prirucnik citanka i rs 8.pdf

Priručnik 8 Bosanski jezik i književnost A. Verlašević & V. Alić

1

Azra Verlašević ● Vesna Alić

PRIRUČNIK 8

(Metodički priručnik za nastavnike - uz Čitanku 8 i Radnu svesku 8)


2

Upoznavanje s Čitankom 8 Struktura udžbeničkih jedinica u Čitanci 8

Upoznavanje s Radnom sveskom 8 Struktura udžbeničkih jedinica u Radnoj svesci 8

Upoznavanje s lektirnim naslovima

Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog jezika i književnosti u osmom razredu

devetogodišnje osnovne škole


3

KNJIŽEVNOST

Nastavna oblast: Književnost

Nastavna jedinica: Lirska narodna pjesma Ljubavni rastanak Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: usmena književnost kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, značaj ljubavi u životu čovjeka Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim značajkama narodne književnosti, lirska narodna pjesma, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke u lirskoj narodnoj pjesmi, sadržajna analiza, stilske figure, osjećanja u pjesmi, motivi Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emocionalnih i stvaralačkih funkcija Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda čitanja i pisanja Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, kasetofon, audiozapis pjesme Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, jezik, Međupredmetna: muzička kultura, medijska kultura

Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacijski dio časa:

Oduvijek je bilo da ljubav ne zna dubine svoje dok ne dođe čas rastanka.

1 Uzorak obrade nastavne jedinice:

Lirska narodna pjesma: Ljubavni rastanak

http://bs.wikiquote.org/wiki/Ljubav

http://bs.wikiquote.org/wiki/Rastanak


4

Šta za vas znači „duboka ljubav“? Kojim riječima biste je opisali? Kako rastanak može učiniti vidljivom „dubinu ljubavi“?

Glavni dio sata: Najava teksta: Lirska narodna pjesma Ljubavni rastanak

Interpretativno čitanje teksta: Poslušajte audiozapis pjesme „Ljubavni rastanak“.

Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

Koja je tema ove lirske narodne pjesme? Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! bostan – turski - vrt, voćnjak kalem – turski – olovka, pero od trstike murećep –turski- crnilo, vrsta crnog mastila, tinte Interpretacija

Lirske narodne pjesame su vrlo različite po svojoj sadržini. Pjevale su ih najčešće žene i djevojke, a gotovo svaka lirska narodna pjesma ima svoju melodiju kojom se pjeva. Posebno su nježne i dirljive ljubavne pjesme, ponekad pune tuge i čežnje, a ponekad i vedrine i razdraganog doživljaja ljubavi.

Po čemu je neobičan „ljubavni rastanak“ opjevan u ovim stihovima? „Dva cvijeta u bostanu rasla: plavi zumbul i zelena kada. Plavi zumbul ode na Doljane, osta kada u bostanu sama.“

Temeljni motiv u ovoj pjesmi je motiv čežnje za voljenim bićem koje je daleko. Ovaj motiv je čest u lirskim narodnim pjesmama, kao naprimjer u ovoj:

„ Žarko sunce, na visoko ti si, Moja draga na daleko ti si! Žarko sunce, spusti mi se niže, Moja draga, primakni se bliže!"

Po čemu se razlikuju ova dva motiva ljubavnog rastanka, a po čemu su

slični?


5

Alegorija je kazivanje u slici sačinjenoj od niza metafora. Ko se skriva u ovoj slici o dva zaljubljena cvijeta? Prepoznaj alegoriju u pjesmi "Ljubavni rastanak". Ko su zapravo "plavi zumbul" i "zelena kada"?

Po kome svojstvu se u pjesmi uspoređuju dva cvijeta i momak i devojka? Kako je u pjesmi iskazano ljubavno osjećanje, otvoreno, ili skriveno, u

prenesenom značenju? Pjesma je nastala u davna vremena kada nije bilo uobičajeno otvoreno

iskazivanje ljubavnih emocija. „Kada“ i „zumbul“ su metafore za djevojku i momka oko kojih su razvijene pjesničke slike s prenesenim značanjem. Stoga je cijela pjesma ispjevana u alegoriji.

Kako je opisana ljubavna čežnja? Koje jezičko-stilsko sredstvo prepoznaješ u ovoj strofi? „Što je nebo - da je list artije, Što je gora – da su kalemovi, Što je more – da je crn murećep. Pak da pišem tri godine dana Ne bi moji ispisala jada“. Kako Kada u pismu opisuje snagu svojih osjećanja, veličinu svoje ljubavi

i dubinu bola? Da li je to uobičajeni osjećaj ljubavi/bola? Kako zovemo ovu stilsku figuru? Bogatstvo pjesničkog jezika/slike se ne postiže samo metaforom i

alegorijom. Pronađi u pjesmi epitete i personifikacije. Tragovi starih vremena vide se i u arhaizmima. Prepoznaj ih u pjesmi.

Novi književni pojmovi Ponovimo:

Književnost dijelimo na narodnu (usmenu) i umjetničku (pisanu) književnost. Usmena književnost je književnost koja je nastala i živi u jednom narodu, prenosi se usmenim putem, a u njenom oblikovanju i prenošenju je učestvovalo više nadarenih pojedinaca u dužem vremenskom periodu. Autora usmene književnosti ne poznajemo, ali su nam poznati neki njeni narodni pjevači i sakupljači narodnih umotvorina. Na taj način je djelo usmene književnosti trpjelo promjene, ali je suština ostajala ista. Zovemo je i narodna književnost. U okviru usmene ili narodne književnosti razlikujemo priče, pripovijetke, predaje, epske pjesme, lirske pjesme, te pitalice, zagonetke, poslovice i sl.

Lirske narodne pjesme su najčešće pjevane uz pratnju muzičkog instrumenta lire i u različitim prigodama – uz kolijevku, u svatovskoj povorci, pri radu, pri udvaranju... Lirske narodne pjesme, dakle, imaju različite motive i iskazuju različita osjećanja, a najraširenije su pjesme o djevojkama i mladićima poznatim po svojoj ljepoti i različitim ljubavnim zgodama. U lirske narodne pjesme ubrajaju se ljubavne pjesme, tužbalice, obredne i običajne i druge. One otkrivaju osjećajni svijet i život ljudi. I lirske narodne pjesme imaju stalnie epitete kao što su: bijela svila, crne oči, dragi kamen...

Hiperbola (grč. prebacivanje) je stilska figura zasnovana na pretjerivanju (preuveličavanju ili umanjivanju) radi isticanja odredjenih emocija, ideja, informacija. U hiperboli se biraju prejake riječi kojima se te emocije, ideje, informacije, stav o nečemu preuveličava i prelazi sve granice uobičajenog. U tragici hiperbolom se


6

naglašava patetičnost. Hiperbola može izazvati utisak i komičnog jer se često nalazi na granici neuvjerljivosti i groteske. Danas je vrlo popularna u govoru mladih ljudi (npr. Manji od makova zrna...)

Alegorija (allo – drugo, agoreio – govorim) označava figuru prenesenog značenja. To je slikanje jedne stvari (predmeta, situacija, prizora) koja označava drugu stvar ( predmet situaciju ili prizor). Slična je metafori samo što se alegorija proteže na cijelu sliku ili čak na cijelu radnju. Alegorijska slika je jasna, određena: jedan krug pojava u potpunosti se odnosi na drugi krug pojava. Stvaralački rad Ovu je pjesmu zabilježio naš književnik Alija Nametak od bošnjačkih iseljenika u Turskoj. Ona pjeva o rastanku/rastancima, ali kakvom/kakvim?

Naša Bosno, naše vel'ko dobro Ćutahijo, najviša planino, S tebe mi se Adapazar vidi! I po njemu šećerli sokaci, Tu se šeću bosanski junaci, Šerbe piju, a Bosnu spominju: "Naša Bosno, naše vel'ko dobro U tebi su do tri dobra moja: Jedno dobro - ostarila majka; Drugo dobro - moj roditelj babo; Treće dobro - moja vjerna ljuba. Žarko sunce, na visoko ti si, Moja draga na daleko ti si! Žarko sunce, spusti mi se niže, Moja draga, primakni se bliže!"

O sakupljaču...

Poznati sakupljač bošnjačkih usmenih pjesama s kraja 18. vijeka je i Dubrovčanin Đuro Ferić, katolički svećenik i pjesnik latinista. Značajno je da je Ferić prvi sakupljač usmenih pjesama Bošnjaka koji sakupljene pjesme navodi kao muslimanske. Ferićeve muslimanske pjesme se nalaze u cjelovitom i autentičnom obliku u sačuvanoj rukopisnoj zbirci.

Sinteza:

Lirske narodne pjesme su najčešće pjevane uz pratnju muzičkog instrumenta lire i u različitim prigodama – uz kolijevku, u svatovskoj povorci, pri radu, pri udvaranju... Lirske narodne pjesme, dakle, imaju različite motive i iskazuju različita osjećanja, a najraširenije su pjesme o djevojkama i mladićima poznatim po svojoj ljepoti i različitim ljubavnim zgodama. U lirske narodne pjesme ubrajaju se ljubavne pjesme, tužbalice, obredne i običajne i druge. One otkrivaju osjećajni svijet i


7

život ljudi. I lirske narodne pjesme imaju stalnie epitete kao što su: bijela svila, crne oči, dragi kamen...

Temeljni motiv u ovoj pjesmi je motiv čežnje za voljenim bićem koje je

daleko. Ovaj motiv je čest u lirskim narodnim pjesmama.

Završni dio sata: Domaća zadaća: Saznaj više o ... Potražite nešto više o lirskoj narodnoj poeziji na internet stranici: http://www.znanje.org/lektire/i22/08/02iv0808/narodna.htm Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

http://www.znanje.org/lektire/i22/08/02iv0808/narodna.htm


8

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Narodna balada: Smrt Omera i Merime Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota usmene književnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja usmene književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje osjećaja za pravdu, razvijanje ljubavi prema prema tradiciji, razvijanje ljubavi prema usmenoj i pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, istinoljubivost kao vrijednost Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki usmene narodne književnosti, osobenosti žanra narodne balade, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti balade, sadržajna analiza, epski i lirski elementi u baladi, kompozicija, uočavanje razlika i sličnosti između balade i romanse, stilske figure, dramski elementi u baladi Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija, razvijanje sposobnosti uočavanja pravde Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja, raspravljanje Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, kasetofon i audiozapis balade Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik Međupredmetna: historija, muzička kultura



Razmislite o riječima velikog pisca i mudraca:

2 Uzorak obrade nastavne jedinice: Narodna balada: Smrt Omera i Merime


9

„Ljubav nema drugih želja nego da se ispuni. Ali, ako volite a morate još i da želite, neka vam ovo budu želje: Da se istopite i budete kao potok razigrani što pjeva svoj milozvuk noći. (...) Da se probudite u praskozorje sa srcem krilatim i uputite zahvalnicu za još jedan dan ljubavi.“ Kahlil Gibran (Halil Đubran)

Glavni dio sata:

Najava teksta: narodna balada Smrt Omera i Merime

A šta se dogodi kada se ljubav ne ispuni? Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

O baladi smo već mnogo naučili. Znamo da je to neraskidiv spoj epskih, lirskih i dramskih elemenata. Znači da balada ima narativan sloj koji je ispričan lirski, emotivno, slikovito, ritmično, melodično, a dramski sukob dovodi do tragičnog raspleta. U baladi se likovi sukobljavaju zbog razičitih motiva ( različitih pogleda na svijet i život, ljubomore, socijalnih razlika, socijalnog statusa uopće.

Kako završava sukob u baladi? Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! besjeda - posebno pripremljen govor zamiliti - dopadati se, sviđati se serdar - glavar, starješina, zapovjednik, vojvoda ložnica - spavaća soba divit - pribor za pisanje sa perom objedljiv - onaj koji nje sklon nekoga lažno optužiti umoriti - oduzeti život đul - ruža Cjelivati - ljubiti Počinuti - odmoriti se, otići na počinak, leći Dvor -dvorište, avlija Čardak - istureni dio gornjeg boja prema ulici u kućama orijentalne kulture Sokak - ulica u mahali Sablja - hladno povijeno oružje od čelika sa oštricom na ispupčenoj strani Satesati - obrađivati drvo tesarskom sjekirom i drugim alatom


10

Interpretacija

Prepoznaj motive koji su bili uzrok dramskog sukoba u baladi „Smrt Omera i Merime?

Balada Smrt Omera i Merime pjeva o ljubavi čijem se ispunjenju ispriječila jedna zapreka. Koja?

Kako je u baladi predstavljena namjera roditelja da odlučuju o udaji i ženidbi mladih?

Ovo je čest motiv u našim baladama. Djevojka je momku prsten povraćala Djevojka je momku prsten povraćala Kad ga je vraćala, gorko je plakala: "Na ti momče prsten. Moj te rod ne ljubi: ni otac, ni majka, ni brat, ni sestrica neće da se zovem tvoja vjerenica."

Pronađi elemente događajnosti u baladi (epske elemente). U prvim stihovima balada nas uvodi u dramsku radnju. Šta saznajemo iz tih

stihova? Ko su učesnici zbivanja? Balada brzo razvija radnju i predočava zaplet. Od kojeg stiha od započinje?

Ko je u središtu zapleta? Kako objašnjavaš ovaj postupak Omerove majke?

„To ne sluša Omerova majka, Već na silu oženila sina, I na silu dovela djevojku.“

Šta je Omerovu majku ponukalo/ohrabrilo da tako odlučuje? Šta iz tog postupka saznajemo o običajima vremena u kojem je nastala ova narodna balada?

U kojim stihovima je najvidljiviji sukob između Omera i njegove majke? Šta iz njih saznajemo o Omeru?

Šta ovu baladu čini lirskom? Pronađi stihove u kojima prepoznaješ lirski ton balade.

Ova balada izražava i snažne ljubavne emocije između dvoje mladih. Tragični rasplet je motiviran i tim snažnim ljubavnim emocijama. Pronađi stihove koji to potvrđuju.

Kako završava balada? Interpretiraj završne stihove: „I proklinju i staro i mlado Ko rastavi i milo i drago.“

Koje osjećanje obuzima majke nakon što se tragedija dogodila? Kojim oblikom kazivanja je u baladi postignut dinamičan i dramatičan tok

radnje? Pribilježi glavne događaje u baladi, ističuću prepreke i posljedice tih

događanja. Ne zaboravi na preživljavanja likova jer likovi osim što pripadaju epskom sloju balade, nosioci su lirskih elemenata ali i uzrok i posljedica dramskog sukoba.

Poenta balade krije se u stihovima u obliku poslovice, izreke, aforizma. U čemu je istinsko bogatstvo čovjeka? Pronađi stihove i obrazloži poentu.


11

Prepoznaj kompoziciju balade. Podsjeti se: kompozicija je sastavljena od: uvoda (ekspozicije), zapleta, kulminacije (vrhunca), preokreta i raspleta.

Ljepota ove balade leži i u njenom emocionalnom i slikovitom jeziku, naročitim

stilskim sredstvima, stihu. U ovoj pesmi se kao izražajno sredstvo obilato koriste stalni epiteti karakteristični za narodnu poeziju (momče mlado, lijepom Fatom, roda bogata, moja mila majko...).

Koja je ovo stilska figura: Đul miriše, mila moja majko,

đul miriše oko našeg dvora, čini mi se - Omerova duša.“? Po kojem svojstvu su dovedeni u vezu mirisni „đul“ i „Omerova duša“?

Obrati pažnju na završne stihove balade:

„Kad Omera od dvora pon'ješe, Tada Mejru u sanduk spustiše; Kad Omera na groblje don'ješe Tada Mejru od doma pon'ješe; Kad Omera u raku spustiše, Tada Mejru na groblje don'ješe; Kad Omera zemljicom posuše, Tada Mejru u raku spustiše.“

Da li je ista jačina tuge, bola iskazana svim stihovima? U kojim stihovima tragičnost dostiže svoju kulminaciju, vrhunac? Tuga, bol postepeno rastu od prvih do posljednjih stihova u kojima je doživljavaju svoj vrhunac tragičnosti. Osjećanja tuge, bola su, dakle, gradacijski iskazana, od najnižih do najvećih. Takva stilska figura zove se GRADACIJA / stupnjevanje.(lat. gradatio; gadus – stepen, stupanj). U njoj se gradaciono nižu riječi po težini, smislu, značenju, da bi se osnovni dojam pojačao.

Pročitajte još jednom i naredni stih: „Sabljama joj sanduk satesaše.“ Teše li se sanduk sabljama? Zašto je to sanduk a ne tabut? Zašto sanduk satesaše? Šta se sugerira riječima: sablje, sanduk, satesaše? Izaberi riječi koje to opisuju: snaga, brzina, žestina, nježnost, užurbanost, ljutnja, bol.

Koji glas dominira u ovom stihu? Ponavljanjem glasa S postiže se unutarnje sazvučje u stihu. Ovakva stilska figura zove se ALITERACIJA. Aliteracija je jezičkostilski postupak ponavljanja istih glasova ili glasovnih skupina u stihovima ili rečenicama, ili ponavljanje istih suglasnika ili slogova na početku više riječi. Prepoznaj aliteraciju u stihovima: Ciknu, viknu Fatima djevojka: „Oj, bogami mila moja majko, Sinoć ti je Omer počinuo!“

Zašto narodni pjevač koristi deminutiv zemljicom? Zašto je upotrijebio riječ posuše umjesto uobičajenih riječi (zagrnuše, zatrpaše)?

Svaka riječ u baladi svojim oblikom, melodičnošću, tananošću doprinosi nježnosti, osjećajnosti balade.


12

U kakvom stihu je balada napisana? Zašto je narodni pjevač često kratio stihove?

„Tu se tuku do dv'je stare majke I proklinju i staro i mlado Ko rastavi i milo i drago.“ Novi književni pojmovi Ponovimo: Balada je kraća usmena pjesma koju karakterizira istovremeno prisustvo epskih, lirskih i dramskih elemenata. U imenu balade (prema italijanskoj riječi balare – plesati) prepoznajemo vezu ove pjesme s plesom uz koji je pjevana. Teme o kojima usmena balada pjeva najčešće su: djevojka zle sreće, dvoje zaljubljenih koje je smrt rastavila, nesretni supružnici i roditelji, različiti sukobi u porodici... Radnja balade duboko je prožeta emocijama, što je čini srodnom lirskoj pjesmi. Junaci balada gotovo su uvijek žene, a rasplet je po pravilu tragičan. Termin balada uveo je u literaturu i nauku Englez Thomas Percy 1761. Godine, a usvojen je krajem 19.vijeka. Najljepše balade obrađuju sukob junaka koji proizilazi iz suprotnosti tradicionalnih i individualnih normi (Hasanaginica, Hasan-aga, Omer i Merima, Bisernaza). GRADACIJA / stupnjevanje.(lat. gradatio; gadus – stepen, stupanj) je stilska figura u kojoj se u gradacionom nizu navode riječi po težini, smislu, značenju, da bi se osnovni dojam pojačao. ALITERACIJA ( lat. alliteratio; a littera – po slovu, od slova) je jezičkostilski postupak ponavljanja istih glasova ili glasovnih skupina u stihovima ili rečenicama, ili ponavljanje istih suglasnika ili slogova na početku više riječi. AFORIZAM je zbijeno izrečena, sažeta, smislena misao o životu i svijetu. Stvaralački rad

Mnogi su naši pisci „učili“ od narodnih pjevača. Pročitaj šta o tome misli naš poznati pisac:

„U pogledu jezika sposobnog da izrazi apstrakciju i da se sublimiše u intelektualni ili emocionalni izraz, najviše sam učio od muslimanske narodne balade ... Najsublimniji izraz cjelokupne naše narodne poezije a možda i našeg jezika uopšte nalazi se u baladi „Omer i Merima“: Đul miriše, mila moja majko, čini mi se Omerova duša. Meša Selimović, „Sjećanja“

Koju stilsku figuru prepoznaješ u ovim stihovima? Koja su značenja njome istaknuta?

Povedite raspravu! Dokažite ili osporite tezu:


13

U baladi Smrt Omera i Merime je opjevan tragičan sukob između iskrene ljubavi i patrijarhalnih shvatanja roditelja te njihovog prava da odlučuju o sudbini svoje djece.

O sakupljačima...

Jedna varijanta balade o smrti Omera i Merime potiče s kraja 18. vijeka, zabilježena u Bubukićevom Požeškom zborniku iz 1798. godine pod latinskim nazivom „Divortium“ (divortium - raskršče). U prvim decenijama 18. stoljeća bošnjačke balade i romance bilježio je i nepoznati zapisivač Erlangenskog rukopisa.

Francuz Marc Rene Bruere Desrivaux (1770 – 1823.) je hrvatski pisac, poznat kao dubrovački književnik Marko Bruerović. Boraveći kao konzul u gradu velikog vezira, u Travniku, ostavio nam je rukopisnu zbirku koju čine usmene lirske pjesme i balade

zabilježene pretežno među Bošnjacima u Travniku i njegovoj okolini („Hvalila se Hasanaginica“, „Osman-aga na kuli siđaše“ itd.)

Sinteza: Balada je kraća usmena pjesma koju karakterizira istovremeno prisustvo epskih, lirskih i dramskih elemenata. U imenu balade (prema italijanskoj riječi balare – plesati) prepoznajemo vezu ove pjesme s plesom uz koji je pjevana. Teme o kojima usmena balada pjeva najčešće su: djevojka zle sreće, dvoje zaljubljenih koje je smrt rastavila, nesretni supružnici i roditelji, različiti sukobi u porodici... Radnja balade duboko je prožeta emocijama, što je čini srodnom lirskoj pjesmi. Junaci balada gotovo su uvijek žene, a rasplet je po pravilu tragičan.

Ljepota ove balade leži i u njenom emocionalnom i slikovitom jeziku, naročitim stilskim sredstvima, stihu.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Saznaj više o ...

Saznaj nešto više o baladama na sljedećoj internet adresi: http://www.openbook.ba/izraz/no13/13_denana_buturovic.htm

Posmatranje i praćenje:

Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...


14

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Romska narodna pjesma: Želja Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: ljepota usmene književnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja usmene književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje osjećaja za uvažavanje različitosti, toleranciju Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim značajkama romske narodne pjesme, motivi, osjećanje, raspoloženje, unutrašnja rima u stihovima, melodičnost i harmoničnost, vizualni i akustički/auditivni elementi u pjesmi, upoznavanje sa temeljnim značajkama usmene narodne književnosti, upoznavanje sa romskom književnošću, romska lirska pjesma, motivi, osjećanje, raspoloženje, melodičnost, harmoničnost Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija, upoznavanje i razvijanje osobenosti različitog izražavanja emocionalnog doživljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka (glasa), koordinacija imaginacije i govornog izraza Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja, ilustrativna metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija- ilustracija teksta iz Čitanke 8, (grafoskop ili bim-projektor), kasetofon i audiozapisi, flip čart Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik Međupredmetna: Muzička kultura, istorija, TiZO



Romska narodna pjesma: Želja


15

Motivacijski dio časa: Didaktička igra Jedna učenik/novinar se predstavlja na romskom jeziku. „Lačho đive. (lačo đive) „Dobar dan. Mrno anav.......... (mrno anav) Ja se zovem ... Sar san tu?“ (sar san tu?) Kako ste? Učenik/novinar vodi intervju sa ostalim učenicima na temu: Šta znamo o Romima? Ne flip čart zapišite sve učeničke odgovore, a zatim dodajte još neke podatke. Romi su najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini. Njihova tradicija prožeta je vječitim lutalačkim duhom, romantičarstvom, ali i vedrim, strastvenim i slobodnim duhom u pjesmi, plesu, muzici. Romi svoj jezik nazivaji e romani čhib i on pripada indijskoj grani jezika. Taj jezik je kroz stoljeća pretrpio promjene jer se miješao s drugim jezicima. Romski jezik poznaje samo muški i ženski rod.

Glavni dio sata:

Najava teksta: Romska narodna pjesma: Želja Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8

Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

U pjesmi je progovorio snažni i nemirni duh romskog naroda – i nadahnuto izrekao svoju snažnu životnu energiju sublimiranu u želju. Kakvu?

Interpretacija teksta: Me kamama Sa so dikhav jakhenca te avol te astarav vastenca, te dandalav dandenca i ćumidav mujeha. Želja Sve što vidim očima da mi je da dograbim rukama, da zagrizem zubima i poljubim usnama.


16

(Romska narodna pjesma, preveo: Šaban Mujić) Interpretacija

Pjesma izražava snažnu želju da se život živi „punim plućima“, da se „grabi rukama“ i „grize zubima“. Kako shvatate ovakvu želju. Šta to za vas znači?

Jedan veoma mudar čovjek je rekao: “Ne žalosti čovjeka siromaštvo, već želja.” Koje želje mogu ražalostiti čovjeka? A mogu li se sve ispuniti?

Život je satkan od bezbroj želja. Jedan veliki pisac veli: “Nikad nećete dobiti želju, a da pritom niste dobili i moć da je ispunite. Ipak, možda ćete za njeno ostvarenje morati raditi.” (Richard Bach) A šta raditi kako bi vam se želje ispunile možete saznati iz ovih riječi jedne mudre i plemenite žene:

“Život je prilika - iskusi je. Život je ljepota - divi joj se. Život je san - učini ga stvarnim. Život je izazov - suoči se s njim. Život je zadatak - izvršavaj ga. Život je igra - igraj se. (…)

(Majka Tereza)

Koju biste rečenicu izdvojili i zašto? Prokomentirajte sljedeću misao Majke Tereze: „Život je tajna – pronikni je.“

Stvaralački rad “Život je himna - pjevaj je.”

Hava nagila (na hebrejskom הבה נגילה) je hebrejska narodna pesma. Naslov pjesme u prijevodu znači Radujmo se. Ova je pjesma zapravo pozdravna himna koja ima svoju melodiju i plesnu koreografiju. Naučite je pjevati, plesati, a ako želite i - svirati.

Hava nagila

Transliteracija Hebrejski tekst Prijevod Hava nagila הליגנ הבה Veselimo se Hava nagila הליגנ הבה Veselimo se Hava nagila ve nis'mecha omidub i es omileseV הבה נגילה ונשמחהsretni! (strofa se ponavlja jednom) Hava neranenah הננרנ הבה Pjevajmo Hava neranenah הננרנ הבה Pjevajmo Hava neranenah ve nis'mecha החמשנו הננרנ הבה Pjevajmo i budimo sretni! (strofa se ponavlja jednom) Uru, uru achim! !םיחא ורוע ,ורוע Probudite se, probudite se braćo!

http://bs.wikiquote.org/wiki/%C5%BDalost

http://bs.wikiquote.org/wiki/%C4%8Covjek

http://bs.wikiquote.org/wiki/Siroma%C5%A1tvo

http://bs.wikiquote.org/wiki/Prilika

http://bs.wikiquote.org/wiki/Ljepota

http://bs.wikiquote.org/wiki/San

http://bs.wikiquote.org/wiki/Izazov

http://bs.wikiquote.org/w/index.php?title=Zadatak&action=edit&redlink=1

http://bs.wikiquote.org/wiki/Igra

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A5%D0%B5%D0%B1%D1%80%D0%B5%D1%98%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA

http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D0%B5%D1%81%D0%BC%D0%B0&action=edit&redlink=1


17

Uru achim b'lev sameach חמש בלב םיחא ורוע Probudite se, braćo, sa srećom u srcu (sth se ponavlja četiri puta) Uru achim, uru achim! !םיחא ורוע ,םיחא ורוע Probudite se, braćo, probudite se, braćo! B'lev sameach חמש בלב Sa srećom u srcu

Hava nagila (notni zapis)

O istraživaču...

Srpskohrvatsko-romsko-engleski rječnik Radeta Uhlika

Romolog Rade Uhlik (1899 - 1991.) jedan je od najistaknutijih lingvista koji je poznavao sve romske dijalekte prostora bivše Jugoslavije i jedan od najvećih prijatelja Roma na našim prostorima. Posebnu pažnju je posvetio gurbetskom dijaletku Roma koji su živjeli u BiH, u Sarajevu i Prijedoru. Iza sebe je ostavio više od 43 vrijedna djela iz gramatike romskog jezika, sakupljene romske priče i pjesme, kao i srpsko-hrvatski-romsko-bosanski rječnik. Prvu zbirku pjesama objavio je 1937. godine u Prijedoru pod nazivom „Romane gilja“/“Romske pjesme“. Prvi rječnik je napisao još davne 1947. godine pod nazivom „Srpskohrvatsko-ciganski rečnik: Romane alava“. Drugi Uhlikov „Srpskohrvatsko-romsko-engleski rječnik („Romengo alavari“) objavljen je 1983. godine. Njegova djela su sačuvana u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Sinteza: Romi su najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini. Njihova tradicija prožeta je vječitim lutalačkim duhom, romantičarstvom, ali i vedrim, strastvenim i slobodnim duhom u pjesmi, plesu, muzici. Romi svoj jezik nazivaji e romani čhib i on pripada indijskoj grani jezika. Taj jezik je kroz stoljeća pretrpio promjene jer se miješao s drugim jezicima. Romski jezik poznaje samo muški i ženski rod.

