emotivno:kosa boje ,zrele ra\i<<, ,jabuke koje miniu kao dulotti<,>karton ciklamne boje< i slifno.

Bojom je pisac izniiansirao portrete dieEoka. GlatsaNikolice je crna i izgleda kao ,glaoa Arapinq,q - dok jelice Jooandeta samo Dernpurastoc, oplat:e lcose Vanjke -Ivana su boje >zrele raZi<, jasno croene boie je Sal ,de-tiri puta omotan< oko dugog Stri[evog vrata itd. B_oje

u opisu zu desto kontrastno postavljene: _crno-iuto (Ni-kohba i prikolica), crno-bijelo iznaZaj,na ljetpota Jovan-deta u kotrtrastu >crnih izvijenih obrva< i >blistavo bi-ielih zuba<; crno-cn/eno: StriEev "cnri Slnjl i rc.ryeniSalu. Zat"im su uskladene: modro i svijetlo plavo (plaviVanj,kin kom,binezon i plave kose); i,li su tr konfuzngjsmjesi kao one na Stridevom Se5iru. Poi-e i izvan ovihtekstova, vrlo su Eest nadin opisivanja kod Copi6a.

ovo specif,icno kon;trastiranje u ekspliciranju likorrai lirski dobronamjeran humor ukazuje da je pisae i6aoza krupni'm potezima u stvaranju portreta. Otuda oni inisu toliko reqefni, ali su z'ato puni Zivota i Zivotne isti-nitosti. Ve6 u p,rvim kontaktima sa djelom dobijamo uti-sak Zive djece, tipidne za njihov uzrast. Kao u stvarnomfivofir, oni nam ie predstavljalu kao djeca Eija se fizio-nomija tek nasluduje.

t:42

PRIKAZIVANJE SITUACIJA

U oblikovanju svojih likova Copi6 je ostavio mnogoprorstona portretima. Ali vanjski opis tek n?g-o-Ylgstavakaraktere- i irrrilividualnosti. U oZivljavanju dubljih tip-skih karaktera ili u izno5enju du5evnih stanja i misaono--emotivnih preokupacija svojih likova, morao je

-d3 !-esl'uZi i drugim metoda,ma i da primijeni mnogo razliEitihpostupaka.-vidjeli smo ve6 ranije (u t_uma6enju_.fab,ule)da su dva osnovna umjetnikova postupka u oZivljavanjulikova u razli[itim situacijama u romanu: opis i naracija.Postupak je, dakle, oPet isti. SluZi se i ovdje opisom, -od-nosno konkretnom slikom. Med'uti'm, opis nije, kao kodportreta, u krupn'im potezitma, ve6 je usmjeren na samojedan detalj lika: ,na lpokret, na izraa lioa, oEij*' na gestiuke i slidno. Samo jedna mala situacija otkrife naln ova-kav postupak pi5dev. Na primjer: evo kako je dat QPtsprvo! i tek zadetog ljubavnog bola u du3i ljezle- dj9-vojdice Lru,nj,e'. Kada joj Stric nabusito zaprijeti da 6e

stoeiti s bukve >pa nek bude milo onima koji me IIIrze(rkako on to ka1e, pisac nastavlja:

>DjevojEici zaigra5e usne. Ona pogleda po svitna re-dom da se uvjeri uzimaju u oni ozbiljno to sto stricgovori. Najzad zaustavi pogled na njemru, -kos,

is-qi-[ivadki i r'-uEeniEki, pogled onoga koji strada i voU.s(str. 53, glava XII)

Pjasnidki izgnatlenorn slikom,nom reEenicom, pisac nas je uveosvoga lika.

Istirn postupkom oZivljena

uzbr.rdljivo i intonira-u najtarnaniji doZivljaj

recimo, lj,ubomora u

lika

>Lunja se trte i skameni se, hladna i neprist'upadna.Samo kratka vatrnica, koja joj sinu u oEirna' rjeEitoje govorila da bi tog istog tre1a, najnadije sr'r.rdilaitotirm gromova na tu woju debelju5nu plavu dru-garicu Maricu. . .u (II dio, glava VIII' str. 126)

-Humor, slidno kao u portretisanju njenog vanjskogi lika Jovandeta, nij'e pri'mijenjen.Drnr,gi l:kovi dje aka, shodno portretisanju razo,tkri-

vaju sebe u humoristiEno konstmisanim epizodama, ali

143

sasvim razlldi'tim. Na prirmjer, lik Lazara Madka, kao dje-Eaka majstora, izvire iz tehsta indirektno. Saznajemo gaili preil<o >inventara njegove radionice< ili preko njego-vjh-vec )zawsenih radova< i sli6no (glava V, str. 24; gla-va X, str. 44). Sazna6emo ga i po majstorlucima na Stri-Eevom SeSiru, 5to, medlu,tim, ne smeta piscu da od njeganapravi pravog majstora u partizanshoj rardionici oruZjau epizodama II dijela romana.

Likovi odraslih 'dati su u rornanu uvijek u doZivlja-vanju mladih (djece). Na mnogo mjesta u romanu to jei konkretizovano, na primjer: l

>Stric je Evrsto zafuwario odekujudi da novi uEiteljisdezne kao priviilenj,e, ali kad je otvorio odi, umje-sto leptiraste plaue Lane, za katedrom je stajao jo5uvijek podbuli strana,c s cruenlm nosotn.K (glava II,str. 9)

Lik Nikoleti,ne Burisada dobija hi,perboliEne razmjerei djeluje uerb,udljivo jer je sagledan u oEima njegove d,ru-garice Lane i djedaka Eiji su snovi o juna5tvu,ispunjeninjegovim [.ikom.

>Stajao je pred Lanorrt, prav, naoruZan i odluCan,slika i prilika nepokorena naroda gnjevom obuzeta.Uditeljica i nehotice ustuknu i zadivljeno ra6iri o[i.<

Branko Copi6 se desto sluzi dijalogom. Ci,tav sadrZairomana ispresijecan je dija,lozima. Pa ipak, wlo je teikogovoriti o d,ijalogu kao zasebnoj tehnici kojom se pisaciluei ru karakterizaeiji likova. Skoro da nema jdne epi-zode, ili jedne situacije, koja bi, izdvoienra kao dijalog'otkrila lik. Dijalog se uklapa i svojom dinamikom i sa-drZajem, i lerhsi'kom u harmoniEnu cjelinu sa pi5ievimobavjedtenjem i neposrednirn kazivanjima o liku. Zapra-

11t4

rl,ana nije ni sl,utila da mrkog naoruLanog momkajo3 neko gleda isto onako zadivljeno kao i ona . . .((glava XI, str. 140, II dio)

DIJALOZI

vo, dijalozi su vi'dan element dinamidnih motiva u ro-manu, dijom akcijom radnj,a tede, kre6e se naprijed. Otu-da su sadrZaji dijaloga koje vode 'djedaci uvijek usmjererrioko stvaranja logora u Tepsiji, oko gradnj,e kolibe i Zu-jine ku,6ice i slidno - do oni&r kada djedaci postaju >rat-nici< - borcl za slobodu.

Dijalozi narm postepeno razotkrivaj'u njihov odnosprema starijirm, osobito uditeljima, njihovo gledanje nadrugarstvo, shvatanje pravde, smionost i sliEno. U dija-logu djedadki moralni likovi postaju vidljivi.

Dalrle, u kreiranju likova Copi6 se nije posluZio sa-mo opisom nirti je ostao na iskljuEivo statiEkirn motivima,ve6 je primijernio, u nepre'lsi'dnoj izmjeni, mnogo tazli-ditih metorda i postr,r,paka.

MOTIVACIJE

Po5to su u romanu_glavne lidnosti djeca, bududi ku-ri'ri i borci u NOB-u, Copi6 je iSao vi5e za otkriuanjemetidkih arijednosti lika nego odred,enog karaktero (u 3i-rem smislrtr te rijedi). Zato 6e i motivacije njihovih po-sturpaka u pojedinim situaeijama biti Siroko osmi'Blj'enepojrnom pravde, hrabrosti, juna5tva; vjerno5du i is'krenimdrugarstvo'm, a njihove akcije Zeljom da se u:tvrde i po-tvrde kao logor pravih haj,duka, tipa >Jovanietovo,g Eu-ku,ndjeda<. f roman postaje prebogat zbiaanjtma i doga-dajima u Ei,jem srediitu stojr, jedan od pomenutih motiua.Pisac otkriva kako se liEnost svakog djeteta ponaoso'bkali, kako iz svakog djeEjeg postupka, pokreta, iz razgo-vor;a ili dijaloga navire napor da se savladaju, u njiho-vim okvirima, Zivo,tne prepreke izravno i samostalno, dase bez zastoja ide dalje. Jednom rijedju, da se odraste ipostane dovjek. I na kraju, da se iz >dadke dete< svrnstamettu pry'e junake u NOB-u.

IDEJA ROMANA

Likovi romana ne samo Sto izrastaj.u pred Ei'taocemsvojom fizionomijom, svojom tipiEno5du ambijenta i at-mosfere u kojoj djeluju, svojim moralnim likom ve6

10 - Metodidki pristup...145

postaju i znaEenie pr,E\eue_ idele u ro.tr,;a,nu. zato odrnahii foletfcu, slikajuci djedake o'd desetak godina kako se

,"&*uo, ,11 hajdgkeu 'i napustaju Skolu zbog >g6itelja

batina3a< (>mrikog uditelja Paprike<), pisac nam sgge-ti5e Shwni ideju iomana-i- zahva6a u sve njene sloZeneproffb11". Osje-damo da odmetni5tvo_ djedaka i pobunapnotiv uoitelji batinaSa nije samo pob11n_q pr_otiv surove^st o1" i d,a to nije stvar samo njih, ozivljenih u svijetuove knjige. Probiem dobija o'pitetjudska znSdenjl_i rasteu sloZeir,6,sti Sto se radnji romana dalje odvija. U__poje-

dinim reienicama izdvojLnim iz teksta o'dzvanja te5ki po-loZaj naBeg dovjeka kroz istorijiu:

>Danas te tu'Ee ovai, sutra onaj'ne zarboravi6 da si Eovjek. U vola se pretvori5. ..Ropstvo je tesko i kakvoj Sasavoj ptidici a kamolir""e biti-ovim ,bistrim stoitavolima. . .<<, ir'tadava ihpisac rje[nikom svoga Niko]etine i- p9ljq1- lij1na'uNe m6ZeS gledati vrezanu djecu<, kaZe Nikoletina.

I kada se povodom ove, na rbezbroj naEina'uobliiene,ponrke pi6,Eeve svijet u knjizi_ podinje da .cijepa na dva^.t'iAa egittittrtja, na dobro i zlo, onda postaje i nemino-,ratt

"1ikob, u lojem je na jednoj stragi jedna sila - a

"" ar"rgoj d,rurga. l,ft6vi djedaka koji su predodreiteni da

fostanfr iro'siodi bo"b3 protiv zla, konkretizovanog naj-irrije u liltsu uEitelja Paprike i njeg-ove batine, a zatim u^ai,"tj"rrj" faiista po njihovom kraju, pre-rastaju sa -tniTrnoii*'rani'je naglar5eni,m osobinama u bo'rbene od'rnet-

"if.l i ,hrabrm Ee-tu mal,og Jovandetau. eeta djeiaka po-

sta6e, dakle, tirpiiEora za iskazivanje- ne samo pn/e temeve6 i aruge. Djedardke Zivotne sudbine od tqg v-remenaisprepleteie zu i uzajamno vezane dogaitajima i akcijamat<o;e 6e se zbiti u,nutar same dete i u koje 6e deta u6i.

Tako je BranJro Copi6 izgrailuju,6i svij'et o'vog svogromana 'utisnuo u unutra5nje bi6e likova, u njihove Po-stupke, ucrtao u njihove zivohre_staze je*to od najslo-Zenilifr vrqmena na5e istorije i-pokazao. op5teljurdski smi-mo ha5" bonbe i na5ih ustanaka u 1941. godini'

L+6L47

dok najzad

METODIEKI PRISTUP

Za interrpretaciju romana Ortrovi rano lete, koji srlr.rrdenici samostalno di'tali kao dornafu lektiru, potrebno jepla'nirati najrnanje tri Skolska dasa. Prvi Eas treba daporsluZi provjeravanju s'premnosti udenika za interprreta-ciju, a zatim za pripremu radnih z4dataka u sljedeca dvaEasa. Ova dva dasa, na koji;m 6e se\izvesti interpretacija,treba uzeti kao dvodas. Takoder, lri obradi djela trebaprimijeniti grupni rad. U grugn6m rad,u nastawrik 6eravnomjernije urkljuEiti udenlFe u rad na knjiZevnomdjelu, kako kod ku6e, tako i na dasovima

U >cjelouitoj interpretaciji djela< ('prof. Rosandid)kakvu indirektno zacrtava i 'program (u savladavanj,uknjiZevno-,teorijskih pojmova) jedino rad po grupa,maomogu6ava takvo izvodenje na dasovima do kraja. uCje-lovita irrterpretacija djelau kao osnovni obrazovni ciljodvija,la bi se u ovi'm vidovima.

'

KOMPOZICIJA I FABULA NOMANA ORLOVI RANO LETE

1. FABIILA (glavni i sporedni trenuci) u romanu. Glav-ni dijelovi fabule (kompozicije): ekspozicija itd.

2. LIK: osobine i postupcj. na osnovu glaunih i spored-nih trenutaka radnie

a) opis portreta,

b) d.ijalog.

3. TEMA (r.loiavanje i samostalno uodavanje).

4. OSNOVN A MISAO (na osnovu uodenih i epskih i dru-gih elemenata).

Razlikovanje: pi'5deva misao i misli koje zastupaj,u od-reileni likovi (navesti najuodljivije, pri-mjere negativnih tikova).

OPISI;

opisr.-i dijelovi teks,ta: uoEavanje i imenovanje njiho-vih elLmenata vizuelnih, auditirrnih.

Raalikovanje opisivania od pripovijedanja i obavje-$tenja.

vrste opisa: portnet (detalji) - uzaiam,nost izgledalika sa njegovim osobinarna.

Pejzai, ('detalji, oblik, boja, zvuk).

(povezanost pejzaZa sa prikazivanjem lika')

DIJALOG (uoiavanje njegove funkcije)'

JEZICKO-STILSKA OBILJEUa (,poreilenje i kon-trast; gradacija).

PRIPREMA NASTAVNIKA

Treba planirati tri dasa (1 + 2 Easa); blok Easovi.

Priprema se rmora odvijati tako da nastavnik spremi:

- totterijal koji 6e njemru biti potreban u realizacijiIaswa,

- da planira i odredi zadatke udenicima koje 6e oniobaviiti kod kude.

Kao prvo, nastavnik treba da pr,ipremi anketu l<o-jom 6e frovjeriti spre,mnost udenika za interrpretacijudjela.

>Anketom se provje'rava uEenikova mo6 zapaLania,parrrEenja najvaZniiirtr momenata iz djgll sposo,bnost za-ttpti.'ar4a i togidnog miSljenja< (prof. Rosandi6).

Nakon anketiranja u raugorrroru s utenieima korigi-rati ili doptrniti ono Sto je krnje ili pogre$no shvadeno.

Nastavnik bi mogao uobliditi anketu i ovako:

Koje su te scene romana najvi'Se uzbudile? Nave-di ih!

.

148

U kojim si,tuacijama si morao da se smije5?

K'oji su to odlomci u ,djelu u kojima si osjetio pri-sus,tvo pisca?

Da li si zapamtio neka >pjesnidka ostvarenja< DokePotrka? .tko jesi, napi5i ih!

Koji ti je lik naj'drcEi? Opi5i za5to ti je najdraZi. Akoji lik ne voliS? \

\.:. )

Uz anketu nastavni,k treba da priprem/'i zaAail< e zasvaku grupu i da i,m podijeli. Time 6,q'vet, na prvomEasu, plani'rati sa,mostalni rad uienika kod kude.