U pjesmi Želja je progovorio snažni i nemirni duh romskog naroda – i nadahnuto izrekao svoju snažnu životnu energiju. Pjesma izražava snažnu želju da se život živi „punim plućima“, da se „grabi rukama“ i „grize zubima“


18

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Saznaj više o ... Video zapis muzike i plesnih koraka hebrejske narodne pjesme Hava nagila možete naći na internet adresi: http://www.youtube.com/watch?v=LgvKCucx0oU&feature=related Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

http://www.youtube.com/watch?v=LgvKCucx0oU&feature=related


19

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Ivo Andrić: Knjiga Struktura i tip sata: Usvajanja novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje ljubavi prema muzici, razvijanje osjećaja za jednakopravnost i uvažavanje različitosti Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim značajkama umjetničke književnosti, upoznavanje s karakteristikama novele, tok događaja, sadržajna analiza, tema i ideja, analiza likova Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija, upoznavanje osobenosti različitog izražavanja emocionalnog doživljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka (glasa), koordinacija imaginacije i govornog izraza Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja, ilustrativna metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: individualni, individualizirani, frontalni Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop i grafofolija sa ilustracijom iz Čitanke 8, flip čart Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, jezik, medijska kultura Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura

Tok izvođenja nastavnog sata Motivacijski dio časa: NEMIR- ŠTO JE TO? Na flip čartu, u paukovoj mreži, ispišite sve riječi na koje vas asocira riječ nemir ( strepnja, strah, uzbuđenje, ljubav...). Obrazložite vaše doživljaje. Šta sve izaziva u vama nemire?

4 Uzorak obrade nastavne jedinice: Ivo Andrić: Knjiga


20

Kako se susreću ove dvije misli. Što im je zajedničko?

“Dio sam svake knjige koju sam pročitao.” (John Kieran) “Ljudi koji su čitali dobre knjige, živjeli su više od onih koji nisu… Nije istina da imamo samo jedan život. Ako možemo čitati, možemo živjeti onoliko života koliko poželimo... ” (S. I. Hayakawa)

Glavni dio sata:

Najava teksta: Ivo Andrić: Knjiga Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

Koje osjećanje prema knjizi razvija dječak s početka ove priče? Kakav dan iščekuje?

Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! rezak - oštar, odsječen ironičan - podrugljiv, zajedljiv mašiti se - posegnuti za nečim ekspedicija - putovanje s određenom svrhom, npr. znanstvenom polarni krajevi - zemlje koje leže oko pola Interpretacija

Kako razumijevaš sljedeću misao: „... za dječaka je nastupilo ostvarenje jednog dugo sanjanog i željenog trenutka.“?

Kako se bibliotekar obraćao đacima? Kako ga pisac opisuje? Šta je dječaka zbunjivalo u njegovu obraćanju đacima? O čemu dječak mašta dok promatra brojne knjige stožene na policama

biblioteke? Walt Disney, slavni američki filmski producent je jednom prilikom izjavio: „Ima

više blaga u knjigama nego što pirati traže na ostrvima s blagom. A najbolje od svega je da u ovom blagu možete uživati svaki dan vašeg života.“ Po čemu su slavni filmaš i dječak istomišljenici?

Čega se dječak uplašio kada ga je bibliotekar „grubo probudio“ iz maštanja?


21

„Nepročitana priča nije priča; to su male crne tačkice na pulpi. Čitalac, čitajući je oživljava: čini je živom, čini je pričom.“ (Ursula K. Le Guin) Koju će knjigu oživjeti dječak iz naše priče? Kako je tekao njihov prvi susret?

Koja su se osjećanja „miješala“ u dječaku dok se udaljavao od biblioteke? Šta je dječaku pokvarilo dugo iščekivani užitak čitanja? Kako razumijevate zadnju misao iz priče: „I taj bol je rastao sa sumrakom.“? Čime je najviše izazvan dječakov nemir? Kako bi se ti osjećao/la u takvoj situaciji? Čovjekova unutarnja preživljavanja popraćena su i neki vidljivim fiziološkim

promjenama: u ponašanju, izgledu. Pronađi dijelove teksta u kojima to prepoznaješ.

Utvrdi koliko likova i koliko događaja je obuhvaćeno radnjom priče.

Novi književni pojmovi Novela je kratki prozni oblik koji se bavi pojedinačnim sudbinama malog broja likova i u kojem je detaljno opisan obično samo jedan događaj. Ako je književnik je usmjeren na analizu duševnog stanja lika takvu novelu zovemo psihološka novela. Stvaralački rad Jedan pjesnik je rekao: „Neke knjige su nezasluženo zaboravljene; nijedna nije nezasluženo zapamćena.“ (W. H. Auden) Prokomentiraj ovu misao.

Pronađi priču i pročitaj je u cjelosti. Upoznat ćeš se s dječakovim strahovima od bibliotekara, s njegovim neprospavanim noćima zbog knjige koja se pocijepala i isprljala, s njegovim nemirima.

U svoj Dnevnik čitanja zabilježi glavni događaj i prepiši rečenice koje naročito naglašavaju dječakova unutarnja preživljavanja.

Obradi pismeno temu: Na tvom licu sam otkrio/la nemir. Pronađi poneku „nezasluženo zaboravljenu knjigu“, pročitaj ju i preporuči je

svojim prijateljima/icama, nastavniku/ici. Kaži im zašto misliš da je „zaslužila“ svoju čitalačku publiku.

O književniku...

Ivo Andrić

Ivo Andrić (1892-1975) rođen je u Travniku, u Višegradu je pohađao osnovnu školu, a najstariju bosanskohercegovačku srednju školu, Veliku gimnaziju, u Sarajevu. Studij je započeo na Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog sveučilišta u Zagrebu, a nastavio u Beču, Gracu i Krakovu. 1961. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost za cjelokupno životno djelo. Napisao je brojna književna djela, među kojima su: “Ex Ponto“, „Nemiri“, „Put Alije Đerzeleza“, „Na Drini ćuprija“, „Travnička

http://hr.wikipedia.org/wiki/1961

http://hr.wikipedia.org/wiki/Na_Drini_%C4%87uprija


22

hronika“, „Prokleta avlija“, „O priči i pričanju“ - govor prigodom dodjele Nobelove nagrade za književnost (1961.) itd.

Sinteza: Novela je kratki prozni oblik koji se bavi pojedinačnim sudbinama malog broja likova i u kojem je detaljno opisan obično samo jedan događaj. Ako je književnik je usmjeren na analizu duševnog stanja lika takvu novelu zovemo psihološka novela.

Završni dio sata:


Ovo je internetska stranica Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine: http://www.nub.ba/#. Potraži na njoj šta sadrže specijalne zbirke koje posjeduje:

Rukopisna zbirka; Zbirka rariteta i starih knjiga; Kartografska zbirka; Muzička zbirka; Grafička zbirka i Zbirka doktorskih disertacija u rukopisu.

Saznajte za neki bibliotečki raritet – nešto što posjeduje rijetku vrijednost. Posmatranje i praćenje:


http://hr.wikipedia.org/wiki/Nobelova_nagrada_za_knji%C5%BEevnost

http://www.nub.ba/


23

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Abdulah Sidran: BAŠESKIJA Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: ljepota književnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim značajkama lirske pjesme, motivi, osjećanje, raspoloženje, unutrašnja rima u stihovima, melodičnost i harmoničnost, vizualni i akustički/auditivni elementi, ljetopis, slobodan stih, retoričko pitanje, opkoračenje Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija, upoznavanje i razvijanje osobenosti različitog izražavanja emocionalnog doživljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka (glasa), koordinacija imaginacije i govornog izraza Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija- ilustracija teksta iz Čitanke 8, (grafoskop ili bim-projektor), kasetofon i audiozapisi Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik Međupredmetna: historija,

5 Uzorak obrade nastavne jedinice: Abdulah Sidran: BAŠESKIJA


24

Tok izvođenja nastavnog sata Motivacijski dio časa: Motivacija

Pročitajte ovaj zapis našeg slavnog ljetopisca: „Godina 1176. (23. VII 1762 - 11. VII 1763) - 20. temuza ove godine pojavila se kuga i u Sarajevu, i to najprije na Vratniku, gdje je okužen došao iz unutrašnjosti Čabrić s Vratnika, koji je odmah i umro. Zatim je umro i njegov brat hadži Sulejman Čabrić, kazandžija. - Iza toga kuga se pojavila na Hridu, Čekaluši, Banjskom Brijegu. (...) Ova bolest je pustošila pune tri godine i u samom gradu Sarajevu pomorila oko 15.000 duša. Kronogram o prestanku haranja kuge je ovaj: Bože, koji si riznica svih dobrota, sačuvaj nas svega čega se plašimo.“ (Mula Mustafa Bašeskija)

Čega se sve ljudi plaše? Šta nam o tome govori ovaj odlomak iz „Ljetopisa“?

Glavni dio sata:

Najava teksta Abdulah Sidran: BAŠESKIJA Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8

Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

Ljetopis je dokument o prošlosti iz kojeg saznajemo mnogo o vremenu u kojem je nastao. Ova Sidranova pjesma je inspirirana ljetopiscem Bašeskijom. Šta iz pjesme saznajemo o vremenu u kojem je ona nastala. Po čemu je to vrijeme slično onome o kojem govori Bašeskija u svom „Ljetopisu“?

Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! huliti - ružno govoriti, sramotiti premoć - prednost, prvenstvo kalem - zašiljena trska za pisanje na Istoku, pero čama - dosada, stanje bez akcije, prazno raspoloženje kotiti - prekomjerno se množiti ponad - iznad Interpretacija


25

Na jednom mjestu u Ljetopisu Bašeskija je napisao: ”Najveci su ugled

uživali, što je razumljivo u ovakvim vremenima, bezobzirni i opaki ljudi”. Koja vremena su naklonjena „bezobzirnim i opakim“ ljudima? Kakvim ljudima je naklonjeno vrijeme u koje je smještena naša pjesma? Šta o tome saznaješ iz sljedećih stihova: „(...) Šutnja i čama. Koga si, noćas, otrgnuo gradu? Čije ćemo ime pominjati jutrom, uz duhan i kahvu, narednih dana? Treba biti mudar, neka se strava čekanja na licu ne očituje. Jer, dugo je trebalo dok shvatih: ovo je grad u kom sve bolesti zarazne su. Širi se ljubav ko žutica i kuga. I mržnja se jednako koti.“

Jadan naš pisac je napisao: “Samoća je raskoš bogatih duhova.” (Ivo Andrić) Kako se ova misao odnosi sparam sljedećih stihova u pjesmi „San o Bašeskiji“:

„(...) Ne hulim, samoću sam ovu primio kao dar, ne kaznu, ko premoć, nipošto užas.“

Kakvu istinu traži Mula - Mustafa? Kako želi da ode s ovog svijeta? Pročitaj još jednom završni dio pjesme:

„Griješim li prema sebi, tek tada sam drugima prav. Prema njima griješim li, pravdu sebi ispunjavam. Šta je onda istina, reci mi, Bože moj? Moli te skromni Mula - Mustafa, što druge želje nema već tiho da bude, i još tiše ode, kad dođe čas.“

Zbog čega pjesma liči na prozu? Kako zovemo ovakav stih u pjesmi? Prepoznaj opkoračenja u pjesmi.

Pročitaj pažljivo stihove pjesme i kaži: Da li ova pjesnikova pitanja zahtijevaju odgovore?

„- Kamo će stići, Bože, koji sve znaš? - Koga si, noćas, otrgnuo gradu? - Čije ćemo ime pominjati jutrom, uz duhan i kahvu, narednih dana? - Mislim li pravo, Bože? - Jer, bolest otkuda - jasno mi je, al' otkuda zdravlje? - Pitaju li to ovi ljudi oko mene (što isto ih primam, znajuć da ni dva nisu ista, ni pred Tvojim ni pred mojim licem), pitaju li? - I znaju li da ih motrim? -Šta je onda istina, reci mi, Bože moj?“

http://www.bosnacitat.com/citati/6517


26

Ovakva stilska sredstva nazivamo retoričkim pitanjem. Retoričko pitanje je oblik upitnih rečenica koje se često znaju nizati jedna na drugu, ali bez namjere da stvarno označe pitanje, nego svojim upitnim oblikom naglašavaju određen osjećajni stav.

Novi književni pojmovi Opkoračenjem se riječ ili dio stiha prenosi u naredni stih čime se postiže

poseban ritam u pjesmi. Većina suvremenih pjesama nije napisana tako da poštuje ustaljena pravila o

gradnji strofe, stihova ili rime. Stihovi se u takvim pjesmama nižu, često se dio stiha prenosi u naredni stih, različite su duljine, pravih rima nema ili se povremeno pojavljuju. Ritam je karakterističan samo za pjesmu u kojoj je ostvaren. Takav stih se naziva slobodnim stihom.

Retoričko pitanje je poseban oblik upitnih rečenica koje se često znaju nizati jedna na drugu, ali bez namjere da stvarno označe pitanje, nego svojim upitnim oblikom naglašavaju određen pojačavaju emocionalne, dramske i misaone napetosti u lirskoj pjesmi.

O književniku...

Abdulah Sidran

Abdulah Sidran je rođen 1944. godine u Sarajevu. Bosanskohercegovački je pjesnik, prozaik i filmski scenarist. Osnovnu školu, gimnaziju i Filozofski fakultet pohađao je u Sarajevu. Uređivao je mnoge omladinske listove i časopise. Počeo je pisati sredinom sedamdesetih godina u generaciji mladih književnika koju često nazivaju ”šezdeset-osmaškom”. Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je najznačajnijim književnim i društvenim priznanjima. Njegova knjiga poezije objavljena u ratu, ”Sarajevski tabut”, nagrađena je izuzetnim priznanjem, ”Nagradom slobode” PEN-centra Francuske. Napisao je književna djela: ”Šahbaza”, ”Kost i meso, ”Sarajevska zbirka”, ”Sarajevski tabut”, ”Sarajevska molitva”, ”Sarajevske priče”, ”Zašto tone Venecija” itd.

Stvaralački rad Poslušaj videozapis pjesme „Bašeskija“ na internet adresi:

http://www.youtube.com/watch?v=eyhnnjvsmHg Pripremi se za vježbu izražajnog čitanja.

Utvrdi: intonaciju stanke tempo

http://bs.wikipedia.org/wiki/1944

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Filozofski_fakultet_Sarajevo&action=edit&redlink=1

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Filozofski_fakultet_Sarajevo&action=edit&redlink=1

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Knji%C5%BEevnik&action=edit&redlink=1

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Sarajevski_tabut&action=edit&redlink=1

http://bs.wikipedia.org/wiki/Francuska

http://www.youtube.com/watch?v=eyhnnjvsmHg


27

Sinteza: Opkoračenjem se riječ ili dio stiha prenosi u naredni stih čime se postiže

poseban ritam u pjesmi. Većina suvremenih pjesama nije napisana tako da poštuje ustaljena pravila o

gradnji strofe, stihova ili rime. Stihovi se u takvim pjesmama nižu, često se dio stiha prenosi u naredni stih, različite su duljine, pravih rima nema ili se povremeno pojavljuju. Ritam je karakterističan samo za pjesmu u kojoj je ostvaren. Takav stih se naziva slobodnim stihom.

Retoričko pitanje je poseban oblik upitnih rečenica koje se često znaju nizati jedna na drugu, ali bez namjere da stvarno označe pitanje, nego svojim upitnim oblikom naglašavaju određen pojačavaju emocionalne, dramske i misaone napetosti u lirskoj pjesmi.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Saznaj više o ... Snimi svoje čitanje pjesme Bašeskija kako bi lakše otkrio/la šta je dobro u tvom čitanju, a šta bi moglo biti i bolje. Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...


28

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Skender Kulenović: STEĆAK Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota književnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje ljubavi prema pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, istinoljubivost kao vrijednost Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki umjetničke književnosti, osobenosti žanra misaone/refleksivne pjesme, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, sadržajna analiza, lirski elementi pjesmi, lirske slike, katren, sonet, stilska sredstva, dužina stiha, rima, Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija/ razvijanje sposobnosti uočavanja pravde Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni i individualizirani Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, kasetofon i audiozapis, dnevnik čitanja Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik, Međupredmetna: historija, muzička kultura, likovna kultura



STEĆAK

„Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njem i u njemu nisu drugi unijeli ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste

6 Uzorak obrade nastavne jedinice: Skender Kulenović: STEĆAK


29

materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, jest prošlost, ali jeste i budućnost.“

Mak Dizdar

Prokomentirajte ove riječi našeg poznatog pjesnika.

Stećak iz Radimlje

Glavni dio sata:

Najava teksta Skender Kulenović: STEĆAK Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

Šta je pjesnik vidio na stećku? Kakvo je to „ćutnje govorom“? Uporedi značenje stiha sa značenjem sintagme „govor tišine“?

Interpretacija teksta:

Pjesma se može obraditi istraživačkim radom u 4 grupe (po strofama) Otkrijmo značenje riječi! dok - unutarnji dio luke čun - čamac


30

Interpretacija

Dok stećak čuti, simboli govore. Šta nam poručuju crteži uklesani na stećku? Razmotrimo simbole po strofama:

1. Katren: stećak Sunce i Mjesec na stećcima simboliziraju nebeske lađe na kojima pravedne duše čekaju na svoj odlazak u Raj. Šta o njihovom simboličnom značenju saznaješ iz stihova:

„Njegov mjesec i sunce, što znače posmrtne lađe, davno su prevezli dušu, vjekuju sad u doku.“

Naša narodna izreka „Dok je Sunca i dok je Mjeseca...“ ovim simbolima nas želi podsjetiti na beskrajno trajanje harmoničnog poretka u prirodi, odnosno beskrajno proticanje vremena – u značenju „Dok postoje Sunce i Mjesec...“, ili „otkad je svijeta i vijeka...“ Koje bi onda značenje mogle imati riječi „vjekuju sad u doku“? Kako shvataš pjesnikove riječi da je stećak jači od „kandža kiše“? Čemu sve stećak odolijeva?

2. Katren: šira perspektiva stećka

U drugom katrenu imamo širu perspektivu, udaljavanje od simbola ka slici stećka daleko od grada. Koje motive prepoznaješ u ovoj slici? Koja simbolička značenja ima zmija koja svoj „reljef“ iscrtava na stećku? („Zmija mu krene uz reljef, svoj reljef svije sred čela.“)

1. Tercina: lirski subjekt. Koja pitanja sebi postavlja lirski subjekt? Koja ga osjećanja obuzimaju? Šta o tome saznaješ iz stihova u prvoj tercini: „Posljednju blijedu zelen s jesenjom travom dišem. Čuj, zvoni zrelo stablo – to lijes mi teše žuna.“? Jesenji pejzaž asocira pjesnika na jesen njegovog života. Pjesnik predosjeća vlastitu smrt, predosjeća da diše posljednjim disanjem jesenje trave. 2. Tercina: sonet kao stećak

Posljednji stih u drugoj tercini glasi: „lezi pod stećak stiha bez prevoznika – čuna.“ I ovaj sonet može biti nadgrobni spomenik. Kome? Koliko dugo će čuvati uspomenu na pjesnika? Stećak jeste simbol smrti, ali i vječni spomenik koji podsjeća ljude da iza sebe moraju ostaviti neko vrijedno djelo, nešto po čemu će biti zapamćeni kao ljudi. Umjetnička djela nadživljuju čovjeka, ali i svjedoče o njegovom postojanju. To je ujedno i poenta ove pjesme.

Pjesma je sastavljena od dva katrena i dvije tercine. Kojoj vrsti lirskih umjetničkih pjesama pripada ova pjesma?

Kakva je dužina stihova? Uoči rimu u 1. i 2. strofi. U obje strofe rimuju se 1. i 4. stih i 2. i 3. stih. Metrička shema izgleda ovako: „Stećak mramorni ćuti govorom scena po boku, A jači od kandža kiše, povampirenja i krađe. B


31

Njegov mjesec i sunce, što znače posmrtne lađe, B davno su prevezli dušu, vjekuju sad u doku.“ A Ova rima se shematski može predstaviti ovako: ABBA. Ovakva rima zove se obgrljena rima.

Pjesnikov jezik je ekspresivan, slikovit, bogat. - Prepoznaj stilske figure u početnim stihovima pjesme:

„Stećak mramorni ćuti govorom scena po boku, jači od kandža kiše, povampirenja i krađe.“ - Prepoznaj stilsku figuru: „Stećak mramorni...“ - Kakve tragove ostavlja kiša na stećku? Koja je ovo stilska figura: „...kandža kiše...“?

Pjesnik ponekad u stihovima iskazuje proturječnu misao koja je suprotna uobičajenom ili logičkom mišljenju. Takva stilska figura zove se PARADOKS. - Šta je proturječno u stihovima „ćuti govorom scena“?

U kakvom odnosu su riječi zvoni i stablo u ovom stihu:

„Čuj, zvoni zrelo stablo – to lijes mi teše žuna.“ Da li su ove riječi po bilo čemu spojive? Ima li nešto da ih međusobno povezuje? Stilska figura kojom se u vezu dovode dvije prirodno nespojive pojave, osobine, naziva se SINESTEZIJA.

Razmotrimo i ovaj stih: „Zašto sam došao ovdje, kad sve već ovdje piše?“ Stihovima je postavljeno pitanje. Da li se traži odgovor na to pitanje? Stilska figura kojom se postavlja pitanje na koje nije potrebno dati odgovor jer je on već poznat, ili je dat u narednim stihovima, zove se RETORIČKO PITANJE. Novi književni pojmovi Misaona/refleksivna pjesma je ona pjesma u kojoj pjesnik kazuje svoja razmišljanja, misli do kojih dolazi, svoje stavove, pogled na svijet, ali i svoja osjećanja. Tema misaone/refleksivne pjesme najčešće je život, smisao života, smrt, sudbina, ljepota, umjetnost. Strofa: Strofa koja broji dva stiha naziva se dvostih ili distih, strofa od tri stiha trostih ili tercina, a strofa od četiri stiha - četverostih ili katren. Sonet je poseban oblik lirske pjesme sastavljene od dva katrena i dvije tercine, odnosno pjesme koja je sastavljena od četrnaest stihova. Kada se u strofi rimuju 1. i 4. i 2. i 3. stih, takva rima se zove obgrljena rima. PARADOKS je stilska figura kojom se iskazuje neka proturječna misao suprotna uobičajenom ili logičkom mišljenju. SINESTEZIJA JE stilska figura kojom se u vezu dovode dvije prirodno nespojive pojave, osobine. RETORIČKIM PITANJEM se postavlja pitanje a da se ne traži odgovor je je on poznat onome ko postavlja pitanje. Stvaralački rad

Prepoznaj u pjesmi i ostale stilske figure: epitete, personifikacije, onomatopeje, metafore.


32

Simbol ljiljana je vrlo prisutan na na stećcima. Postavljan je najćešće na prednju, najvažniju stranu stećka i uvijek je urezan na najistaknutijim stećcima određenih nekropola. Koristili su ga bosanski vladari na grbovima i pečatima – bio je, dakle, simbol srednjevjekovne bosanske države. Saznaj koji se sve simboli pojavljuju na bosanskohercegovačkim stećcima, nacrtaj neke od njih i opiši njihovo simbolično značenje.

Prepiši pjesmu Staćak u u dnevnik čitanja, i ponešto što ti je naročoto intersantno: osjećanja, raspoloženja, stilske figure... Pjesmu možeš i ilustrirati.

Ljiljani na stećku - bosanskom srednjovjekovnom nadgrobnom spomeniku

Ljiljan na posudi iz rimskog doba od prije 2000 godina iskopanoj u Ilidži kod Sarajeva

Zlatnik kralja Tvrtka I (14. vijek) sa ljiljanima O književniku...

Skender Kulenović


33

Skender Kulenović (1910-1978) rođen je u Bosanskom Petrovcu, gdje je završio osnovnu školu, a potom nakon naglog osiromašenja porodice prelazi u majčino rodno mjesto, Travnik, gdje je pohađao Jezuitsku gimnaziju. U trećem razredu gimnazije javio se prvim književnim radom, sonetima „Ocvale primule. Studirao je pravo na Zagrebačkom sveučilištu i surađivao u brojnim listovima i časopisima. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Pisao je pjesme i poeme, komedije, eseje, kritike, putopise, crtice, priče te romane. Književna djela su mu: „Stojanka majka Knežopoljka“, poema, komedije „Djelidba“, „Večera“, „A šta sad?“, poema „Ševa“, poema, priče za djecu „Gromovo đule“, roman „Ponornica“ itd.

Sinteza: Stećak jeste simbol smrti, ali i vječni spomenik koji podsjeća ljude da iza sebe moraju ostaviti neko vrijedno djelo, nešto po čemu će biti zapamćeni kao ljudi. Umjetnička djela nadživljuju čovjeka, ali i svjedoče o njegovom postojanju. To je ujedno i poenta ove pjesme.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 71.

Saznaj više o ... Saznaj više o Skenderu Kulenoviću na internet stranici: http://www.camo.ch/skender_kulenovic.htm Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij


34

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Zuko Džumhur (Nekrolog jednoj čaršiji) OD JEGULJE DO ŽABLJIIH BATAKA Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje osobnog doživljaja prirode kao vrijednosti, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za uočavanje ljepote, razvijanje ljubavi prema putovanjima Obrazovni: upoznavanje sa prijelaznim naučno-književnim vrstama, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti putopisa, objektivni i subjektivni elementi u opisivanju, Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti, izgrađivanje estetskih vrijednosti, Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8 kreda, bilježnica, olovke, flomasteri, boje, grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, jezik, medijska kultura, Međupredmetna: likovna kultura, geografija, historija



"Sve teče – veli drevni mudrac – sve je vječni putnik, vječna želja za

putovanjima i kao što putuje u nama nemirna krv poput vode na zemlji, kao naša

misao što leti snagom vjetra i brzinom svjetla, tako se cijeli naš svemir nalazi na

7 Uzorak obrade nastavne jedinice: Zuko Džumhur (Nekrolog jednoj čaršiji) OD JEGULJE DO ŽABLJIIH BATAKA


35

vječnom putovanju. O kako je krasno vama, ptice selice, što svake godine putujete

na Siciliju, u Saudijevu Arabiju, u faraunski Egipat! Blago i vama nujni i sivi, tragični i

purpurni oblaci, nebeski putnici!"

Antun Gustav Matoš

Glavni dio sata:

Najava teksta Zuko Džumhur (Nekrolog jednoj čaršiji) OD JEGULJE DO ŽABLJIIH BATAKA Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

Zulfikar Zuko Džumhur je bio višestruko talentiran i svestrano obrazovan, a prije svega bio je hodoljub koji je do kraja svoga života obilazio svijet i o viđenom govorio i pisao. Šta o njegovom hodoljublju saznaješ iz ovog odlomka? Na kakav način opisuje krajeve po kojima hodi?

Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! Nujno - više sjetno nego tužno kijamet - nevrijeme, nepogoda ahar - konjušnica vezir - najviša titula u državnoj hijerarhiji Turske carevine sijaset - mnoštvo klanac - uzak prolaz s okolnim strmim stranama među brdima debrent – franc. Debris – ruševine sinji - siv, boje pepela matica - glavna, središnja struja u vodenom toku riza – dio monaške odjeće vlastela - plemićki upravljački stalež spahija - bolje stojeći muslimanski seljak u Bosni berat - sultanov ukaz kolajna - odlikovanje riznica - prostor u kojem su pohranjene dragocjenosti, blago porta - crkveno dvorište ćuk - noćna ptica grabljivica iz porodice sova Interpretacija


36

Koji su detalji iz ovog krajolika zaokupljali Zukinu pažnju? Kako ih je dočarao? U kojim detaljima iz ovog odlomka je posebno naglašena znatiželja jednog

vječitog putnika? Naš poznati pisac Ivo Andrić je rekao kako knjiga Zuke Džumhura „Nekrolog

jednoj čaršiji“, iz koje je i ovaj odlomak, „razvija pred našim pogledom brz ali širok film utisaka i zapažanja o ljudima, ljudskim odnosima i naravima (...) Čitajući je, putovat ćete po ćudljivom redu vožnje, ali zanimljivim putevima, a za vođu i nenametljivog tumača imaćete jednog umjetnika živa duha i bogata srca." Koji je to „čudljivi red vožnje“ koji vas je poveo na ovo zanimljivo putovanje?

Šta o tome saznaješ iz sljedećeg odlomka:

„Pomno razgledah crkvenu riznicu i izađoh u prosrtranu portu punu velikih kamenih krstača nad davno opojanim humkama minulih manastirskih starješina. Na istoku je visoko brdo, u brdu mali gaj, u gaju veliki hrast, oko hrasta jasen, iza jesena zelena grana, a na grani ćuk. S druge strane ležale su livade, po livadama ovce, za ovcama čobani, iza bijelih stada vinogradi, za vinogorjem Neretva, na Neretvi čun. Zvono na tornju. Podne u vrijeme ručka. Zamire i posljedni odjek zvona prema Istoku i prema Zapadu. Mislim se da li da ručam jegulje na Karaotoku, ili da produžim na Metković na žablje batake?“

Naš putopisac je u jednoj putopisnoj priči zabilježio: "Samo se slike dugo pamte, a riječi već sutradan promijene svoj red." (Osveta mrtvih sultana)

Prokomentiraj ove riječi.

Novi književni pojmovi Putopis je prozno književno djelo u kojem pisac subjektivno i slikovito

opisuje neku zemlju, kraj, krajolik, ljude i atmosferu. Putopisac iskazuje i svoje dojmove i osobne doživljaje s tog putovanja. Predmetom njegova interesovanja su prirodne ljepote, kulturno- historijske znamenitosti, ljudi i njihovi običaji...

Stvaralački rad Šta je predmet interesovanja putopisca Z. Džumhura u ovom odlomku? APRIL NA SIRKEDŽIJU April bane u tijesne sokake Sirkedžija kao pijani kicoš s koferima punim sunca. April uvijek dugo putuje do Sirkedžija na karoserijama automobila. April uskače u odžake ćevabdžinice, viri iz nabora iznošenih parhetskih haljina, igra na sakatim repovima pijetlova, ozeleni žalosne vrbe za tarabama, uspava sve žute mačore i osvijetli ljubičasti "beze" na usnama prodavačica. April ostade na prašnjavim tavanicama po Sirkedžiju. Naseli se ovdje tek poslije šetnje glavnim ulicama grada, pošto ogrije fasade i izljubi gospodsku djecu po parkovima. April otvara vrata dućana i muhalebdžinica i puzi memljivim zidovima preko šarenih panorama obale po kojoj se kočopere žirardo šeširi starinskih kicoša u redengotima. Dopodne, april daje besplatne predstave sunčanih igara za mahalsku dječurliju...


37

O književniku...

Zulfikar Zuko Džumhur

Zulfikar Zuko Džumhur, putopisac, slikar i karikaturista, rođen je u Konjicu 1920. godine. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Beogradu, a višu gimnaziju u Sarajevu. Završio je likovnu akademiju u klasi Petra Dobrovića. Sarađivao je kao karikaturista i ilustrator u mnogim listovima i časopisima. Objavio je više od 10.000 karikatura. Napisao je scenarije za više kratkih i igranih filmova. Radio je i na sarajevskoj televiziji kao pisac scenarija i voditelj serije emisija Hodoljublja. Napisao je: „Nekrolog jednoj čaršiji“, „Pisma iz Azije“, „Hodoljublja“, „Putovanja bijelom lađom“, „Pisma iz Afrike i Evrope“ itd.

Sinteza: Putopis je prozno književno djelo u kojem pisac subjektivno i slikovito

opisuje neku zemlju, kraj, krajolik, ljude i atmosferu. Putopisac iskazuje i svoje dojmove i osobne doživljaje s tog putovanja. Predmetom njegova interesovanja su prirodne ljepote, kulturno- historijske znamenitosti, ljudi i njihovi običaji...

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Saznaj više o ... Pročitajte naslovnu putopisnu priču „Nekrolog jednoj čaršiji“ na internet adresi: http://www.scribd.com/doc/22679047/zuko-dzumhur-nekrologij-jednoj-carsiji

Pronađi neke od putopisa Zuke Džumhura ( „Nekrolog jednoj čaršiji“, „Pisma iz Azije“, „Hodoljublja“, „Putovanja bijelom lađom“, „Pisma iz Afrike i Evrope“) i upoznaj se sa zanimljivostima krajeva kojima je slavni putopisac proputovao. Svoja zapažanja, ono što ti se posebno sviđa, pribilježi u svoj Dnevnik čitanja. Nekad će ti zabilješke iz tvog dnevnika dobro doći.

Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij


38

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Derviš-paša Bajezidagić : GAZEL O MOSTARU Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota književnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, spontano doživljavanje pisane riječi Obrazovni: tarih, gazel, osobenosti gazela u bh književnoj tradiciji, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke pjesme, analiza, kompozicija, poenta, jezik i stil Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija/ razvijanje sposobnosti uočavanja pravde Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja, digresija Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, induvidualizirani Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, kasetofon, audiozapis Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik, Međupredmetna: historija, likovna kultura, muzička kultura


Motivacijski dio časa: Kako pjesnikovo pero može dati svijetu svjetlost? Neka vam pomognu u razmišljanju sljedeće riječi o jednom pjesniku:

8 Uzorak obrade nastavne jedinice: Derviš-paša Bajezidagić : GAZEL O MOSTARU


39

„Iako mu je ime Derviš (siromah), bio je na polju znanosti vladar. Njegovo pero dalo je svijetu dosta svjetla, bio je mjesec na nebu umjetnosti.“ (17.st. Riza o Derviš-paši Bajezidagiću)

Pjesnik Derviš-paša Bajezidagić je napisao ovaj „Tarih o gradnji mosta

u Mostaru”:

“Ćupriju podiže koja podsjeća na l k d ge Allahu moj! Ima l΄ na svijetu po ljepoti dr ge? Jedan je Derviš zadivljen stao i rekao riječi: Ostavit ćemo ćupriju a mi ćemo prijeći.”

S turskog: Lamija Hadžiosmanović i Salih Trako. Prepjevao: Muhamed Dželilović

Jednostavnost, čistota izraza, lahak jezik, savršena forma, osnovne su karakteristike ovog tariha. Iz jednostavnog narodnog duha izviru jednostavni a duboki stihovi o vječnom, svevremenom postojanju mosta.

Tarihi su kraće pjesme pisane nekim konkretnim povodom (rođenje, smrt, polazak u rat, sklapanje mira, početak ili završetak gradnje mostova, puteva, česama...

Mnogi su pjesnici bili opčinjeni ljepotom Starog mosta u Mostaru i kula koje ga okružuju. Ovaj velicanstveni spomenik arhitekture turskog vremena podignut je za vrijeme vladavine Sulejmana Veličanstvenog 1566. godine po nacrtu neimara Hajrudina, a pod nadzorom dobrotvora - Mehmeda Karađoza.

Krešimir Ledić: Stari most

Glavni dio sata:

Najava teksta Derviš-paša Bajezidagić : GAZEL O MOSTARU

http://bs.wikiquote.org/w/index.php?title=Most&action=edit&redlink=1

http://bs.wikiquote.org/wiki/Mostar


40

Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

Bajezidagić je mostarski pjesnik koji je želio u pjesmi ovjekovječiti svoj rodni grad i opisati njegovu ljepotu. Pjesnik u ovom gazelu iskazuje golemu ljubav prema svome gradu. Kako to postiže?.


Otkrijmo značenje riječi! gazel - lirska pjesma na nekom od orijentalnih jezika bajan - čudnovato lijep, raskošan, čaroban opajati - opijati ćuprija - most čarna - crna velebni – veličanstven, uzvišen šarna - šarena mejdan - povelik prazan prostor u gradu, polje, trg šeher - grad ures - ukras Interpretacija

Potražite motive koji opisuju ljepotu Mostara. I priroda daruje ljepotu gradu. Šta „zadivljene oči podraživa“? Kakvo je izobilje „rajske bašče“?

Kakvu ljepotu čovjek daruje gradu? Potražite je u sljedećim stihovima: „S dvije kule velika ćuprija Pružila se preko rijeke čarne, Te sa svojim velebijim lukom Pričinja se poput duge šarne.“

Mostarski most simbolizira ljepotu kao univerzalnu vrijednost. On svjedoči o ljepoti i skladu (harmoniji) prirode i čovjekovih graditeljskih sposobnosti. Kako ovi stihovi opisuju tu harmoniju? Pronađite poređenje kojim je ona dočarana.


41

Uvjerili ste se kako je Bajezidagić vrstan pjesnik tariha, autor je jednog od

najljepših tariha u našoj književnosti na orijentalnim jezicima – tariha o gradnji

Mostarskog mosta. Koje simbolično značenje ima most u završnim stihovima

tariha:

“Jedan je Derviš zadivljen stao i rekao riječi: Ostavit ćemo ćupriju a mi ćemo prijeći.”?

Most potiče na divljenje i ushićenje čovjekovim graditeljskim sposobnostima. Šta su mostovi čovjeku?

Mostovi kao kamene, postojane građevine predstavljaju i poveznice vremena, svjedoče o njihovu proticanju i krhkosti i prolaznosti ljudskog postojanja. Pročitajte još jedan tarih posvećen Starom mostu u Mostaru i pronađite stihove koji ističu ovo značenje Starog mosta:

“Rat il stoglav satrap il zmaj zemljotresa sruše sve do zvijezda, i nebo se jada. Ti miran i savit preko mrakobjesa, ljude i rijeku puštaš ušću nada...” (Skender Kulenović, iz Tariha Za Stari most u Mostaru) Novi književni pojmovi Gazel je vrsta kratke lirske pjesme koja se sastoji od 10 do 30 stihova. Ove pjesme obično imaju ljubavnu tematiku, (ljubav prema ženi, prijatelju ili uzvišenom biću, rodnom gradu...). Tarihi su kraće pjesme pisane nekim konkretnim povodom (rođenje, smrt, polazak u rat, sklapanje mira, početak ili završetak gradnje mostova, puteva, česama...). O književniku...

Derviš-paša Bajezidagić je poznati mostarski pjesnik iz 16. i s početka 17.

stoljeća. Rođen je u Mostaru u šestom deceniju XVI vijeka, a poginuo kod Budima 1603. Godine. Nakon školovanja u rodnom gradu nastavlja učenje u Istanbulu i tu dospijeva u dvorsku službu. Naročito se bavio, kako je sam zabilježio, proučavanjem arapske i perzijske lijepe književnosti. Ostavio je iza sebe po jedan divan na turskom i na perzijskom jeziku. Napisao je vrlo uspjelu pjesmu o svom rodnom gradu i tarih posvećen Starom mostu u Mostaru, a ostavio je Mostaru i medresu, mekteb i džamiju i opremio biblioteku uz džamiju. Derviš-paša spada među najznačajnije pjesnike osmanskog vremena u Bosni.

Stvaralački rad Uporedi stihove: „Jedan je Derviš zadivljen stao i rekao riječi: Ostavit ćemo ćupriju a mi ćemo prijeći.” Derviš-paša Bajezidagić i stihove: “ Ima jedna modra rijeka Ima jedna modra rijeka Valja nama preko rijeke.” Mak Dizdar U čemu je sličnost između ovih stihova?


42

Sinteza: Gazel je vrsta kratke lirske pjesme koja se sastoji od 10 do 30 stihova. Ove pjesme obično imaju ljubavnu tematiku, (ljubav prema ženi, prijatelju ili uzvišenom biću, rodnom gradu...). Tarihi su kraće pjesme pisane nekim konkretnim povodom (rođenje, smrt, polazak u rat, sklapanje mira, početak ili završetak gradnje mostova, puteva, česama...).

Gazel je vrsta kratke lirske pjesme koja se sastoji od 10 do 30 stihova. Ove pjesme obično imaju ljubavnu tematiku, (ljubav prema ženi, prijatelju ili uzvišenom biću, rodnom gradu...). Tarihi su kraće pjesme pisane nekim konkretnim povodom (rođenje, smrt, polazak u rat, sklapanje mira, početak ili završetak gradnje mostova, puteva, česama...).

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Saznaj više o ... Poslušajte u cjelosti Tarih Skendera Kulenovića posvećen Starom mostu na sljedećoj internet adresi: http://www.youtube.com/watch?v=YxYyN7-QPDI Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij


43


Nastavna jedinica: Enver Čolaković: Legenda o Ali-paši

Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu, uvažavanje snage ljubavi, snage vjerovanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti/etičnost, dobročiniteljstvo, darežljivost, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje empatije, razvijanje ljubavi prema domovini, bh tradiciji Obrazovni: roman kao književna vrsta, mjesto i vrijeme radnje, sadržajna analiza, kompozicija (tema, ideja, karakterizacija likova), oblici kazivanja, cjeline u tekstu, statični i dinamični motivi Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih, stvaralačkih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja, dijaloška metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, flip čart, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 8, dnevnik čitanja Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: historija



O čemu budni sanjate?


Enver Čolaković: Legenda o Ali-paši


44

"Spavam i sanjam da sam leptir koji spava i sanja da je čovjek koji spava i sanja da je leptir." (Čuang Ce)

Ostvaruju li se ponekad vaši snovi? Jednom junaku iz romana su se ostvarili,

a njegov autor je izjavio: “Legendu sam počeo pisati sa određenim ciljem, da sačuvam naš jezik bosanski. I to ne jezik konfesija ili nacija u Bosni nego jezik Bosne. Bosna je moja domovina… Bosna ima tu nekakvu svoju sudbinu da su je uvijek vukli lijevo i desno…“ (intervju s Enesom Čengićem, Svijet, Sarajevo, 26. februar 1971.)

Glavni dio sata:

Najava teksta

Enver Čolaković: Legenda o Ali-paši Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

Prepoznaj vrijeme i mjesto radnje romana. Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! bedem - debeli zid oko utvrđenoga grada ledina - neobrađena ili neobradiva livada turban - zavoj oko kape snatriti - zanositi se mislima, sanjariti firale - starinska lahka plitka obuća koja se nosila u svako doba godine čakšire - vrsta muške donje odjeće sa dugim turom i uskim nogavicama hamiliti - militi, gmizati, sporo se kretati valija - guverner vilajeta u bivšem Otomanskom Carstvu odrvati - osloboditi se nečeg, odbraniti se perjanica - ukras od perja na kapi ili šeširu čelenka - vrsta perjanice, napravljena od zlata ili srebra u obliku spojenih pera vilajet - pokrajina, provinicija, teritorija jednog valije čauš - čin u turskoj vojsci padišah - vladarska titula harač - redovni porez u vrijeme Osmanske Carevine hamal - nosač, nečiji poslušnik bakal - trgovac, prodavač namirnica ikindija - svakodnevna molitva u islamu koja se obavlja između podneva i zalaska sunca abdest - umivanje lica, pranje ruku i nogu prije molitve

http://bs.wikiquote.org/wiki/%C4%8Cuang_Ce


45

mujezin - džamijski službenik, oglašivač namaskog vakta munara - džamijski toranj sa kojeg mijezin oglašava namaski vakat zembilj - torba ili kotarica posebnog oblika napravljena od kože ili ispletena od trske izba - mala kućica, siromašna kuća, straćara ćulah - krpa od valjane vune fermen - dio stare narodne nošnje, vrsta prsluka đube - odora, mantija muslimanskih vjerskih službenika čalma - platno omotano oko fesa ili koje druge slične kape selam - muslimanski pozdrav, znači: spas, mir, smirenost bakalnica - trgovina namirnicama hadžiluk - čin izvršenja hadža u sveta vjerska mjesta; hodočašće paša - osoba koja upravlja pašalukom pašaluk - područje kojim upravlja paša at - konj, pastuh, žderijebac plemenite vrste ud - vrsta mirisavog drveta za kađenje porijeklom iz Indije Interpretacija

Okosnicu romana „Legenda o Ali-paši“ predstavlja priča o preobrazbi Alije Leptira od hamala do visokog dostojanstvenika. To se prvo događa u snu, a onda u njegovom stvarnom životu. U tu priču upletena je i priča o Alijinoj velikoj ljubavi - lijepoj Almasi, kćerci jedinici sarajevskog bakala Mehage.

Koji dio priče sadrži ovaj odlomak? Kako se hamal Alija Leptir prepušta svojim snovima? Neka vam pomogne u razmišljanju sljedeći odlomak iz priče: „Nije osjetio kako mu kroz poderanu staru firalu na desnoj nozi viri prst. Nije osjetio kako mu na okrpljenim čakširima hamile bube, nit je čuo sviruckanje i zujanje muha oko sebe... On je bio u polusnu, sretan, sretan.. A smjela misao vezla je nit po nit nov život po njegovu mozgu...“ O čemu je snivao Alija? U što bi utrošio svoje blago? Šta o njemu kao čovjeku saznajemo iz njegovih monologa?

Jedan poštovalac Čolakovićeva djela je napisao: „S užitkom se čita ovaj osebujni roman Envera Čolakovića. Pred svojim očima kao da vidimo kako žive oni stari ljupki dijelovi Šeher-Sarajeva. Vidimo uske i bučne prolaze čaršije, pune života i rada. (...) A sada nam majstorsko pero Čolakovića otkriva drugu, pravu stranu ovoga čaršijskog života. Otkriva nam dušu onih starih, šutljivih ljudi koji gotovo nepomično sjede pod starim niskim svodovima čarsijskih zgrada i zgradica, neumorno kuckajući...“ (D. Đurić) Pronađite u ovom odlomku opise „čaršijskog života“. Šta iz ovog odlomka saznajete o životi sarajevskih hamala?

Po čemu je misao Alije Leptira „smjela“? Čime je Alija Leptir motiviran da sanja kako postaje paša? Koje osobine

posjeduje Ali-paša u njegovim snovima? U Alijinim snovima pojavljuje se jadan Arap. Po čemu je on sličan likovima iz

bajki koje ste već upoznali? Prokomentirajte njegove riječi: „Zlato i blago, sine Alija, u ruci tvrdice su krpa,

a krpa u ruci darežljiva dobričine - zlato.“

Stvaralački rad


46

Ne propusti pročitati i ovaj roman. U Dnevnik čitanja zabilježi vrijeme i mjesto radnje, ispričaj kratak sadržaj, navedi glavne i sporedne likove i njihove osobine, navedi najljepše citate, odredi temu i ideju... sve ono što misliš da je bitno za djelo. Ne zaboravi napisati izdavača, godinu izdavanja djela, brojeve nekih važnih stranica u djelu...

Odredi temu i ideju i u ovom odlomku. Napiši sastav na temu: „Zlato i blago u ruci tvrdice su krpa, a krpa u ruci

darežljiva dobričine - zlato.“ O književniku...

Enver Čolaković Enver Čolaković (1913-1976.) rodio se u Budimpešti. Nesretno i burno djetinjstvo, protkano selidbama i putovanjima proveo je uglavnom u Budimpešti, a nakon Prvoga svjetskog rata obitelj Čolaković se seli u Sarajevo. Uz brojne pjesme objavljuje i pripovjetke, novele, eseje, kazalisne prikaze. Napisao je: roman „Legenda o Ali-paši“, autobiografsko djelo „Knjiga majci“, roman u nastavcima „Mujica Hanka“, komediju „Moja žena krpi čarape“, zbirku pripovjedaka „Lokljani“, roman „Melun“ itd.

Sinteza:

Enver Čolaković u svom obraćanju čitateljima ovako govori o svom romanu: „Ovo je dakle, samo legenda, hikjaja, ono što je moglo nekada i biti, ali vjerovatno - sigurno čak - nije ni bilo, nego je sve to rodila mašta naših dobrih djedova i pradjedova, pri dimu žuta tutina i mirisu crne kahve. (...) Njezin cilj je, ukratko, da vas, dragi čitatelju, odvede u zlatnu prošlost, u kojoj se živjelo zato da se uživa život, a ne da se stjeću i gomilaju milijuni, položaji i medalje…“ Kako Alija Leptir „uživa život“ u svojim snovima?

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Saznaj više o...

Saznaj više o romanu legenda o Ali-paši. Envera Čolakovića. Roman u elektronskoj formi možete naći na internet stranici: http://bosnamuslimmedia.files.wordpress.com/2010/05/legenda-o-ali-pasi-enver-colakovic



47

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Meša Selimović: ZLATNA PTICA (Odlomak iz romana „Derviš i smrt“) Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojni: razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu, uvažavanje snage ljubavi, snage vjerovanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti/etičnost, dobročiniteljstvo, darežljivost, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje empatije, razvijanje ljubavi prema domovini, bh tradiciji Obrazovni: roman kao književna vrsta, mjesto i vrijeme radnje, sadržajna analiza, kompozicija (tema, ideja, karakterizacija likova), oblici kazivanja, cjeline u tekstu, statični i dinamični motivi Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih, stvaralačkih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja, dijaloška metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, grupni rad Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, flip čart, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 8, dnevnik čitanja Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: historija, likovna kultura



Šta su „zlatne ptice“ ljudskih snova, gdje su vaši „zlatni snovi“? U kojim snovima pronalazite sreću? Naslikajte ili iskažite riječju, rečenicom prve inspiracije na ovo pitanje!

10

11 Uzorak obrade nastavne jedinice: Meša Selimović: ZLATNA PTICA (Odlomak iz romana „Derviš i smrt“)


48

Glavni dio sata:

Najava teksta Meša Selimović: ZLATNA PTICA (Odlomak iz romana „Derviš i smrt“) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

Ovaj odlomak govori o jednom prijateljstvu. Po čemu je ono neobično? Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! derviš - pripadnik derviškog reda, skroman, povučen, pobožan čovjek derviš-asker - derviš-vojnik čador - šator han - svratište, konačište slakovina - divlja trava ćudorednost - moralnost snatrenje - sanjarenje Interpretacija

Ko pripovijeda o tom prijateljstvu? Čime je motivirana dječakova privrženost dervišu? Strahovi su prirodni dio odrastanja. Prisjetite se vlastitih strahova. Šta vam o

njima govore stihovi s početka ovog odlomka: „Ima jedna greda koja udara u glavu,

Ima jedan vjetar koji lupa kapkom, Ima jedan miš koji viri iz kuta.“

Koje dječakove osobine upoznajemo iz derviševa opažanja? Šta o dječaku saznajemo iz njegova sljedećeg razgovora s dervišem?

- Hoće li na granama niknuti cvijeće? - pitao me. - Možda hoće – rekao sam, pomalo i sam vjerujući u to cvjetno oživljavanje sivog drveta. - Gdje je sunce? – pitao me jednom. - Iza oblaka. - Je li uvijek tamo? I kad je oblačno? - Uvijek. - Možemo li ga vidjeti kad se popnemo na vrh topole?


49

- Ne možemo. - A na munaru? - Ne možemo. Iznad munare je oblak. - A kad bi se probila rupa u oblaku?

Šta je derviša privuklo dječaku? Kakav je njegov odnos prema dječakovim strahovima i željama? Zašto?

I dječak i derviš maštaju o „zlatnoj ptici“. Šta ona, zapravo, simbolizira? Kako se tim maštanjima „ostvaruje sreća“?

Stvaralački rad

Pripremite olovke, boje (voštane, vodene, drvene), plastelin, glinamol, kolaž

papir, makazice, ljepilo. Podijelite se u četiri grupe, četiri flip čarta stavite na

pod, sjedite i budite kreativni! Iskažite svoju sreću na papiru, pronađite svoju

„zlatnu pticu“. Radove izložite u školskom hodniku ili na neko drugo vidno

mjesto. Ne zaboravite ponešto od toga sačuvati u Dnevniku čitanja!

O književniku...

Meša Selimović Meša Selimović (1910-1982.) rođen je u Tuzli. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i gimnaziju. Završio je studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radio je kao profesor Više pedagoške škole u Sarajevu, bio je umjetnicki direktor "Bosna-filma", direktor drame Narodnog pozorišta itd. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Napisao je književna djela: „Uvrijeđeni čovjek“, „Prva četa“, „Magla i mjesečina“, „Derviš i smrt“, „Tvrdjava“, „Ostrvo, „Krug“ itd Sinteza:

Ovaj odlomak govori o jednom prijateljstvu. Čime je motiviranio prijateljstvo dječaka i derviša? O čemu maštaju? Šta simbolizira „zlatna ptica“?

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Radna sveska 8: Radni kutak broj:

Saznaj više o...

Saznaj više o piscu Meši Selimoviću iz njegovih riječi:


50

„Smiješno je možda, bio sam čovjek s onim od juče i hoću da budem čovjek s ovim od danas, drukčijim, možda i suprotnim, ali me to ne buni, jer čovjek je promjena, a zlo je ako ne poslušamo savjest kad se javi.“

„Lijepa riječ je kao lijepo stablo, korijen mu je duboko u zemlji, a grane se pod nebo uzdižu.”

„Teško će se sporazumjeti dva čovjeka koja misle različito. Lako će se sporazumjeti dva čovjeka koja misle.”

„Ljubav je valjda jedina stvar na svijetu koju ne treba objašnjavati ni tražiti joj razlog.“

(Meša Selimović) Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij


51

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Jacques Prevert: ZA TEBE LJUBAVI MOJA Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja pjesme, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja ljubavi riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, ljubavna pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, slobodni stih, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, Nastavna sredstva pomagala: flip čart, Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, dnevnik čitanja Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, jezik, medijska kultura


Motivacijski dio časa: Šta ljubav daje, a šta uzima?

"Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe." (Kahlil Gibran)

11 Uzorak obrade nastavne jedinice: Jacques Prevert: ZA TEBE LJUBAVI MOJA

http://bs.wikiquote.org/wiki/Ljubav

http://bs.wikiquote.org/wiki/Kahlil_Gibran

52

Glavni dio sata:

Najava teksta: Jacques Prevert: ZA TEBE LJUBAVI MOJA Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

Kome je namijenjena ova pjesma?

Interpretacija teksta: Interpretacija Odakle potiču motivi pjesme, iz vanjskog ili unutarnjeg pjesnikovog svijeta? Motivi u ovoj pjesmi bi se tematski mogli razdvojiti ovako:

1. ljubav daje... 2. ljubav uzima...

Šta ljubav daje? Istražite to u prve dvije strofe:

„Otišao sam na trg ptica

I kupio sam ptica za tebe

moja ljubavi

Otišao sam na trg cvijeća I kupio sam cvijeća

za tebe moja ljubavi“

Kako razumijevate sljedeće stihove?

„Otišao sam na trg gvožđa I kupio sam okove

teške okove za tebe

moja ljubavi

Kakvi su to „okovi ljubavi“? Šta nam o tome govori završna strofa u pjesmi?

53

„A zatim sam otišao na trg roblja

I tamo sam te tražio Ali te nisam našao

Moja ljubavi.“

Šta znači „okovati“ nekoga? Kako se sve može neko „okovati“? Koji je preneseni smisao ovih riječi? Može li se „okovati“ voljena osoba? Zašto?

Koja osjećanja preovladavaju u pjesmi: - ljubavna razdraganost - ljubavna čežnja - ljubavna patnja? Na kojim epitetima i poređenjima pjesnik gradi stihove?

Kakav je ritam pjesme? Na koji način je postignut?

Pjesma je ispjevana slobodnim stihom. Šta si o slobodnom stihu naučio/la? Po čemu ga prepoznaješ u ovoj pjesmi?

Novi književni pojmovi Ljubavna lirska pjesma izražava ljubav prema voljenoj osobi, divljenje, čežnju, sreću, ali i patnju bol zbog rastanka. U modernoj poeziji, umjesto nizanja podudarnih redaka, stihova, pjesnici raščlanuju pjesnički izraz na stihove različite dužine i bez sheme rimovanja, pa čak i bez same rime. Takva vrsta stiha zove se slobodni stih. Stvaralački rad

Ko je sretniji, onaj koji daje ljubav, ili onaj koji je uzima? Kad se istovremeno i daje i uzima ljubav?

Budi li, možda, pjesma u tebi neke asocijacije, misli, slike? Iskaži svoj doživljaj ljubavi pjesmom. Poezija Jacques Preverta (Žak Prevera) sigurno zaslužuje mjesto u tvom Dnevniku čitanja. O književniku...

Jacques Prévert /Žak Prever (1900 - 1977.), francuski je pjesnik nazvan "pjesnikom Pariza". Poznat je po pjesmama lirskog ugođaja, od kojih su mnoge uglazbljene ("Barbara", "Uvelo lišće") Prever je pjesnik neposredne osjećajnosti. U njegovu pjesništvu prepoznatljiv je istančan osjećaj za ljudsku intimu, te revolt prema onima koji onemogućavaju ljudsku sreću. Autor je velikog broja filmskih scenarija ("Obala u



http://hr.wikipedia.org/wiki/Francuska

54

magli", "Dan se rađa", "Ljubavnici iz Verone", "Djeca raja"). Njegov poetski izraz bogat je svakidašnjim, narodnim jezijom. Poznate su mu zbirke: „Spektakli“, „Kiša i lijepo vrijeme“ itd.

Sinteza:

Ljubavna lirska pjesma izražava ljubav prema voljenoj osobi, divljenje, čežnju, sreću, ali i patnju bol zbog rastanka. U modernoj poeziji, umjesto nizanja podudarnih redaka, stihova, pjesnici raščlanuju pjesnički izraz na stihove različite dužine i bez sheme rimovanja, pa čak i bez same rime. Takva vrsta stiha zove se slobodni stih.

Završni dio sata:


Ako nemaš njegovu zbirku poezije Žaka Prevera, najljepše pjesme ćeš pronaći na internet adresama: http://www.sftim.com/forum2/forum/index.php?topic=34.0

http://www.caskanja.com/forum/Tema-Zak-Prever Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

http://www.sftim.com/forum2/forum/index.php?topic=34.0

55

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Slavko Kolar: BREZA Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota osobnog doživljaja književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, razvijanje osjećaja za pravdu, istinoljubivost kao vrijednost, razvijanje ljubavi i empatije prema ljudskoj patnja, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki umjetničke pripovijetke, osobenosti žanra pripovijetke, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke, sadržajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), hronološki način kazivanja, likovi, elementi izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija, razvijanje sposobnosti uočavanja pravde, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, dnevnik čitanja Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik, Međupredmetna: Likovna kultura



12 Uzorak obrade nastavne jedinice: Slavko Kolar: BREZA

56

Pročitajte pjesmu i pokušajte odgovoriti kako bolest promijeni čovjeka?

LANJSKA PJESMA

Mirišu silno bijeli cvjetovi i pada sitna kiša proljetna ja kisnem sam. O nitko ne zna kako je teško hoditi sam i bolestan, bez ikog svoga u zlatno proljeće. U srcu mome nema ljubavi u srcu mom su tavni spomeni davni i mučni. Silno mirišu bijeli cvjetovi. Kisnem. Bez mira, bez ljubavi Sam i žalostan. Ivo Andric

Glavni dio sata:

Najava teksta Slavko Kolar: BREZA Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

Radnja ove priče se događa u malom selu u Hrvatskom zagorju. Čiji i kakav život opisuje?



57

Otkrijmo značenje riječi! sablast - strašilo, utvara hripljati - hripati, ispuštati pri disanju hrapav šum iz pluća i bronhija nacrkevati se - naspavati se, naljenčariti obojci - komad tkanine koji se nosio umjesto čarapa ispod stopala ili se obavijao do koljena soldačija - soldateska, vojnička rulja rekrut - regrut, novajlija u vojsci blago - neka velika vrijednost npr. novac, zlato, puno ovaca, krava strojna – uspravna žandar - policajac, pandur cimerman – međimurski: stolar, tesar ćuška - šamar, pljuska kanda - kao gizdav - kitnjast, nakićen, nakinđuren mustači -brkovi pačati se - miješati se barjaktar - nositelj zastave Interpretacija

Zašto je Janica ponekad željela biti „malko bolesna“? Kakav je bio odnos ukućana prema Janici? Ko ju je posebno „gnjavio“ i zašto?