ZADACI

(Razred se dijeli u osam radnih grupa)

Prva grupa: Mjesto rad.nje u romanu i saop5tavanje oistorijski,m prilikama i vremenu kad se radnja do-gatla. (Po mogtu6nosti povezati sa biografijom pisca.)Zadatak ilustrovati tekstom: op:rsi eksterijera, poje-dinosti o hronolo5kom i istorij'skom vremenu romana.

Druga grrya: kazuje redoslijed dogadtaja u I dijelu :o-rnana.

-Obja3njava ekspoziciju, odnosno zaplet iz ko-jeg je potekla radnja, glavne tokove radnrje, naslu-divanje kraja (peripetiju) i kraj. TumaEi 5ta zna6iprlvi dio roma,na u odnosu na drugi di,o. Narpisati na-slove glavama i naznaEiti gdie spadaju prema ele-mentima kompozicije.

Treda grupa: obavlja isti posao u dnugom dijelu romana.Oni treba da objarsne za5to radnja teEe brZe u IIdijel.u romana i zbog Eega su scene i situacije u ovCIm

dijel'u uzbudljivije i dramatiEnije. Zadatak treba daizwse u paralelama glavnih dogadaja iz I i II dijelanornana.

149

Cetw,ta grrya: Likovi djedaka i djevoj6ice L,unje. Pro-tumaEiti osobine i postrupke svakog pojedinaEno naosnovu glavnih i sporednih trenutaka radnje. Ilu-s-tracije iz te,ksta treba da budu iz prvog i drugogdijela romana, a komentar udeni,kov i obja5njavanjetreba da se kre6e ne samo u povezivanju il.ustra-tivnog materijala ve6 i u mali,m paralelama izmedujednog i drugog lika. (Izdvajanje karakterni}r oso-bina.) Umjetniiki postupak pi5dev u oZivljavanjulikova:

- opis po,rtneta; ime i nadimak (humor i lirirEnost),-4 dijalog (uodavanje njegove funkcije).(Nastavnik moZe sugerirati obradu nekih portreta isituacija putem pitanja.)

Pe,ta grupa: treba da objasni likove >odraslih< istim na-dinom rada, sa poento,m ,na liku poljara Lijana, doklik Nikoletine Bursada mogu dopuniti pojedinostimaiz neke, udenicim a poznate, priEe. U tumafenju trebada izdvoje negativne likove. Drugi zada,tak ove gru-pe bi bio da objasne da zu ovi likovi po osobina'mai dimenzijama onakvi kakvim su ih vidjeli i doZiv-jeli djedaci.

Se'sta ,gnupa: uodide piBievu naraeiju u djelu, tj. ,marki-ranje lirskih fragmenata (izlaganje u I licu prezentai >prisustvo<< pisca). Obavje5tenja o likovima o ),pro-teklom Zivotu< i fu,nkcija tih obavje5tenja u sazna-vanju lika. (Retar'daeije u fabuli.)

Sedma grupa: treba da uradi uoblidavanje teme i tuma-tenje o,snrowre misli u djelu. RazliJkovanje piSdevemisli i misli koje zastupaju odredeni likovi. PiSEevuideju romana treba da objasne preko naslova djelai smisla ovakvog fabuliziranja. (Podjela romana nadva dijela, naEin povezivanja ovih dijelova i naglipreobraZaj likova. Misli o >'batinama< i ropstvu kojeje pisac izrazio preko svojih likova, r.rdenici'treba damarkiraju u terlrrstu i na taj naEin podrzulru razlikuizmedu navedenih misli i piBdeve ideje, koja im jeidata kao glavni zadatalr.)

160

Os'ma grupa: saop5tava podatke o pi5devom jeziku. O,nitreba da odabenr po jeda,n ili dva opisa pejzaLa i unjima protumade: slikovite detalje (oblike), bojru izvuk, zatim jedan ili dva portreta i da na isti nadinobrade, sa na,pomenom da portreti budu takvi dase u njima moZe pokazati i pi$dev humor. Jezidko--stilska obiljeZja tih opisa okarakterisa6e na taj na-iin Sto 6e markirati i ukazati na funkciju epiteta,poreclenja, kontrasta i gradaei,je.

UdeniEki rad na tekstu nastavnik moZe usmjeriti (akoje to uop6te potrebno) na ordredene glave (situacije) pre-ma priloZenoj interpretaciji djela.

Svaka grupa treba da napravi mali plan odrgovorau sveskama domadih zadataka.

Fonmulacija i redoslijed pitanja koje 6e nasta,rnikuputiti svakoj grupi pomo6i 6e da uEenidke biljedke usvesei postanu teze za usmeni odgovor. Smatram da jenuZno ved u ovom uzras,tu ,navikavati< ud,enike da *""-kirani teks,t ili cirtat zabiljeze i u svesku. Kra6e citate,stilsko-jezidke prirnjere, opise na kojima 6e se raditi nataibli, i sli6no. . . uEenici bi morali prepisivati, sa tai-nom naznakom odakl'e je citat uzet (broj glave i stra-nic-a). Ostala ilustratirma graila iz teksta (koja je na od-retten nadin markirana) trebalo bi da se r:,biljezi sarno

if k"j" je glave romana i na kojoj stranici, a io zabilje-Ziti 'uz onu tezu kojoj je taj odlomak kao potvrda na-mijenjen.

Iaa

Uz anketu, radne zadatke grupa, nastavnik treba danapravi i kompozicionu shemu romana (ovakvu kao stoje priloZema ili slidnu), i to jednu veli,ku za tabl"tr - iosam >malih< kako bi svaka grupa mo,gla na nj,oj dauradi zajedniEke zadatke. PrilaZem prijedlog sheme:-

151

Stric i JovanEe odluduju da stvore hajdueki log or='oI *r

oo

ooJovande i Stric dobiiaiu batine od Paprike

(osot)

\t

$liedede nodi Stric- na straii u logoru '24(magare mu nagrizlo 5e5ir) ' )U logor dolazi Nikolica "s prikolicom.,

'9\

Zakletva djedaka na viernost 6eti

Lirski fragmenti (Lirsko pripovijedanie pi56evo)

Prvo ulvrdivanie logora. lzgradnja Zuiine ku6ice ,/

lzgradnja glavne kolibe u logoru Tepsija Cg2s.r,l2.2-0cta*

,i'2lollgo100.las.lvo

Lazar Maeak pokazuie Jovan6etu ulaz u 5piliu

Lunia se pri5unjpla u logor

Lunja izaziva uiitelja da je tude

Jovan6e i Lazar Madak u tajnosti ispituju 5pilju \

Kona6no utvrdivanje logora. Broj "halduka( na?aslao

Dogovor u selu kako da se pronadu "odmetnici(

Lunja osieCa opasnost 7

Lijan se Sunia oko logora i ulazi u trag diedacima

Poljar upao u zasledu (reakciia u logoru)

Oprez u logoru, l56ekivanje!

Lijan istovremeno prijavljuje djeEake i obavie5tava ih o napadu \

Napad!

Djedaci se vra6aju ku6i. Za5ti6uie ih Nikolelina

Propasl uditelja Paprike i dolazak uditeliice Lane

Lirski fragmenti (Lirsko pripoviiedanie pi56evo)

Gleve?omtna:

ANALIZA DJELA NA EASU (BLOK'CAS)

I FabulaPodto su se udenici pripremali za ove dasove po gr,u-

pama, to ih treba aktivirati redom i uvijek prema za-dacima koje smo im postavili.

Odgovore u,Eenika prve grupe, trebao bi 'nastavnik,pored ostalog, dopunirti podacima o nastanku romana iobjasni,ti duboku povezanost pisca sa zavidajem, podvla-de6i r.r,slovljenost fabularnog toka temom i i'dejom djela.

Poslije proijeravanja zadataka sljededih dviju gnrpaispunjava se (diktatom uEenika) kompoziciona shemadjela. (Ukoliko su gr,upe dobile tabele, treba da slijederad nastavn:ka.) U radru, vrlo aktiwro, moze da uEestvujei prva grrq)a, osobi,to kada se definiSe mjesto i vrijemeradnj e.

Primjeno'm kompozicione sheme, rornan 6e utenici-ma postati >vidljiv< po svojoj unutra5njoj strukturi; posistemu dogaelaja, dramatskom rastu i nape'tosti u raz-vijanju radnje.

n LikoviSa detvrtom i peto;m grupom vodi nastavnik razgo-

vor o trikovirna, istiEe pi5dev postti,pak u oblirkovanju lika,obja3njava situacije i okolnosti u kojima se ispoljavajukarakterare osobine likova. Poslije razgovora nastavnikpiBe na tabli a uEenici u sveske:

I,mena glavnih likova: . . .

Pozi,tivnri likovi: ljkovi djece, u6iteljica Lana, Niko-letina Elmnsa6, poljar Lijan;Negativni (nesimpatidni) likovi: uditelj Paprika i se-osrki knez Valju'Sko;Sporedni likovi: (Nisu prikazani kao cjeloviti likovi.

Pojavljuju se sariro u pojedinim scenarna u ro-manu.) To su:

- roditelji djeee, stridevi, bake i dj,edovi . . .,

- Niie,mci i usta5e u situacijama na pode,tkurata,

153

3ooooc5o

03totY!Br=o!,

tqor!oo

o3o

0,c.

;'E

o3D

s

FTd3*a3d"+!o-OGo E.5GOF3 n:-o35FDro(9

"gEgF'B4

(oN5JQc--;i

@

iE

c,?3c

1.

2:

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

1r.

12.

-"tt"3*?' -

- koma,ndant parrtizanskog odreda u danirnaustanka u setru.

Likove je pisac oZivio:

- opisom portreta i

- dijalogom.(U op,is'u portreta pisac se sluZio: humorom, bojo,m

i kontrastorrn, deminutivima u imenu i slikoviti,m nadi,m-cima.)

Osobine likova (karakterne) produbio je:posredno:preko glarm'ih i sporednih trenutaka radnje u odre-

dlenom amribijentu i vr'emenu;neposredno:lirskim pripovijedanjem, ob,avje5tenjem i komenrta-

rom o Uku.trspisivanje ovih saZetih porstupaka pi'Sdevih u oZiv-

ljavanju likova ostalo bi u sveskama u6enika kao mali>podsjetnik< iti >instrumentarij< u pristurpu i obradi li-kova u tnxludem radru.

Rad Seste gnrpe tneba neposredno ukljuditi pitanji-ma najprije u petu i Eetvrtu grupu, a zati'm u prve dvije,pa njihove obav'ljene zadatke ne bi trebalo posebno ispi-sivati na tabli i odvajati od sheme likova i fabule u ro-manu.

(Povezivanje grupa u ra'du tokom dasova ne moZe seprecizirati. Ono 6e se nametnuti nastavniku samo od sebe,ovisno o fo,rrnulaciji pitanja.)

ilISedma gralpa obja5njava za5to je tema ratna i zbog

dega su upravo ovi i ovakvi djedaci postajali >orlovi kojirano lete<. Po5to je ovo najteZi di.o zadatka, o6ekuje seSira pomo6 nastavnika. Na tabli bi ipak tr,ebalo napisati:

Tema: Djeca u NOB-u, d rr-astavnik da komentariSepi5Eevu poruku i njegovu veliku ljubav ne samo za dje-Eake koje je opisao vet, za svu djeou kojoj se obra6a svo-jim romanom.

154

IVStilsko-jezidku analizu pi5devog opisa ili naracije

uienici treba da pnate na izdvojenom primjeru. (MoZe sei prepi,sati na tabti.)

Pored teksta na tabli izvu6i:slikoviti detafj: podvladiti: epitete,,boja:zvuk:

kornparacije,onomatopejske rijeEi, ili dnugestilske osobine, prema znanjui mogudnosti uEenika.

GOVORNA VJEZBA

Uz rornan Orlotsi rano lete Branka Copi1a

Prepridavanje XII glave II dijela romana (ustvara-ladlro pripovij edanj e<).

Planirati dva Skolska Casa.Prvi Eas urpotrijebiti za prLpremu teksta, odnosno za

jezilko-stilsku analizu, a drugi za samostalno uEeniEkoprepritavanje.

Pripremanje telcsta, tj. jezidko-stil,ska analiza trebada sadrZi:

- transpoziciju teksta iz tre6eg lica u prvo liee, tj.,da uvede u6eni[<a kao sudionika u zbi,vanjima,

- ,fla ss >provede jezidka i stilska analiza teksta<,

- rfls >udenici ispisujru ili p,otcrtavaju nove terroinei konstmkcije<<,

- da >izdvajaju rijedi konstrukeije koje obaveznomoraf,r.r ukljuditi u prepridavanje<,

- da >pronalaze sinonime za nove i manje poznaterijedi< (prof. D. Rosandi6, Prilog o epskoj inter-pretaciji djela).(Primijeniti metod razgovora i rad u grupama.)

II das

U6enik samostalno prepriEava svoj li6ni d,oZivljajdogatlaja koji je pisac izni,o u obrailenoj epizodi. Prepri-davanje treba da bude prema unaprijed izrae[eno,m planru.

155

rc =

syaki tPunik 6e najprije izloziti suoj pran izlaganja - ili,ako je izraden zaiLanidki plan, da "ui<aZe na -odstupanja.

RAZGgyoR o KoMpozrcrJr xrr cLAvE (EpIzoDE)

^ -.f!" je.-pisae o,bradio u ovoj glavi romana (epizodi)?

5l-?]ltt,PaZljivo red d,ogattaja. Kako nazivamo takvo re-iITl:, oogaelaja u knjiz-e*rtto- djelu? (o demu govori napoceTJtu, na kojq zbivanja prelazi i kojiim dogaetajinra za-vrsava?.) Pooijelite Lpir,8l"- r, tri

""rebrre cjJtine. Prona-

dlte- mJesto u tekstr.r- gdje pisac uvodi novi motiv i na-vje56uje. glavni a"e"Aii.'-

r--

L.U zadatak -r-" ,rd"rri,ke (rpismeni):

-.ll Pokusaj i" ;"ptB"s tri'ao detiri reEeni'ce koje bimoga9 urnetnruti u pi8dev tekst tako da postane5 pripo-::"{l: €lavnog dogddala u epizodi. od tog mjesta'triba9," rzraze,s u -prvorn UCu i piiias Sta se ,oko tebe zbiva.u ovom. kratkorn odlomku koji 6es umetnuti kao podetak!"99 -llinovijedanla-ilb; da" postujes i'storij'ske d"t,t*"i hronolo$fti natfi kaziva,nja ; pis-Eevom tekstu. zna€i,P9i?!"s da pridtJ t.r.rT u-fo;etn^ je pisac uobliEio born-panoovanJe seoske Skole.... 2) PoSto ti z"-*itrio da si u dru5tvu JovanEetove dru-lil" i goljara LiJ;; r a"t t", pos'tao jedan od glavnihrliKov-a I preuzeo ulogu pripovjedada - Sta moraB udinitisa tekstorn koji :" pft""] klak"" vidis, u tre6em licu? (Tre-ba da prsrsdi5 "tekst tako da svugdje upotrijebi5 prvolice') l"tdlazu* nastav,niku da r" oi"j rud, pr"vodeqe uprvo-lice rnnozine l"r:ri",

-*g""irir""t",kodbt po grurpa-

T?'-N-?:t"rrt ik treba da podiieli tekst r" o'r"ri aiietova(ili kotiko ve6 ih" S*t^-i-rLrredu). pri tome moie po-m'o6i uEe[isim"

"poZot6"j.* na aoriste u-predikatu,, riri-svojlg,,zamjeniee, na r"tirs"tu subjekta d'jelaci, obiiliom

prvog tloa.KonJrolu i iispravak treba izvrBiti tako da jedan ude-

t'iF prodils "uae,,tii. pisa""" a drugi prerideru. Naprimjer: >Zabonavljajilei da bi avion p"otrbno mogao da

naleti, dj-edaci poskakaSe rla noge i zablbnuse se u lravcuSko1e'< >zaboravljaju,6i da bi "iio' ponovo mogao,ha ra-

156

leti, poskakasmo na noge i zablenusmo se u pravsu Sko-10.< (str. 145), dita dr,ugi udenik. Svi ostali udenici prate6itanje n,a tekstu i koriguju eventualne gre5ke. Na ovajnadin u5lti s,mo, zajedno sa udenicima, u jezitko-stilskuanalizu teksta.