Može li se to pripisati običajima, svekrvinoj/svekrovoj naravi, ili i jednom i drugom? Potkrijepite svoje mišljenje odlomkom iz priče.

Kako se Janica „nosila“ s tom grubošću? Šta o tome saznaješ iz sljedećeg odlomka: „Naljuti se poneki put Janica, misleći pući će od jada, sve bi ih pobila, dabome osim Marka. Ali brzo je srdžba prođe, pa krotko, čak i veselo posvršava svoje poslove.“

Pisac nam u priči daje i fizički opis Janice. Pronađite to mjesto u priči i kažite kako njen izgled kontrastira životnim okolnostima u kojima se nalazi. Prokomentirajte njegovu povezanost s naslovom priče.

Šta o Janici-djevojci govori retrospektivno ispričan dio pripovijetke? Šta je nagnalo Miku da oženi Janicu? Kakav je njegov odnos prema

Janici? Šta o tome saznaješ iz ovog odlomka: „Ćušio je Janicu u ovu godinu dana kako zajedno žive, tek jedanput. Pa i tu je ona bila kriva, priznala je i sama, jer koji ju je đavo gonio da se na nj otresa kada je vidjela da je malo, ko reći ćemo, pijan.“

Kako se Mika ponaša prema bolesnoj Janici? Koje su „njega brige trle“? Kako biste okarakterizirali odnos ukućana prema Janici? Izaberite odgovor

i prokomentirajte svoj/e izbor/e: 1. grubost 2. odsustvo ljubavi 3. odsustvo milosti 4. poštovanje običaja 5. uobičajeno ponašanje


58

Pronalazi li Janica ljudsku milost u stvarnom životu? Naš veliki pjesnik Izet Sarajlić je ispjevao pjesmu ljudskoj milosti. Pročitajte

pjesmu i povedite razgovor o ljudskoj milosti i plemenitosti.

LJUDSKA MILOŠTA

Ljudska milošto, gdje si? Zar jedino u knjigama? Izet Sarajlić

Slavko Kolar u ovoj pripovijeci daje sliku života seljaka na selu. Motiv krhke Janice unio je duboku lirsku notu u pripovijetku. Vjerno su prikazani ponori ljudskih slabosti, ljudske tragedije.

Iskaži ideju pripovijetke!

Pronađi u tekstu dijelove koji otkrivaju ljepotu stila i jezika Slavka Kolara. Prepoznaj naraciju, deskripciju, dijaloge i monologe!

Šta saznajemo o Marku iz odlomka? Kako književnik promatra lik primitivnog čovjeka sa sela?

Kako je književnik osvijetlio lik Janice? „Tanka je ona i slabašna. Ali visoka i strojna. Pa dok druge cure i snaše teško koračaju kao medvjedi, u njenom hodu ima nešto ritma, možda čak i elegancije. Oči su joj plave, plavlje od jasnoga neba, a za kosu rekoše neki da je crvenkasta, a neki da je zlatna ili pozlaćena. Svakako izvrsno je pristajala onom okruglom, bijelom lišcu i onim nasmijanim, malim usnicama...

Književnik nam je, pored fizičkog opsa, dao i psihološku, govornu i socijalnu karakterizaciju lika Janice. Pronađi u tekstu odlomke koji ovo potvrđuju.

Stvaralački rad

Ukratko, bez navođenja konkretnog sadržaja pripovijetke, kaži o čemu pripovijeda Slavko Kolar u ovoj pripovijeci. Ovo je jedan primjer a ti pokušaj to kazati svojim riječima: Ova nam priča govori o ljudskim slabostima, o zaostalosti jedne seoske sredine, o nepravdi prema čovjeku, o odnosima među ljudima.

Potražite ljudsku milost u stvarnom životu i/ili u nekoj knjizi i napišite kraći tekst na tu temu.

Uradi u svoju bilježnicu, pomoću teksta, tok događaja i svakom dijelu daj kratak naslov.

O književniku...


59

Slavko Kolar

Slavko Kolar (1891- 1963.) hrvatski je književnik rođen u Palešniku, pokraj Garešnice, a djetinjstvom vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke - Moslavinu. U hrvatsku književnost unio je elemente humora i satire kao posebnog načina sagledavanja društvenih zbivanja. Najpoznatija književna djela su mu dvije antologijske knjige pripovijedaka “Ili jesmo – Ili nismo” i “Mi smo za pravicu”, a osim pripovijedaka, od kojih je deset namijenio djeci, pisao je i kazališna djela, filmske i televizijske scenarije, kritike, članke, prikaze itd.

Sinteza: Slavko Kolar u ovoj pripovijeci daje sliku života seljaka na selu. Motiv krhke

Janice unio je duboku lirsku notu u pripovijetku. Vjerno su prikazani ponori ljudskih slabosti, ljudske tragedije.

Završni dio sata:

Domaća zadaća:

Saznaj više o ...

Saznaj više o istoimenom filmu „Breza“ (iz 1967.g.), čiji je režiser i scenarist Ante Babaja, na internet adresi: http://hr.wikipedia.org/wiki/Breza. To je film o nježnoj seoskoj djevojci, koja se od ostalih djevojaka razlikovala kao ''breza od bukve'', o njenoj uništenoj mladosti i promašenoj udaji…


http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pripovijetka&action=edit&redlink=1


60


Nastavna jedinica: Dara Sekulić: Majka Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja pjesme, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja ljubavi riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, minijatura, haiku pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, slobodni stih, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti minijature, bogatstvo izraza Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: flip čart, Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, ilustracija iz Čitanke 8 Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, jezik, medijska kultura Međupredmetna: Likovna kultura




Dara Sekulić: Majka


61

Motivacija Prokomentirajte ovo sjećanje našeg poznatog pisca: „Sjećam se: polazio sam na 'škole'. Mati je grcala ispraćajući me: - Pripazi, sinko, grad je dušmanin. Ne iđi sredinom džade, satrće te štogod, ama nemoj ni plaho uz kraj - da te, boj se, ne udari nešto s krova, vego hajde 'nako, 'nako... Dalje nije znala. Ili nije mogla!...“ Majka, Zija Dizdarevic Iz čega proizilazi majčin strah? Otkrijmo značenje riječi! dušmanin - neprijatelj, protivnik džada - put, cesta, drum

Ismet Mujezinović: Majka

Glavni dio sata:

Najava teksta: Dara Sekulić: Majka

MAJKA Veče: suho bilje. Oči pepeo. Noć: brige zavjese. Jutro: podupre dan leđima i ostane uspravno.

Dara Sekulić Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

Za Daru Sekulić kažu da je pjesnikinja ljubavi i čistog ljudskog srca. Prepoznajte to u pjesmi „Majka“. Kakvom ljubavlju su „natopljeni“ ovi stihovi?



62

Šta za vas znači „čisto ljudsko srce“? Gdje ga pronalazite u ovoj pjesmi? U ovoj kratkoj pjesmi sjećanje na majku je predstavljeno kroz tri doba dana.

Koliko je tu pjesničkih slika? Zamislimo prvu pjesničku sliku sadržanu u stihu: „Veče: suho bilje. Oči pepeo.“

Koje asocijacije u vama izaziva ovaj stih? Šta nam govori taj majčin „pepeljasti pogled“?

1. asocijacije na majčin mukotrpni život; 2. na majčinu starost i iscrpljenost; 3. na bezmjernu majčinu ljubav...

Šta donosi noć? Kakva se to „zavjesa“ od briga nadvila nad slikom majke? Koje doba dana donosi majci novu životnu snagu? Šta je bodri da uvijek

iznova „podupre dan leđima / i ostane uspravno"? Šta za vas znači „ostati uspravno“? Odaberite neki/e od ponuđenih odgovora i

obrazložite svoj izbor: dostojanstveno podnositi životne nedaće, ostati pošten, biti ustrajan u svojim ciljevima, ne „povijati leđa“ pred životnim izazovima...

Razmislite: Odakle majke crpe snagu da istraju sa životnim nedaćama? Za koga one to čine? A kome je to važno?

Koja su osjećanja prema majci iskazana u ovoj pjesmi? Ko joj to daruje kroz stihove?

Kakav je stih u pjesmi, slobodan ili vezan rimom? " Pjesnikinja je s malo riječi postigla bogatstvo izraza! Prepoznaj mnoštvo

stilskih figura u ovoj kratkoj pjesmi.

Novi književni pojmovi Minijatura je pjesma kratke forme i sažeta izraza. Pjesma je po sažetom i ekspresivnom izrazu bliska haiku pjesmi. Haiku pjesma je nastala u starom Japanu, a nalazimo je i u kineskome i indijskom pjesništvu. Temelji se na originalnoj i živopisnoj pjesničkoj slici i formi od tri stiha. Prvi i treći stih imaju po pet, a drugi sedam slogova, što ukupno iznosi sedamnaest slogova. Naši pjesnici se ne pridržavaju strogo broja slogova, ali se koriste brojem stihova(tri) i pjesničke slike su im sažete. Uporedite osobine japanske haiku pjesme i haiku pjesme Dubravka Ivančana. Proljeće U proljeće Noć proljetna. Bijele cipelice Stabla trešnjina: s trešnjinih stabala i crvena lopta Zora silazi. U zelenom proljeću. Macyo Bašo Dubravko Ivančan

Proljeće odlazi oklijevajući u

kasnom cvijetu trešnje.


63

Buson

Razlika u broju slogova ove japanske haiku pjesme je nastala zbog teškoća u prijevodu jer je nemoguće prepjevati pjesmu na bilo koji jezik a da ona zadrži isti broj slogova i svu svoju ljepotu.

Stvaralački rad

Pjesnikinja Dara Sekulić je jednom prilikom izjavila: „Nemoguće bi bilo živjeti kada bismo plakali nad svime što nam se događa, jer život ipak nije samo plač, u svijetu ima dobrote.“ Gdje vi pronalazite tu dobrotu? Potražite je i u nekoj priči i obrazložite svoj izbor

O književnici...

Dara Sekulić je rođena 1931. godine u selu Kordunski Ljeskovac. Nakon pogibije roditelja boravila je po dječjim domovima i đačkim internatima. Gimnaziju je pohađala u selu Rujevac na Baniji, Splitu, Karlovcu, Zagrebu..., a Višu školu za socijalne radnike završila je u Sarajevu gdje živi od 1953. godine. Zastupljena je u brojnim antologijama u zemlji i svijetu. Pjesme su joj prevođene na mnoge jezike. Objavila je knjige: „Odsanjani dom“, „Grlom u jagode“, „Gorak konak“, „Licem od zemljice“, „Licem prema suncu“, „Brat moj Tesla“ itd.

Sinteza: Minijatura je pjesma kratke forme i sažeta izraza. Pjesma je po sažetom i ekspresivnom izrazu bliska haiku pjesmi.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Saznaj više o ... Saznaj više o pjesnikinji Dari Sekulić i njenoj poeziji na internet adresi http://www.matbibli.rs.ba/Pisci/Sekulic.htm Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij


64

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Sergej Jesenjin: Pismo majci Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja pjesme, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja ljubavi riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu, razvijanje empatije Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, elegija, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, strofa, stih (katren), rima, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti elegije, bogatstvo izraza Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: flip čart, Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, ilustracija iz Čitanke 8, dnevnik čitanja Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, jezik, medijska kultura Međupredmetna: Likovna kultura


Motivacijski dio časa: Kakva je ljubav majke prema djeci? Šta sve majke žele za svoju djecu? Šta vam

o tome govore ovi stihovi iz pjesme našeg pjesnika Skendera Kulenovića:

14 Uzorak obrade nastavne jedinice: Sergej Jesenjin: Pismo majci


65

(...) „A ona, ko zemlja pregladnjela, u žile sinu-jablanu svoj zadnji sok je brizgala: Od starog zara haljine mi skrojila da joj u školi ne krijem golih laktova, a kad joj se vraćah s knjigama, s glađu u mozgu, sa zimom pod noktima, dva mi je promrzla krompira gulila i nekakvu mi pticu bajala koja je pjevala kad joj je bilo najgore: Samo da jednom kuću i srce joj napunim i na put pravi da joj izađem...“ Skender Kulenović: Na pravi put sam ti majki izaš'o

Glavni dio sata:

Najava teksta: Sergej Jesenjin: Pismo majci Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja: Ljubav prema majci česta je tema u književnosti. Kako je predočena u ovoj pjesmi? Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! utvara - sablast, avet čemer - gorčina, bol, jad, patnja Interpretacija

Koje emocije prema majci iskazuje lirski subjekt? Čime je motivirano njegovo

emocionalno uzbuđenje? Šta vam o tome govore ovi stihovi: „Pišu mi da viđaju te često zbog mene veoma zabrinutu


66

i da ideš svaki čas na cestu u svom trošnom starinskom kaputu.“ Kakva priviđenja ima majka? Iz čega ona proizilaze? Pjesma je nastala u vrijeme velikih društvenih promjena u Rusiji, pjesnikovoj

domovini. U kakvoj su vezi te promjene i majčina priviđenja? Kakav je stav lirskog subjekta u vezi s tim promjenama? Prepoznaj to u

pretposljednjoj strofi: „I ne uči da se molim. Pusti! Nema više vraćanja ka starom. Ti jedina utjeha si moja, svjetlo što mi sija istim žarom.“

Protumači preneseno značenje, metaforu u ovom stihu. U pjesmi je iskazana i nostalgija za „rodnim domom“. Pronađi stihove koji

opisuju sliku zavičaja. Kakva je ta slika? O kakvom emocionalnom odnosu lirskog subjekta prema zavičaju ona govori?

Pronađi stihove koji iskazuju: - razočarenje u život

- buntovan i nemirni život - privrženost, nježnost i ljubav prema majci - nostalgiju za toplinom doma i za zavičajem

Iz čega proizilazi žudnja za povratkom „niskom domu“? Pronađi čime je

motivirana ta želja u sljedećim stihovima: „Nemoj budit odsanjane snove, nek miruje ono čega ne bi: odveć rano zamoren životom, samo čemer osjećam u sebi.“

Neka ti pomognu u razmišljanju stihovi iz jedne druge Jesenjinove pjesme, pjesme „Što sam? Tko sam?“: „Što sam? Tko sam? Ja sam samo sanjar, čiji pogled gasne u magli i memli, živio sam kao usput, ko da sanjam, kao mnogi drugi ljudi na toj zemlji.“

Koji „odsanjani snovi“ ostavljaju „čemer“ u duši?

Koja osjećanja su u pjesmi najjače iskazana, a kojim osjećanjima je pjesma prožeta?

Kojoj vrsti lirske umjetničke pjesme pripada ova pjesma?

Novi književni pojmovi Elegija (grč. elegos „tužbalica“) je pjesma u kojoj se izražava tuga za onim što je prošlo ili što je daleko: bol zbog prolaznosti života, zbog prohujale mladosti, zbog izgubljene ljubavi, zbog smrti drage osobe, bol zbog daljine zavičaja i nostalgija za njim. Stvaralački rad

http://cesarica.byethost2.com/jesenjin/sto_sam.htm


67

Pjesma je napisana u obliku pisma. Zašto je pjesnik odabrao ovu formu iskazivanja osjećanja? Kakav ton pjesnik postiže ovom formom? Napiši stihovano pismo majci.

Opiši portret svoje majke u nekom posebnom trenutku (zabrinutosti, nježnosti, straha, radosti...)

O književniku...

Sergej Aleksandrovič Jesenjin

Sergej Aleksandrovič Jesenjin, (ruski Сергей Александрович Есенин), (1895 - 1925.) jedan je od najomiljenijih pesnika Rusije. Počeo je pisati poeziju s devet godina. Pohađao je studije na Moskovskom državnom univerzitetu, a u Petrograd je došao 1915. i ušao u književne krugove u kojima je pobudio zanimanje seoskim motivima u poeziji. Stvorio je pjesništvo posvećeno selu i prirodi, s mnogo metafora koje crpi iz seoskog života i vjerovanja. Jesenjinova poezija stekla je mnoge poklonike i izvan pjesnikove domovine. Pjesnička djela su mu: „Pjesma o keruši“, „Mangup“, „ Ispovijest mangupa“, „Ja sam poslednji pjesnik u selu“ „Molitva za umrle“, „Pismo majci“, „Ko sam, šta sam?“, „Snježno polje“ itd.

Sinteza: Elegija (grč. elegos „tužbalica“) je pjesma u kojoj se izražava tuga za onim što je prošlo ili što je daleko: bol zbog prolaznosti života, zbog prohujale mladosti, zbog izgubljene ljubavi, zbog smrti drage osobe, bol zbog daljine zavičaja i nostalgija za njim.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Saznaj više o ... Audio-zapis pjesme „Pismo majci“ možete pronaći na sljedećim internetskim stranicama: http://www.youtube.com/watch?v=lucXbKfBSQc&feature=related http://www.youtube.com/watch?v=2xrrpKhIXUs&feature=related http://www.youtube.com/watch?v=jREf4fRE0fg&feature=related http://www.youtube.com/watch?v=zE5UADnypHQ&feature=player_embedded#! Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D1%83%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA

http://sr.wikipedia.org/sr-el/1895


http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9C%D0%BE%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%B4%D1%80%D0%B6%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%B7%D0%B8%D1%82%D0%B5%D1%82

http://bs.wikipedia.org/wiki/Petrograd


http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Metafora&action=edit&redlink=1

http://bs.wikipedia.org/wiki/Poezija

http://www.youtube.com/watch?v=lucXbKfBSQc&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=2xrrpKhIXUs&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=jREf4fRE0fg&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=zE5UADnypHQ&feature=player_embedded


68

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Milan Ogrizović: SMRT HASANAGINICE Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u dramatičnim trenucima, razvijanje ljubavi prema bh književnoj tradiciji, pozorištu/kazalištu Obrazovni: dramatizacija književnog djela, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, drama u užem smislu, sadržajna analiza, motivi, kompozicija dramskog djela (fabula, tema, ideja), karakterizacija likova, upoznavanje sa historijskim okolnostima na koje drama referira, dramatičnost i dinamičnost kompozicije, dramska napetost, didaskalije, protagonist i antagonist, Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih i stvaralačkih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, igra uloga/dramatizacija Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, rad u parovima Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija sa ilustracijom iz Čitanke 8, oprema za glumce Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, historija, geografija



15 Uzorak obrade nastavne jedinice: Milan Ogrizović: SMRT HASANAGINICE


69

Mnoga su književna djela dramatizirana i prilagođena za izvođenje na pozornici. To se u nekoliko navrata dogodilo s baladom Hasanaginica koja je oduvijek zaokupljala pažnju mnogih književnika. Hasanaginica predstavlja tragičnu priču o ljubavi i ponosu, o tragičnom nesporazumu između muža i žene. Čime je motivirana odluka Hasanage da izrekne poznate vam stihove: „Ne čekaj me u bijelom dvoru, / Ni u dvoru, ni u rodu momu“? Prisjetite se najdramatičnijih/najdinamičnijih dijelova balade. Koji bi izdvojio/la?

Glavni dio sata:

Najava teksta Milan Ogrizović SMRT HASANAGINICE Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

Koji dio dramske radnje obuhvaća ovaj odlomak iz drame Hasanaginica Milana Ogrizovića? Gdje se zbiva radnja i koji likovi sudjeluju u njoj?

Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! kadija - šerijatski sudija bešika - kolijevka nigda - nikad, ni u koje vrijeme, ni u kakvoj prilica hanuma - gospođa zaridati - plakati ridajući, zajecati kada - kaduna, gospođa, ugledna žena, dobra domaćica beg - plamić u Osmanskom carstvu, ugledan bogat čovjek begovica - begova žena aga - plemić za vrijeme Turskog Carstva, bogat i moćan čovjek pustimice - pusto, žalosno, velika bol, žaljenje za čim buklija - posuda s vinom kojim se česte svati duvak - svadbeni veo nevjeste jenđija - djeveruša, žena ili djevojka koja prati nevjestu rahmet - Božija milost, pokoj Interpretacija


70

U drami je drugačija tehnika građenja dramske napetosti u odnosu na narodnu baladu. Obratite pažnju na didaskalije, upute o scenskom ponašanju likova (Onda pohrli prema bešici i pane na nju, Očajno zagrli kolijevku, kao da će je ponijeti...). Šta Ogrizović postiže ovim dramskim izražajnim sredstvima?

Koja osjećanja razdiru Hasanaginicu u trenutku praštanje s djecom? Šta o tome govore ove njene riječi? „Bogom brate, svata starješino! Ne ćeraj me od djeteta moga! Progledo je. Nasmijao mi se! Smiješ mi se! Majki svojoj! Zlato! Ostavljam ti suze svoje, sine! Na ih tebi i – spominji majku!“

Koja vam je scena opraštanja Hasanaginice s djecom, po snažnom izražavanju ljubavi prema djeci i materinskog bola - posebno dirljiva? Zbogom, zbogom!

Koje značenje u sceni praštanja imaju sljedeće Hasanaginičine riječi? Po čemu je ovaj trenutak poseban? Kome se sve obraća i koja je osjećanja razdiru? (Očajno zagrli kolijevku, kao da će je ponijeti.) Ne, ne: zbogom! Ne, ne! Ti ćeš sa mnom! (Zarida.) Dajte mi to dijete Vi neljudi!

Kako na razvijanje dramske radnje utiču Hasanagine riječi: „Ajte amo, sokolovi moji, Kad se neće smilovati na vas Majka vaša srca kamenoga.“?

Kada nastupa preokret u razvijanju dramske napetosti? Kakav rasplet on nagovještava? Šta o tome saznaješ iz sljedećih Hasanaginih riječi:

„Ljubo moja, taku sam te htio! (Strgne joj duvak s lica.) Daj mi amo oči da ih vidim! Je l' sanak il je zbilja sevdah? Oči daj mi!?

A kakav je konačni rasplet? Usporedi ga s tragičnim završetkom u baladi „Hasanaginica“!

Promentirajte ovu misao i kažite kako se ona može odnositi na dramu „Hasanaginica“ “Učinio sam nekoliko pogrešaka u tragedijama. Mislio sam da je tragedija kad glumci plaču. Ali tragedija je kad plače publika.” (Frank Capra)

Ko su pokretači zbivanja, nosioci radnje u drami „Hasanaginica“? Svakako to su glavni likovi Hasan-aga i Hasanaginica. Za njih se kaže da su protagonisti. Likovi koji se suprotstavljaju svojim mislima, djelovanjem glavnim likovima, sukobljavaju se s njima zovu se antagonisti.

Koji likovi su u ovoj drami antagonisti?


71

Novi književni pojmovi Dramatizacija nekog književnog djela je njegova priprema za izvođenje na pozornici a to podrazumijeva izradu scenarija za dramsko djelo. Mnoga književna djela su dramatizirana (epske pjesme, romani, novele).U dječijoj književnosti su poznate dramatizacije: Junaci Pavlove ulice F. Molnara, Mali princ A.de Saint- Exuperyja, Kraljević i prosjak M. Twaina...

Protagonist:U starogrčkoj drami protagonist je bio glumac koji je igrao glavnu ulogu. Danas ta riječ ima više značenja: prvak drame, nosilac glavne radnje i pokretač zbivanja u književnom, pozorišnom ili filmskom djelu, glavni junak.

Antagonist: je lik koji se suprotstavlja svojim mislima, djelovanjem glavnim likovima, sukobljava se s njima. Ili, jednostavno: neprijatelj, suparnik ( onaj koji je suprotstavljen protagonisti).

Stvaralački rad

Ogrizović u svoju dramu uvodi likove kojih nema u baladi Hasanaginica i u slobodnoj obradi proširuje radnju. Na koje prizore se odnosi to proširenje u zadnjem činu?

Zadnji prizori u drami su:

a. Hasanagino priznavanje ljubavi

b. Hasanaginicina smrt u naručju muža

Odnose li se i ovi prizori na slobodnu Ogrizovićevu obradu, ili ih prepoznajete

iz balade?

U kojem od ovih prizora ste pomislili kako bi rasplet mogao krenuti ka

drukčijem završetku?

O književniku...

Milan Ogrizović Milan Ogrizović (1877 - 1923.) hrvatski je književnik rođen u Senju. Završio je studij u Zagrebu i radio kao srednjoškolski profesor, te lektor i dramaturg u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Pisao je pjesme, novele, crtice, operna libreta, ali je ponajprije dramski pisac. Najpoznatije su mu drame "Dah", "Hasanaginica" i "Prokletstvo". Povremeno se bavio glazbenom kritikom, a posebnu pozornost posvećivao je operi te je pisao libreta za njih. Autor je tragičnoga igrokaza "Nepoznati" o životu Vatroslava Lisinskog. Baveći se i književnom kritikom, Ogrizović


72

je najavio dva velika hrvatska pisca svojega doba: Antuna Gustava Matoša i Miroslava Krležu. Sinteza: Dramatizacija nekog književnog djela je njegova priprema za izvođenje na pozornici a to podrazumijeva izradu scenarija za dramsko djelo. Mnoga književna djela su dramatizirana (epske pjesme, romani, novele).

Protagonist:U starogrčkoj drami protagonist je bio glumac koji je igrao glavnu ulogu. Danas ta riječ ima više značenja: prvak drame, nosilac glavne radnje i pokretač zbivanja u književnom, pozorišnom ili filmskom djelu, glavni junak.

Antagonist: je lik koji se suprotstavlja svojim mislima, djelovanjem glavnim likovima, sukobljava se s njima. Ili, jednostavno: neprijatelj, suparnik ( onaj koji je suprotstavljen protagonisti).

Ko su pokretači zbivanja, nosioci radnje u drami „Hasanaginica“? Svakako to su glavni likovi Hasan-aga i Hasanaginica. Za njih se kaže da su protagonisti. Likovi koji se suprotstavljaju svojim mislima, djelovanjem glavnim likovima, sukobljavaju se s njima zovu se antagonisti.

Završni dio sata:


Potražite ponešto zanimljivo o ovoj drami na sljedećim internetskim stranicama:

http://teatar.hr/732/hasanaginica/ http://www.find-docs.com/Hasanaginica-knjiga-pdf.html Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij


73

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Alija Nametak: Tuturuza i šeh Meco Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu, uvažavanje snage ljubavi i dobrote, snage vjerovanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti/etičnost, dobročiniteljstvo, darežljivost, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u različitim trenucima, razvijanje empatije, razvijanje ljubavi prema domovini, bh tradiciji Obrazovni: roman kao književna vrsta, mjesto i vrijeme radnje, sadržajna analiza, kompozicija (tema, ideja, karakterizacija likova), oblici kazivanja, cjeline u tekstu, statični i dinamični motivi, humor u književnom djelu Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih, stvaralačkih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja, dijaloška metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, flip čart, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 8, dnevnik čitanja Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura



Šta vam o dobroti govore sljedeći stihovi: “Dobrota u riječima stvara povjerenje. Dobrota u mislima stvara dubinu.

16 Uzorak obrade nastavne jedinice: Alija Nametak: Tuturuza i šeh Meco


74

Dobrota u davanju stvara ljubav.”? (Lao Tse)

Glavni dio sata:

Najava teksta Alija Nametak: Tuturuza i šeh Meco Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja: Ćija dobrota vas je ganula u ovom odlomku? Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! kamata - svota koja se plaća za iznajmljeni novac ili se dobija za uloženi novac zeman - vrijeme jeda - ne bi li, da bi telal - javni objavljivač, dobošar ahbab - prijatelj somun - okrugli pekarski hljeb upremase - naspram alem - dragi kamen, dijamant sevab - dobro djalo koje zaslužuje Božiju nagradu šejtan - vrag, đavo hedija - dar, poklon imáće - imanje, bogatstvo dirhem - starinski srebrni novac aspra - nekad najsitniji dio turske valute medresa - muslimanska srednja i viša vjerska škola rijal - novčana jedinica hajirli - dobro, sretno, čestito šilte - vuneni četverouglasti dušečić za sjedenje mizan-terezije - vaga djela na sudnjem danu mahšer - mjesto suđenja na onom svijetu tas - vrsta metalne zdjele posebnog oblika otjelovljene - ostvarenje, djelatnost duha kojom sam postaje tijelo džennet - raj neuzu billah - Bože sačuvaj džehennem - pakao perčin - kika, pletenica insan - čovjek, osoba


75

Interpretacija

Kako je trgovac pomagao drugima? Je li on nekome pričao o tome? Koliko bogatstva je ostalo iza njega? Od koga se učio dobroti trgovčev sin? U čemu je bila njegova dobrota? Kome je on pomagao i kako? Kako je nagrađen za to svoje dobro djelo? Kamo je odvela dobrota trgovčevog sina? Šta mu se dogodilo? Je li mladog trgovca siromaštvo promijenilo? Potkrijepi svoje mišljenje odlomkom iz priče. Šta je iznenadilo trgovca u snu? Koje su primisli razotkrile trgovčevu dobrotu? Potraži odgovor u sljedećem

odlomku iz priče:

„... dođu na onaj drugi tas neke trgovčeve primisli kako je on zbilja dobar čovjek, kako je on to dao od svega srca, ali se u isto vrijeme čuje odnekud glas: „To si ti uradio da se znadne da nije nitko više od tebe dao“, a tas sa sevabima opet se digne.“

Kako je trgovčeva sina ovaj san promijenio? Čemu ga je poučio?

U čemu su se razlikovale očeva i njegova dobrota? Šta je tema a šta ideja ovog odlomka? Prisjeti se: svako pričanje je sastavljeno od: uvoda, početka radnje, razvoja

radnje, kulminacije, preokreta, raspleta i završetka. Preokret i završni dijelovi nisu obavezni. Da li su uočljivi u ovoj priči? Koja je funkcija preokreta?

Šta saznajemo iz završnog dijela priče:

„I postade sasvim drugi čovjek. I otada je radio dobra djela i zarađivao sevabe, ali je sve radio bez ikakve primisli. Kao kad insan diše. Kad diše ne misli: sad ću udahnuti, pa: sad ću izdahnuti. Tako je i on radio i trošio na Božjem putu, a nikad nije pomišljao zašto to radi, jer ga je san poučio da dobro treba raditi radi samoga dobra.“?

Prepoznaj kompozicione dijelove priče i daj im naslove.

Stvaralački rad Napiši sastav na temu: „Jednom rukom daj, a drugom sakrij.“ Ovaj roman se prvi put pojavljuje u El-Kalemovom izdanju. Neki dijelovi

romana su se nalazili razasuti po periodici u kojoj su prvobitno i objavljeni.

Pripremu ovog izdanja izvršio je dr. Fehim Nametak, sin Alije Nametka.

Roman je humorističan, poučan, i zaslužuje mjesto u tvom Dnevniku

čitanja. Zabilježi ponešto o nekoj drugoj priči iz romana u svoj Dnevnik

čitanja.


76

O književniku...

Alija Nametak Alija Nametak (1906 - 1987.) bosanskohercegovački je pripovjedač, dramatičar i folklorist rođen u Mostaru gdje je završio osnovnu školu i klasičnu gimnaziju, a studij književnosti završio je na Filozofskom fakultetu Sveučulišta u Zagrebu. Prvim književnim tekstovima javio se u zagrebačkim književnim časopisima za vrijeme studija (Književnik, Omladina, Savremenik, Vijenac, Hrvatsko kolo). Intenzivno se bavio i skupljanjem i objavljivanjem usmene književnosti. Objavio je knjige: „Bajram žrtava“, „Dobri Bošnjani“, „Ramazanske priče“, „Za obraz“,“Mladić u prirodi“, „Dan i sunce“, „Trava zaboravka“, „Tuturuza i šeh Meco“ itd. Sinteza:

Neki dijelovi romana su se nalazili razasuti po periodici u kojoj su prvobitno i objavljeni. Pripremu ovog izdanja izvršio je dr. Fehim Nametak, sin Alije Nametka. Roman je humorističan.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Saznaj više o ... Potraži informacije o ovom romanu i njegovom autoru na sljedećim internet stranicama: http://www.knjige.ba/ http://www.camo.ch/alija_nametak.htm Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij



http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina

http://bs.wikipedia.org/wiki/Zagreb

http://www.camo.ch/alija_nametak.htm


77

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Josip Kozarac: MOJ DJED Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota osobnog doživljaja književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, razvijanje osjećaja za pravdu, istinoljubivost kao vrijednost, razvijanje ljubavi i empatije prema ljudskoj patnji, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje ljubavi prema porodici Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki umjetničke pripovijetke, osobenosti žanra pripovijetke, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke, sadržajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), hronološki i retrospektivani način kazivanja, karakterizacija glavnog lika, elementi izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija, razvijanje sposobnosti uočavanja pravde, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, dnevnik čitanja Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik, Međupredmetna: Informatika



17 Uzorak obrade nastavne jedinice: Josip Kozarac: MOJ DJED


78

Prokomentirajte ovu misao:

Istinska veličina sastoji se u tome da budemo veliki u malim stvarima.

Glavni dio sata:

Najava teksta: Josip Kozarac: MOJ DJED Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

Koji je događaj potaknuo pisca da piše o svom djedu? Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! odar - uzdignuto mjesto na koje se spušta sanduk sa tijelom pokojnika piknjica - mala pjega, mrlja u obliku tačke hajka - gonjenje psima (divljači na lovačke zasjede) gumno - mjesto za vrpšidbu žita uz pomoć konja pričest - crkveni obred pričešćivanja, okrugli tanki listići od bijelg brašna (hostija) ili mrvice bijelog hljeba i bijelo vino kojima se pričešćuje uskrs - krišćanski blagdan koji se svetkuje kao dan Kristova uskrsnuća slamnjača - vrsta starinskog dušeka napunjena slamom vršaj - mjesto za vršidbu žita preslica - jednostavna drvena sprava za predenje vine stalak - drveni predmet za novorođenčad za održavanje u uspravnom položaju dok ne nauče samo stajati (dubak) svetka - svečanost, obilježavanje nekog blagdana oprava - odjeća, haljine tričarija - trica, bezvrijedna stvar, sitnica, glupost cifrarija - cifranje, dotjerivanje, kinđuriti se Interpretacija

Razmislite o ovoj rečenici: „Smrt ne postoji. Ljudi umiru tek kad ih svi

zaborave." (Isabel Allende) Kako se ona može odnositi i na našu priču? Šta iz priče saznajemo o djedovom izgledu? Pronađi rečenice koje ga opisuju. Kakve je životne navike imao djed? Kako bi ih okarakterisao/la? Šta vam o djedovu karakteru govore sljedeće njegove riječi:

„A kad nestane toga strahopoštovanja u vama, onda najbolje da nestane i mene, ne daj bože, da te nesreće doživim!“?

http://bs.wikiquote.org/wiki/Isabel_Allende


79

Kakav je djed prema sebi, a kakav prema bližnjima? Pokušaj odabrati riječi koje to opisuju: blag, strog, dobronamjeran, grub, ljutit, nježan...

Kako je djedovo okruženje prihvatalo njegovu narav? Šta su njegovi bližnji osjećali prema njemu?

Koja su osjećanja obuzela djedove bližnje kada su se suočili s njegovom smrću? Šta o tome saznaješ iz sljedećeg odlomka: „Djed je tako srastao nama uz dušu i oko da nijesmo ni pomisliti mogli da bi on ikad umro; nama je uza nj tako bilo kao da će navijek živjeti. Kad prvi put čusmo: umro nam djed! – zazujaše nam te riječi tako čudno u ušima da smo u prvi čas ostali bez bola i bez suza...“?

Šta pisac osjeća prema svome djedu? Pronađi rečenice koje potkrepljuju tvoje mišljenje.

Kojim je „malim stvarima“ djed ispunjavao svoj život? U kojim je malim stvarima bio

„velik“? U tekstu je djedov lik osvijetljen na više načina. Dat je njegov vanjski izgled,

unutrašnji/psihološke osobine, govorna karakterizacija, osvijetljen je i kroz svoje postupke i ponašanja.

Vanjski izgled: Kao srebro bijela kosa, nije mogla još bjeljom postati, naborano čelo,

lice sa plavim i crvenkastim piknjicama, jednako lice bilo je ljeti i zimi jednako, lice

kao iz kamena isklesano, uvijek isti hod, i govor ostao mu isti, bijelo obučen, činilo bi

nam se da žmiravim očima sanja, darežljiv...

Unutarnje/psihološke osobine: Živio je kao sat, dobro poznaje prirodu (On je vidio prvu grlicu i čuo prvog slavuja), pametan, djed se znao svačijoj ćudi prilagoditi, svakome djed hoće po volji učiniti, poštovan, radi bez prigovora, ne voli lijenost, ne radi teške poslove... Govorna karakterizacija: dodao bi svečanim glasom, govor ostao mu isti, nekad stog a nekad umilan i nježan. Koje smo djedove osobine upoznali kroz njegove postupke?

Pažljivo pogledaj vremenski slijed događaja. Iz kojeg vremena pisac počinje svoju priču? U kojem vremenu se priča nastavlja? Odredi vrijeme događaja:

- djedova smrt - djedova kuća, opis posjeta djedu - djedovo poznavanje prirode i gostoprimstvo - djedov odnos prema pravdi - djedov odnos prema radu - djedovi savjeti - djedove priče - djedova pomoć drugima - djed na sajmu, njegova darežljivost - djedu nije teško umrijeti - djedova smrt

Kako se zove takav slijed događaja? Novi književni pojmovi Slijed pričanja događaja/doživljaja: Već smo naučili da kada se u književnom djelu prate događaji onim slijedom kako su se oni i zbivali - govorimo o vremenskom (hronološkom) slijedu kazivanja.


80

Kada pisac prekida hronološki (vremenski) slijed događaja i vraća se unatrag, na događaje koji su se zbili u prošlosti, riječ je o retrospektivnom slijedu događaja. Stvaralački rad

Opišite neku osobu iz svoje obitelji: kako izgleda, kako živi, kako se odnosi prema svome okruženju, a kako ga to okruženje doživljava...

Pronađi u pripovijeci i u Dnevnik čitanja napiši karakteristične rečenice opisa djedovog: - vanjskog portreta (fizičkog izgleda) - unutarnjeg portreta (moralno- etičkih osobina)

O književniku...

Josip Kozarac Josip Kozarac (1858 - 1906.) hrvatski je novelist, romanopisac, pjesnik. Osnovnu školu i gimnaziju je završio u Vinkovcima, a fakultet šumarstva u Beču. Prije fakulteta živio je dosta slobodan i neobuzdan život. Puno je vremena provodio u prirodi, jednostavno promatrajući život koji se odvijao oko njega. Svoj spisateljski dar razvio je pišući poeziju, a kasnije je svoj talenat pronašao u pisanju proze. Bio je pisac oštrih zapažanja i jednostavnih misli. Pisao je djela koja su se u opisivanju slavonske sredine najčešće temeljila na stvarnim događajima. Djela su mu: „Zmija“, „Priče djeda Nike“, „Moj djed“, „Biser-Kata“, „Slavonska šuma“, „Mrtvi kapitali“, „Među svjetlom i tminom“ itd. Sinteza: Kada se u književnom djelu prate događaji onim slijedom kako su se oni i zbivali - govorimo o vremenskom (hronološkom) slijedu kazivanja. Kada pisac prekida hronološki (vremenski) slijed događaja i vraća se unatrag, na događaje koji su se zbili u prošlosti, riječ je o retrospektivnom slijedu događaja

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Saznaj više o ... Saznaj više o Josipu Kozarcu na internet stranicama: http://www.lipovljani.hr/Default.aspx?tabid=88 http://www.sumari.hr/kozarac/ Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij


http://hr.wikipedia.org/wiki/1906.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska

http://hr.wikipedia.org/wiki/Novela

http://hr.wikipedia.org/wiki/Roman

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pjesnik

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vinkovci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Be%C4%8D

http://www.sumari.hr/kozarac/


81

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Vesna Parun: KAD SUNCE UMIVA OČI Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja pjesme, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja ljubavi prema prirodi, domovini riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu, Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, oda, himna, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, strofa, stih (katren), ukrštena rima, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti ode i himne, bogatstvo izraza Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, kasetofon i audiozapis romanse Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik, Međupredmetna: muzička kultura, informatika



Pročitajte stihove „Ode radosti“, njemačkog pjesnika Friedricha Schillera, uz

završni stavak Beethovenove „Devete simfonije“. U njoj pjesnik slavi ideal

18 Uzorak obrade nastavne jedinice: Vesna Parun: KAD SUNCE UMIVA OČI


82

bratstva i ujedinjenosti čovječanstva. Skladatelj Ludwig van Beethoven ju je

uvrstio u završni stavak svoje Devete simfonije, te je tako postala naročito

poznata.

Radost iskro sve ljepote, Kćeri iz Elizija, Opojna ti moć krasote, Uzvišena misija. Tvoje snove vežu niti što nastavi moda zla, Svi će ljudi braća biti, Krilo tvoje spajat' zna. Komu bješe sklona sreća Biti drugu vjeran drug, Tomu sreća još je veća Primit' u svoj topli krug Ma i samo jedno biće Koje svojim smije zvat', A tko nema takvo biće plačuć' skrit' se mora znat'.

Prema kome pjesnik iskazuje divljenje u ovim stihovima?

„O čuda! Kol'ko je mnogo krasnih bića Ovdje! Kako je lijep taj ljudski rod! O hrabri novi svijete koji imaš Baš takve ljude!” (Shakespeare)

Glavni dio sata:

Najava teksta: Vesna Parun: KAD SUNCE UMIVA OČI Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja: Interpretacija teksta:

Otkrijmo značenje riječi! burkati - činiti nemirnim, uzbuđivati krijes - velika vatra na otvorenom prostoru krijesiti - iskriti kormilo - naprava za upravljanje brodom Interpretacija


83

Pjesnikinja pjesmu započinje jednom kontrasnom slikom u koju smiješta dva suprotstavljena motiva. Pročitajte prve stihove i kažite po čemu su suprotstavljeni motiv sunca i motiv hladnog i tamnog rova:

„Kad sunce umiva oči visoko u planini, U tvome rovu hlad je, i tama ko u grobu...“?

Ova pjesma slavi čovjeka i njegovo djelo. Ona je oda čovjeku. Koje čovjekove mogućnosti pjesma ističe/slavi? Potkrijepi svoje mišljenje stihovima iz pjesme.

Da li je čovjeku dovoljna snaga za ostvarenje njegovih ciljeva? Šta ti o tome govore sljedeći stihovi:

„Bez tebe točak spava i vrpca miruje, Niti huči žrvanj, niti hljeb miriše, Ni oganj se ne krijesi, nit ima ko da kuje, Nit zemlja u krilu blago žetve njiše.“?

Koje osobine čovjek mora posjedovati? Šta ti o tome govori ova misao: "Nakon dugog razmišljanja došao sam do uvjerenja da će čovjek koji ima dubok cilj taj cilj i ostvariti, te da se ništa ne može suprotstaviti volji koja je spremna za njegovo ostvarenje položiti čak i život." (Benjamin Disraeli)?

Ton pjesme je ozbiljan i svečan, kako i priliči odi. Šta provijava iz te ozbiljnosti? Kakva je ozbiljna zadaća pripala čovjeku? Šta o tome saznaješ iz završnih stihova pjesme: „Ti bdiš kroz pomrčine i strepiš kroz oluje, I svijet je tvoje djelo; ti sam se nad njim znojiš.“?

Navedi stilska izražajna sredstva kojim je pjesnikinja osjećajno, lirski kazala da je u svemu što vidimo oko sebe, svuda gdje buja život, ugrađen čovjekov stvaralački rad. Kojim je stihom pjesma napisana? Kako zovemo strofe od četiri stiha?

Istraži rimu. „I gdje se dimi grad, i mostovi gdje bruje, A Gdje brod valove siječe, ti na kormilu stojiš, B Ti bdiš kroz pomrčine i strepiš kroz oluje, A I svijet je tvoje djelo; ti sam se nad njim znojiš.“ B Primijetio/la si da se rimuju 1. i 3. stih i 2. i 4. stih. Shematski bismo ovakvu rimu mogli prikazati i ovako ABAB. Ovakva rima se zove UKRŠTENA rima.

Kako ona utiče na ritmičku organizaciju pjesme?

Novi književni pojmovi

Oda je svečana pjesma posvećena zaslužnim osobama, značajnim događajima i temama kao što su ljubav, domovina i sl. Ugođaj ode je uvijek svečan, ozbiljan i naglašen. Česti je pjesnički oblik u svim vremenima.

http://bs.wikiquote.org/wiki/Benjamin_Disraeli


84

Grčki liričar Pindar u svojim odama veličao je pobjednike na olimpijskim igrama a rimski pjesnik Horacije ode je posvećivao ljubavi.

UKRŠTENA rima podrazumijeva rimovanje 1. i 3. i 2. i 4. stiha. Stvaralački rad

Koje osobine posjeduje bosanski čovjek? Kako naš poznati pisac Branko Ćopić doživljava duh bosanskog čovjeka u sljedećim stihovima:

„I duh rudarski s punom paradom: S pijukom, lampom i dugom bradom, U kristal kucka, kamenje para, Kroz Bosnu traži rudišta stara, Pod zemljom brdo gvozdeno buši, Uz vreli izvor obojke suši.“ (Branko Ćopić: „Bosna“)?

Uoči sličnosti i razlike između ode i himne.

Himna proljeću I Nage noge proljeća jure Po zori života, Nage noge proljeća prolaze kao vjetar, One su prvi cvjetovi što miris daju zelenilu I nabujalo vrelo našega života. II Zemlja je pehar srebrni Napunjen opojnim pićem. III Ljudi piju sok u proljeće Da bi se njime opili, Da bi plesali i pjevali pjesme. IV Ne recite im da su prestupili granicu Ako se predadu ludosti...oni plešu I luduju proljećem opijeni. V Pa zar je prestup srljati u ludost? Oni su tako sretni! Umijte,


85

Umijte noge proljeću života! VI Čak i žuborenja tiha i tajnovita Odjekuju bistrim nebom. Čak i odjeci smijeha Postaju tihi kao suze. VII Bijele ruke i bijele noge! Pjesme vjetra trepere i odzvanjaju svježe. Oh, sve je, sve je dopušteno jer je proljeće došlo. I sami prestupi vrijedni su zavisti U proljeće života! Shungetsu Ikuta

Kojim pjesničkim slikama je predočeno proljeće u pjesmi? Kojim osjećanjima i raspoloženjima je pjesma prožeta?

Pjesma je spjevana proljeću. Lirski subjekt poziva ljude na zajedničku svečanost u čast proljeća jer s proljećem se rađa novi život.

U mnogim krajevima, sredinama ljudi obilježavaju početak proljeća svečanostima, radnim akcijama koje imaju svečan karakter.

Kakvim tonom lirski subjekt pjeva o proljeću?

Pjesma nosi naziv Himna proljeću. Podsjetimo se:

Himna je lirska pjesma posvećenu nekomu ili nečemu što čovjek smatra vrijednim najvećeg poštovanja, divljenja ili obožavanja. Himna je puna zanosa, ushita, svečanog raspoloženja, teži uzvišenom tonu koji se izražava svečanim, polaganim ritmom, a njezin sklop motiva sastoji se uglavnom u nabrajanju i potenciranju osobina onoga kome je himna posvećena (zemlji, domovini, Bogu, prirodi...).

Napiši i ti svoju Himnu proljeću.

O književnici...

Vesna Parun Vesna Parun je rođena 1922. godine na otoku Zlarinu kod Šibenika. Studirala je u Zagrebu, a već 1945. godine objavljuje prve zbirke pjesama. Ova savremena


86

hrvatska pjesnikinja pored lirskih pjesama piše i drame, te poeziju za djecu. Tematski je vezana za pejzaže, domovinu, za čovjeka uopšte. Osnovne odlike njene lirike su osječajnost, ljepota izraza i metaforičnost. Poznate su joj zbirke pjesama za odrasle su: „Vidrama vjerna“, „Zore i vihori“, „Crna maslina“, „Bila sam dječak“. Za djecu je objavila više pjesničkih zbirki. Zbirka „Mačak Džingiskan i Miki Trasi“ pretvorena je u dječiji igrokaz i prikazuje se kao mjuzikl. Uspješne su i ostale dječije zbirke: „Tuga i radost šume“, „Zec mudrijan“, „Kornjačin oklop“ itd.

Sinteza:

Oda je svečana pjesma posvećena zaslužnim osobama, značajnim događajima i temama kao što su ljubav, domovina i sl. Ugođaj ode je uvijek svečan, ozbiljan i naglašen. Česti je pjesnički oblik u svim vremenima.

Himna je lirska pjesma posvećenu nekomu ili nečemu što čovjek smatra vrijednim najvećeg poštovanja, divljenja ili obožavanja. Himna je puna zanosa, ushita, svečanog raspoloženja, teži uzvišenom tonu koji se izražava svečanim, polaganim ritmom, a njezin sklop motiva sastoji se uglavnom u nabrajanju i potenciranju osobina onoga kome je himna posvećena (zemlji, domovini, Bogu, prirodi...).

Završni dio sata:


Jednu pjesmu posvećenu proljeću i čovjeku, možeš poslušati na sljedećoj internet stranici: http://vijesti.gorila.hr/gorilopedija/lifestyle/glazba/crvena_jabuka_nekako_s_proljeca2


http://vijesti.gorila.hr/gorilopedija/lifestyle/glazba/crvena_jabuka_nekako_s_proljeca2

http://vijesti.gorila.hr/gorilopedija/lifestyle/glazba/crvena_jabuka_nekako_s_proljeca2


87

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Ernest Hemingvej: Starac i more Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota osobnog doživljaja književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, razvijanje ljubavi prema čovjeku i empatije prema ljudskoj patnji, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki umjetničke pripovijetke, osobenosti žanra pripovijetke, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke, sadržajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), tema i ideja, karakterizacija glavnog lika, elementi izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija, deskripcija, monolozi Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija, razvijanje sposobnosti uočavanja pravde, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 8, Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik, Međupredmetna: informatika,

19 Uzorak obrade nastavne jedinice: Ernest Hemingvej: Starac i more


88



Prokomentiraj ovu misao: "Ali čovjek nije stvoren za poraze (...) Čovjek može biti uništen, ali ne i pobijeđen." (Starac i more)

Glavni dio sata:

Najava teksta: Ernest Hemingvej: Starac i more Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja: Šta je u središtu zbivanja ove priče? U središtu zbivanja ove priče je lov i ulov velike ribe sabljarke, borba s njom i ribama grabežljivicama, ali i portret starca Santiaga. Pisac osvjetljava njegov fizički izgled, njegova unutarnja preživljavanja, njegovu upornost/ustrajnost i ogromno životno iskustvo. Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! brazgotina - trag na koži koji je ostao nakon zarasle rane očenaš - molitva hrišćana – kršćana koja počinje riječima: Oče naš zdravomarija - molitva hrišćana – kršćana pobijesniti - razbijesniti, učiniti nešto bijesnim pramac - prednji dio broda ili čamca, kljun, krma otpočinuti - Počinuti, odmoriti se, otići na počinak, leći pasatni - stalni niski (pri)morski vjetrovi jard – (engl. Yard) jedinica za dužinu (0,9144 metara) ustavice - manje brane harpun - oruđe slično koplju, nazubljeno s dva ili tri šiljka na vrhu, koje se upotrebljava u lovu na velike ribe Interpretacija

Iz čovjekova životnog iskustva izvire i njegova mudrost, nježnost, odlučnost i nepokolebljiva vjera u sreću i uspjeh.

Kako ovaj odlomak svjedoči o čovjekovoj ustrajnosti?

http://bs.wikiquote.org/wiki/Poraz

http://bs.wikiquote.org/wiki/Starac_i_more


89

Koliko se na Santiaga može odnositi ova misao o čovjekovoj ustrajnosti: „Ustrajnost je kad devetnaest puta doživite neuspjeh, a onda dvadeseti put uspijete.“ (Andrews)

Kako je povremene neuspjehe u savladavanju ribe doživljavao starac? Šta vam o tome govori ovaj odlomak: „Ne smijem iznevjeriti sama sebe, pa da umrem kraj ovakve ribe“, reče. „Bože, pomozi mi da izdržim, kad sam je već tako lijepo priveo. Izmolit ću ti stotinu očenaša i stotinu zdravomarija. Ali ih sada ne mogu moliti! Uzmi, kao da sam ih već izmolio“, pomisli. „Izmolit ću ih kasnije.“?

Ko je neprijatelj starcu Santiagu? Kakvu on snagu posjeduje? Da li ju je starac očekivao?

Ako prihvatimo ideju da riba simbolizira snagu prirode, a starac snagu čovjeka u ovladavanju prirodom, šta je čovjeku još neophodno u borbi sa silama prirode?

Za Santiaga je riba neprijatelj čijoj se snazi i ljepoti divi. On s njom priča kao sa ljudskim bićem. Prokomentirajte sljedeće njegove riječi: „Ribo, uništit ćeš me“, reče u sebi starac. „Ali, imaš pravo. Nikad nisam vidio većeg, ljepšeg, mirnijeg ili plemenitijeg stvora od tebe sestro. Dođi i ubij me! Svejedno mi je, tko će ubiti koga.“

Starac posjeduje brojne osobine koje ga čine uistinu velikim: hrabrost, izdržljivost, domišljatost, upornost, uvažavanje protivnika, suosjećanje s patnjom drugih... Koju od starčevih osobina prepoznajete u sljedećem odlomku:

„Izgleda, da ti se muti u glavi, starče“, pomisli. „Ne daj da ti se muti. Ne daj se i podnesi sve kao čovjek. Ili kao riba“, pomisli.

Pronađite u priči za svaku od nabrojanih stračevih osobina odgovarajući odlomak.

Starac je savladao ribu koja je bila fizički jača. Kakvu snagu je on posjedovao?

Santiago vodi dvostruku borbu: jednu sa fizički jačom ribom i drugu sa samim sobom, svojim tjelesnim slabostima koje mora savladati da bi savladao ribu. Izdvoji odlomke u kojima je prikazana njegova borba sa samim sobom, borba sa tijelom koje ga izdaje.

Pronađi u odlomku Santiagove unutarnje monologe, Santiagov razgovor sa samim sobom. Kako starac hrabri samog sebe?

„Ne bih mogao izdržati još mnogo krugova. No, moraš, reče sam sebi. Dobar si, dobar!“ „Ne daj da ti se muti. Ne daj se i podnesi sve kao čovjek. Ili kao riba“, pomisli.


90

Objasni zašto Santiago glasno razgovara sam sa sobom, zašto hrabri svoje ruke, noge, zašto razgovara s ribom.

Izdvoj odgovor/e za koje smatraš da su ispravni: 1. nije ni svjestan svog glasnog govora zbog uzbuđenja 2. jer je ljut 3. jer želi da ostane budan 4. jer mu nedostaje društvo 5. jer je navikao da priča sam zbog staračke usamljenosti 6. jer tako stiče samopouzdanje 7. jer je s njim riba koju smatra nekim ko je ravan njemu,

ljudskim bićem. Ispričaj fabulu ovog odlomka. Posebno se zadrži na Santiagovoj borbi sa

ogromnom ribom. Kakva je fabula:

a) opširna, sa puno događaja b) uža, sa puno opisa, monologa

Šta je tema ovog odlomka? A šta ideja? U čemu leži čovjekova snaga? Naslov romana ima simbolično značenje: Starac i more. Kako ga možemo dovesti

u vezu sa sintagmama „čovjek i život“ ili „čovjek i priroda“? Saznaj više o ... Šta žanrovski predstavlja ova proza? Novelu, pripovijetku ili roman? Ako djelo

posmatramo sa kvantitativnog stanovišta, ovo je kratka proza, manja je od stotinjak stranica. Po tome je ovo duža novela kao što postoje i duže pripovijetke.“Starac i more“ ima osobine novele: nema složenu radnju ni fabulu, priča je mirna, bez zapleta, malo je narativnih elemenata, malo je opisa, preovladavaju unutrašnji monolozi i opis Santiagovog psihološkog stanja. Dijalozi su oskudni, monolozi češći i vrlo jaki. Nabrojane osobenosti odvajaju ovu novelu od pripovijetke koja ima zanimljivu, dinamičnu radnju s više likova, više dijaloga i deskripcije. Navedene osobenosti važe i za psihološki roman koji se često naziva poetski ili lirski roman. Ipak najčešće je svrstavanje ovog djela u kratki savremeni roman s obzirom da je radnja čvrsto organizirana, bez mnogo likova i epizoda, likovi i obrati djeluju snažno, tako da se s malo teksta postiže snažan dojam. Nema epske opširnosti, postoji jedinstvo radnje, likova i raspoloženja, duboko zalazi u ljudske karaktere i probleme te njihov odnos prema životu. Kako god da žanrovski odredimo ovo djelo, nesporno je jedno: to je snažna umjetnička proza, duboko psihološka, jednostavna a značenjski bogata.

O književniku...


91

Ernest Miller Hemingway/Ernest Miler Hemingvej (1899 – 1961.) je poznati američki pripovjedač i novinar ovog stoljeća. Bio je pripadnik pariškog udruženja izgnanika dvadesetih godina dvadesetog veka, i jedan od veterana Prvog svetskog rata, koji su kasnije bili poznati kao „izgubljena generacija“. Poznat je po posebnom načinu pisanja koji karakterizira škrtost na riječima. Mnogi njegovi romani se danas smatraju klasičnim djelima američke književnosti. Dobio je Pulicerovu nagradu za svoj roman „Starac i more“, kako i Nobelovu nagradu za književnost 1954. godine. Napisao je mnoge novele i romane, a posebno se istaknuo romanom o Prvom svjetskom ratu “Zbogom, oružje”, romanom o španjolskome gradanskom ratu “Kome zvono zvoni” i kratkim romanom “Starac i more”. Ostala djela su mu: „I sunce se ponovo rada”, „Imati i nemati”, „Smrt popodne”, „Preko rijeke i u šumu” itd.

Sinteza:

Riba simbolizira snagu prirode, a starac snagu čovjeka u ovladavanju prirodom. Za Santiaga je riba neprijatelj čijoj se snazi i ljepoti divi. On s njom priča kao sa ljudskim bićem. Starac posjeduje brojne osobine koje ga čine uistinu velikim: hrabrost, izdržljivost, domišljatost, upornost, uvažavanje protivnika, suosjećanje s patnjom drugih...