Glasnim di,tanjem odlornaka (u svakoj gru,pi) i tran-sformacij,om sadr1,a1a redenice iz fiel,eg lica .u prvo li'ceaorista, udenici su ved doZivjeli ekspresivnrti vnij'ednostovo'g vremena. Ali nuZno je da i'm qe i o'bjasni njegg:roznaEenje u ovim reienicama, kako bi ga sa sigurno56umogli da r.r,potrijebe u prepridava,nj,u i samos'taln-om ra'dutoA mee. Udenici bi morali da naude na €asu da je pi-sac, izraZavajru(i se ovim vremenom, slikovito (konkret-n'o-6ulno) ocitao strah djeiaka o'd aviona, od bo'mbe, odavionske'bruke i njihovo nesvjesno i re,fleksno reagova,njeda u trenutku nestanu i sakriju se u prvom ljeskaru.

Na primjerima treba proturnaditi kako n4petost cje-Lokupne-atmosfere, ko,ju doZivljavamo u ovom dijelu tek-sta, otkrivamo, u mnogome, u aoristi,ma. Na primjer:. .. upoljar . . . natude SeSir i EtuEe u Zbu,nje poput zeea<<.

>>Za njim se nadado\e i djeEaci . . .(. >Svi se nabile uguste liieske.u )). . . avion stlnu nekr.ad u pravcu 5kole.<>Njegov za'gtru5ni tuta,nj jo5 je brujao u glavama djeda-ka, kad se zemlj a prolomi i strese od stra5'ne eksplozije.<>Djedaci popadoie kao da ih h.rpi nekakav nevidljiv dZi-novski talas.<<>'Evo ga orpet!' tek poslije nekoliko trenutaka proir'EtaMadak.< (str. L44)

Ovih nekoliko fragmentarnih redenica moLe se ispi-sati na tab,li. Prilikom analize treba po'dvu6i aoriste iprotrumaditi koliko u redenici, a zatim u cijelom odlo,mkudoprinose stvaranju atmosfere (,bombarrdovanja) - i ko-liko znaEe u karakterizaciii likova. Na p,rimjer: Poljarje prvi nes,tao u ljeskaru. Pisac upotrebljava za ouaipoljareu gest aorist >Stulcnul< tr ljeskar. (Poljar Lijan Liviu prirodi, u ljeskarima, u Sikarama, govori jeziko'm svo-ga sela Lipova. Zbog toga pi5Eev aorist glagola >Stuk-nuti< mnogostruko ocrtava trenutak Zivota ovog lika,njegove bme, gotovo refle'ksne pokrete). Za poljarem supobjegli u trkiu i djeEaci. Pisac za ovai disto diedii trk'

t57

na pri{mjer, nalazi glagole >>nadati se<< i >nabiti se<. Aori-stom u reEenici ovi glagoli dobijaju svoju iwaL,ajmost i tektada slkovito otkrivaju brze i silovi,te pokrete i reakcijedjedaka.

Sljedeti zadatak koji, bi dobile grupeUEenrici treba da ispi5u i potcrtaju zanimljive i ma-

nje poznate glago,le. Nakon toga trebalo bi da markirajuredenice sa onomatopejski,m glagolima, a u svesci da iz-dvoje manje poznate glagole i da pored njih is,piSu si-nonime.

Ovim zadatkom nastav,nik treba da ostvari dva cilja:1) da uden,ici zakljude da odred,eni sadrEaj narneAe

piscu i odredeni izraz (rijeE) i oblik;2) da udenici obogate rjeEnik nouim rtjetima i da

pripreme lehsiku kojru 6e prim,ijeniti u prepridavanju.

U potr eb a. onornatope j skzh rij eEi

Onomatopejska rijed nametnula se piscu u ovom di-jelu teksta po5to u njemru uoblidava materiju koja jepuna ak'ustiEkih m'anifestacija. Na primjer: )S fijukomi urlanjenr, avion progrmi nad samim gajem i sunu ne-kurd u pravcu Skole. . .<

>Evo ga opet! . . . pro5i5to MaEak.<Dakle, cje,loku,pna redenica (jed,na i dnriga) saadana

je na akustidnoj senzaciji sa onomatopej,skim glagolimau predikatu. Onomatopejske rijedi >fijuk< i >urlik< do-bile su p'ravu izraZajnu snagu tek u redenici uz aoristg,lagola >progrmi< i >sulm(.

Ako bismo u dr,ugoj redenici zarnijen:ili ononnato-pejski glagol >pro5i5tati< sa pi5devim glagolcxm iz ovogteks,ta >izusti,ti<, ni izdaleka ne bismo doZivjeli >ni 6uli<sve ono Sto,se u Lazaru Madku odigralo u tom trenutJrtr.

SINONIMI

Ana,liza upotrebe aonista u ovoj epizodi, zatim tu:madenj'e reieniee na akustidnom doZivljaju, uoEavanjeonomatopejskih rijeii pokazali su da Branko Copi€ i,maaeliko bogatstuo u svo'rn literarnom rjeEniku. Original-

158

nost svake rijeEi, njena svjeZina potekla iz Liv,og, narod-nCIg govora pjesni,kovog zavidaja. Zbog toga se udenicimapruZa mogu6nos,t da nauEe nove rijedi _(iako se radi omalom od,lonnku romana) i da ih zapiSu kao sinonime uzone koje znaju.

Evo primjera kako sam pisac stvara sinoniime, ovi-gpo dl li ta rijed u kgntelc,stu treba da karaktenizira po-ljara Lijana, Lazara Madka, ocr,ta izvjesru atrmosferu isli6no. Na pri,mjer: Stuknuti, suknuti, sutruti, nadati (rubjekstvo, u trk).

Udenicima da dopune sinonimima:pro5idtati,zablen'uti se,iskazati,iz'ustiti,kruniti (suze) itd.

IzduaTanje rijeEi i, konstrukcije koje se obauezno morajuukljuEiti u prepri\auanje (doma1i zadatak)

Po5to se u jezidko.rstilskoj analizi teilrsta nametnuoaorist svojim znaEenjenn i ekspresivno5du kao sredstvo ijedan od piSEevih naEina u ostvarivanju atmosfere i ka-rakterizaeije lika, to 6e izlaganje i prepriEavanje u aori-stu postati prvi i najvaZniji zardatak za uEenike.

Zah:m bi u6e,rrici trebalo da nauEe:

- 4"ij" ili tri r.r,skliCne redenice koji,ma dje6aci i polja,rLijan izrazavajnr str,ah od aviona ili turgu za sruBeuromSkolom, na primjer >Avion!< . . . >bornbarder!< . . . >Ta-lijanski bonlbanden!<< . . . >T,ukao je na3u Skolu!< . . .

- epitete uz imenicu Skola (Skolski krov), koji odredujruernocionalrni odnos likova prema sru6enoj 3koli, naprimjer: >. . . do,bra na5a, draga Skola . . .((, >. . . poznati drarg Skolski krov<<, >. . . nikako da se zacrveni po-zmati Sfi<olski krov<<;

- i neke stilske konrs,trukeije, kojima pisac opisno vanj-skim manifestacijama slika unu,tra5nja stan{a tl-kova. Na primjer, rnogli bi da nauie kojirm stilski,msredstvima je pisac naslikao suze u oiima djeCaka zasru5enom Skolom. >JovanEetu se oEi zalas napunise

159

suza,ma. . .((, >Stric . . . hmirkajudi kru,ni suze s trqla-vica.< >. . . Potrk plaie. . . skriva lice u li56e.< u. . .gla-sno plade 6utljivi Nik<. Lijepo lice Lunjino bilo je>mokro i sjajno< od suza - dok je Nikolica svoje lice>zagnjurio pod kujin vrat< itd.

Napomena: Lirski fragment piSdev o ratu, njegovoneposredno saopB,tavanje o pusto5enju prvih bombi u rod-nom kraju trebalo bi izostaviti poSto pnepridavanje trebada bude u prvom licu (to je odlo,mak na 145. strani ro-mana: >Rat! To Ii je, dakle, ta stra5na neman. . .( do>>bez trunke Zivota<).

Jeziiko-s,tilskru analizu teksta treba raditi u XII gla-vi drugog dijela romana o'd prve strane, od epizode ukoj oj se razvija dogaetaj o bombardovanju Skole u seluLipornu. I zadatak prepridavanja odnosi se samo na tajdio XII g,lave. Podetak i analiize i pr,epridavanja udenikatre,ba vezati tdk od odlomka koji podinje: >Borba se, kan-da. . .u

Plan prepridauanja

: TelrtaTspridaj kako su dje6aci i poljar Lija,n doZivjeli bo,m-

bandovanje sela i njihove seoske Skole.

Analiza terne i plan prepriEauanja

U analizi teme sa udenicima treba ukazati da temasadrZi tri os,novna ele,menta: predmet o kome treba go-uorr,ti (mnteriju); smisao i prauae u kome treba gouoriti(teEi,lte teme) i obl.ik ili formu saopitauanja. Drurgim ri-jedima, analizoim teme 'udenicima predoiavarno ta6no odemu 6e govoniti, u kom pravcu i u ko,jem obliku.

Uz analizu treba napisati na plodi plan prepridavanjaprema pomenrutim elementima:

a) Materija terme: Djedaci i poljar Lijan doZivljavajuprvo bombandovanje (dolijetanje neprijateljskog avio-na nad selo i Prokin Gaj; strah u djeEaci,ma i poljantLijanru i bijeg u Zbu,nje lijeske). '

160

b) TeZiBte teme: sruSena seoska.Skola i dje6aEka i polja-reva bolna saznanja o neumitnoj istini da vi5e nema>drag€ i do,bre Skole< (slika bombom pogoclene 3kole,slika ras,tuZenih i rasplakanih djedaka i >posmrtna po-dast< sruSenoj Skoli).

c) Oblik ili forma saop5tavanja.U analizu teme ulazi i tre6i element: obh,k ih, Jorma

saop\taaanja.Na podetku teme stoji: >IspriEaj . . . kako su doZiv-

jeli. . .< Prema to,me, to ne6e biti obidno pridanje (nara-cija) ve6, uz pri,Eanje dogad,aja treba unijeti obja*njenja,odnorsno tumaEenje karakteri,zacije h,koua (unutra5njepreZivljavanje) sa pozicije pripoujedala koji'u\estuuje udjelu.

Prenna tome, ovdje imamo oblik prepriEauanja s pro-mjenom stanouiita. Zadatak je 'i'z,Laganje u prvom licuaorista.

Na kraju udenicima treba kazati da unesu citate izdjela koje iu pripremili uz analizu teksta.

Ista tema moZe se dati i za pismenu ob,radu, ali tekpoito claci naude da usmeno pnepridavaju sarnostalno.

U tom sludaju udeni'ci bi morali najprije samostalnoda naprave plan za prepriEavanje, i to prema ovo,m kojiimaju za usmeno prepridavanje. Nastavnik '6e, kao i uprvoj vjeZbi, tek u ispravku ukazati na nedostatke igre5ke.

11 - Metod,idki

LITERATURA

Bnanko Cropi6: Orl,ovi rano lete (rVeselin Masledar Sarrajevo, 1g6g,u ediciji rlastav,icac).

Veildrbor Gligorid: Branko Copi6: Seljaci u revolflrsdi (>Savneanenapnoza(, knji,ga X, rSrpeka k'njiievnost u knjiievnoj krifi.qi(,Beograd 1965).

Dragan Jerenrrid: B.ranko Copi6 (Predgovor zbircl pripovrijedarkatrlrava s drvenom nogom u edicijl rOmiljenri pisci<, Beo-grad 1965).

Slaullo Leovac: Branko Copi6: >Svetlo i tamno<, pregled kqiiZev-onostl Bosne ,i Heo:cegovine 1911-1956, Sarajevo lg5?.

Gado Pele5: Panorarnsko sagiledavanje stva,r.nosti (Poetika jugiosto-venskog romana 1945-11961. u bibli,oteci Jtr,gosloveniski pisoi,DNa,p,ri;ed <, Tagreb 1966).

Desanka Maksimovid: 6etni dedalk i toveko$ubivi pisac<, rT'ao-rac nove bajke i pesnik revoltrcijec.

Slobodan Ma,rkord6: Oopne kao ra,tni pisac, iz knj,ige: IinJiZey.nostza deou 'nasta,la izmedu dva svetska rata na srperkohrvat-skom jezidkom podrudju, Beograd 1958. godrine.

Dragutin Rosan'di6-Miroslav Sial: Pristtrp nastavi knjiievnosti,Nastawra biblioteka br. 4?, SaraJevo 19?0.

Dra'gu'tin Rosandid: Metodi,tki prishrp romanu, Nastavna bi,bldo-teka br. 60, Sarajevo 19?2.

(Dragu,trin Roeandi6: Prilog uz knj,igu o obrad,i epskog djela.)Dr Radmilo Di.mitrijwi6: I\fletodika nas,tave kn$,iZevnwti i mater-

njeg jezika (Pnirudnik za ,narstavni,lre), Zavad za iadavanjeudZbenrika SR Srbiie, Beograd 19G9.

Dn Rad,milo D,im[trijevi6: Frri,preuralrfe tekstova za knjd.Zernnu ana-,lizu, rKlrjriZevnost i jeziko, br. 2, 1966, B€ograd.

Dragutin Rosandid: Nasta,wrik materiinskog jeziika i knjiiewros[iu kon,telcsttr rsruv'rernenih metodiElrih koncepcdJa, rlinjtZewrosti jezi,kc, br. 4, 1969, Beoglrad.

r62

ATOMINO

Stevan Mici6

Ma,rdelo Arttili:

Mr Fadil Buki6

Tone SeliSkar:DRUZNF- SINJEGA

GALEBA

Mr Fadil Buki6

?ONE SELISKAR; DRUZBA SINJEG A GALEBA

Ovaj r'oman predvidten je za doma6u lektiru u VIrazredu osnovne Skole. Prilikom izgratlivanja pristupaovom djelu, interpretator ne moZe a da ne vodi radunao' nekim stavovima iznesenim u Metod:dkim osnovamaza interpretaciju djela u osnovnoj Skoli (autor dr D. Ro-sandi6). Prije Fvega, u MetodiEkim osnovama se govorio dva birtna elementa interpretacije: >Pri izgradtivanjumetodidkog sistema treba utvrditi oba polazi5ta: prirodudjela i doZivljajno-spoznajne mogudnosti uEenika. . .<

I priroda djela i uzrast udenika, dakle, dva bitna ele-menta u izgradivanju pristupa, prema na5oj ocjenl, na-laZu da se od mogu6ih oblika pristr.rya ieabere kompo-zicijsfl<a analiza. Za ovaj izbor smo se odludili i zbogtoga Sto pod konr,pozieijskom analizom podrazumijevamonjen komplementaran tip, pri Iemu kompozicijsku ana-lieu povezujemo s analizom likova, stilskom i idejno-te-matskom analizom. OEi,gledno je da ovakav izbor pri-stupa omogutuje realizacij,u svih elemenata stn-rktureepskog djela kojru predvitla Plan i program za osnovneSkole u na5oj Republici, za rad u VI razredu.