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Stvaralački rad

Prikupite što više podataka o životu, zanimanju i strasti ribara (da li žive od ribolova, kad idu u ribolov, dokle seže njihova upornost...) Podaci mogu biti i humoristični. Nakon što savlada ribu, starac plovi prema obali. Ali borba nije završena, on se više ne bori s ribom, ali se bori s morem za ribu i vlastiti život. Pročitajte pripovijetku do kraja i saznajte da li u borbi s prirodom čovjek može biti potpuni pobjednik. Napišite o tome kraći sastav. Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9F%D0%B0%D1%80%D0%B8%D0%B7

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9F%D1%80%D0%B2%D0%B8_%D1%81%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%80%D0%B0%D1%82

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D1%80%D0%B0%D1%86_%D0%B8_%D0%BC%D0%BE%D1%80%D0%B5

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%BE%D0%B1%D0%B5%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BA%D1%9A%D0%B8%D0%B6%D0%B5%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%BE%D0%B1%D0%B5%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BA%D1%9A%D0%B8%D0%B6%D0%B5%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82



92

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Scott O'Dell: OTOK PLAVIH DUPINA Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota osobnog doživljaja književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, razvijanje ljubavi prema životinjama, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki romana, osobenosti žanra romana, pustolovni/avanturistički roman, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke, sadržajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), pričanje u 1. licu, karakterizacija glavnog lika, elementi izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u odlomku, naracija, deskripcija Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, grupni Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik, Međupredmetna: Likovna kultura, geografija, biologija, informatika,



20 Uzorak obrade nastavne jedinice: Scott O'Dell: OTOK PLAVIH DUPINA


93

Prisjetite se i odgovorite:

Već ste upoznali jednog Robinzona, pustolova koji je nakon brodoloma, dvadeset i osam godina živio sasvim sam na nenaseljenom ostrvu kraj američke obale, blizu usća velike rijeke Orinoko. Od lišća je pravio odjeću i obuću, od drveća luk i strijele, a od kamena oštre noževe, napravio je peć, sto i stolice... žive na udaljenim pustim ostrvima dobili ime? Na otoku je stekao i jednog odanog prijatelja. Ko je to bio?

Poznajete li neku ženu koja je doživjela sličnu sudbinu?

O jednoj takvoj Robinzonki govori i roman „Otok plavih dupina“ autora Scotta O'Della iz Južne Kalifornije, blizu čije se obale nalazi opisani otok koji ima oblik dupina. Njeno ime je bilo Karana. Živjela je u svom selu na Otoku plavih dupina usred Pacifičkog oceana. Kada je došao brod s neznancima koji su lovili vidre, mnogi pripadnici njenog naroda su stradali, pa je pleme odlučilo potražiti novi otok. Karana je zbog brata ostala na starom otoku. Izgradila je kuću, izrađivala oruđe, pravila odjeću, pripitomila divljeg psa... i iščekivala brod koji će je povesti njenom narodu. Jednoga dana brod sa bijelim ljudima se pojavio...

Glavni dio sata:

Najava teksta Scott O'Dell: OTOK PLAVIH DUPINA (delfina) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 7 Interpretativno čitanje teksta: Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:


94

Priča je ispričana u prvom licu (ih-form). Šta je pisac postigao ovim oblikom pripovijedanja?


Otkrijmo značenje riječi! dapače - štaviše napose - posebno, zasebno, odvojeno rt - uski istureni dio zemljišta koji se diže u visinu dine - vjetrom nanesene gomile pijeska u pustinji ili uz morsku obalu halja - haljina sučelice - nasuprot kome, licem u lice, oči u oči, neposredno draga - manji morski zaliv krletka - kafez, mala žičana ili pletena kutija za držanje ptica ili drugih životinja kormoran - vrsta ptice žal - morska obala prekrivena sitnim kamenjem koju zapljuskuju valovi tabor - mjesto dje na otvorenom boravi vojska, skupina istomišljenika hrid - isturena i strma kamena gromada, stijena koja strši, hridina misija - zadatak, poziv, poruka kanu - čamac sjevernoameričkih Indijanaca, čamac, sportska disciplina liga - savez, drštvo, zajednica preplet - ono što je prepleteno, preplitanje Interpretacija

Koja osjećanja obuzimaju Karanu dok iščekuje susret s „bijelim ljudima“? Šta je to „steže u grudima“?

Iz čega proizilazi Karanino ushićenje ljudskim glasom? Prokomentirajte njenu misao: „To su bili zvuci ljudskog glasa. A takvome zvuku nema ravna na cijelome svijetu.“

Šta je prepreka njenu komuniciranju s „bijelim ljudima“? Kako je prevazilazi? S koliko povjerenja Karana uspostavlja tu komunikaciju? Šta vam o tome

govori sljedeći odlomak: „Bio je došao po vidre, ali vidri nije bilo. Zacijelo je ipak bilo još nekih koje su pamtile Aleute, jer onog jutra nije nijedne bilo na vidiku. Znala sam kamo su bile otišle. Bile su otišle do Visoke hridi, ali kad su mi ljudi pokazali oružje koje su ponijeli da bi njime ubijale vidre, zavrtjela sam glavom i pravila se da ih ne razumijem. Pokazivali su u moje vidrino krzno, a ja sam svejedno vrtjela glavom.“?

Kakva osjećanja preplavljuju Karanu kada se oprašta sa svojim otokom? Prokomentirajte ovaj njen oproštaj sa svojim domom: „Krenuli smo ravno prema suncu. Dugo sam stajala i gledala Otkok plavih dupina. S vida mi je posljednje iščeznuo visoki rt. Mislila sam na (...) malu crvenu lisicu koja bi mi uzaludno grebala po ogradi, i na svoj kanu skriven u špilji, i na sve one sretne dane. Iz mora su izranjali dupini i plivali ispred broda.“


95

Novi književni pojmovi Roman ( lingua romana-romanski jezik) je obimno epsko djelo u prozi. U romanu se prikazuje događaj ili događaji koji najčešće obuhvataju duži vremenski period, ponekad i čitav život junaka. No ponekad, to može biti i kraći vremenski period. Postoje romani koji obuhvataju i samo jedan dan. Pustolovni/avanturistički roman je roman u kojemu su u prvom planu neobični, uzbudljivi, pustolovni događaji i doživljaji. Likovi nisu čudesni i nemogući, iako su neobični i posebni, skloni uzbudljivim zgodama koje se događaju na dramatičnim i opasnim mjestima (džungle, prerije, pusti otoci, civilizacijski zaostali krajevi...). Stvaralački rad

Rad u četiri grupe: Zadaci se rade na većim papirima. I grupa: Uporedite sredinu u kojoj se našao Robinzon Kruso i sredinu u kojoj je živjela Robinzonka (Karana). II grupa: Uporedite razloge zbog kojih su se našli usamljeni na otocima. II grupa: S kim se vraća Robinzon a s kim se vraća Robinzonka? Gdje se vraća Robinzon a gdje Robinzonka? IV grupa: Nacrtajte na jednom flip čartu Robinzona i Robinzonku ili na otoku ili u povratku kući. Oboje na jednoj ilustraciji. Koliko su njih dvoje skupa Robinzoni? Prezentirajte vaše radove ostalim učenicima, urađene zadatke I, II i III grupe zalijepite na rubove ilustracije IV grupe i okačite je u učionicu. O književniku...

Scott O'Dell Scott O'Dell/Skot O'Del (1898 – 1989.) rođen je u Los Angelesu. Životno iskustvo je sabirao na putovanjima po Južnoj Kaliforniji, volio je izučavati morski svijet. Prije nego što se posvetio spisateljskoj karijeri radio je kao kamerman u Holivudu (radio na i na filmu „Ben Hur“), bio je rančer, književni kolumnist... Pisao je knjige za djecu i za doprinos dječijoj literaturi dobio je značajne nagrade i mnoga priznanja. Najboljim njegovim djelom smatra se njegov roman „Otok plavih dupina“, a napisao je i knjige: „Crni biser“, „Pjevajući mjesec“ itd. Dobio je i nagradu „Hans Kristijan Andersen“ za životno djelo 1972.

Sinteza: Pustolovni/avanturistički roman je roman u kojemu su u prvom planu neobični, uzbudljivi, pustolovni događaji i doživljaji. Likovi nisu čudesni i nemogući, iako su neobični i posebni, skloni uzbudljivim zgodama koje se događaju na dramatičnim i opasnim mjestima (džungle, prerije, pusti otoci, civilizacijski zaostali krajevi...).


96

Završni dio sata:


Provjerite svoje poznavanje engleskog jezika tako što ćete saznati nešto više o piscu Skotu O'Delu na sljedećoj internet stranici: http://www.scottodell.com/moreabt.htm!



97

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Dobriša Cesarić: OBLAK Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja pjesme, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, misaona/refleksivna pjesma, motivi, poenta, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stih, rima, stilske figure, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti misaone pjesme Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: flip čart, Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik, Međupredmetna: likovna kultura, informatika



21 Uzorak obrade nastavne jedinice: Dobriša Cesarić: OBLAK


98

Kako umjetnost može oplemeniti život čovjekov? Odgonetnite to iz riječi jednog poznatog pisca: „Dvije su stvari koje nas čuvaju pred očajem, samo dvije stvari: zvjezdano nebo i umjetnost.“ (Jakob Wassermann)

Koliko ste vi spremni prepustiti se užitku koji pruža neko umjetničko djelo?

Glavni dio sata:

Najava teksta Dobriša Cesarić: OBLAK Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

Pisac Ivo Andrić je zabilježio: "Vrijednost ljepote je u beskrajnoj raznolikosti vidova u kojima nam se javlja. U tome je i njena oplemenjujuća snaga i njena najveća draž." U kojem vidu se pojavljuje ljepota u ovoj pjesmi?

Interpretacija teksta: Interpretacija

Pročitajte prve dvije strofe pjesme i odgonetnite koji su im glavni motivi.

U kakvom su odnosu ove dvije slike: slika oblaka „ponad grada“ i slika ljudi čije su oči „uprte u zemne stvari“?

Šta su to „zemne stvari“? Pronađite stihove iz kojih to saznajemo! Ko može/želi, a ko ne može/ne želi vidjeti „ljepotu“? Šta nas sprečava

da vidimo „ljepotu“? Ljudi ne mare za ljepotu, zaokupljeni su materijalnim vrijednostima.

Oblak je umjetnik, pjesnik, biće koje je estetski senzibilizirano za ljepotu

koju svi ljudi ne mogu vidjeti. Oblak je u pjesmi ima simboličnu i

alegoričnnu vrijednost.

„I plovio je sve ti više, Ko da se kani dić do boga; Vjetar visine ga je njiho, Vjetar visine raznio ga.

Šta nam ove slike govore o ljudskom životu, ljudskim težnjama? Na kakve ljude podsjećaju?

http://bs.wikiquote.org/wiki/Jakob_Wassermann


99

Svako književno djelo predstavlja prikaz konkretnih životnih pojava. Ali te ostvarene slike sadrže i dublja i šira značenja koja nas upućuju na razmišljnje o čovjeku i njegovom životu. Pjesma „ Oblak“ ima dvije razine značenja: 1. doslovnu: ljepota oblaka koji se pojavljuje i nestaje 2. alegorijsku: oblak kao simbol izdvojenog pojedinca koji „krvari“ ljepotu, kao simbol tragične izdvojenosti i stvaralačke usamljenosti. Novi književni pojmovi Misaona/refleksivna pjesma (lat. reflectere – obraćati, odraziti) zasnovna je na razmišljanju lirskog subjkta koje je potaknuto doživljajem nekog motiva. Doživljaj se reflektira u našim mislima, što dovodi do spoznaje neke životne istine kazane pjesničkim jezikom. U misaonim pjesmama naglašena je zaokupljenost čovjekom i njegovim postojanjem. Alegorija je izražajno sredstvo kojim se na preneseni način prikazuju ljudska svojstva, stavovi o životu. Nositelji alegorijskih slika su često životinje, posebno u basnama i bajkama. Alegorijama se i mi često služimo kada ne možemo ili nećemo da neke pojave kažemi/prikažemo otvoreno (npr. „trut do truta“...). Stvaralački rad

Cesarićev oblak, poput kakvog pjesnika, teži nečemu višem, slobodnim prostorima, izgara u ljepoti nebeskih sfera ( digao se „iznad zemnih stvari“) i teži dignuti se još više ( „ko da se kani dić do boga“), sve dok ga visine kojima je težio ne raznesu.

Uradi pismeni sastav na temu: Želim / ne želim postati oblak O književniku...

Dobriša Cesarić

Dobriša Cesarić (1902 - 1980.) hrvatski je pjesnik rođen u Slavonskoj Požegi. Djetinjstvo je proveo u Osijeku gdje je završio osnovnu školu i četiri niža razreda gimnazije. Za vrijeme Prvog svjetskog rata dolazi u Zagreb gdje završava gimnaziju, a poslije studira pravo i filozofiju. Poslije Drugog svjetskog rata radio je kao urednik u izdavačkoj kući Zora. U književnosti se prvi put pojavljuje kao četrnaestogodišnjak, a za prvu zbirku pjesama „Lirika“ dobio je nagradu Jugoslavenske akademije. Surađivao je u mnogim književnim časopisima, objavljivao književne prikaze, prevode s njemačkog, ruskog, talijanskog, bugarskog i mađarskog jezika. Objavio je knjige: „Lirika“, „Spasena svijetla“, „Izabrani stihovi“, „Pjesme“ itd.




http://hr.wikipedia.org/wiki/Slavonska_Po%C5%BEega

http://hr.wikipedia.org/wiki/Osijek

http://hr.wikipedia.org/wiki/Prvi_svjetski_rat

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zagreb


100

Sinteza:

Misaona/refleksivna pjesma (lat. reflectere – obraćati, odraziti) zasnovna je na razmišljanju lirskog subjkta koje je potaknuto doživljajem nekog motiva. Doživljaj se reflektira u našim mislima, što dovodi do spoznaje neke životne istine kazane pjesničkim jezikom. U misaonim pjesmama naglašena je zaokupljenost čovjekom i njegovim postojanjem. Svako književno djelo predstavlja prikaz konkretnih životnih pojava. Ali te ostvarene slike sadrže i dublja i šira značenja koja nas upućuju na razmišljnje o čovjeku i njegovom životu. Pjesma „ Oblak“ ima dvije razine značenja: 1. doslovnu: ljepota oblaka koji se pojavljuje i nestaje 2. alegorijsku: oblak kao simbol izdvojenog pojedinca koji „krvari“ ljepotu, kao simbol tragične izdvojenosti i stvaralačke usamljenosti.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Saznaj više o Potraži još neke Cesarićeve pjesme na sljedećim interneskim stranicama: ... http://www.cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/dobrisa-cesaric.html http://www.poezijaonline.info/dobrisa-cesaric-biografija/ Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij


101

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Erih Koš: UJKA FILIP Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota osobnog doživljaja književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, razvijanje osjećaja za pravdu, istinoljubivost kao vrijednost, razvijanje ljubavi i empatije prema ljudskoj patnji, razumijevanje normi ljudskog ponašanja (u ratnim okolnostima), izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje ljubavi prema porodici Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki umjetničke pripovijetke, osobenosti žanra pripovijetke, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke, sadržajna analiza, prostorna i vremenska lokalizacija teksta, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), karakterizacija glavnog lika, portret, elementi izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi, monolozi Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija, razvijanje sposobnosti uočavanja pravde, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik, Međupredmetna: historija, informatika


22


Erih Koš: UJKA FILIP


102


Šta je za vas moralno postupanje?

"O moralu znam samo toliko da je moralno ono poslije čega se dobro osjećate, a nemoralno ono poslije čega se osjećate loše." (Ernest Hemingway)

Glavni dio sata:

Najava teksta: Erih Koš: UJKA FILIP

Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 7 Interpretativno čitanje teksta: Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja: U priču nas uvodi lik ujka Filipa koji pokazuje ushićenje sretnim okolnostima koje su omogućile da preživi rat. Kako to pokazuje? Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! cepteti - drhtati, podrhtavati otoman - mekani ležaj bez naslona oveštali - star, pohaban etažera - polica, stakleni ormar sa više pregrada za stakleno posuđe ili knige pianino - vrsta klavira kod kojeg su žice napete uspravno naftalin - tvrda tvar, bijele boje i jakog mirisa, štiti krzna i vunene predmete od insekata tor - ograđen prostor u koji se zatavaraju ovce moriti - uništavati, mučiti tunjav - spleten, nesnalažljiv, koji sporo shvaća, tupoglav prosektura - ustanova pri velikim bolnicama za praktično rješavanja zadataka iz područja patološke anatomije, u kojem se obavaljaju seciranja i bekteriološka ispitivanja lešinar - preneseno onaj koji koristi tuđu nesreću za svoju korist, koji gazi preko leševa reza - zatvarač za vrata, zapor, zasun, ereza Interpretacija

Koje svoje osobine naglašava ujka Filip, a šta o njemu saznajete iz govora pripovjedača:

http://bs.wikiquote.org/wiki/Ernest_Hemingway

http://bs.wikiquote.org/wiki/Ernest_Hemingway


103

„Kao i uvek, mislio je prvo na sebe, samo na sebe a onda se tek setio da i nekog drugog ima u sobi.“?

Kakve emocije u vama izaziva njegovo ushićenje? Kako nam je pripovjedač dočarao sobu ujka Filipa? Potražite taj opis i kažite

koliko vam ovaj opis enterijera govori o osobnosti ujka Filipa. Najveći dio pripovijetke je ispričan u formi monologa. Kako ova forma

doprinosi razotkrivanju karaktera ujka Filipa? Šta iz njegova govora saznajemo o njegovim stavovima, osobinama?

Naš pjesnik Abdulah Sidran ovako pjeva o ratu:

„rat je veliko zlo, koje hoda u kuću dođe, u dušu uđe i kuću i dušu uzme“ (Abdulah Sidran: Sarajevski tabut) Pronađite u ovim stihovima poveznicu s ratnim iskustvom ujka Filipa. On je spasio svoj život, a šta je tom prilikom izgubio?

Šta o tome saznajete iz sljedećeg odlomka u priči: „Štefi im je pokazala moje ordenje iz prvog rata, a i sva odlikovanja svoga oca, kojih je imala celu gomilu. Upisala se opet u dobrovoljne bolničarke, nosila je i kukasti krst na rukavu, na kući je isticala zastavu, pozivala oficire na večeru, a ja sam sa posla odlazio pravo kući, manji od makova zrna, i bez velike potrebe da bih izlazio na ulicu. Štefi je dokazala da sam se sa njom venčao u crkvi - katolik dakle - a tvrdili smo da nije mati bila Nemica. Prevario sam ih. Prevario svinje jedne! Morao sam da se ponižavam, da lažem i da varam, straha sam se nagutao, al eto me živa sa glavom i ramenima.“?

Kakva se osjećanja „miješaju“ u ovom monologu ujka Filipa?

Pisac portret ujka Filipa upotpunjuje kroz njegov odnos prema Štefi. Šta iz tog

odnosa saznajemo o ujka Filipu? Marchand, jedan lik i filma „Ničija zemlja“ Danisa Tanovića, veli:

„Neutralnost ne postoji pred licem ubojstva. Ne pokušavati spriječiti ga znači birati stranu.“ Danis Tanović u jednom intervjuu ovu izjavu komentira riječima: „Budući da moramo birati stranu, trebamo izabrati onu pravu. Zbog toga moramo biti etični...“

Kako ujka Filip „bira stranu“? Da li je njegovo postupanje moralno? Obrazložite svoj stav.

Razmislite kako će ujka Filipov „odabir strane“ uticati na njegov budući život?

Prokomentirajte njegov završni monolog u priči: „Ostao sam živ, ostao je živ tvoj ujka Filip, ali šta mu vredi kad su svi ostali mrtvi, kad ostalih više nema. Sa kime sada da se druži? Ko će moći da ga razume?“

Dio priče je ispričan retrospektivno. Pronađite taj odlomak i kažite šta se naglašava retrospekcijom.

Šta oslikavaju enterijeri? Kakav dojam ostavlja u nama soba u kojoj se ujka nalazi?

U kakvom odnosu su enterijer i portret ujka Filipa? Šta simbolizira posljednja rečenica: „I navrati“, a Štefi je bez reći zatvorila vrata i čulo se kako je iznutra namakla rezu.

http://bs.wikiquote.org/wiki/Abdulah_Sidran

http://bs.wikiquote.org/wiki/Sarajevski_tabut


104

Prepoznaj osnovnu ideju teksta. Stvaralački rad Moral se, kao skup nepisanih pravila i običaja koji u odnosima među ljudima prosuđuju šta je dobro, a šta zlo, oslanja na svijest i savjest pojedinca. Kao odgovor na nemoralno ponašanje javljaju se grižnja savjesti, prijekor i prijezir okoline... Podijelite svoja saznanja o moralnom postupanju s drugovima/drugaricama iz razreda. Povedite raspravu na temu: Najvažnija ljudska težnja je težnja za moralnošću. O književniku...

Erih Koš Erih Koš (1913 – 2010.) je pripovjedač, romansijer, esejist i kritičar. Rodio se u Sarajevu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a potom je studirao pravne nauke na Pravnom Fakultetu u Beogradu. Poslije završenih studija radi kao pravnik u Sarajevu i Beogradu. U književnosti se javio pred Drugi svjetski rat esejima i kritikama, ali će se kasnije više baviti romanom i pripovjetkom. Bavio se prevođenjem. Djela su mu: „U vatri“, „Tri hronike“, „Zapisi o malim ljudima“, „Kruševački knez“, „Vreme ratno“ itd.

Sinteza:

U priču nas uvodi lik ujka Filipa koji pokazuje ushićenje sretnim okolnostima koje su omogućile da preživi rat. Najveći dio pripovijetke je ispričan u formi monologa.

Završni dio sata: Domaća zadaća: Saznaj više o ... Obavijesti se opširnije o Erihu Košu na internet adresi: http://sr.wikipedia.org/Erih Koš Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

http://bs.wikipedia.org/wiki/Savjest

http://sr.wikipedia.org/Erih


105

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Antun Gustav Matoš: NOTTURNO Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja pjesme, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja prirode riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, pejzažna pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa (katren), stih, rima, stilske figure, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, rad u grupama Nastavna sredstva pomagala: flip čart, Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik, Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, informatika



23 Uzorak obrade nastavne jedinice: Antun Gustav Matoš: NOTTURNO


106

Zatvori oči i zamisli: topla ljetna noć, tišina. Samo se čuju zrikavci kojima put svijetle svici. Lagani povjetarac donosi malo svježine s mirisom podnevne vreline.

Koje slike još vidiš? Šta čuješ? Nacrtaj svoju viziju ljetne noći.

Glavni dio sata:

Najava teksta: Antun Gustav Matoš: NOTTURNO Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja: Kakva osjećanja i raspoloženja pjesma budi u tebi? Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! mlačnost - mlakost, stanje, osobina ili svojstvo onoga što je mlačno ćuk - vrsta ptice netopir - šišmiš, noćni letač pir - slavlje, gozba, svadbeno veselje vir - duboko mjesto u rijeci gdje se voda vrtloži, vrtlog, vrelo, mjesto gdje voda izvire bat - zvuk koji se čuje od vojničkog koraka, konjskih kopita muk - tajac, mir, tišina huk - hujanje ili hučanje koje se slijeva u jedinstveni šumni slijed Interpretacija

Pročitaj stihove koji predočavaju osnovna osjećanja i raspoloženja u pjesmi.

U kakvoj vezi su lirski subjekt i topla noć, puna zvukova, mirisa, treperenja?

Ova lirska pejzažna pjesma je izgrađena na motivu noći. Notturno zapravo i

označava pjesničku tvorevinu kojom se iskazuje noćni ugođaj. Kako ga pjesnik

iskazuje u ovoj pjesmi?

U pjesmi je oslikano idilično ozračje noći kojem se prepušta lirski subjekt dok

život tone u san. S kojim motivima započinje taj noćni smiraj? Potkrijepite ovu

tvrdnju stihovima iz Matoševa Notturna.

Motivi iz prve strofe (lavež, ćuk il' netopir, miris cvijeća, tajni pir) govore i o stanju duše, raspoloženju, čovjekovu doživljaju svijeta. Da li oni izražavaju osjećaj čovjekove bliskosti s predmetima i zvukovima u prirodi, ili iskazuju


107

osjećaj čovjekove emocionalne uznemirenosti? Djeluju li ovi motivi ljupko ili zastrašujuće? Obrazložite svoj doživljaj ovih stihova.

U drugoj strofi se dodatno umiruje ton u doživljaju ozračja noći:

„Sitni cvrčak sjetno cvrči, jasan Kao srebren vir; Teške oči sklapaju se na san, S neba rosi mir.“

Izdvojite motive koji doprinose ovom stišavanju.

Matoševom Notturnu je prepoznatljivo postepeno smirivanje tonova (gradacija zvukova), od „jakog i strasnog“ ka „jasnom“, „teškom“ i „pospanom“, do „muka“ i „sve tišeg huka“ u završnoj strofi. Ne napuštaju noć samo zvukovi. Razmislite o postupnom „zatamnjenju“ vizuelnih slika u pjesmi. Potražite odgovor u posljednjoj strofi Matoševa Notturna:

„Kroz samoću, muk, Sve je tiši huk; Željeznicu guta već daljina.“

Šta se to gasi s gašenjem noći, gašenjem treperenja, zvukova? Kakva osjećanja/raspoloženja u lirskom subjektu budi ovaj smiraj:

- bol, čežnju, patnju za ljepotama koje mora ostaviti - ravnodušnost prema ritmu zbivanja u prirodi - ushićenje drhtavom slikom ljetne noći, gašenjem ljepote dana, svjetla, kao simbolima gašenja života...?

Obratite pažnju na strukturu pjesme. Pjesma je sastavljena od dva katrena i dvije tercine. Kako se zove takva pjesma?

Koji se stihovi se rimuju u prvoj i drugoj strofi? Predstavi rimu shematski. Kako zovemo takvu rimu?

Obrati pažnju na sljedeći stih: “blaga svjetlost sipi sa visina”. Koji se samoglasnici ponavljaju u stihu? Čemu doprinosi njihovo ponavljanje?

Glasovna stilska figura koja nastaje ponavljanjem istih samoglasnika radi postizanja određenog zvukovnog ugođaja ili glasovnih efekata, zove se asonanca.

Novi književni pojmovi Pejzažna lirska pjesma opisuje krajolik/pejzaž, prirodnu pojavu , detalj(motiv) iz prirode istovremeno iskazujući osjećanja, raspoloženja i misli. Pejzažna lirska pjesma u kojoj se predočuje sretan život u uljepšanom obliku, miran, bezbrižan, staložen, zove se idila. Notturno: (tal. notturno) ili nokturno (lat. nocturnus-noćni) je vrsta umjetničkog djela (književno, muzičko, likovno) koje prikazuje noć, noćne prizore, noćna raspoloženja. Asonanca je glasovna stilska figura koja nastaje ponavljanjem istih samoglasnika radi postizanja određenog zvukovnog ugođaja ili glasovni efekata. Stvaralački rad


108

Ljepoti pjesničke riječi doprinose brojne stilske figure. Prepoznajte ih u pjesmi. Rad u grupama: I grupa: Odredi u pjesmi epitete i onomatopeje. II grupa: Odredi u pjesmi poređenja ikontrast. III grupa: Prepoznaj u pjesmi metafore i aliteraciju. IV grupa: Prepoznaj u pjesmi opkoračenja, asonance i eliptične rečenice. O književniku...

Antun Gustav Matoš Antun Gustav Matoš (1873 - 1914.) hrvatski je pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac. Rođen je u Srijemu, u Tovarniku. 1898. godine odlazi u Ženevu, a odatle 1899. Godine u Pariz, u kojem će ostati punih pet godina i za vrijeme toga boravka napisati najznačajniji dio svoje proze. Ostavio je iza sebe dvadesetak knjiga: od pripovijedaka, feljtona i putopisa, do pjesama, kritika i polemika. Matoševa poezija ima snažni pečat domoljublja, imao je istančan osjećaj za jezik i njegovu melodioznost. Djela su mu: „Iverje“, „Novo iverje“, „Ogledi“, „Vidici i putovi“, „Umorne priče“, „Naši ljudi i krajevi“ itd. Sinteza: Pejzažna lirska pjesma opisuje krajolik/pejzaž, prirodnu pojavu , detalj(motiv) iz prirode istovremeno iskazujući osjećanja, raspoloženja i misli. Pejzažna lirska pjesma u kojoj se predočuje sretan život u uljepšanom obliku, miran, bezbrižan, staložen, zove se idila. Notturno: (tal. notturno) ili nokturno (lat. nocturnus-noćni) je vrsta umjetničkog djela (književno, muzičko, likovno) koje prikazuje noć, noćne prizore, noćna raspoloženja.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Saznaj više o ... O Matošu možeš saznati puno više na sljedećim internet adresama: http://www.biografije.org/matos.htm http://dzs.ffzg.hr/html/Mato2.htm http://knjiga-za-plazu.bloger.hr/default.aspx?id=1103532 Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij




http://hr.wikipedia.org/wiki/Srijem

http://hr.wikipedia.org/wiki/Tovarnik


http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeneva

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pariz

http://hr.wikipedia.org/wiki/Proza


109

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Branko Ćopić: BAŠTA SLJEZOVE BOJE Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota osobnog doživljaja književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, razvijanje osjećaja za pravdu, istinoljubivost kao vrijednost, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje ljubavi prema porodici Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki umjetničke pripovijetke, osobenosti žanra pripovijetke, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke, sadržajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), hronološki i retrospektivani način kazivanja, karakterizacija glavnog lika, elementi izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi, humorističnost proze, humoristična priča, humorist Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija, razvijanje sposobnosti uočavanja pravde, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, grupni rad, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik,

24 Uzorak obrade nastavne jedinice: Branko Ćopić: BAŠTA SLJEZOVE BOJE


110

Međupredmetna: historija, informatika


Motivacijski dio časa: Dragi moj Zijo, (...) Kako li smo nekada, zajedno, dječački, lirski zaneseni, tugovali nad pjesnikom Garsijom Lorkom i zamišljali ono proskozorje kad ga odvode, bespovratno, pustim ulicama Granade. Bio sam, skorih dana, i u Granadi, gledao sa brijega osunčan kamenit labirint njenih ulica i pitao se: na koju su ga stranu odveli? Opet si tada bio pored mene, sasvim blizu, i ne znam ko je od nas dvojice šaputao Lorkine riječi pune jeze: “Crni su im konji, crne potkovice.” Umnožavaju se po svijetu crni konji i crni konjanici, noćni i dnevni vampiri, a ja sjedim nad svojm rukopisima i pričam o jednoj bašti sljezove boje, o dobrim starcima i zanesenim dječacima. Gnjuram se u dim rata i nalazim surove bojovnike: golubljeg srca. Prije nego što me odvedu, žurim da ispričam bajku o ljudima. Njeno su mi sjeme posijali u srce još u djetinjstvu i ono bez prestanka niče, cvjeta i obnavlja se. (...) (Književniku ZIJI DIZDAREVIĆU, ubijenom u logoru Jasenovac 1942.)