I ovaj roman je podijeljen na manje kompozicijskejedinic*segmente. U stvari, roman ima 1? poglavlja, pase prilikom uoEavanja glarrnih dijelova teksta mo1e iz-vr6iti grupisanje poglavlja prema fazarna u razvijanjuradnje. Na taj nadin obrada teksta postaje preglednija,a i u"sagla5ena je s. metodiEkim zahtjevima. Obrada ro-

13. 195

mana zami5ljena je tako Bto 6e se najprije dati interpre-tacija djela, a zatirn, posebno bi6e interpretacija meto-didki transponovana i osmi5ljena u posebnom poglavlju.

INTERPRETACIJA ROMANA

Za analizu e'kspozi,cirje romana (a ona obuhvata prvopoglavlje (potrebno je podi o'd vantekstovnih veza. Na-ime, osvjetljavanju ovo'g dijela romana treba da pret-hodi upo'znavanje udenika s liEnim doZivljajem pi$Eevim,s onim momentima pi3Eevog Livota koji su ga i inspirisalina pisanje djela. S obziro,m na to da o tim doZivljajimagovori sam pisac, nave56emo dio teksta koji se odnosina postanak ovog djela:

>>Godine 1933. bio sam na oporavku na Omi5u kodSp,lita. Tamo sam se uilloznao s kapetanom rirbarskogparobroda 'Nehaj', kojim su tada lovili ribe. Bio jeto malen, star parobrod. Ukrcao ,sam se na 'Nehaj'i nekoliko dana lovio ribe zajedno sa posadom. Do-Zivio sam tako jaku burru da smo se gotovo utopili.Iz razgovora o teSkom Zivotu ribana izatkao szunovu pripovijetku.<l

Socijalna osnova djela istaknuta je ved u ovom di-jelu romana (u ekspoziciji). Ova osnova je data razliEiti,mumjetnid,kim sredstvima. Po5to je pisac najprije dao iz-gled Galebljeg-ostrva (gro plan prostora), i po5to je tajiagled ve6 doveo u vezu sa sadrZajem romana (jer Ga-leblji otok izgleda >kao gorostasna riba tupe i razvaljeneglave<<), pisac opisuje malo ribarsko seoce. U ovaj opisve6 su uklj,r.rEene po,jedinosti koje rjedito govore o soci-jalnrm prilikama njegovih stanovnika: ku6ice su bile takomalene da kad bi >svih tih osam kuderaka sloZio u jednoveliko do,ma6instvo, ni ono ne bi bilo veliko<.z

Sliku siroma5no,g Zivota stanovnika ostrva upo@u-njavao je i surov ambijent, F8 se tako ona podetna si:

1 Djedji, pisci, o sebi, >Veselin Marslqisr, Sarajevo, 196{1, str. 26.t Tone SeliSkar: Dru\ba Siniega galeba, >Veselin Masl.eBas,

edioi,ja Lastavica, Sarajevo, 196?, str. 5.

196 j

tuacija vezana za ostrvo i njegov izgtred produZuje i naseoce:

rSurim, tek zakl.esnim stijenama ograitena, ku6ica jezaklanjala od newemena svih osam ribarskih jedrenjaEai nekoliko Eamaca.os

Taj prostorni okvir pisac 6e upotpunjavati u ekspo-ziciji novim pojedinostima, kao Sto su hridine, sure obal-ne litice, sliika sela koje izgleda kao >tijesno gnijezdo<i sl.

U tako iscrtan okvir pisac uvodi svoje likove. Ne5toje pisac ipak kazao o stanovnicima ostrva prije nego Stoih uvede u djelo. Opisujudi izgled dam'aca, pisac je uktju-dio nove pojedinosti:

>,Svaka je jedrenjaEa imala vje5to izrmbaren kljuni svaki je bio d'rul<rdije boje: zelene, zagasitocrvene,svijetloZute, smede, plave, plamenocrvene i bijele.<a

Zivopisno56u boja pisac angaZuje vizuebre predstaveditalaca, ali i karakteri5e mentalitet stanovnika seoceta:i pored svih teSko6a oni Zele da oplemene i poljep5ajuLivot koji Zive na ostrvu. Ali okolnost da nisu ,ukra5avalisvoje lcLl6ice (sve zu iste), nego svoje jedrenjade, nago-vje3tava na umjetnidki nadin daljnja zbivanja u rom,anu.

Lj"rdi sa ostrva nisu dati u idilidnom svjetlu. Stije-Snjeni iizmedu surovog ambijenta i mora, oni 'rode borbui sa burom, i sa ostalim nedadama. Tako se socijalnaosnova djela dopunjuje novim elementima. Pisac uvodistanovnrike ostrva u djelo u trenutku kada su njihovi na-pori najuodljiviji, kad Galeblji ,otok izgleda najpitomiji,najvi5e oplemenjen ljudima i njihovim trudom:

uNa planinski,m prisojima, gdje bura jo5 nije odni-jela srr'iu zemlju, upravo su Zene kr6ile male docevezuju€{ lozu. . . Malo poniZe razraslo se nekolikokvngavih maslina, dok je na okrajku vinograda ba-dem bio sav u cvatu. (. . .) Djevojdice su nizale jag-lace vje6ajru6i cvjetne niske oko vrata ovcama kojesu pasle po livadi.<5

3 Cit. ddelo, str. 5.1 Ctt. djetro, ,str. 5.5 Ci't. djelo, str. 6.

Pisac je sliku te5kog Livota stanovnika ostrva davaoposredno, opisom, dok 6e kasnije piSEev komentar bitiizravan: ribari >6u se stvarno guSili u bijedi<; Zene suod patnje >iscijettene kao lozarr; djeca su >viSe gladnanego sita<. Sliku te5kog Zivota ribara pissc 6e razvijatii u narednim etapama u razvijanju radnje (u zapletu,na primjer). Naroiito je impresivna pojed,inost u kojojse govoii o nadinu na koji su ribari sahranjivali svojemrtve:

>PuEani ne mogu kupovati ljesove za svoje pokoj-nike. Lijes u crkvi stoji i ,oni ga posuiluju. Tektoliko da premin'uli odleZi do pogreba u njenr,u i daga u njemu odnesu na groblie. Zatim lijes vrate ucrkvu, rgdje Eeka 'dnr,gog siromaha.uo

Isto tako je snaZna i pojedinost u kojoj se govori o

odnosu ribara prema pitanj,ima Zivota i smrti:>U neprekidnoj borbi za goli opstanak, i samu smrtoni spot<oinije dodekuju, a zao -urdes

iq lije -takoteZalikao onim naviklim na ugodnost i obilje.<7

Ovaj momenat, socijabra ohiljeZenost teksta, -ni!e nilkako izdvojen iz konteksta ostalih zbivanja u djely. Unastojanju da izmijene ovako te$ke uslove Zivota, ispo-ljava6e ie aktivnost glavnih junl'la djela i izgradt_iv_ati

etieta komponenta njihovog lrika. Nije potrebno nag_ta5a-

va,ti koliki -vaspitni zna6aj za na5e ufeni'ke ima piSdeva

ideja o boljem Zivotu ljudi.Za bolje razumijevanje teksta i njegovu uqpjeSnu

analizu, potrebno je posebno podvu6i znaEaj koji imauvodenje u djelo, odnosno jo5 u njegovu ekspoziciju, mo-tiva mora. Obratidemo paZnju na naEin na koji pisac dajesliku mora:

>Sunce se sustalo i sporo spu3talo prema moru. AliEim je usijana sunieva kugla liznula beskrajne vo-de, svekoliko more kao da je planulo, a njegov od-sjev, pun ruja, pomilovao je s;ve otoke. (. ..) I nakraju, sunce utonu u more. Voda se pogasi, a iz

monskih dubina po,moli se mrak, obavijaju6i pojate,bijele vrleti, jedrenjade, masline i vinograde.<8

Zadto je pisac odmah tu, na drugoj stranici svogromana dao ovakvu, rasko3nu sliku mora? Kakva je um-jetniEka frunkcija ove slike? Odgovor na ova pitanja moZese dob,iti [<ada se vidi uz kakve sve situacije u djelupisac pominje ,more. More je nerazdvojan elemenat u fr-vo0u ribara, ono je poseban prostor po kome se ribarikrecu, ono ostavlja neizbrisive tragove na l:ci,ma onihkoji njime plove:

rl,ica otwdla, opaljena od sunca, od otruje i borbes morem, di srce im je uvijek zadovoljno.<e

Zbog toga je pisac uvijek spominjao more tamo gdiese zbivaju dqgaelaji vaZni aa Livot stanovnika ostrva, parazumije se i za Zivot glavnih junaka. More je uvijek uzstanovnike ostrva, u wi.m njihovim Zivotnim okolnostima:

rA na crvenici se vidjelo malo groblje: posljednjepo6ivali$te ribara. Odatle je pucao vidik na obliZnjeotoke i jo5 dalje, na otvorenu puEinu, kojoj nisi mo-gao sagledati kraja.clo

Covjek i mofe kao elemenat su stopljeni, ne,razdvoj-Izmedu Eovjeka i svijeta nema nejedinstva. Zato i,u,mite, i kad sahranjujiu iovjeka, more ga ne ostav-

su lijes kraj u,laza, s kojega se vidjelo di-licetavo more, i sunce je posljednji put obasjalo

mornara koji je oplovio tolika mora.,.llZbog toga se slika mora, data na poEetku romana,

ne ,moZe posmatrati kao ne3to izolovano, ona upotpu-njava prostor u kome 6e se odvijati najvaZnijri dogattajiromana. Posebnu ulogu ima6e oni prizori mora koji suu najneposrednijoj vezi s glavnim junakom, o 6emu 6ebiti rijedi prilikom analdze daljnjih tokova ro,mana.

Uvodlenju glarnrog junaka u zlivanje prethodi jo5jedan opis. Pisac i inate najprije iscrta prostor, a onda

ni.kadlja,

6 Cit. djel,o, str. 23.? Ci't. d,ielo, 'stf. 23.

E Ci,t.r cil10 cit.1r oit.

djelo.dJelo,dfelo,djelo,

6.

23.5.

29.

198

u tako omeden prostor uvodi svoje gla'trne junake. Alidok je raniji opis obuhvatao izgled ostrva, a zatim se-oceta, uvoilenju glavnog junaka prethodi opis jedne po-jedinosti, kudice na morskoj obali:

' >rS onu stranu litice, pod samom crkvicom, stajalaje jedna usamljena ku6ica. Podela se runiti, malozbag starosti, a malo zato 6to je niko nije odrZavao.PriEa se da je to bila prva ku6a u tom kraju, a danjezine prve stanare niko Liv i ne pamti. Uske, uLivu ,liticu uklesane stepenice, podl,okane morem,diji su valovi kamen potkopavali, vodile su na 2a-lo.<12

Tek tada, poBto je pripremio Eitaoce na 'doZivljavanjeneEeg neobidnog (o prvoj ku6i se prida, nije to, dakle,obidna kru6a), pisac uvo'di svog glarmog junaka u djelo.To je mali fvo, siroEe kome je majka um,rla, a Eijeg suoca prognali sa ostrva i koji ima tek 10 godina. Nakonsvrih ovih obavje5tenja pisac postavlja pitanje:

>>Zar se prida podinje tako da joj je vec sam po-detak stra5an? AIi treba samo hrabro krenuti dalje,jer je prida Livot. . .,.18

Pridan$e se tu prekida. Naime; prekida se vremenskanit rpripovijedanja. Pisac se vra6,a unatrag (retrospektiv-no) da bi dao predistorrij,s i upoznao Eitaoca s okolnosti-ma koji su doveli malog fvu u tako teZak poloZaj.

Otac malog fve, Brazilijanac, a taj su mu nadimakdali ostrvljani, bio je dovjek >posebnog kova<. Za karak-terizaciju ovog lika najbolje je navesti one dinjenice po-mo6u kojih je pisac opisao njegov Livot: on se >>potucaopo brod,ovima koji su krstarili svima morima svijeta<;on je >proSao sito i re5eto klatareli se po svijetu< da bineodekivano >>banuo ku6i<. Ovakva karakte,rizacija Likaje bila neophodna da bi se vidjelo kakav 6e odnos premaZivotu ostrvljana pokazati Eovjek koji je pro5ao >sito ire5eto<.

12 Cit. fielo, s'tr. 6.18 Oit. ffelo, str. ?.

Svakako, crn se nije mogao pomiriti s takvim nqei-nom ?ivota. Zatto je poku5ao da utide na njih ne bi liprihvatili njegove prijedloge:

>Zajedni0ki Zivi.te, zajednidki pjevate, zajednidkiumirete za5to onda ne biste zajednidki radili?Evo, Ijudi, sve Sto posjedujem ja 6u priloZiti. Na-bavimo brod na motor. . . da se moZemo otisnu_tii onda lovriti i na otvorenom moru, gdje iibe ima napretek za svakoga o'd nas.,.14

Ostrvljani su se d,ugo ko'lebali, jer do rnotornog bro.da se moglo do,6i jedino ako se dadne i posljednji novac,a neki tek kad pnodaju >svoj jedini brod<. Ostrvljaneje uznemirivalo i to Sto se Brazilijanac nije mogao dasmini >na dvrstom tlu<, a moZda i zato Sto se >iskvariotu,marajudi svijetorn<. Pa ipak, helja za bolj,im Zivotomje prevagnula i ribari su odluEili da posluBaj,u Brazili-janea. Ali broda nisu dobili, pa je zbog toga Branilijanacprognan, a uskoro poslije toga i Ivina je majka umrla.Ona je bila >isuviBe njeLna i mekoputa za Livot na timhridinama<.

U ekspozicijri romana dati su brojni elementi pomo6ukojih je pisac izgraclivao lik svog glavnog junaka, malogIve. Po5to je prikaaao okolnosti u kojima je Zivio, pisaeje dao njegov vanjski izgled, psiholo3ke i karakternecrte. U postupku portretisanja pisac je polazio od naslje-eta kao vaZnog elementa u koncepciji lika svog glavnog

>Naslijedio je majiinu ljepotu, izraLajno, gotovobrondano lice i svijetle plamene odi; duga, crna ivalovita kosa padala mu je sarna od sebe unazad,tako mu i bez deSlja najbolje stoji; volio se smija-ti . . . tako da su mu zubi blistali bjelinom.<l5

Unutra5nji portret, medutim, usagla5en je s oEevimmentalnim svojstvima. U proliede je naro6ito dolazilo doizrai,aja sve ono 5to je naslijedio od oca. Sav >bi se uspla-hirioc, pa pisac nije siguran da to u njem,u nije >nespo-

14 Cit. 4ielo,15 Cii. dj,elo,

9.

11.

200

kojna, shitadka o€eva krv<; d,ok je >tumarao<<, m,isli sumu lutale >nE)oznatim predjefimln.

.No i pril-oda je imala i te kakvog uticaja na obliko-yanjg oyrg lika. Jer Ivo je bio dijete prirode. Za njegaie pliloda >bila otvorena knjiga<. poveaanost s priroiloil1e dolazila narotri,to d,o izriziia kada Je-pisac^opiri""oppl r,ple

. svQg_ glgvnQg jrunaka u svakodnivno.t ?,ivotu,

$j kadl j e dolazila d,o izrazaia emotivna strana rvinogzivota. I"opcq" -od lj,udi, rvo je poslije majiine smrti zi|vio >gotovo divlje<<, on je rastao ,poput divlje loze<. pi-sac je uveo i motiv rvine samo6e. Ali dok je samofa uromanima za odnasle znak otudenosti Eovjekove u dru-Strm, samo6a ryi" q ovom romanu irtaz d-estrukcije liE-nosti djeEaka Ive. on je u samodi >rastao hrabai i od-luian<. To su ve6 elementi karakterizacije lika pomoCupi5devqg komentara. Ivo je bio postoj,an ukao ,kamerrui zato ga ziv,at >ne'6e strti<. on nije p:oznavao >majdinazagrljaja, ni oievih br:Znih, toplih pogledau, nego se samuzlop_atio, i ni urlisi bure nizu ga

-mogli zap'las-iti<.

_ r pored svih nedaCa aojima je bio u zivotu izlozen,Ivo se nlie zalvar3g _u sebe, njegova masta mu je. krEidputeve. H. Tahmi5Eie- ju kazao da siromasrro dj6tinjstvonije isto sto i izgub,ljeno djetinjstvo. Tako ;e i Iiro u,>zlatu svog siromastva< mastao o drukEijem ivijetu. pi-sac, u

_ stvari, qpisuju6i Ivine imaginaeije upotpunjuje

ovaj lik novim pojedinostima:>Opijao se pridama Sto ih je dotad slu3ao, pridamao gusarima, o Kristoforu Kolumbu i o svim-neobiC-nirn i tajanstvenim zgodama ovoga svijeta.<lo

. _.More_ j-e o{uvijek privlaEilo mal,og junaka. Uvijek je

sjedio pod bijeli,m bokorima badema u Cvatu, pokraj maj-tinog groba, >odakXe je pucao vidik na obHfnje oiokeu.Iyo je osjecao veliku prazninu pa ga je ta priznina ,u|,jegovom Zivotu..nagolila (ga je) na rnore, u svijet, bilokuda gdje se -nesto veliko iliva.. Medutim, sve "one po-jedinosti koliko god sluZe u izgradivanju lika glaviogjunaka, one su y isto vrijeme -i umjetniEka piipremf(motivacija) za zbivanja koja 6e uslilediti. rsiu 'takvu

lc Cit. djelo, str. f2.

203

{njetnidku funkciju ima i Ivina naklonost da dita puto-pise koji s-u mu ostali iza oca. Jer ovi putopisi spljajupuol ove- dv-ojice Seli5karovih junaka. Citaiuei putopise,Ivo je jos vi5e osjedao >uskogrudnost zivota<i tu na ostrv'ui i"aU" za ,ocem jer ne moZe ni da sebi >doEara njegov4k*. Pa kad je ta EeZnja dostigla kulminaciju, a ivo uduhu po[eo traZiti oca >po svim kutovirna sviieta<, bioj9 to trenutal< umjetnidke pripreme za uvottenje novihzbivanja u djelo-koja 6e zna.Eiti preokret i u zivolu malogj,unaka i u struktruri romana. Tako je u zavr3noj scen-i1.. poglavlja vec najavljena nova etapa u razvijanju rad-nje, njen zaplet:

>A dim je odasvud pritisnuo mrak, nB nebu se za-pali5e zvijezde kao da iz morskih dubina uzlaze svenaviSe, dok more sneno zapljuskiva5e obatru. pomraku o4,grnru leZaj u sobi i utonu u san s miBljuna oca.<17

Neobidne dogatlaje pisac priprema na poseban na-dln. Talav je dogaitaj susret izmetlu Ive i ngegovog oca.V 2. poglavlju pisac najprije uvodi pred,met: to je lattakoja se kao duh >Sunjala krsz no6a. Z'atirn na obalu stu-pa Eovjek. Citalae jo3 ne zzra ko je to. Opis je posredannpa se tako saznaje da su posjetioEevi koraci >bili tromi,kretnje te5ke, pa je [ak i brod sustalo klizio namreSka-nim ,morem kao da je iscrpen od sitrne otruje<. Po prviput pisac opisuje enterijer. To je unutra5nrjost Ivine kiu€e,pa se po opisu zakljuduje da je to sirotinjska ku6a:

rU dnu nad o,gRjiStem vidio je bakra6, pod kojimse nalazila pregr5t pepela; tu su bila i dva zem-ljana suda. Za uaicu, na zidu, hila je zataknutadrvena ka5ika.<l8

pry?g je d_ao i vanjski izgted nepoznatog dovjeka:rSijeda i, kratka bradica podrezana mu ji po mor-

_narski, obrazi su mu upfr, odi ispijene, -bolesne.olb

Dudevna raspoloZenja pisac daje posiedno:rStarac se prenu. Fenjer mru u ruci poEe pod,rhta-

1? Clt. djelo,18 Cit. djelo,re Cit. {ielo,

stn. 13.

etn. 14.

str. 15.

"vati, a sjena mu zaigta po zi'du, nemirna i neod-redena.<20

sad vise nije imalo nikakvog razloga drZati u neiz-vjesnosti ditaoca. saznajerno da ie neibreni posjetilacbio rvin otac. srusret izmeclu oca i sina bio je^n"ouiaooosje6ajno obojen. {"t, dalje razvijanje radn}6 i njegovousmjeravanje u odreclenom pravcu i- te kakb j" zivlsitogi r"rPa -uspostavljanja. odnosa izmeilu gta',''rih jil;k;dj e_la, ovakve

. (emotivne) situaci j e usagl#ene su

" r

- p,ui-

hofizidkim svojstvirna djece, jer ona riiiet dozi;tja;;june na osnoyfii,r poznavanja logidkog reda stvari, nego naosno_v.u osje6anja tog svijetq. svi umjetnici piip"e"-"j,"na. slidan (emotiven) nadin akcije svojih glawrih ^junakl--djece: Branko copi6: Kurir V dete, aisen oilitie: Neokre6i se, sine; ,salas u Malom Ritu i sI. priliko,m inter-pretacije dje]a..treba izdvoj.iti_one odjeljke u koji,ma jeatmosfera nabijeTa osje6ajnoS6u i topiinom:

>Klede6i pokraj kreveta, otac iagrri sina, a on sepriljubi uza ni, omamrjen nekirri 6r.ldnim i dosadnepoznatim duvstvima. prvi put u zivotu istinskigsjeti potpunu_ sre6u, videdi cia ga neko lj,ubi i-d;je gz $eS3 f*g njegov na Eijim-se topldrn" ir"ai*"moLe izja,dati.<zt

. . 3. poglavlje je od p.osebnog_znaEaj a za stvaranj e za_pleta romana. To se moze pogJaiti i po tome sto su zbi-vanja u ovom poglavrju ',okvirena,

p6jzazima. od naEina11t<gji. j9 Fisac gradio svoj pejzal;Lainsi i oboje"ori-r"-drZaja i karakter zapleta:

>sunce je odskodilo i'r'ad mora. ostrice krsevitih3ristranaka na otoku zarujiSe.<zzEnterijer se takoiler preobrazio. sada to vise niieuputrasnjost sirotinjske ku6e, svjetlost kao da ;e wi p;l:

obrazila:>Kroz otvoren prozor uvukro se sunce i pretvorilotu bijedn' izbu u pravu riznicu sundano! sjaja.<2s

To je bila umjetnidka priprema za nesto' izuzetnoSto 6e se desiti glavnom junaku. I ovdje se vremenskalit pripovijedanja pre,\ida, kako bi ditalac bio obavije-Sten o svem,r.l sto je Brazilijanac doZivio. To je tuinapriEa- o prognqn_om dovjeku. osim te5kog zivoti, Ivinog-oc?

j9 nroganrjala i neiista i nemirna savjest zbog z16koje je udinio ostrvljanima. sad onako star ne mozJvKen:'Sta da udini kako bi vratio dug. A dug ipak treba vra-titi neduznim stanorm;icima ostrva. Ari priJe ne,go sto senade idaz trela_lo ie ios jednom ocijeniti- je ri-njegovazamisao bila dobra. Eto, tu je i ,sredi3te pro,blenia okokojeg 6e'se sva zbivanja koncentrisati:

,r. . , j9r ona misao koja me nekada opsjedala joSuvijek je u -meni. I ja vam velim... To j6 spasono-sna misao.<24

- 5ad je ve6 data ocjena valjanosti te ideje, onda jetrebalo na6ii i onoga ko te tu iaelu ostvariti u Zivotu.Treba napomenuti da je vaZnost ove zamisli istaknutai oko,lnostima u kojima je izreEena. A ona nije izreEenau obidnirn okolnostima, nego u izuzetnoj situaciji, u si-tuaciji. kada je lvi'n otae na samrti. A kad Eovjei<'u timtr'enucima nesto l1vjesta, onda je to zaista vrijedno.F"ojr zamisao, etidld obiljeZenu, jer treba pomo6i' svimljnrdima, Ivin otac je ostavo u amanet svome sinu:

>Ivo, dedo moje . . . Zavje5tam tebi tu dirmu zami-sao. .. I svoj tSinji galeb'. , . PotraZi, nacli tu divnuz;arnjsao . . , obis'tini je da bude svima ljudima n4zemlji dobro..,<<25

Uienici.ma se mogu postaviti problemska pitanja.Kakav je Brazilijanac lik? Pozitivan ili negativin? Na[t1 yrpu6uje opis groba u koji je BrazilijanaC sahranjen?Citalac zna da mu je prijatelj iskopao gro,b >pod Uiae-mom u cvatu< i da su valovi >Zurili k obali Sume6i poZ?l! i povlale6i se u dnrbinu kao da se opra5taju od do.vjeka koji ih je toliko volio<. :

No, jo5 ne znatno, kako ie,' fvo prihvatio odevru za-misao. u prvi unah' je' poslije odeve smrti bio obuzet

24 Cit. dj,elo, str. 2,2.s5 Cit. dje,i,o, srtr. 22.

20 Ci't. dielo, str. 15.2r Olt. 'dderlo, str. 16.22 Cit. djelo, sfr. 18.rB C'irt. djerlo, stn. 19.

244205

tugom. Al,i ga tuga nije mogla da >srva do kraja<. I toje ve6 jeda,n elemenat za karakterizaciju lika. I lvo, kaoi njegov otac, u ,monologu ispoljavaju svoj stav premanajvaZnijim pitanjima u Zivotu:

>Zivot se ugasio, i nema toga ko ga moZe ponovoupaliti. AU je s posljednjim plarnidkom potpaliomene. Mlad sam, Eitav Zivot je preda mnom. Osvi-jetlio mi je stazu kojo,m treba da urdarim. Da, 6ale,ti 6eS poEivati u zemlji, a ja 6u ra5irenih jedarakrenu'ti - i nastaviti tamo gdje tebi nije bilo su-dleno.n2o

Osim monologa kao neposrednog oblika ispoljavanjaliEnosti, potrebno je zadriati se i na metaforidnosti po-'jedinih iz"raza i ukazati na vezu ianedtnr oibiljeZja jezikai uzvi5enosti situacije u kojoj su te rijedi izgovorene.Osim tqga, monolog omogu6uje dalje upotpunjavanjelika glavnog junaka. Jer izmedlu obe6anja i spremnostiida se obecanje izvrSi nema razlike. RijeEi i d,jela nisrlrazmaknuti, oni su u jedinstvu. Na taj natin je vec uzapletu dato jedno od obiljeZja romana. To 6e biti roman.akgije, jer 6e na putu ostvarenja zamisti stajati prepreke,a njih 6e trebati savladati. Po ovim rnaEajkama ovaj ro-man odgovara psihofiziEkom uzrastu uEenika VI razredaosnovne Skole. Dogadlaj 6e u daljnjtm tokovima romana[initi okosnicu. :

U zapletu su ved naznaEeni i likovi, nosioci radnje fideje kojima su ti likovi proZeti, obuzeti. Potrebno jeodmatr dati ocjenu i ideja i likova. To su plemenite i'humane ideje jer njihovo ostvarenje treba da preobrazihvot stanovnika ostrva. I likovi su etidki odretleni. Ivoje pozitivan lik, on treba da ostvari ideje koje 6e pomodiljudima u njihovoj te5hoj bonbi za Livot Ivo je jo5 dje-6ak, pa je utoliko njegova akcija humanija. Ovi momentisu presud,ni za odredlivanje idejno-tematske dimenzije'ovog romana.

Najzad, dosadainja analiza je pokazala da odredliva-nje glarmih dijelova jednog djeta nije nikako mehaniEkiposao. UoEavanje jednog takvog istaknutog dijela roma-

206

!6 Cit. djelo, str. 24.

d&, kao Sto je zaplet, vezano ie za analizu i jeziEkih iidejn'ih slojeva djela. ZadrLimo jo5 jednom paZnjnr nazavr5etku po,glavlja u kome je dat zaplet:>Njegova golema tuga sad je prerastala u neoEekivanusnagu, punu okrepe i zanosa. S vrha obale na trenutak'se zagleda u selo, a onda odresitim korakom nagna k Zatru,

na kojemu je, bokomr u pjeskovitom plidaku leZao 'Sinjigsleb'.cgz

>Sinji galebc je jo5 jedan, provodni motiv djela. JerIvo je osim ideja naslijedio od oca i lattu. Tako se ovaj'rnotiv nalaai na poEetftu 2. i na zavr3etl{u 3. poglavlja.Svi su, dakle, elementi za tazv4anje rad,nje romana uve-deni u djelo. Neito detaljnija anaUza ekspozicije i za-pleta bila je uslovljena i karakterom teJcsta, koji je iz-ranto lirski obojen.

Prije nego Sto se pristupi analizi radnje ro,mana, po'trebno je osvijetliti odnose izmeitu lika glavnog junaka,ideje romana i fabule i utvrditi odnos meduzavisnosti.Lukaieva misao da >ne postoji nikakva kornpozicija bezpogleda na svijet<, ve6 unekoliko rasvjetljava ovaj od-nos. Govoredi o nastajanjru djela, A. Flaker ovaj odnosjo5 vi6e precizira:

,U realistilkom su djelu fabula i opis podreilenistvaranjru karalrtera. U sredi5te knjriZevnog djelareal,isti postavljaju socijalno motivirani karakter urazvi,tku - i Eini se da je to jedno od najbitnijihobitjeZja reailizrna.<28 \

Iako se u naiem sltrdaju radi o pustolovnom rCIlnanu,ipak CIsnovne pretpostavke gradnje ovog djela podivajuna prirrcipima koje je uspostavila rea}istidka Bkola. Zbogtoga i moZemo kazati da su sve situacije i sva zbivanja,odnosno centralni dio fabule, podreeleni realizaciji osnov-ne zamisl,i djela i glavnom junaku kao nosiocu njenogostvarenja.

Radnja romana obuhvata literarni sadrZaj od 4. doL7. poglavlja. U svim poglavljima opisani su doZivljajii zbivarnja drruZine od nekotriko djedaka, i to hronolo5ki.

?7 Cit. dijelo, str. 24.?8 A. Flaker: Stilovi i nazd,obJ.ja, Zagreb, 1964, str. .225.

._-spremnost na Zrtve bila je uslovljena i socijalnirnprilikarna tadasnjeg wemena. r u nasem sludaju raai seo >socijalno motiviranom karakteru u razvitkuu. Jer kadje mali Ivo dosao u kamenolom da radi sa svojim dru-govima, u,brzo 9e u_vJ9rio,u klasnu podjelu medu ljudi-ma: poslovocta je plaCao djeEacima j-edan dinar po iatu.

Jedino je u 1,6. poglavlju opisana situacija na Galebljernotoku poslije nestan.ka djedaka. Kasnije 6emo se zadr-Zgti na mjetnidkoj funkciji sadrZaja u 10. poglavlju.Najprije da vi'dinno kako se ostvaruje ideja romanii kalodo'lazi do dograilivanja lika glavnog junaka (koji je, ustvari, dinamidki lik, dat u razvoju).