Šta su našem piscu Branku Ćopiću „posijali u srce još u djetinjstvu“?

Glavni dio sata:

Najava teksta Branko Ćopić: BAŠTA SLJEZOVE BOJE Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja: Kojem periodu u odrastanju je pisac posvetio ovu priču? Interpretacija teksta:

Otkrijmo značenje riječi! spektar - snop raznobojnih zraka koji se stvara prelamanjem svjetlosti kroz prizmu sljez - vrsta ljekovite biljke prosinuti - početi sjati, iznenada bljesnuti


111

čivit - plava boja, modar kao čivit, indigo kvit - koji su izravnati u računima i međusobnim obavezama bečiti se - neobičajeno izbuljiti oči, zgledati se s nekim u čudu haps - hapšenje, uhićenje koga radi odvođenja u zatvor uzjoguniti se - biti tvrdoglav, jogunast, zainatiti se uzrikiti se - zagledati se tur - zadnji dio pantalona vajda - korist buvara - zatvor Interpretacija

Zbirka priča “Bašta sljezove boje” sadrži 54 kratke priče razdijeljene u tri cjeline. Priča koju ste pročitali pripada ciklusu pod naslovom “Jutra plavog sljeza” u kojem se pisac posvećuje svojim uspomenama na djetinjstvo. Kojim bojama (osjećanjima) Ćopić boji ovu uspomenu?

Ćopić u ovoj priči slika jednu zgodu vezanu za dječačke dane, i u nju upliće svoga djeda.

Po čemu je zanimljiv djed Rade? Kako je djed Rade predstavljen u priči:

- opisom njegovog vanjskog izgleda, odjeće, obuće... - opisom njegovog ponašanja - neposrednim navođenjem osobina - kroz njegove postupke i ponašanja - kroz njegov govor - kroz njegova razmišljanja, preživljavanja...? Opredijeli se za neke odgovore i potkrijepi ih primjerima.

Šta o djedu saznajemo iz ovih njegovih rečenica: „A je li ti, šiškavico, ovakva i onakva, ti mi bolje od mene znaš kakav je vuk, a?! Nije zelen? Pazi ti nje! Ja se s vucima rodio i odrastao, čitavog vijeka s njima muku mučim, a ona ti tu... Po turu bi tebe trebalo ovim štapom, pa da se jednom naučiš pameti...“?

Kakav je djed Rade: - ohol - šaljivdžija - tvrdoglav - dobričina - nagle naravi - tvrdoglav - osjećajan - uporan...? Potkrijepi svoje mišljenje primjerima iz teksta.

Prepoznaj sličnosti između dječaka Branka i djeda. Priča je humoristična. Ko i kako izaziva u nama smijeh? Čime? Navedi primjere iz teksta. A šta te u priči rastužilo?


112

Djelo Bašta sljezove boje predstavlja neku vrstu piščeve biografije, Ćopić ju je posvetio svom drugu iz djetinjstva, piscu Ziji Dizdareviću. Posveta u formi pisma, nezaobilazna za razumijevanje djela, sadrži i rečenicu: «Prije nego me odvedu, žurim da ispričam zlatnu bajku o ljudima». Pod dojmom tragičnog stradanja svoga prijatelja u logoru, Ćopić želi pričati priče o «o dobrim starcima i zanesenim dječacima» iz doba svog djetinjstva. Šta je bajkovito u svijetu djetinjstva? Kakvo utočište pruža svijet djetinjstva?

Ovo je priča o ljudskoj dobroti u jednoj „bašti sljezove boje“. Kako ovaj prostor kontrastira svijetu u kojim vladaju „crni konji i crni konjanici, noćni i dnevni vampiri“?

Ciklus priča „Jutra plavog sljeza“ posvećen je ranom djetinjstvu, vremenu obilježenom vedrinom prvih dječačkih snova i žudnji za nepoznatim i dalekim, tajnovitim i bajkovitim svjetovima. Pronađite u priči taj ton vedrine. Kako ga Ćopić utkiva u sve čega se takne?

Ćopić je stvorio svoj sopstveni jezik. Po čemu je zanimljiv jezik kojim govore Ćopićevi junaci?

Pronađite/odaberite riječi koje ga opisuju: svjež, vedar, nježan, topao, humorističan…

Novi književni pojmovi

Humoristična priča (humoreska) je književno umjetničko djelo prožeto komičnim i dosjetljivim segmentima. Efekt humoristične priče leži u načinu humora, komike i dosjetljivosti. Humorist je pisac sa izrazitim smislom za humor. Stvaralački rad Dramatizirajte priču! Priča može biti sastavljena od pet činova. I čin - učionica, učiteljica i učenici II čin – razgovor dječaka Branka i djeda kod kuće III čin – Djed u učionici (djed, učiteljica i učenici) IV čin - žandari odvode djeda V čin – djedov povratak i razgovor s dječakom Brankom Saznaj više o ... Branku Ćopiću su posvećene brojne internet stranice. Neke od njih su: http://hr.wikipedia.org/wiki/Branko http://bs.wikisource.org/wiki/Bosna O književniku...


113

Branko Ćopić Branko Ćopić (1915 - 1984.) pjesnik je, pripovjedač, romansijer i pisac za djecu. Rođen je u selu Hašanima, pod Grmečom. Pod snažnim utiskom ratnog djetinjstva, Ćopić je sav svoj život pretočio u pjesme i priče, tako da je zanimljiv ovaj pokušaj da se sačini njegova biografiju od naslova njegovih zbirki: Svoje „bosonogo djetinjstvo" ovaj "zaneseni dječak" proveo je "pod Grmečom" "ispod zmajevih krila" u carstvu "leptira i medvjeda" upijajući zauvijek u svoje radoznale oči "život u magli" svojih "planinaca" i slušajući bajke "ispod krnjeg mjeseca". "Magareće godine" školovanja u susjednom gradiću i studije u Beogradu biće samo priprema za "surovu školu" rata koji je banuo kao "prolom" u svijet njegove planine u kojem oduvijek i "orlovi rano lete". Tu je uz "ognjeno rađanje Domovine" počelo Ćopićevo "ratnikovo proljeće" sa "rosom na bajonetima" i uz prasak pravog i "gluvog baruta". Odratovao je uz mladiće kakav je bio "Nikoletina Bursać" i starčekanje kakav je bio "Vuk Bubalo" svih sedam ofanziva i onda u Beogradu počeo da živi "gorki med" one poslednje "osme ofanzive". Za cijelo to vrijeme uz "bronzanu stražu" sjećanja pisao je ono što je zapamtio oko sebe i u sebi. A zapažao je i zapazio mnogo. (Branislav Mihajlović)

Sinteza:

Zbirka priča “Bašta sljezove boje” sadrži 54 kratke priče razdijeljene u tri cjeline. Priča koju ste pročitali pripada ciklusu pod naslovom “Jutra plavog sljeza” u kojem se pisac posvećuje svojim uspomenama na djetinjstvo.

Humoristična priča (humoreska) je književno umjetničko djelo prožeto komičnim i dosjetljivim segmentima. Efekt humoristične priče leži u načinu humora, komike i dosjetljivosti. Humorist je pisac sa izrazitim smislom za humor.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij


114

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Svetozar Ćorović: ŠPIJUN Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota osobnog doživljaja književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, razvijanje osjećaja za pravdu i moral, istinoljubivost kao vrijednost, razvijanje ljubavi i empatije prema ljudskoj patnji, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje ljubavi prema porodici Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki umjetničke pripovijetke, osobenosti žanra pripovijetke, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke, sadržajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), psihološki portret/etičkakara kterizacija glavnog lika, elementi izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi, humoristična proza Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija, razvijanje sposobnosti uočavanja pravde, izgrađivanje i formiranje mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja, digresija Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik, Međupredmetna: informatika



25 Uzorak obrade nastavne jedinice: Svetozar Ćorović: ŠPIJUN


115

Koja je poveznica među riječima: uhoda, doušnik, špijun?

Glavni dio sata:

Najava teksta Svetozar Ćorović: ŠPIJUN Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

Gdje se zbiva ovaj zanimljivi događaj? Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! prestojnik - zanimanje, funkcija pri vlasti uljeze – uđe tokorse - tobože cviker - vrsta naočala koje se drže na nosu peš - prednja strana kaputa štekavica - šteka, brava laskavo - od laskati, pretjerano koga hvaliti na način kao da je posebno drag amanet - zavjet, povjerenje jaka - okovratnik, kragna špijun - osoba koja tajno prikuplja razne podatke koji se mogu iskoristiti u vojne i druge svrhe grka – gorka bakal - trgovac, prodavač namirnica čitulja - spisak kanat – krilo prozora ili vrata Interpretacija

Koji osjećaji potiču Kostu na ovako ponizno ponašanje prema prestojniku? Pokaži tona primjeru iz odlomka.

Kako se prestojnik odnosi prema Kosti? Šta skriva iza laskavih riječi? Koje se pravi smisao krije iza prestojnikovih riječi „povjerljivi čovjek“? Kako ih

je Kosta razumio? Objasni šta znači pojam špijun. Koje moralne vrijednosti on isključuje? U

kakvom su odnosu prema njegovom značenju riječi: cinkaroš, izdajica... U kakvom se položaju zatekao Kosta pred prstojnikovim zahtjevom da mu

bude „povjerljivi čovjek“? Šta bi se dogodilo da je to odbio?


116

Kako je Kosta riješio ovu nedoumicu? Okarakterizirajte njegov postupak u mehani.

Šta je izazvalo prestojnikovu srdžbu? Čime je ona motivirana? Kako razumijevate zadovoljstvo s kojim Kosta izgovara posljednju rečenicu:

„Eto... beli sam te i zapitao i iskalio se – reče, vireći iz kanata. – A sad lijepo odoh u havs! Zbogom!...“

Koje moralne vrijednost pisac pripisuje Kosti? Humor je u temelju Ćorovićeve proze. Pronađite mjesta u priči gdje se očituje

Ćorovićeva sklonost da se s mnogo simpatija nasmije i „malim“ i „velikim“ ljudima.

Radnja pripovijetke je živa, dinamična. Prepoznaj dinamične motive. Ko su pokretači radnje? Kako je ostvarena

dinamičnost radnje? Kojim motivima se radnja usporava? Prepoznaj i statične motive i kaži kojim

oblikom kazivanja su predočeni u ovom odlomku: „Tek pred veče javi se prestojniku. Bio je razdrljen, raščupan, dronjav, sa uprljanim rukama i oblaćenim nogavicama; duga, prosjeda kosa pala mu po čelu i pokrila sitne vodnjikave oči, brkovi mu se opustili i pali po na pola otvorenim ustima, brada mu se ovlažila i pobijelila od pljuvačke.“

Novi književni pojmovi Psihološki portret lika nastaje njegovom psihološkom karakterizacijom. Pisac prati i otkriva preživljavanje u duši svog junaka, načine njegova razmišljanja, otkriva nam njegove osobine i njegov karakter. Kada pisac u književnom djelu slika lik posvećujući posebnu pažnju njegovim moralnim osobinama, pozitivnim ili negativnim, govorimo o etičkoj karakterizaciji lika. Stvaralački rad

Ćorovićeve priče odišu lakoćom i jednostavnošću kazivanja. Snažnim i neposrednim jezikom on slika život svoga vremena, otkriva ljudske naravi. Pronađi u priči „Špijun“ izraze u kojima se, prema tvom mišljenju, posebno ističe Ćorovićeva vještina pripovijedanja. Objasni zašto tako misliš.

Pročitajte ovu Ezopovu basnu i odgonetnite kako njenu pouku možete povezati s pričom „Špijun“. Jela i kupina Hvaleći se, govorila jela kupini: „Od tebe ni u čemu nema nikakve koristi, dok se moja korisnost očituje u krovovima hramova i u kućama.“ Kupina joj odvrati: „Eh, sirotice, sjetiš li se sjekira i pila koje te sijeku, bolje bi ti bilo da si izrasla kao kupina, a ne kao jela.” Bolje je siromaštvo bez straha nego bogatstvo usred neprilika i prijetnji.

Basnu kao književnu vrstu stvorio je Ezop. Dao joj je oblik dramski

komponirane pričice s poučnom poentom, koja je često dodana na

kraju u obliku posebne poruke.

Uporedite fabulu u priči i basni. U čemu je temeljna razlika?


117

Saznaj više o ... Saznaj više o Čorovićevu djelu na internet stranici: http://www.angelfire.com/planet/prosvjetamo/svetozarcorovic.html O književniku...

Svetozar Ćorović

Svetozar Ćorović (1875 - 1919.) bosanskohercegovački je pripovjedač rođen u Mostaru. Najveći dio svog života proveo je u rodnom gradu, a zavičaj je bio njegova najveća inspiracija. Objavljivao je radove u mnogim listovima i časopisima, pričao je priče iz života malih, običnih ljudi, od trgovaca, zanatlija, vojnika do svećenika i bivših plemića. Objavio je desetak knjiga pripovjedaka, skoro isto toliko romana i nekoliko drama. Vrlo je vješt pripovjedač, piše lako i brzo, njegovo je pripovijedanje jednostavno i prirodno. Djela su mu: „Majčina sultanija”, „Poletarke“, „Krvni mir“, „Razoreno gnijezdo“, „Iz moje domovine“, „Stojan Mutikaša“, „Zulumćar“, „Jarani“, „Ajša“, „Brđani“, „Među svojima“ itd.

Sinteza: Psihološki portret lika nastaje njegovom psihološkom karakterizacijom. Pisac prati i otkriva preživljavanje u duši svog junaka, načine njegova razmišljanja, otkriva nam njegove osobine i njegov karakter. Kada pisac u književnom djelu slika lik posvećujući posebnu pažnju njegovim moralnim osobinama, pozitivnim ili negativnim, govorimo o etičkoj karakterizaciji lika.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

http://www.angelfire.com/planet/prosvjetamo/svetozarcorovic.html



http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9C%D0%B0%D1%98%D1%87%D0%B8%D0%BD%D0%B0_%D1%81%D1%83%D0%BB%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B0&action=edit&redlink=1

http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9C%D0%B0%D1%98%D1%87%D0%B8%D0%BD%D0%B0_%D1%81%D1%83%D0%BB%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B0&action=edit&redlink=1


118

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: ZLATA KOLARIĆ – KIŠUR: SUZE KOJIH SE STIDIM Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota osobnog doživljaja književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, razvijanje osjećaja za pravdu, istinoljubivost kao vrijednost, razvijanje ljubavi i empatije prema ljudskoj patnji, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje ljubavi prema porodici Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki autobiografske priče, životopis ili autobiografija, osobenosti žanra, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke, sadržajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija proznog djela (tema i ideja, fabula, likovi), hronološki i retrospektivani način kazivanja, karakterizacija glavnog lika, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči, aorist u pripovijedanju Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija, razvijanje sposobnosti uočavanja pravde, izgrađivanje i formiranje mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani, rad u grupama Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik, Međupredmetna: informatika



26 Uzorak obrade nastavne jedinice: ZLATA KOLARIĆ – KIŠUR: SUZE KOJIH SE STIDIM


119

Uporedite ove riječi slavnog američkog književnika s narodnom poslovicom. Koje vam je mišljenje prihvatljivije? Zašto?

„Poznajemo tek nekolicinu ljudi, a silno mnoštvo kaputa i hlača. Odjenite neko strašilo u svoje zadnje rublje, a vi stanite do njega razodjeveni – tko ne bi prvi pozdravio strašilo?“ (Henry David Thoreau)

„Odijelo ne čini čovjeka.“ (Narodna poslovica)

Glavni dio sata:

Najava teksta: ZLATA KOLARIĆ – KIŠUR: SUZE KOJIH SE STIDIM Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

Ko je, zapravo, djevojčica iz ove priče? Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! zajamčeno - zagarantovano čahura - ljuštura, oklop parada - svečana javna povorka sveudilj - neprekidno kalna - prljava napirlitan - nakićen, dotjeran tašt - ohol senzacija - neobičan događaj Interpretacija

Književnica se sjeća jednog događaja iz svog ranog djetinjstva. Kako zovemo

priče koje opisuju stvarne događaje iz života književnika/književnice? O kojem se događaju radi? Zašto se on tako duboko urezao u pamćenje

književnici – već odrasloj osobi? Kako razumijevate djevojčicino ushićenje novim žutim kaputićem? Pročitajte ovaj odlomak i kažite: Koja su osjećanja obuzela djevojčicu kada je

svojim padom privukla neželjenu pozornost susjeda? „Sve bijaše uništeno! Svršena parada, radost i sreća. Ostao je samo mokri i uprljani kaput i ja, takoreći javno osramoćena. Tuleći iz svega glasa, vraćala sam se utučena kući.“

Što je ponukalo književnicu da se prisjeti ovog, za nju kao djevojčicu tužnog i pomalo sramotnog događaja?

http://hr.wikiquote.org/wiki/Henry_David_Thoreau


120

Kako je ovaj događaj promijenio književnicino gledanje na doživljaj iz djetinjastva? Čega se stidjela kao mala djevojčica, a čega kao odrasla osoba? Pronađite odlomke iz kojih je to vidljivo.

Jedna madagaskarska poslovica nas uči: "Snažne pobijedi stid, a slabe strah." Koga je pobijedio stid u ovoj priči? U čemi je književnicina snaga? U priznanju „suza kojih se stidi“ ili u hrabrosti da nam to ispriča? Ili i u jednom i u drugom?

Ova priča je književna obrada činjenica iz života književnice. Kako zovemo takve priče?

Novi književni pojmovi Životopis ili biografija je književno djelo u kojemu se opisuje nečiji život. Biografije se uglavnom pišu o značajnijim ljudima- umjetnicima, znanstvenicima, istraživačima, povijesnim ličnostima. Djelo u kojemu sam autor opisuje svoj život nazivamo autobiografijom. Stvaralački rad A možemo li se stidjeti smijeha? Razmisli i/ili se prisjeti vlastitog ili tuđeg

smijeha kojeg si se zastidio/la. Napiši kraći sastav na ovu temu. Pronađi u tekstu rečenice sa prezentom, aoristom, perfektom i imperfektom.

Prepiši ih u svoju bilježnicu. Kojim glagolskim oblicima se postiže življa, dinamičnija radnja? Kojim glagolskim vremenima se postiže smirenost, lagan, usporen ritam? O književnici...

Zlata Kolarić-Kišur

Zlata Kolarić-Kišur (1894 - 1990.) je hrvatska književnica za djecu i odrasle.

Djetinstvo je provela u malom slavonskom gradiću Požegi, a najveći dio života u Zagrebu. Za djecu je pisala pjesme, priče i igrokaze. Poznate su joj zbirke pjesama za djecu “Naš veseli svijet”, “Po sunčanim stazama”, “Ptičji festival” i dr. Autorica je većeg broja knjiga za djecu, od kojih je stekla veliku popularnost zbirka priča „Moja zlatna dolina“, zatim slikovnica i igrokaza, a surađivala je s mnogim časopisima i novinama za najmlađe.

Sinteza: Životopis ili biografija je književno djelo u kojemu se opisuje nečiji život. Biografije se uglavnom pišu o značajnijim ljudima- umjetnicima, znanstvenicima, istraživačima, povijesnim ličnostima. Djelo u kojemu sam autor opisuje svoj život nazivamo autobiografijom.


121

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Saznaj više o ... Više o književnici Zlati Kolaric možeš pronaći na internet stranici: http://www.pozega-online.com/kalendar.php?month=10&day=29 Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij


122

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Rainer Maria Rilke: NA UGLU Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja pjesme, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja ljubavi riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa (pentina), stih, rima, stilske figure, upoznavanje sa elementima izražajnog recitovanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike s likovnim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti pjesme Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik, Međupredmetna: likovna kultura, informatika


Motivacijski dio časa: Oluja mozga: tematske riječi: majka, zima, kesten. Smišljajte rečenice na osnovu ovih tematskih riječi i bilježite ih na tablu.

27 Uzorak obrade nastavne jedinice: Rainer Maria Rilke: NA UGLU


123

Glavni dio sata:

Najava teksta Rainer Maria Rilke: NA UGLU Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja: Koji je osnovni motiv u pjesmi? Kakav ugođaj nagovještava? Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! maron – vrsta krupnog pitomog kestena tramvaj poni – mali tramvaj, tramvaj koji vuku mali konji (poni – vrsta niskih, malih konja) ljeta - godine luč – drvo puno smole, za potpaljivanje Interpretacija Koji sporedni motivi pridonose toj atmosferi? Kako tom ugođaju pridonosi slika prostora, a kako slika starice s „radosnim“

licem „crvenim od žara“? Koje/a osjećanje/a prožima/ju pjesmu:

Osjećanje nježne ljubavi prema majci; Osjećanje divljenja majčinoj snazi i požrtvovanosti; Osjećanje zadovoljstva i ushićenje zimskim pejzažom; Osjećanje tuge i blagog nespokojstva što „Već dugo posao tjera stara Toni“?

Potkrijepi odgovor stihovima iz pjesme.

Na koliko pjesničkih slika možemo raščlaniti ovu pjesmu? Pjesma je spjevana u petostihu ili pentini. Napiši shematski rimu u svakoj

strofi. Kako zovemo ovakvu rimu? Prepoznaj glasovne figure u sljedećim stihovima:

„Kraj toga gleda, prati vreve bruj,“ „A od svoje krivonoge peći“


124

Novi književni pojmovi Pentina/petostih je strofa sastavljena od pet stihova. Stvaralački rad

Na satu likovne kulture crtežom izrazi osnovni motiv i doživljaj pjesme. Uz doživljaje ljepote prirode i života, u svojoj je poeziji izrazio i misli o

čovjekovu položaju u svijetu. Prepoznajte i obrazložite ovu misao u pjesmi „Na uglu“.

O književniku...

Rainer Maria Rilke

Rainer Maria Rilke/Rajner Maria Rilke (1875 - 1926.) je jedan od najpoznatijih njemačkih (austrijskih) i europskih pjesnika ovog stoljeća. Studirao je istoriju umetnosti, književnost i filozofiju u Pragu, Minhenu i Berlinu. Djetinjstvo je proveo u Pragu, a boravio je i u Rusiji i Francuskoj, te pisao i na ruskome i francuskome. Rilke je pjesnik snažne slikovitosti, sažeta lirskog izraza, dotjerane i muzikalne forme. Uz doživljaje ljepote prirode i života, u svojoj je poeziji izrazio i misli o čovjekovu položaju u svijetu i o smrti. Osim pjesama, pisao je i pjesničku prozu, kritike i romane, a istaknuo se i vrsnim pjesničkim prijevodima. Prevodio je s francuskog, engleskog i italijanskog jezika. Poznatije su zbirke: „Knjiga slika“, „Devinske elegije“ i „Soneti Orfeju“.

Sinteza:

Uz doživljaje ljepote prirode i života, u ovoj je pjesmi Rilke izrazio i misli o čovjekovu položaju u svijetu. Pjesma je spjevana u petostihu ili pentini.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Saznaj više o ... Više informacija o pjesniku potraži na internet adresi: http://en.wikipedia.org/wiki/Rainer_Maria_Rilke Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D1%83%D0%BC%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D1%83%D0%BC%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9A%D1%9A%D0%B8%D0%B6%D0%B5%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B7%D0%BE%D1%84%D0%B8%D1%98%D0%B0

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9F%D1%80%D0%B0%D0%B3

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9C%D0%B8%D0%BD%D1%85%D0%B5%D0%BD

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%91%D0%B5%D1%80%D0%BB%D0%B8%D0%BD

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%86%D1%83%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%95%D0%BD%D0%B3%D0%BB%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D1%82%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA


125

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Isidora Sekulić: Pisma iz Norveške Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje osobnog doživljaja prirode kao vrijednosti, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode riječju, razvijanje sposobnosti za uočavanje ljepote Obrazovni: upoznavanje sa prijelaznim naučno-književnim vrstama, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti putopisa, objektivni i subjektivni elementi u opisivanju, Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti, izgrađivanje estetskih vrijednosti, Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, karta Evrope Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, jezik, medijska kultura Međupredmetna: geografija, likovna kultura, informatika



Uporedi tekst „Norveška“ i odlomak iz teksta „Pisma iz Norveške“ Isidore Sekulić i uoči razlike. Kojem stilu pripada prvi a kojem drugi tekst?

Norveška

28 Uzorak obrade nastavne jedinice: Isidora Sekulić: Pisma iz Norveške


126

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktički arhipelag Svalbard. Ovu zemlju površine 385.252 kvadratnih kilometara nastanjuje oko 4,8 milijuna stanovnika. Norveška je jedna od najrjeđe naseljenih država Evrope. Najveći dio zemlje graniči sa Švedskom na istoku, dok najsjevernija regija graniči se s Finskom na jugu i Rusijom na istoku. Krajnji jug od Danske razdvaja tjesnac Skagerrak. Glavni grad Norveške je Oslo. Pisma iz Norveške „Daljine! Tu riječ ne treba pred Norvežanima spomenuti. U njihovoj je zemlji sve daleko, jer nema ljudi, jer je više no slabo nastanjenja u višim i visoko sjevernim oblastima. Norveška je zemlja gdje se čezne za oblikom i glasom čovjeka, gdje čitave pokrajine stotinama godina stoje puste, jer ne mogu da daju toliko toplote da postanu nečija koljevka, ni toliko hrane i odbrane da postanu nekome zavičaj...“

Glavni dio sata:

Najava teksta Isidora Sekulić: Pisma iz Norveške (Oslo /Kristijanija/, krajem avgusta)

Čuveni vodopad Rjukanfoss U Norveškoj Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu.


127

Konkretizacija doživljaja:

Književnica nam je ispričala i zanimljivu priču ljekara kojeg je upoznala na svome putovanju. U kojoj formi je ta priča ispričana?


Otkrijmo značenje riječi! varoš – gradić protociljati se – klizati se na ledenoj stazi domazluk – domaće životinje koje se uzgajaju za potrebe domaćinstva irvas – vrsta sjevernog jelena rezignirano – skrušeno, pomireno sa sudbinom Interpretacija

Pisma iz Norveške su zanimljiva i stoga što se u njima mogu pronaći elementi raznih književnih žanrova: putopisa, romana, lirske proze, pripovijesti, ispovijesti... Današnji čitalac, dakle, može ovu knjigu čitati i kao putopis, i kao putopisni roman. Pronađite u ovom odlomku elemente putopisnog romana.

Isidora Sekulić je u jednom intervjuu izjavila: „O "Pismima iz Norveške" ima malo da se kaže. Mislim da je u tome putopisu najznačajniji stil. Gradovi se menjaju, a što se tiče opisa prirode, to je verno i može da zainteresuje čitaoce i posle sto godina. Svuda je misaonost provedena. Vidi se iz svakog retka da se pisac pripremao brižljivo pre nego sto je pošao u tu zemlju.“

Pronađite u odlomku misaonost o kojoj govori književnica. Potražite je i u ovom odlomku:

„Norveška je zemlja gdje se čezne za oblikom i glasom čovjeka, gdje čitave pokrajine stotinama godina stoje puste, jer ne mogu da daju toliko toplote da postanu nečija koljevka, ni toliko hrane i odbrane da postanu nekome zavičaj.“

Šta o životu Norvežana saznajemo iz posljednjih rečenica ovog „pisma iz Norveške“: „Jer zima je tako duga - to je stalan refren u govoru ovih ljudi, stalno rezignirano jadanje u zemlji gdje je od čovjeka do čovjeka pusto i daleko.“?

Novi književni pojmovi Putopis je vrsta književno-znanstvene proze u kojoj se isprepliću elementi pjesničkoga (umjetničkoga) i znanstvenoga/naučnoga izražavanja. Putopisac otkriva svoje viđenje krajeva, zemalja, gradova, ljudi, običaja, kulturnih znamenitosti, povijesnih događaja i osoba. U književno-znanstvene tekstove spadaju: - putopis


128

- reportaža - biografija/životopis - autobiografija - dnevnik - esej - memoari. Stvaralački rad Vjerovatno ste i vi, u okviru školske ekskurzije (izleta), obilazili gradove naše lijepe domovine. Izaberite i opišite svoje viđenje znamenitosti, ljudi, običaja, povijesnih događaja..., s nekog od tih putovanja. O književnici...

Isidora Sekulić

Isidora Sekulić (1877 - 1958.) je rođena u Mošorinu, u Bačkoj. Djetinjstvo je provela u Rumi i Zemunu, a školovala se u Somboru i u Pešti. Radila je kao nastavnica u Pančevu, Šapcu i Beogradu. Isidora Sekulić je živjela povučeno, u svijetu knjiga, i bez porodice koju je rano izgubila. Mnogo je putovala, bila je u Francuskoj, Njemačkoj, Engleskoj, Skandinaviji, Rusiji, Africi, Maloj Aziji. Ostaće zapisano i to da je Isidora Sekulić prva žena koja je postala akademik. U jednom intervjuu Isidora je Izjavila: "Volim tišinu (...) Ako nešto vredim neka kažu posle moje smrti, a ni dva dana pred smrt ne želim da me hvale." Napisala je djela: „Glavobolja“, „Ruska književnost i studenti“, „Saputnici“, „Pisma iz Norveške“, „Iz prošlosti“, „Kronika palanačkog groblja“ itd.