Prva prqpreka s kojom se suodio glavni junak bilaje samo6a:>Sam? Sam ne6e nri5ta udiniti?<$

Prva prepreka je savladana zahvaljnrju6i naklonostimale Mileve. ona 6e ponroci da zavist ostalih djeEakaostrva i5dezne i da se nade put za razumijevanje i dru-ganstvo. Stvorena je i druZina koia je utvr"dita i"principenjenog postojanir. U trenucima stvaranja druZine nary-iito je doila do izra?,aja jedna crta Ivinog karaktera. Sv-esygig interese je podredio interesima kolektiva. Svog>Sinjeg galeba< je proglasio zajednidkorm svojinom. Utim trenucirna je jasno formulisao pravac akcije koja jetrebalo da dovede do isp,unjenja oEevih zamisli:

>Neka br.r'de taj 'Galeb' naS. Svi 6emo ga duvati, svizajedno'odrZavati, svi zajedno jedriti na njemru! ...ViSe se ne6emo potucati po grebenima. To je za dje-cu. A mi 6emo razapeti jedro, baciti mreZu i 1oviti.Mileva 6e dopremati ribu na ribarnricu, a novac 6e-mo Stedjeti. Kad budemo ve6i i odvaZniji, ne6e naxnbiti tg3ko ku,piti ve6u latlu i mnogo 6emo ribe ulo-viti. Sestor,o nas je! Ldjepa posadi za 'sinjeg Gale-ba'1a80

_ PoloZaj Ivin u druZbi (a on je bio >Sjor kapetanfvo<), zahtijevao je od njega i vede angaZovanje i ve6uspremnost na Zr.tve. Za sve svoje postupke nalazio je mo-ralnu podr5ku u osmjesima svojih roditelja:

>Baci pogled na breZuljak. UEini mu se da je metlubokorima badema u cvatu, pod kojim mu roditeljipoEivaju, ugledao sjenu dvaju lica koja ga s osmi-jehom hrabre.,<8l

2e T. Sel,i5ka,r: Dr,uZba. . ., stn. 29.3o Oit. d,j,e}o, stal. 35.31 qi't. djelo, str. 36.

Oni su znali da je to iskori5davanjei>To je malo, poslovotta 6e na

po

nj,ima dosta zaraditijer bi odraslim radnicima morao platiti tri dinarapo satu, ali nuZda ne poznaje zakona * 'Galeb' nemoZe Eekati.<8z

- svoje saznanje o Zivotu i dn$tvenim odnosima mettu

Ilai*-q r:rpo-bunjavao je _ryo ditaju6i dnevnrik rrrog o.".citajudi taj dnevnik s >velikom ljubavlju i zaniman"jem<,{vo je spoznao dq je >sebidnost pojedinaca sudbonosna";da sve >zlo na svijetu proizlazi i2 ioga sto dovjet iskorij56uje Eovjeka<:

>Ribari se do'pate, mnrde i trpe, a trgovac im za ribup_la6a tako malo da im dotjeEe jedva za pur,u . . . (. . .)Kad bi se ribari i svi ostaii radnici na ivijet,r ,ran lZili g j-ednu arrniju, tako bi biU jaki ai Ui suncemogli skinuti s neba.<ss

Ovakva saz,nanja bila su pokretadka snaga, ona sumolivisala postupke glawrog junaka. ujedno ie'na ovajnadin iscrtavala_ i tema ovog djela. ra ideia koja je ne-prestano lebdjela qred odima glavnog junika, iokretalaga ie na prave podvige, kao sto je onaj u karrGnolomu.sve ove situacije su neiscrpno vrelo zl karakterizaeijulika. Jer dok su svi >prestravljeno< zagredali u tu usmit-Iu opasnost<, Ivo se nasmijesio drugovima i doviknuoim:

>Za 'Sinji galeb'!Su_njao se kao maEak. Strrnina kamenoloma, svegola, rasjedena, raskidana, uzvilh se prema usijanomnebu motr,e6i zloguko onim svojim lazbitim, imrk-nutim pogledom preko mora-<sr

Er Oit. djelo, str. BB.E Cit. djeilo, str. 45.$r Ci,t. djelo, str. 41.

14 - Metodidki prtstup. . .208209

Ni taj zastra5ujudi prizor nije sprijeEio Ivu da izvedepodvig. I mada je bio ranjen, bio je sre6an. Jer, zahva-ljuj,u6i njegovom pod,vigu, zaradeno je toliko novaca daje sada druZba mogla da opremi svoj >Sinji galeb<. Osimtoga, Ivo je svojim podvigom omogudio i ostalim radni-

nutku ne6e do6i do sukoba meilu njima samima. ovakavtip romana kao da je naruden za Eitaoce od 12 godlna.

Nastavnik se, medutim, prilikom interpretacije ovak-vog romana susreie s problemima koje treba teoretskirije3iti. Jer pisac sada napuita podrudje >vjerovatnog<i >,i:stinitogu. ono Sto se desavalo junaeima nase druzEesa stanovi5ta na3eg islcustva je >nevjerovatno<<. Kakoonda ove momente, ukoliko burdu sporni u o,bradi romana,razjasni,ti. Prije svega, traziti podudarnost u djetu s onimSto se zbiva u stvarnosti, odavno je napu5teno. Bitno je{1 ryj" porem_e6ena logika djeta. Jer togika djela je d6-sljedno provedena, Sto 6e se ilustrovati primjeiima. Osimtqga, ne treba zaboraviti da je djelo namijenjeno uEe-nicima odredenog uzrasta, pa pitanje >istriniiostlu ili paknedovoljne motivisanosti postupaka i nije tako bitno kaosto bi to odraslom ditaocu moglo da izgleda. Jer udenici-ma od 12 godina sve ono Sto se u romanu zbiva je >mo-Su.ce,:. Kod nj'ih svijet imaginacije i stvarni svijet nizujos o5tro razludeni. zato sam dogaetaj ma koliko bio fik-tivan u stvarnom svijetu, >i,stinitu je u djelu.

Uostalo'm, pisac je sve situacije u djelu umjetniEkipri,premio. PokaZimo to na nekim primjerima. Jedan odnajpodesnijih primjera je svakako ona situacija kada suse djedaci i pored svoje volje naSli na morskoj pudini umrkloj no6i. Ovoj situaciji prethod,ila je ona u kojoj jeBq"bo oteo djedacima brod. Ovaj ih je Barbrn posiupikpokrenuo na akciju. Jer Barbo je bio >Eudak i dotepa-nac, pijanica i bruka6<, dok ostali stanovnici ostrva nisubrili takvi. I njima je, eto, trebalo dokazati da oni nisudjeca i da su dorasli i za more i da je >Galeb< njihov:

SZaplovi6emo tek toliko da irn kaZemo da je 'Ga-leb' naS i da se ne bojimo m,ora..,8o

NiSta se, dakle, ne de5ava slu6ajno, a kao Sto 6e sevidjeti u daljnjim tokovima rad,nje, i pored svih neoEe-kivanih i pustolovnih zbivanja, ipak 6e postojati uskapovezanost meclu zbivanjima, bi6e, dakle, o6uvana logikadjela.

Drugo pitanje je vezano za originalnost pi5Eeve in-spiracije. Jer krijumdani, Spilje, skriveni sanduci na pu-

eima da ponovo rade i >zarailuj,u<. Zbog toga je>u svemu( ravar ostalim radnicima, a poslovotlaviknuo:

>Ama ba5 si jrunadinalo

Ivo bioje uz-

Ali ostvarenje zamisli, ukoliko bi se odvijalo na ovajnaEin, dugo bi potrajalo. Za to nema vremena ni glarmijunak, a nri 6itaoci, djeEaci od L2 godina. Zbog toga jeradnju romana trebalo ubrzati, intenzivirati dogatlaje,dati im teZinu. Jer Ivo 6ita u dnermilsu svog oca:

r'Oh, kad bi moj sin nrrisl'io isto ovako', dodao je prikraju, i 'kad bi bio jak, poduzetan, o5trouman i takoopsjednut tom mi3lju da na sve ostalo zaboravi, anaj'prije na sebe sama! Kad bi ga ljepota te mislitoliko obuzela da svoj Zivot posveti jedino dotnrrnapa6ena EovjeEanstva! (. . .) Slaba ti je voda Sto seu vri3e krakova dijeU'.qsr

Uskoro zu dogadtaji krenuli tokom koji 6e uticati naostvarenje zamisli-ideje vodilje. DruZina je stvorena, onase preka,lila na radu u kamenolomu i pnilikom opravkebroda; Ivo je dokazao da je pravi voda: ispoljio je i unajtedim situaci,jama hrabrost, snalaZljivost, islsnstvo isamoprijegor. Pisac je mogao sada da stvara konfliktnesituacije, da dovede svoje junake u nove isku5enja, gdje6e modi u jo5 vecoj mjeri da ispolje i razviju one osobinekoje su dosada pokazivali.

Trebalo je prodiriti i popri5te za akciju. Jer, maloseoce na Galebljem otoku je isuviFe usko za krupnijastremljenja i podvige. Treba se otisnuti na pudinu i ot-kriti nepoznate predjele i ljude. Da bi mali junaci ispo-ljili svoju liEnost, mona6e do6i u razlidite situacije. D.LukaE romane ovakve vrrste naziva ava,nturistidkim.Glawri junaci nisu u sebi podvojeni, a ni u jednom tre-

210

s5 C[rt. djelo, sir. 45/46. Eo Cit. djeilo, str. 50.

111

stim ostrvima, s robqm nepoznatog porijekla i egzoti6-nom, zatim tajanstvenost zbivanja, gdje se stvari ne ot-krivaju-oijednom ni ditaocu, ni j,unaeima, zsr sve to nijeodve6 dobro poznato?

Poznato je da jednom umjetnidkom djelu ni5ta neprijeti toliko koliko konvencionalnost motiva i uhodanostpostupqka. Tada djelo pos.taje konstrtrkcija, a ne umjet-qidko djelo. RazmiSljanja o ovim problemima su oprav-dana tim viSe Sto zu motivi ovakve vrste vrijednost zarybe u_djelima namijenjenim djeci. Koliko god je vaZnaideja djela, njegova poruka, plemenitost misli i huma-nost postupaka u realizaciji vaspitnih eiljeva, vaZni su,isto toliko i elementi stvarnosti od kojrih pisac gradi djelro.Treba odrnah naglasiti da je T. Setri5kar izbjegao sve zam-ke koji'ma je djelo moglo biti izloieno. Jei, mada se za-ista radi o rpoz,natim< motivima, treba naglasirti da jeambijent nov i da je umjetniEka zadada njihova odrettenrana taj naEin Sto doprinose osvjetljavanju Uka glarmogjunaka i realizaciji atrtorovih zamistri. Jer prostor za go-tovo sva zbivanja je na3e Jadransko more, na3i su tjudii krajevi uklju6eni u tokove romana. U medlusobnim-od-nosima, na tom ogrornnom prostoru, na kolebljivirn mor-lbim tdasi,ma, odvija se dramatiEna borba za ostvarenjeideje djela. Jedna situaeija brzo smjenjuje drurgu, tek jejedna opasnost savladena, javide se druga. I u takvimsituaeijama pripadnici drtrZbe po1ofi6e ispit prd Livo-tom.

Ved je nagla5eno da je uvottenje jednog motiva ilistvaranje jedne situacije uvijek pripremljeno na umjet-niEki na6in. Kada su ve6 otkrili taj,no sklad,iSte krijum-6ara, djedaci su znali da vi3e nisu usamljeni na pustomostnvu. I ova situacija 6e omogu6iti ispoljavanje likaglavnog junaka. Ivo 6e od,mah poku5ati da razjasnri. situ-aciju jer, ako je poznaje, onda 6e i moci djelovati. Pogo-tovu je njegov pol'oiaj u tim trenucima bio nezavidan.Jer prethodne no6i je more odnijelo dva njegova druga.On je zrLaa da 6e odgovornost pasti na njegova ple€a jerje on pozvao djeEake da zaplove >Sinjim galebom<. Nijezato nimalo Eudnovato Sto je Ivo intu,itivno osjetio daizmedu krijum6ara i druiine postoji neka skrivena vezai

212

nOni lcrijumEari mru se 6ine tako vezani za njihovusudbinu da je neprekidno raaniSljao o onoj pedi-ni.(E7

Ivin poloZaj postao je jo5 kritidniji kada zu krijum-Eari poh,raata,li djeEake i kad su djeEaoi saznali Sta kri-ju,mEa,ri namjeravaju da s njima uEine:

rUz to je bio svjestan da mora poloZiti na kockusvoj Zivot da spase drugove, koji su njegovom kri-vicoorr upali u takrnr orpasnost.ass

Nije onda neopravdano Sto je Ivo morao na surovnadin da savlada krijum6ara koji je 6uvao Elanove dru-bbe. Ilo je bi'o jedini nadin da se spa$r od onoga Sto suirn krijumlari pripremali i da se dornognu svog >Gale-ba<. Ovaj Ivin postupak je motivisan jo5 jednom Einje-nicom. Jer Elanov,i drruZbe su doznali da krijum6ani imajuved dva ubistva na druSi. Radilo se, prema tome, o zlo-dinci,ma, pa prema njima i nije trebalo imati milosti.

Sva daljnja zbivanja povezuje jedna odrasla l,iEnost:to je ma5inist Ante. P,isac je zamislio ovu liEno'st takoSto ona tneba da predstavlja Eovjeka koji mora da pro-mijeni svoje dota'd.aSnje pona3anje. Jer djeEaei sami namoru ne bi mogli rije5iti sloZene pnobleme oko uprav-ljanja brodom. Pored toga, Ante predstavlja i sponu po-mo6u koje pisac vezuje zbivanja na brodu s onirna kojazu se deslla ranije (Ivin otae - Ante)

I ova promjena je umjebridldi izvanredno priprem-lj'ena. Najprije se u njemu rpoEela >odigravati te5ka borbaokad su krijurn'dari dbili dvojieu ,tnornara. Tad su se poja-vili'djedaqi i njihova je pojava satno ubrzala preporod oveliEnosti. Cime se to postiglo? Prije svega, ljepotom za-misli kojom su se inspirisali. Tako je nevinost dje6ijegsvijeta i nj,ihova privrZenost ideji za op5te dobro bila po-kretaE koji je izazvao lornove u du5i odraslog Eovjeka:

>Vi ste Eestiti momci! Dok rni je Ivo pripovijedaocijelu va3u povijes.t, va5e zgode i nezgode, va5u gor-Ijivu ljubav za 'Sinj,i galeb', o va5oj slozi, poduzet-nosti i polntvowrosti, ja sam postao drugi Eovjek.

37 cirt. dielo' $tr. 05.3s Cit. djelo, #. ?4.

I

Zejednidki rad! Castan, nesebidan! Drugarstvo . . .

(. . .) Pomagati jedan drugome . . .(8eOsim toga, Anto je ispripovijedao udenicima Sta ga

je dovelo mettu krijumEare. On je b,io Eak pomorski ki-petan, ali ga je pohlepa za novcem zaslijepila. Htio jeda se orbogati kao oui >'ameridki milioneri koji ne radeniSta, a Zive od Zuljeva svoj,ih radnika<. Prema torne,Ante nije bio roeteni zloEinac, pa je otu'da i mogao dase mijenja. Ivo je tako doz,nao da je Ante prevario i nje-govog oca. Tako se idej,a prrovodnica pokazuje kao idejakoja preobraZava ne samo djedake nego i odrasle. Trebase zadrZati na stilistridkoj obojenosti Antinog monol,oga.Ljepota ideje o krojoj govori ispoljava se u na6inru nakoji su reieniee oblikovane. Mnoge od njih su eliptiEne.Tako pojed.ine rijedi postaju nosiooi smisla koji- inadenemaju ditave reEenice (>Zajedni6ki rad! Drugarstvo!<).Na ovaj natin kljuine rijedi Eitavog djela dobivaju izu-zetno mjesto.

Motiv preorb'raZaja odraslog dovjeka u svijetu dje-tinjstva je Eest motiv u knjiZevnosti. Prema tome, ovajpreobraZaj, ue sve elemente postupnosti kojima se sluZiopisac je dovoljno >,motivisan<, pa je tako daljnje odvi-janje radnje postalo mogu6e.

Zahvaljuju6i Antinoj 1rcmo6i, djeEaci su ,mogli dapo,kaZu sve svoje sposobnosti u zajednidkom radu. Cimsu se stekle povoljne okolnosti, .mlado pokoljenje ribara,kojima je >taj posao (ribarenje, primjedba F. B.) u krvi,naslijeden od pradjedova<<, krenulo je na posao. Slike ko-jima pisac slika ribarenje pune su dinamike, uZurbanogritma rada, podijeljenje odgovornosti, tnijumfa zajedniE-kog Tivota, Eije su >Eudne i zanimljive zgode zbnatimilii vezali (djeEake, primjedba F. B.) u dvrstu zajednicu<.Tako je zajed,nidlsi rad preobraZavao djedake. Prvi ulovje ve6 pokazao da su stasali za Livot:

>Da. Sad je, eto, ostvaren odev sa,n. U stvarnost idjelo pretvoren..r4o

t0 cit.r0 ci,t.

djel,o, str.d,jelo, str.

88.

9'6.

274 2L5

\

Sada to vi3e nisu oni mali za'plaBeni djedaci na moru.To su sada islnrsni rnoreplovCi, oni postajatr,u >sinovi ve-likog nrotaq.

Kad je Ante u sukobu s krij,umEarima bio smrtno ra-njen, on je Ivi dao dokumenta, na osnovu kojih se moglo

'dokazati -da je brod >Meteor< njihov. Tako je Antina

umjetnidka funkcija u djelu iscrpljena. PreobraZenogAntu str djeEaoi prihvatili kao svog prijatelja. To se na-rodi'to ispoljilo u trenutku sahrane:

>U more? Svakako, u rhoru 6e na6i svoj grob. More,koje mu je d'alo Livot, more' na kojem je pr_oig1a9'

sv61 Zivotl more, koje mu je powatilo mir i pokoj-!<atSpeCifienost umjetnidkog jezika ie u njegovoj elip-

tidnosti. Dva motiva: smrt i more dovoljan su razlog zadrukEiju onganizaciju jezika; eliptilno36u se uvijek iz-railava dramatidnost zbivanja i lirizam teksta.

Pisac na ovom mjestu ne zavr5ava svoje djelo. Tre-balo je isku5a'ti otpornost druZbe jer sad medlu ljimanema-odraslog dovjeka. Otpornost se ispoljila u savlada-vanju dviju prepreka: djeEaoi su uspjeli da spa,su >Sinjigaleb< u olujnoj no6i, a pomogli su i v'lastima u otkri-vanju opasne bande krijumtara. PoSto je Ivo predao ofi-eiru zapeEadeno pismo, ovaj je uzviknuo:

uPa slu5ajte, momei, vi ste nam rije3ili jednu odnajteZih zagonetihi! Sjajno! Sad je raskrinkana ei-jela banda! A mi ve6 tri godine uzaltrd za njom tra-!amo. KrijumEarska druEina kojoj je na Eelu nekiLoreneo i-koja ima dva umorstva na du5i; bandakoja je prouzrodila drZavi na milione $tete.<4z

Talio podvig djeEaka nije samo r.asmjeren na $eF-vanje osnornre jdeje djela. On sad ima Sire znaEenie. Pani tu pisac nije zavrSio woje djelo. T{gbalo je spojiti svenjegove elemen'te u skladnu ejelinu. To je ve6 iedno odobiljeZja poetike klasiInog djeEijeg. romana.

Tako je 16. poglavlje, u stvarri, spojno rpq'glavlje ro-mana. U njemu su ianesena zbivanja na Galebljem -ostr-rnr poslije nestanlla dielaka. AIi je pisac dao crva zbiva-

fl Ci,t. djClo, str. 10r.1s Cd't. djelo, str. 113.

nja na ostrvu tek po3to su djedaci savladali sve svojeprepreke. Na ostrvu su izgubili svaku nadu u povratakdjedaka. Stanovnici zu vjerovali da su zauvijek nestalina morskoj puEini. Jedino je mala Mileva gajlla nadu unjihovo izbavljenje. Za djeEacima je osobito tugovao sta-rac Jere, koji je jedino Stitio ,malog lvu. Zato pisac i do-vodi do susreta sve ove liEnosti u 16. p,o,glavlju, jer jeJere trebalo da potvrdi da su to zaista djedaci sa Galeb-ljeg ostrva. Tim-e su sve nejasne situacije u djelu rije-5ene.

Prilikom odredivanja zapleta rOmana redeno je dapostoje sadrZaji koji vezuju zaplet i rasplet rem,ana. Ifraspletu (L7. poglavlje) dato je najvi5e mjesta trijumfuosnovne zamisli romana. Obaveza koj,u je Ivo preuzeou zapletg sada se u raspletu spominje kao ispunjenje:

>Tako . . .! OEev dug je podmiren, krivica izbrisana.'Sinji galeb' jedni u svoju luku.<as

_ I rasplet je lirski intoniran, pa je i po ovorn o,biljeZjusli6an zapletu. Ostvarenje ideje djela dato je pojadaniunumjetniEkim sredstvima. Motor pjeva >gromovilu pjesmusnage i rada<<, on pjeva: >Himnu rada i mo6i! Hirnnu ra-da, rz'olje i ustrajnosti!< U domadim uvaltuna ljepota bro-da je jo5 p'unija:' rJoS silnije odjekuje glas motora medu tim pe6ina-

ma i grebenima i sve Zivo u selu oslu5kuje tu dudnuglazbu, koja se sve vi5e primiEe. Bijela se jedraupravo spuBtaju, a morrnari okurpljaj,u na pramcuma5u6i rukamala

Ova slika je imrpozantna. Nedjetja je. Nema viBe po-jeclinadnih lica. sad je to novo pokoljenje.'stanovnici selase durde Sta bi tako Veliki brod mogao traZiti u njihovojsiromaSnoj luei. :

Naslov romana upu6uje na joS jedan motiv kometreba posvetiti posebnu paZnju. To' je naziv najprije larte,a zatim broda. Naziv je estetski o,biljeZen: >Sinji galeb<.Ladla je brila obojena >bojom sinjeg mora(, nosila je sim-!_ol!dno irne galeb, po iemu je i druZba dobila svoi naziv.Kad je brod zaklonjen u pristani5tu, on miruje >nji5u6i

se lagano kao zipka<. Ovakva porettenja nalrazimo i namjestu gdje se opisuje osje6ajnost male Mileve. Njenaje _nada >sliEna maju5noj ptioi bez hrabrosti da polbti<.Tako je pisac za treti dio poredtenja uvijek uzimab pticei T" _!aj na6in konkretizovao pogled ili nardanja mlbdogpololjenja. I vrijeme u romanu je simboliEno: podeta[ra{nje pada u vrijeme kada cvjetaju badem,i, tj.-kad serada Livat, ili kad je na pomolu mlada generacija. Za-Vrf;gt-"t je _iza Nove godine, Sto simboliEno nagovje5tavadrukEijlofnos medtu ljudima na ostrvu i radlanje- n'ovogZivota. Tako je ljepota lj'urdskog djela uzdignmta do koz-midkih razmjera.

Na_j.zad,_negati',rni likovi odraslih se mijenjaju. A ne-popravljivi Lorenco i nije na5 Eovjek, prema- tbme nje-g_gva sudbina je sudbina svih onih koji nekaZnjeno w-Sljaj-u uz obalu na5eg mora. To bi bile glarme- pretpo-stavke za analizu ovog djeEijeg romana.

METODIEKI PRISTUP

Doma6a lelrtira (a predvidjeli smo da se ovo djeloobradi na Easoviima doma6e lektire), prema programsi<imformulacijama definisana je kao oposeban vidlnte{pre-ta-cije<. osnorrna taEka u interpretaciji djela iz udeni.liovelektire oslanja se na pre,trpostavk'u da je uEenik sa,m,ostal-nim Eitanjem izgradio odredtene predltave o djelu i dana 6as dolazi s odredtenim zapaZanjima i sudovima.

Kako vaZnu ulogu u organizaeiji rada na lektiri imasi,stem motiuaeija, bilo je neophodno primjenom metodeankete ustanoviti koja knjizerrna djela niiraaiie ditajuufenici VI razreda osnovne Skole. Smisao ankete je ti-koder bio obja5njen u pristupnom te[stu: >Ovom bnfe-lgq ?utlmo provjoiti koja biste djela Zeljeli Eitati u ovojSkolskoj godini kako bismo ih kasnije obradili na Easo-vima domade lektire. Potertajte knjiZevna djela koja Ze-lite Eitati iz Programa Skolske lektire BiH za vt rrairedlcNa osnovu uvida u rezultate ankete (s kojima treba upo-z.nati i udenike), predteno je i vrijeme obrade ovog djelana Easu domaCe lektire.

D,'

I

II2L6

18 Oit. djelo, str. 122.

Kada smo na osnovu sprovedene ankete dobili od-govor da medu uEenicirne postoji interes za djelo kojeZelimo da interpretiramo (a ima i drugih naEina ostvi-rivanja uvida u zelje uEenika), onda se iznalazi naEin nakoji Zelimo da sti,muli,semo uEenike na Eitanje. Kao pgd-stioajni Einilac u na5em sludaju bio bi gledanje filma->Si-nji galeb<. Prema mi5ljenju T. PeruSka nastavnik 6e lakopobuditi interes udenika za ovu knjigu, ako zu udeniciprethodno gledali ovaj fil'm.aa

Po5to su udenrici proditali djelo, potrebno je izvr5itipotrebne predradnje, kao i artikutaciju Easotsa predvitle-nih za obradu rom€rrla. Predvidjeli smo da je ia obradupotrebno dva Skolska 6asa. Broj Easova predviilen za ob-radu

_ prvi je korak u stvaranju metodidke koncepcije.

Ova koncepcija zavisi i od okolnosti da li 6e se obradaizvrsi'ti u blok-Easovima ili na dva odvojena Easa. Mipredvitlam,o obradu na blok-dasovima, mada bi organi-zacija_nastav,e u dva odvojena dasa bila svrrsishodnija rbogmo,gtu6nosti dopunskog angaZovanja uEenika na piedrad-njam,a (u vidu doma6ih zadataka). AU i obrada teksta od-jednom ima svojih prednosti: uEeniei dobiju zaokrarzenrusliku o djelu lroje su Eitali.

S obzir,om da smo se opredijelili za kornpozicijskuana,lizu djela, potrebno je da udenici u vidu dorna6ilr za-dataka obaue izojesne predradnje. Uvjereni smo da jenajprikladnije (s obzirom na uzrast uEenika) ako im iadomadu zadadu damo trakve zadatke koji se zasni'uraju naqoE_avanju istaiknutih tadaka u razvojnim linijama djela(kulminagiia), mada se mqgu davati i zadaCi a,:nrtcEl5ewste (raSElanjivanje teksta, odredivanje kompozieije naosnovu pripovjedne tehnike i sl.). Vode6i raduna o mo-gudnostima u6eniika i postupnosti u radu na analizi, u6e-niei 6e za dorrrafru zada6u dobiti zadatak:

Izduojte iz romana Dru\ba Si,njega galeba najdram,a-tiFrtiji trenutak u razr:oju radnje.

Aiko u[enici ustanove da je najdramatiEnij,i trenutaku razvoju radnje onaj u kome se pri6a kako su ElanovidruZ,be sav,ladali krijumEare, postr.r4rak 6e biti stjede6i:

14 T.gt'r. t82.1964,

218

PRICA KAKO JE DRuZne >GALEBK SAVLADA-LA KRIJAMCENN S >METEORA( I r,'AKO SEDOMOGLA KRIJUMcanSTOc BnoDA (devetopoglavlje, str. 67-77).

- Rje{avaju6i mdatke o'yrakve vrste, uEenici uodavajuye6 onaj dio teksta koji je primjeren nj,ihovom naEinu9oZivljavanja, odnosno njihovoj dispoziciji lc najuzbud-$iyijem mjeshr u djelu. A to je, u stvali, najvaljanijikriterij za biranje zadataka ovakve vrste. T,ime iu ostvi-reni svi uslovi za artikulacijru nastavnih 6asova.

- -. Predvidjeli s,mo da se doroa6a lektira odvij,a u slje-deGirn fazama:

PRIPREMA ZA ANALIZU DJELAANALIZA DJELASINTEZAMOTIVACIJA UCENIKA ZA CrtArV.rN NOVIHDJELA

PIRIPR,EMA ZA "AflV'AI,IZU DJELA

III

IIIIV

Nastarmi 6as, koji pretpostavlja qpomenute predrud-nje, pode1e naj-auom teme i ijenim odred,ipanjem.il najaviteme nastavnik 19 _poziva na izvrsene predradnje. zdtimu dijaloskom obliku proujerarsa spremnost uEentka zaanalizu djela, Za dijalo5ki oblik srno se opredijelili i zbogQg* Sto je ekonomiEniji, a obezbjeiluje i, preglednije od-vijanje nastarmog Easa. S'premnost uEenika moZe se pro-v_jeriti i na drugi -naEin, metodo,m ankete, na pri,mjerr.Nasta',rnik unaprijed priprema pitanja _(nastavnikiva pri-qrema). _Pomodu odgovora na postavljena pitanja trebada se odredi mjesto i orijeme ibioanjd, Serle ,r6r"vanjemj_esQ i vremena rardnje predvidleno za iad jos u rv raz-redu, kao i uslovi Livoia stanormika Galebljdg otoka._ Mjestom zbivanja moze se smatrati dio nase Jadram-

ske obale. T. Perusko 1os- preciznije odredtuje p*o*i*zbivanja: to je srednja

-Dalmacija. uEenici tr6ba-aa argu-

219

me,nrtuju naiin na koji su odredili mjesto zbivanja (utel<stu se spominje Biokovo, zatim, Ulcinj, Split i s1.).

Vrijeme zbivanja ve6 je teZe od,rediti. Udenici 6e lakozapaziti da se na krmi broda >ponosno lepr*ala ju,goslo-venska zastrava<. spojni,m komentarom, kao i uz- dopun-ska nastarrnikova obavjestenja, uienici 6e pogoditi dla seg{nja desila za vrijeme stare Jugoslavije. Na ovo u,pu-6uju sljedede pojedimosti: naziv torpiljarke Smjel,i, usXoviZivota u kamenolornru, institucija drZavnog monopola i sl.

za ordrettivanje socijalnog poloZaja ljudi na ostrvunajbolje je da nastarmik prodita ovaj oaieiiau iz romana:

>Osam brodova - osam gospodara, i svaki za sebe!MreZe kao da su vam raskomadana morska crije'm.A ul.ov, razu,mije se, tome sli'Ean: danas kako-tako,a sutrna naopako - ali obilato nikad! A Zene su vam'moji galeb! od patnje, iscijeelene kao lom,, djeca suvann vi5e gladna nego sita.q

. . Za.Sto potpunije is_crtavanje pozadine zbivanja po-trebno je da nastarmik obavijesti uEenike o onim *b*bn-tima ! pi5d_e_vog Ziv_ota, koji su gra inspirisali na pisanjeovog $_eta. u fu svrhu mogu da uzmu lekst iz ovog rada(str. t/2).

Kako su ved u toku Eitanja uEenici izgradili izvjesnepr4stave o djelu, pmje analiie treba prooierlti d,oEiutjajdjela.

_. Provjeravanje doZivljaja djela izvesde.mo na ovajnadin: iawii6emo rr^smeno anketiranje nasih uEenika polstavljajufi pitanja:

za|to ste iz roTnaw, Druzba sinjega gateba izdrsojitiIX poglaulje kao najdra.mntiEnije?

Koje su Das scene najor,Ee uzbudile?Kad uEenici odgovore na postavljena pita'nja, treba

da svoje _odgovore angumentuju. Na iaj ih nad,in navi-kavamo da o djelu govore ko,nkretno, rie osnovu teksta.

Tako je nasta"rnik ve6 u ovoj fazi nastavnog satautvrdio nivo na kome su se udenici kretali u tolcu d-itanjadjela. Na osnovu toga odreeluje i obim analize.

220

ANAIJZA DJALA

AnaUza djela bi se odvij'ala prema sljede6em planu:

- aneiliza kompozi,cije,

-- analiza lika glar.lnog junaka,

- analiza jeziLkih sredstava,

- analiza osnovne zamisli djela.TJ analizi kompozicije prirnijeni6emo razlidite postup-

ke koji 6e na odredeni nadin pokretati udenike na samo-statran nard. Od tri mogu6a metodidka postupka u odre-ttivanju kompozicije telata, i to:

a) uz pomo6 slika,b) stvaranjem plana ic) grafidkog prikazivanja,

opredijelili srno se za odred,iuanje kompozicije stuara-njem plana.

S obzirom nra to da se radi o relativno sloZenoj kom-poziciji djela, a vodili smo raduna i o postupnosti, mi-slimo da je najuputnije ako nastavnik iznese trdenicimakompozicijsku shemu u kojoj je izostavljen jedan dio,odnosno jedna etapa. Prema tome, predrl.oZena shema biiagledala ovako:

a) Ga'leblji otok i mali Ivo (elcspozicija)b) Brazilijan\eu pouratak, njegoua smrt i oporuka

(zaplet)c) DoZivljaji druZbe u lcamenolomu i na moru (rad-

nja nc,mana)

d) Povratak druZbe na ostrvo (rasplet)Iz nastavnikove sheme bi bio izostavljeur podvudeni

dio, odnosno zaplet romana. U predloZen'oj shemi nemaperipetije, jer se ova etapa ukljuduje u izufuvanje tek uVII razredu. Peripetija nastaje u X poglavlju, kada do-lazi do obradenja Ante m'aSiniste. Izostavljanje baS za-pleta u shemi ima svoje posebno opravdanje. Jer kakosu sva zbivanja u ro'manu motivisana potrebom da seostvari ideja o zajednidkom radu, bilo je neophodno naovaj nadin podvuCi znaiaj zapleta u stvananju osnovne

221

zanqisli- djeta, osim-.tgga, uEenioi de uporeduju6i kasnijezaplet i rqgnlet, uoEiti mettusobnu povbzanosf ovih dvijugtapa i tako ste6i bogatije iskustvb i vjestinu u arralLiko,mpozicije djela.

_Poslije odretlivanja kompozicije stva,ranjem plana,predvidamo sazeto prepri,Eatsanje, kao oblik g6vornb g iz:raZav,anja. fosgbnu paznju treba obratiti talivom prdpri-davanju sadrZaja koji de se kretati unutar utvrilenirr ita-ga. u..razvijanju- radnje, s posebnim naglaskom na najzna-Eajnijim_ qpizoidama. rsto -tako, treba obratiti paZnjir naone dijelove teksta u kojinna se konkretizuje nlegdv te-y"'tr$ sloj (zivot siromasnih ribara, usamrjeno i Jiroma-Sno djetinjstvo glarrnog junaka, stvaranje diuzbe, rad. kaoorglov opstgnka, _perspektiva zivota zasnovanog na zajed-nidkom radu i sl.).

Smatramo d,a je na Easu dovoljno izvrsiti analizu likaglaunog !y'na!ca, j91 analizu ostatih hkova uEenici mogudati u vidu doma6ih zadataka. InaEe, najzanimljiviji d"io>knjiiev_ne interp_relaoije_ za, u6enike. predstavlji,rir"noanaliza likova<. Treba od,mah naglasitl da 6e sb uz ana-lizu lika glarmog- jumaka, djelimidno dati i analiza jezid-kih sredstavl, odnosno osnovna zamisao djela. s

Analiza lika glavno,g junaka kretade ie u okvirima\oiu je odredio_Progr,arr. Prvi zahtjev se sastoji u tomeda uienici utwde koji sve likovi u d;eru p,ostojd. Mogudeitt. i" .najprije razv,rstati na likove oitraslitr i iikove tj"-daka (ordnosno djevojEice Mileve). za,tim, udenici treba daizraze sygj ordnos prema likovima. Nije tesko pred.vidjetida su njirtr,ove simpatije na strani malog lve.

-Poslije ovako izgrailenog pristupa prelazi se na dru-giu _fazu - analizu lika. Prediadn j" ,o ovu fazu ve6 sudjelimiEno izvrsene (stvorena je- kompoziciona shem,adjela).- zatim jedna g-nrpa uEenika prati razvojnu linijulika, dok dn::uga utwtluje sistem odnosa medu

-likovima.

Ord niza mogu6ih p-ostupaka u analizi lika glavnog[<a mi smo se opredijeli\i za usmjerer:o ditanje kojE

traZi o'd uEenika samostaLro uoEavanje problema -u teli-

stu. u svrhu svestnanog osvjetljavania- lika malog Ivepledvitla se gnryni oblik rada (b grupa). OdabranJ je b

I grupa

Proiitajte tekst (dajemo tekst u cijelosti):

Rastao je poput divlje loze. Naslijedio je majdinuljepotu, iznaZ,ajna, gotovo brondano lice i svijetleplamene odi; duga, crna i valovita kosa padala muje sama od sebe unazad, tako mu i bez Ee5lja naj-bolje stoji. (. . .) U danirna kad bi otok pohod'ilo pro-lje6e, sav bi se usplahirio. (. . .) U tim danirna jeizbjegavao dru5tvo; dok je tuma'rao izmectu stijena,misli su mu lutale nepoznatim predjelima: putovales oeem, o kojemu mru je stari Jere pripovijedao.(.. .) Opijao se pridama Sto ih j,e d,ota'd sluBao, pri-dama o grrsarima, o Kristoforu Kolu,mbu i o svimneobidnim i tajanstvenim zgodama.Odgovorite na sljede6a pitanja:1. Koji postupak je pisac primijenio u stvaranju

lika glawrog junaka? (Opis i naracija.)2. Kako je lik glarmog junaka odretlen? (Socijal-

nim i elkonomskim prilikama i nasljetlem.)3. Na koji na6in pisac otkriva psihidko stanje svog

lika? [a) Vanjskim manifestacijama i b) opisiva-njem unutra5njih stanja: Opijao se . . .l

4. Kakva raspo'loZenja iz.ralava glavni junak? (Ne-mir, turgu za izgubljenim roditeljima i deZnju zanqrozratim i tajanstvenim predjeli,ma.)

5. Na Sta upu6uje 2. i 3. dio poreclenja >pqput div-lje loze<? (Usamljenost, otpornost, ali i lj,upkost.)

6. Ima li pridjev ualoutta uz poja,m kosa i nekoupu6iva,dko zrra6enje? (Uz poreilenje >poput d,iv-lje loze< ovaj pri'djev upuduje i na dm,gi ambi-jent uz koji je Ivo rastao: more.)

7. Izdvojte rijeEi kojima je pisac opisao raspoloZe-nja glavnog junaka! (Usplahirio se, tumarao, lu-tale, opijao i sl.)

II grupa

ProCitajte tekst:OkonEao je. Zwot se ugasio, i nema toga ko ga moZeponovo upaliti. Ali je s posljednjim plarniEkom pot-

junaka mi smo se opredijelili za ereno ditanje koje

tekstova tz, razltLitih etapa ko,mpozicijre.

222

Je

223

palio mene. Mlad sam, Eitav Zivot je prreda mnom.Os_vijetlio mi je stazu koj,om treba da udarim. Da,6ale, ti 6eS poiivati u zemlji, a ja 6u ra3irenih je-da,ra krenuti - i nastaviti onamo gdje tebi nije bilozudleno.1. Koji postupak je pisac primijenio u ovoln tek-

stu? (Monolog glavnog junaka.)2. Koji stav izraLava Ivo prema svijetu? (On je

nosilac ideje o zajedniEkom rad,u koji treba daobezbijedi bolji Xvot.)

3. Iz kakvih pobuda Ivo prihvata izvrSenje odevezamisli? (Iz ljubavi prema ocu.)

4. Na koji nadin Tvo izraLava svoju privrZenost oEe-yoj ideji? (Neposrednrim obra6anjem na grobu:Da, 6ale. . .)Kakvo znadenje imaju rijeEi koje izgovara maliIvo? (Udenici VI razreda joS nisu uEili metaforu.Pa ipak mogu da odrede da ove rijedi: urpaliti,plarniEak, potpaliti, osvijetliti, staza, ia3irena jed-ra i sl. nisu upotrijebljene u primarnom nego uprenesenom znaEenju.)Zaito se Ivo izraLava rijedima u prenesenom zna-tegju? (Zbog izuzetnosti situacije: odev grob iveliEina zamisli, koju ZeIi da ostvari.)

1.

2.

3.

Kako je pisac uobliEio tekst? (Mo,nologom glav-nog junaka.)Do kakvih je spoanaja do5ao mali lvo? (Sam nemoZe ni5ta u6initi.)Kakve su reEenice u monologu i Sta se njimaizrailava? (Kratke i glavni junak izriEe svoje su-dove o se,bi i zajednidkom radru,)

5.

6.

III grupa

Proditajte tekst:

Sam sonl n-B svijetu. Nemam nikoga. Tu iznad nasrune se zidovi mog doma, a ovdje leZi moj >Sinjigaleb<. Sto 6u s njim? Ta ni jedro nisam kadar samr.azapeti, mreZe ne mogu sam istezati, ne mogu samzapl_oviti na pudinu. A tu ste vi, dnrgovi moji, pri-jatelji moji. Eto, budite moja posada! Posada 'Sinjeg galeba!< Neka bude taj >Galeb<< na5. Svi 6emoga Euvati, svi zajedno odrZavati, svi zajedno jedritina njemu! . . . ViSe se nedemo potucati po grebe-nima. To je za djecu. A mi 6emo razapeti jedio, ba-citi mreZu i loviti. ku.)

r5 - Mgtodtlkl prtstup. . .

4. Kakve su rije6i kojima se obrada prisutnirn dje-, 6acima? (Pune topline i povjerenja: drugovi mo-

ji, prijatelji moji.)5. Sta je naroEito odu3evilo prisutne dje6ake? (Ivi-

na odluka da >Galeb<< bude zajednidki.)6. Koje karakterne crte je ispoljio glavni junak u

monologu? (Nesebidnost :i privrZenost plemeni-, tirn ciljevima stvaranja druZine i zajednidkog'rada,)

IU grupa

ProEitajte telcSt i od,govorite na postavljena pitanja:

Neki Su njegovi dnhgovi jecali u smrtnom strahu.A Ivo pozva k sebi Milu i povjeri mu svoj,u namje-ru. Vidio je da im Zivoti vise o tankoj niti. Ali ako

. m-u qqpijg da.ostvag svoj..n4um, fnqgu se jo5 i spa-sti, a ako mu ne. pode . zp -qukom, opyda su propaliovako i onako. lJz to je bio svjestan da mora po-loZiti na kocktr svoj. Zivot dn spase drugo,ve, koji zunjegovom'krivicom upati u takvu opaqnost.1." Kako je pisae oblikovao ovaj tekst? (Naracijom.)2.. U kakvom su poloZaju Elanovi druZbe u trenut-

: . [<u kad Ivo donosi odluku? (U te5kom su polo-1aju jer ih kriju,miari ,,ela prodati kao bijelo

, .roblje.) :

:3:- Kakvo je osje6anje ' obuzelo glar,rnog, junaka?(Osjedanje odgovornosti za .su'dbinu djeEaka po-kretaE je Ivinih ,j,unadkih podviga)

4. '' .U [emu se ogleda velidina postupka glavnog ju-naka? (U spremnosti da i svoj Llot stavi na koe-

224 225

V grupa

ProEitajte tekst i odgovorite na postavljena pitanja:

Tako...! OEev dug je podmiren, krivica izbrisana.>Sinji galeb< jedri u svoju mat'iEnu luku! (. . .) Dru-Lba na5a Livi i Zivjede! Na na5oj palubi ima do-voljno mjesta za svakog po5tenog i nesebidnog ra-diEu! . . . NaSe pojate pretvo'ri6e se u krasne ku6e,j,er je i radnik Zeljan ugodna odmora nakon napor-nog rada. Ni buna vi5e ne6e odnositi na5e krovovejer 6e biti jaki i Evrsti.1. Kajko je pisac uoblidio ovaj tekst? (U monolo'gu.)2. Kakvo osj,edanje ispoljava glarmi junak? (Radost

Sto je ispunio oEev,u Zelju.)

Analiza glarsne zamisl'i djela ostvarena je jo5 u tokuanalize lika glavnog junaka. Pa ipak treba naglasiti daje vizija boljeg Zivota bila samo literarna pretpostavkagtavnog junaka. Ako se Zivot stanovnika na5e obale izpred,rafne Jugoslavije uporedi sa Zivotom dana"s, ondamoZemo kazati da je ta vizija bila oskudna prema onome3to je danas postignuto. Ali u svakom sludaju, pisac jeu viiieme stvaranja svog romana vjerovao da 6e geng-racije koje dolaze uspjeti da izmijene sliku jednog dijelana3e zemlje. Ako je ideja glavnog junaka ostvarena nasuZenom podru6ju (Galeblji otok), ideja pi5Eeva ostvare-na je u ogromnim razmjerama.

6. Kako se pona5a mali Ivo? (Kao odnastao dovjek.)Poslije samostaLnog rada u grupi, jedan udenik 6e

dati odgovore do kojih su uCenici do5li u toku rada nate[<stu. Poslije izlaganja svih predstavnika grupa, izw-5i6e se sinteza rada na analizi lika. Posebno treba inzi-stirati na uporedivanju rezultata rada 2. i 5. grupe.

Posebaru paZnju poslije anatrize lika treba obratitianalizi pejza\a. Za ovu svrhu su podesni telsstovi koji seodnose na opis Galebljeg otoka (str. 5), zatim opisi radatena na planinskim prisojima, za\azak sun'ca (str. 6), po-sljednji odjetjak na str. 13 i sl. Ovi opisi zu realistidkioblikovani i na taj naEin ilustruju Zivot s'tanovnika. Pi-sac je svoje pejzahe ostvario najde56e srEdstvima koji uti-du na vizuelle predstave. Funkcija njihova se sastoji i upojaEavanju osno,'rnog utiska koji fll na Eitaoea ostavilapretlro'dna zbivanja (tr<ao pejzaL na str. 13).

226

SINTEZA

U ovoj fazi nastawrog sata sabiru se svi rezultati dokoj,ih se do$lo u toku analize, Daju se sumarni rezultatirad.a na:

- kompoziciji i fabuli'* liku gla'rnog junaka,

- glarmo,j zamisli i temi djela,

- jeeidki,m i stilskim sredstvima.

MOTIVACIJA UCENIKA ZA CITAI\TJE NOVIH DJELA

Posto smo zadali doma6'i zadatak udenicima, prilazise motivaciji uEenika za Eitanje novih djela. Za domaduzada6u moZe se zadati stjededa tema: Je li Brazilijanacpozitivan ili negativan lik? Obrazlolite! Sta je uticalo napromjenu ma5iniste Ante? i sl.- Motivacija za Eitanje novih 'djela ostvaruje se narazliEite nadine. Tema kolektivnog Zivota u djelima moZeda bude podsticaj za Eitanje. zalo udenicima mozemopredloZiti Eitanje jednog o'd ova dva romana: Junaci Pav-iorre ulice (F. Mo[rar) ili Orlord rano lete (B. Copi6).

3.

4.

Koji znak interpunkcije se nalazi na kraju ve-6eg broja reEenica i Sta se na taj nadin izralava?(Uzvi,Enik; ushi6enje zbog ostvarenih ciljeva.)U kom glagolskom obliku Ivo kazuje svoj mono-log? (Najde56e u burdtr6em vremenu i na taj na-Ein izraLava svoiu viziju budu6nosti.)U kakvom su odnosu slike buducnosti koje ka-arje Ivo prema slikama dotada5njeg Zivota sta-novnika? (U s,urprotnosti su jer 6e se fivot izmi-jeniti.)

5.

227