Sinteza: Putopis je vrsta književno-znanstvene proze u kojoj se isprepliću elementi

pjesničkoga (umjetničkoga) i znanstvenoga/naučnoga izražavanja. Putopisac otkriva svoje viđenje krajeva, zemalja, gradova, ljudi, običaja, kulturnih znamenitosti, povijesnih događaja i osoba.

Pisma iz Norveške su zanimljiva i stoga što se u njima mogu pronaći elementi raznih književnih žanrova: putopisa, romana, lirske proze, pripovijesti, ispovijesti... Današnji čitalac, dakle, može ovu knjigu čitati i kao putopis, i kao putopisni roman.

Završni dio sata:


129

Domaća zadaća: Saznaj više o ... Videozapis o Norveškoj možeš pronaći na sljedećoj internetskoj stranici: http://tours-tv.com/en/norway Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij


130

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU (odlomak: SASTANAK NA STAZI) Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota naučnofantastične književnosti, ljepota osobnog doživljaja naučnofantastične književnosti, razvijanje ljubavi prema pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, razvijanje maštovitosti Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki naučnofantastične književnosti, osobenosti žanra naučnofantastične književnosti, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti naučnofantastične književnosti, sadržajna analiza, naučni i fantastični elementi i termini u odlomku Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija i sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 8 Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik, Međupredmetna: geografija, informatika, fizika



29 Uzorak obrade nastavne jedinice: Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU (odlomak: SASTANAK NA STAZI)


131

„2001: Odiseja u svemiru“ je slavni britanski znanstveno-fantastični film iz 1968. godine kojeg je režirao Stanley Kubrick po istoimenom romanu Arthura C. Clarkea.

Stanley Kubrick: „2001: Odiseja u svemiru“

Pogledajte insert iz filma „2001: Odiseja u svemiru“ i kažite kakvu ulogu ima tišina u građenju atmosfere filma?

Glavni dio sata:

Najava teksta Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU (odlomak: SASTANAK NA STAZI) Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja:

Odlomak opisuje putovanje svemirske letjelice „Orion III“ kroz svemirski prostor i njeno spajanja sa svemirskom stanicom. Šta Floyda remeti u čitanju? Kako zamišljaš „nebesko žongliranje“ svemirske letjelice?


http://hr.wikipedia.org/wiki/Velika_Britanija

http://hr.wikipedia.org/wiki/ZF


http://hr.wikipedia.org/wiki/Redatelj

http://hr.wikipedia.org/wiki/Stanley_Kubrick

http://www.filmski.net/dossier/203/stanley_kubrick


132

Otkrijmo značenje riječi! žongliranje – pokazivanje neke vještine milja – jedinica za mjerenje dužine amortizer – sprava za ublažavanje potresa šatl – svemirska letjelica deklaracija – objava, izjava časnik – vojna osoba, pripadnik oružanih snaga Interpretacija

Opiši prostor koji okružuje Floyda. Koji je „spektakularni“ prizor mogao obuhvatiti pogledom?

Šta je u tom Floydovom okruženju moguće, a šta nije? Potkrijepi to podacima iz teksta.

Zbivanja u odlomku su veoma uvjerljivo opisana. Šta doprinosi toj uvjerljivosti? Koji motivi opis ovog nestvarnog događaja čine tako stvarnim? Šta o tome

možeš zaključiti iz Floydovog telefonskog razgovora sa Zemljom? Pronađi u tekstu znanstvene termine. Kako oni utiču na realističnost

prikazivanja zbivanja? Da li su to stvarni ili izmišljeni znanstveni pojmovi? Znanstvena fantastika je zabavna književnost koja putem brojnih motiva

(putovanje kroz vrijeme, otkrivanje novih svjetova...), gradi svjetove u čijem prikazivanju ne uvažava prirodne zakone. Po tome ona ima nešto zajedničko s nadnaravnim fantastičnim pričama. Ta književna djela pisana su stilom koji se temelji na izmišljenim i znanstvenim podacima i na primjeni znanstvenih termina.

Po čemu se znanstvena fantastika ipak razlikuje od ovih fantastičnih priča? Novi književni pojmovi Znanstveno/naučno fantastična književna djela slikaju svijet budućnosti uz pomoć znanstvenih/naučnih spoznaja. Pripadaju zabavnoj književnosti a temelje se na izmišljenim i znanstvenim podacima i na primjeni znanstvenih termina. Stvaralački rad Naslikaj svoj svemirski kraj iz mašte! Ako želiš, možeš ga i opisati. Naučili smo da je anegdota (od starogrčkog ἀνέκδοτον, anékdoton - „nije

objavljeno“) vrsta kratke priče koja se temelji na zanimljivom događaju obično iz života neke poznate osobe. Jedna se anegdota godinama priča među kosmonautima:

Pitali novinari poznatog kosmonauta: „Kakve imate probleme?“ On je odgovorio: „Samo jedan - biraju nas po zdravstvenom stanju i pripremljenosti, a postavljaju nam pitanja na koja treba odgovarati umom“.

Razmislite o kakvim se pitanjima radi. Koja znanja i sposobnosti mora posjedovati jedan kosmonaut?

http://hr.wikipedia.org/wiki/Starogr%C4%8Dki_jezik

http://hr.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEevnost

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDivot


133

O književniku...

Arthur C. Clarke

Sir Arthur Charles Clarke/Ser Artur Čarls Klark (1917 – 2008.) je britanski pisac i pronalazač. Smatra se jednim od najpoznatijih pisaca naučne fantastike . Završio je Kraljevski Koledž u Londonu i magistrirao matematiku i fiziku. Glavne teme njegovih romana i priča su istraživanje kosmosa, mora i vremena, mjesto čovjeka u vasioni i susreti s vanzemaljskim inteligencijama. Zbog njegova doprinosa nauci u njegovu čast je Međunarodna astronomska unija nazvala geostacionarnu orbitu Klarkovom orbitom. Želio je da mu na grobu stoji epitaf: "Ovdje leži čovjek koji nikada nije odrastao, ali nije ni prestajao odrastati". Djela su mu: „Grad i zvijezde“, „Pad mjesečeve prašine“, „Otok delfina“, „2001: Odiseja u svemiru“, „Sastanak s Ramom“,“ 2010: Druga Odiseja“, „Pjesme udaljene Zemlje“, „2061: Treća Odiseja“, „3001: Završna odiseja“ itd.

Sinteza:

Znanstveno/naučno fantastična književna djela slikaju svijet budućnosti uz pomoć znanstvenih/naučnih spoznaja. Pripadaju zabavnoj književnosti a temelje se na izmišljenim i znanstvenim podacima i na primjeni znanstvenih termina.

Završni dio sata:


Pogledajte inserte iz filma „2001: Odiseja u svemiru“ na sljedećoj internet stranici: http://kubrickfilms.warnerbros.com/video_detail/2001/



http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%83%D1%87%D0%BD%D0%B0_%D1%84%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0

http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B5%D0%B2%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%9A%D0%BE%D0%BB%D0%B5%D1%9F&action=edit&redlink=1

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9B%D0%BE%D0%BD%D0%B4%D0%BE%D0%BD

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9C%D0%B5%D1%92%D1%83%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%B0_%D0%B0%D1%81%D1%82%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B0

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%93%D0%B5%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D1%86%D0%B8%D0%BE%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BD%D0%B0_%D0%BE%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%82%D0%B0

http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9A%D0%BB%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B0_%D0%BE%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%82%D0%B0&action=edit&redlink=1


134

Nastavna oblast: Književnost Nastavna jedinica: Dž. D. Selindžer: Lovac u žitu Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota osobnog doživljaja književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki romana, osobenosti žanra romana o odrastanju (proza u trapericama), razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke, sadržajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), karakterizacija glavnog lika, uočavanje i imenovanje pojedinosti u romanu, naracija, deskripcija, dijalozi, epizoda, epizodni lik Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija, razvijanje sposobnosti uočavanja pravde, izgrađivanje i formiranje mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja, oluja mozga Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, ilustracija teksta iz Čitanke 8, Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik, Međupredmetna: informatika



Dž. D. Selindžer: Lovac u žitu


135

Motivacijski dio časa: Olujom mozga u paukovu mrežu ispišite sve asocijacije na temu „odrastanje“!

Zabilježite sve asocijacije, bile one humoristične ili ozbiljne. Kakav je svijet odraslih? Po čemu se razlikuje od svijeta djeteta? Šta vas

privlači tom svijetu, a šta vas odbija od tog svijeta?

(...)

Glavni dio sata:

Najava teksta

Dž. D. Selindžer: Lovac u žitu Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 7 Interpretativno čitanje teksta: Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja: „Lovac u žitu“ je roman o tinejdžeru, osjećajnom ali pobunjenički nastrojenom mladiću koji bježi iz privatne srednje škole koju je pohađao. Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! hemisvera – polulopta, polukugla (nebeska, zemaljska) prangija - vrsta malog topa iz kojeg se puca prilikom veselja Interpretacija

Glavni junak, Holden Caulfield, postao je simbolom tinejdžerske pobune, gnjeva i ljutnje. Pronađite mjesta u tekstu iz kojih je to vidljivo. Šta Selindžer u liku Holdena Caulfielda govori o mladom američkom naraštaju?

U ovom odlomku Holden Caulfield iznosi svoje sjećanje na jedan zanimljiv susret. O kakvom se susretu radi?

U kojem licu je ovaj susret ispričan? Kako ova forma doprinosi uvjerljivosti pričanja?

Naslov knjige „Lovac u žitu“ upućuje na stih lirske pjesme „Dolazeći iz žita“ Roberta Burnsa („ako neko ulovi nekog dok kroz žito ide“) ispjevanog na ideji da se zaštite nevini. Evo odlomka iz romana koji je poveznica s ovim stihom: „…stalno zamišljam mnogo male djece kako se igraju u jednom velikom žitnom polju. Na tisuće male djece, a nikoga u blizini… nikog odraslog, mislim… osim mene. A ja stojim na samom rubu jedne grozne provalije. Što mi je dužnost, trebam uloviti svakoga tko se zaleti prema provaliji... hoću reći, ako netko trči ne gledajući kuda ide, ja moram iskrsnuti odnekud i uloviti ga.

http://bs.wikipedia.org/wiki/Roman


136

To je sve što bih radio cijelog dana. Da budem takav neki lovac u žitu. Znam da je to ludo, ali je to jedino što bih zaista želio biti. Znam da je ludo.”

Ovo je metafora za djecu kako gube svoju čistoću i nevinost kada ulaze u svijet odraslih, postaju „prevaranti“ koje Holden toliko prezire. Pronađite u ovom odlomku taj Holdenov prezir prema takvom svijetu odraslih.

A šta Holden čini? Razlikuje li se njegovo ponašanje od ljudi koji ga okružuju? Laže li, pretvara li se...? Pokušava li ih razumjeti, ako već oni njega ne razumiju?

U odlomku su opisani neki Holdenovi neuspjesi. Koji? Kako se on prema njima odnosi?

Šta Selindžerovo pričanje čini duhovitim? Kakvim je jezikom pisan roman? Holden koristi mnoštvo žargonizama,

poštapalica i fraza iz jezika mladih. Upravo zbog toga je Selindžerova proza bila omiljena među omladinom. Bilo je to vrijeme džins- traperica pa su ovu prozu nazvali „džins-proza“ Pronađite ih i kažite koji ton unose u pričanje? Koliko vam je taj jezik blizak?

Na osnovu onog što je rečeno u ovoj epizodi, pokušajte objasniti svojim riječima pojam epizode i epizodne ličnosti u romanu.

Roman "Lovac u žitu" je moderni roman. Njegova modernost se ogleda u: - temi: suprotstavljenosti svijeta mladih i odraslih; - pripovjedačevom jeziku: jezik koji pripada gradskoj sredini i modernoj civilizaciji, upotreba žargonizama... - u pripovijedanju: roman je obojen ironičnim stavom prema vrijednostima života savremenog čovjeka, pobunom protiv pretvaranja odraslih i njihove zlobe...

Koje vrijednosti u životu savremenog čovjeka uvažava glavni junak ovog romana, a koje ne? Novi književni pojmovi Ovaj moderni roman se svrstava u tzv. romane odrastanja. On daje portret cijele jedne generacije iz doba dječaštva i adolescencije. Novonastali naziv za takav tip proze je „proza u trapericama“. Epizoda u romanu je dio radnje koji ima svoj početak, razvoj i kraj. To je zaokružena samostalna cjelina koja doprinosi razumijevanju romana. Epizodni lik je lik koji se pojavljuje samo jednom u romanu, u jednoj epizodi. Predstavljen je tako da čitaoci imaju potpunu predstavu o karakteru te ličnosti. Stvaralački rad

Buntovnik Holden je sebe zamišljao kao hvatača djece koja se igraju na rubu ponora (svijeta odraslih) u raževim (žitnim) poljima, kako se ne bi zalijetala u svijet od kojega se pokušava odbraniti i glavni junaka romana. Šta je to u svijetu odraslih od čega bi ti spasio/la svoj svijet?

Napiši sastav ili ilustriraj temu: „Da sam Selindžerov hvatač u žitu, ja bih...“, ili „Vratite mi moj svijet u kojem ...“

Zanimljive podatke o Dž. D. Selindžeru možeš pronaći i na sljedećoj internet stranici: http://www.korisnaknjiga.com/lovac-u-zitu-naslov-1822

http://www.korisnaknjiga.com/lovac-u-zitu-naslov-1822


137

O književniku...

Jerome David Salinger

Jerome David Salinger/Džerom Dejvid Selindžer (1919 - 2010.) bio je američki romanopisac i pripovjedač. Rođen je na Menhetnu (Njujork), gde je i odrastao kao sin uspješnog Jevrejina. Nakon osnovnog školovanja, poslat je u vojnu akademiju, a potom je studirao na Univerzitetu u Njujorku. Tokom Drugog svjetskog rata sudjelovao je u raznim bitkama, a njegovi saborci su ga opisali kao hrabrog i istinskog heroja. Objavio je jedan roman i nekoliko zbirki pripovijedaka. Najpoznatija djela su mu: „Lovac u žitu“, „Za Esme“, „Visoko podignite krovnu gredu, tesari“, „Simor: uvod“, „Freni“ i „Zui“. Roman „Lovac u žitu“ (knjiga se može naći i pod naslovom „Lovac u raži“) donio mu je svjetsku slavu.

Sinteza:

Ovaj moderni roman se svrstava u tzv. romane odrastanja. On daje portret cijele jedne generacije iz doba dječaštva i adolescencije. Novonastali naziv za takav tip proze je „proza u trapericama“.

Završni dio sata:


Roman "Lovac u žitu" prodat je u više od 60 miliona primjeraka, a njegov glavni lik, šesnaetogodišnjak Holden Kolfild, postao je jedan od najpopularnijih književnih junaka u historiji književnosti. Selindžer je bio omiljen naročito među tinejdžerima, zahvaljujući buntovnosti Holdena Kolfilda i njegovoj neumornoj borbi protiv svih "foliranata" ovog svijeta. Selindžerovo djelo uticalo je na generacije filmskih stvaralaca, inspiriralo je nastajanje filmova "Buntovnik bez razloga", "Pitomac"..., i drugih umjetnika (na rok muzičare Boba Dilana, Nila Janga...). Potraži neki od ovih filmova u videoteci i pogledaj ga.




http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%90%D0%94

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D1%98%D0%B8

http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A3%D0%BD%D0%B8%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%B7%D0%B8%D1%82%D0%B5%D1%82_%D1%83_%D0%8A%D1%83%D1%98%D0%BE%D1%80%D0%BA%D1%83&action=edit&redlink=1

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%94%D1%80%D1%83%D0%B3%D0%B8_%D1%81%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%80%D0%B0%D1%82

http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9B%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86_%D1%83_%D0%B6%D0%B8%D1%82%D1%83&action=edit&redlink=1


138


Nastavna jedinica: Mirko Kovač: Sjećanje na šarenu pticu Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota osobnog doživljaja književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, razvijanje ljubavi i empatije prema ljudskoj patnji, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje ljubavi prema porodici Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki umjetničke pripovijetke, osobenosti žanra pripovijetke, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke, sadržajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), hronološki i retrospektivani način kazivanja, karakterizacija glavnog lika, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija, razvijanje sposobnosti uočavanja pravde, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, ilustracija teksta iz Čitanke 8, Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik, Međupredmetna: informatika



Mirko Kovač: Sjećanje na šarenu pticu


139

Motivacijski dio časa: Velika ilustracija šarene ptice. Sastavite kratku priču od ovih riječi: sjećanje, djetinjstvo, ptica, ljepota, let, radost, udarac, strah, prozor, olakšanje.

Glavni dio sata:

Najava teksta

Mirko Kovač: Sjećanje na šarenu pticu Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno čitanje teksta: Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja: Početak zbivanja u priči vezuje se za jedan neobičan prostor. Po čemu je pripovjedaču u dječačkim danima bio zanimljiv? Kako ga je tada doživljavao? Interpretacija teksta: Otkrijmo značenje riječi! rite - krpe portik – vratnice, kapija pokuda - zamjerka akribija – tačnost, temeljitost, brižljivost, savjesnost Interpretacija

Prokomentirajte piščeve riječi: „... nošen željom da privirim u zabranjeni svijet – zabranjen samo majčinom voljom i njezinim pretjerivanjima...“.

Mirko Kovač nam je u ovoj priči ispripovijedao kako se „upleo“ u život jednog dječaka. Kako je tekao susret s dječakovim ocem? Šta o očevom načinu života saznajete iz ovog susreta?

Kakva osjećanja prema sinu gaji otac? Koje okolnosti ih čine posebnim? Mirko Kovač često pripovijeda o neobičnim sudbinama ljudi u malim

sredinama. Po čemu su sudbine oca i sina iz naše priče neobične? Kako je teklo upoznavanje i druženje pripovjedača i dječaka Fahre? Koji

događaj mu se „usjekao“ u pamćenje? Zašto? Kako je pripovjedač doživio riječi Fahrinog oca: „Bog će te za ovo kazniti,

podmukli stvore! Htio si da seiriš na račun nesretnika!“? Šta ga je u kasnijem životu “ okretalo ka dobroti.”? Pronađite citat iz priče i objasnite svoj stav.

Kako je pripovjedač nakon mnogo godina dočekan u “gradu svog dječaštva”? Zašto su sugrađani osuđivali njegove knjige?

Pri ponovnom susretu s Fahrom „... dogodilo se nešto neobično; u dvoranu je uletjela jedna lijepa šarena ptica, lepršala je u uglovima i prislanjala se uza zid,


140

grebući pandžama i ljušteći kreč.“ Po čemu se Fahrin doživljaj zalutale “šarene ptice” razlikuje od doživljaja prisutnih? Kako ga tumačite?

Naš poznati pisac Ivo Andrić, razmišljajući o djetinjstvu, veli kako se „cijelog vijeka liječimo od nesretnog djetinjstva.“ Pisac Mirko Kovač je jednom priliko napisao: „Bili su to lijepi dani kada se vrućine smiruju, a otpočinje blago razdoblje pogodno za misli o prolaznom životu. Nakon duga vremena našao sam se u zavičaju, a da nisam znao razloge svojega posjeta. Stigao sam autobusom iz Dubrovnika gdje sam provodio odmor.“ Pokušajte odgonetnuti razloge pripovjedačeva sjećanja na bolesnog dječaka Fahru. Kakvim bojama pisac boji ovu uspomenu iz djetinjstva i sliku zavičaja?

Razmislite o riječima voditeljice Tribine: „Nikad neću zaboraviti onu pticu! Sjećaš li se? Zašto ne napišeš nešto o tome?“ Na kakve uspomene je “sjećanje na šarenu pticu” moglo potaknuti voditeljicu Tribine, a na kakve našeg pisca?

Šta mislite šta navodi pisce da „uzdrhte“ dok se prisjećaju vremena svoga odrastanja? Zašto su predjeli djetinjstva nepresušno vrelo umjetničkoga stvaranja? Neka vam pomognu u razmišljanju sljedeće riječi pisca Mirka Kovača: „Kada sam se našao u Mahali, u strmoj ulici popločanoj oblucima, s dva reda potleušica čije je zidove nagrizala vlaga, uzdrhtao sam pri pomisli da bi tu mogli iskrsnuti "ostaci mog duševnog života", jer sam pročitao da je nešto takvo moguće...“

Stvaralački rad

Postoje li događaji kojih se nerado sjećate jer u vama evociraju tugu, nemir, ili vas u sjećanju “remeti” vaš ponos ili stid?

Zašto je to tako? Napišite kraći sastav na tu temu: „ Gdje su zlatne ptice ljudskih snova, preko kojih se to bezbrojnih mora i vrletnih planina do njih dolazi“ ( Meša Selimovic)

O književniku...

Mirko Kovač

Mirko Kovač rođen je u Petrovići kod Nikšića (Crna Gora) 1938. godine. Studirao je na Akademiji za kazalište, film i televiziju, odjel dramaturgije, u Beogradu. Autor je više romana, novela, zbirki pripovijedaka, eseja, TV-drama i filmskih scenarija. Napisao je književna djela: „Gubilište“, „Moja sestra Elida“, „Životopis Malvine Trifković“, „Ruganje s dušom“, „Vrata od utrobe“, „Uvod u dugi život“, „Kristalne rešetke“, „Rane Luke Mešterevića“, „Nebeski zaručnici“ itd. Za svoje knjige nagrađivan je brojnim nagradama i priznanjima.

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Petrovi%C4%87i_%28Nik%C5%A1i%C4%87,_Crna_Gora%29&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Nik%C5%A1i%C4%87

http://hr.wikipedia.org/wiki/Crna_Gora


http://hr.wikipedia.org/wiki/Beograd

http://hr.wikipedia.org/wiki/Roman

http://hr.wikipedia.org/wiki/Novela

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pripovjetka&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Esej

http://hr.wikipedia.org/wiki/Drama

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Filmski_scenaristi&action=edit&redlink=1


141

Sinteza: Mirko Kovač često pripovijeda o neobičnim sudbinama ljudi u malim

sredinama. Pisac se u ovom odlomke prisjeća vremena svoga odrastanja. Predjeli djetinjstva nepresušno su vrelo umjetničkoga stvaranja.

Završni dio sata: Domaća zadaća: Saznaj više o ... O djelima i jeziku Mirka Kovača možeš saznati na internet stranici: http://www.openstarts.units.it/dspace/bitstream/10077/2424/1/06.pdf Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

http://www.openstarts.units.it/dspace/bitstream/10077/2424/1/06.pdf


142

MEDIJSKA KULTURA

Nastavna oblast: Kultura izražavanja Nastavna jedinica: Biblioteka/knjižnica Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, razvijanje ljubavi prema usmenoj i pisanoj riječi, razvijanje kulturnih navika, navika čitanja Obrazovni: biblioteka, katalogizacija, knjižni katalog, školska biblioteka, UDK katalog, Wikipedia, Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, posjeta biblioteci, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani, praktičan rad/kabinet informatike Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, kasetofon i audiozapis romanse Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, književnost, jezik, Međupredmetna: historija, muzička kultura


Motivacijski dio časa: Posjeta školskoj biblioteci/knjižnici

Glavni dio sata:

Najava teme: Biblioteka/knjižnica


Biblioteka/knjižnica

33


143


Biblioteka/knjižnica je zbirka u koju je pohranjen knjižnični fond: knjige, fotografije, slike, karte, glazbeni i slikovni magnetski i digitalni zapisi, računalni i mnogi drugi sadržaji. Biblioteke/knjižnice, osim što brinu o izgradnji i održavanju knjižničnog fonda, imaju zadaću da sačine knjižni katalog (katalogizacija). Knjižni katalog pomaže bibliotekarima/bibliotekarkama i korisnicima knjižnog fonda u pronalaženju knjigu.

Katalozi sadrže bibliografske opise knjiga (naslov, autor, izdavač, godina izdanja, dimenzije, broj stranica i sl.). Postoji tradicionalni knjižni katalog – to je skup ladica napunjenih kataložnim listićima. U biblioteke/knjižnice se sve češće uvodi savremeni, računalni knjižni katalog. To je elektronska baza podataka u kojoj se čuvaju bibliografski opisi knjiga, a može biti dostupna i online korisnicima kataloga (Online Public Access Catalog - OPAC).

Školska biblioteka/knjižnica, osim prikupljanja, stručne obrade, čuvanja,

prezentiranja i davanja na korištenje knjižne građe, ima i zadaću osmišljavanja

programa bibliotečkog i informacijskog opismenjavanja učenika, a to

uključuje: upoznavanje vrsta knjižne građe i informacija koje ona nudi,

upoznavanje periodičnih publikacija, knjižnih kataloga, sisteme za

pretraživanje informacija u on-line bazama podataka...

Stvaralački rad

Upoznajte se s knjižnim fondom školske biblioteke. Saznajte kako se u

kataloge upisuju enciklopedije, rječnici, pravopisni priručnici...

Već ste se upoznali s postupkom traženja značenja neke riječi u

enciklopedijama i rječnicima. Saznajte iz enciklopedije ponešto o bibliotečkom

fondu jedne od najbogatijih biblioteka u svijetu – Kongresne biblioteke u

Vašingtonu i Narodne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu.

Saznajte od bibliotekara/bibliotekarke šta je UDK katalog.

Organizirajte izložbu knjižnih i neknjižnih izvora u školskoj biblioteci/knjižnici.

Narodna i univerzitetska biblioteka u Sarajevu

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Knji%C5%BEni%C4%8Dni_katalog&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Katalo%C5%BEni_listi%C4%87&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=OPAC&action=edit&redlink=1


144

Kongresna biblioteka u Vašingtonu (Library of Congress, Washington, USA)

Wikipedija

Wikipedija je enciklopedija koju kreiraju njeni korisnici. Wikipedia uživa veliku popularnost i spada među najposjećenije web stranice.

Potražimo na Wikipediji značenje pojma „bibliografija“! Započet ćemo traženje preko Google pretraživača:

1. Ukucajte traženi pojam i naziv enciklopedije i započnite pretragu pritiskom na

tipku „Google pretraga“:

bibliografija w ikipedija

Google pretraga Osjećam se sretnim!

2. Otvorit će vam se stranica sa sljedećim sadržajem:


145

Bibliografija - Wikipedija

Bibliografija(grč. bibliographia- pisanje knjiga) je u najopćenitijem smislu učenje i opisivanje knjiga. Može biti uređena prema autoru, temi itd. ... hr.wikipedia.org/wiki/Bibliografija - Iz konteksta - Slično

3. Kliknite na traženi pojam (Bibliografija - Wikipedija) i otvorit će vam se

stranica u enciklopediji koja sadrži njegovo značenje:

Bibliografija (grč. bibliographia- pisanje knjiga) je u najopćenitijem smislu učenje i opisivanje knjiga. Može biti uređena prema autoru, temi itd. Katalog neke nacionalne knjižnice često je nacionalna bibliografija jer sadrži sva djela koja su izašla u toj zemlji. Bibliografija se dijeli na nabrajačku ili sistematsku i na kritičku ili analitičku. Bibliografska djela se najčešće koriste kao tercijarni izvori. Ovaj članak će govoriti i o anotiranoj bibliografiji, koja daje kratak sadržaj i opis objavljenih radova. Sinteza:

Biblioteka/knjižnica je zbirka u koju je pohranjen knjižnični fond: knjige, fotografije, slike, karte, glazbeni i slikovni magnetski i digitalni zapisi, računalni i mnogi drugi sadržaji. Biblioteke/knjižnice, osim što brinu o izgradnji i održavanju knjižničnog fonda, imaju zadaću da sačine knjižni katalog (katalogizacija). Knjižni katalog pomaže bibliotekarima/bibliotekarkama i korisnicima knjižnog fonda u pronalaženju knjigu.

Wikipedija je enciklopedija koju kreiraju njeni korisnici. Wikipedia uživa veliku popularnost i spada među najposjećenije web stranice.

Završni dio sata:


U objašnjenju značenja pojma „bibliografija“ na ovoj stranici Wikipedije neke

su riječi istaknute plavom bojom. Kliknite na njih i saznajte i njihovo značenje.

Potražite na wikipediji značenje riječi „signatura“.


http://hr.wikipedia.org/wiki/Bibliografija

http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:ekk5tBvCeD8J:hr.wikipedia.org/wiki/Bibliografija+bibliografija+wikipedija&cd=1&hl=bs&ct=clnk&gl=ba

http://www.google.ba/search?hl=bs&biw=1209&bih=536&q=related:hr.wikipedia.org/wiki/Bibliografija+bibliografija+wikipedija&tbo=1&sa=X&ei=mOwHTdXwG8uo8QPjvaE3&ved=0CBkQHzAA

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bibliografija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Knjiga

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Autor&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tema&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Katalog

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacionalna_knji%C5%BEnica&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacionalna_knji%C5%BEnica&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacionalna_bibliografija&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tercijarni_izvori&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%8Clanak&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Knji%C5%BEni%C4%8Dni_katalog&action=edit&redlink=1


146

Nastavna oblast: Kultura izražavanja Nastavna jedinica: Informacija – kraljica medija Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku kao sredstvu komunikacije, ljepota i informativnost usmene riječi kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja usmene riječi kao vrijednost Obrazovni: mediji pokretnih slika, radio, televizija, internet, informacija, vrste informacija, vrijednost informacija, internetska mreža, blog Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja, dramatizacija Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, kasetofon za audiozapis Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, jezik, Međupredmetna: informatika



34 Uzorak obrade nastavne jedinice: Informacija – kraljica medija

35


147

Radioprijemnik s početka dvadesetih godina

Radioprijemnik iz tridesetih godina

Glavni dio sata:

Najava teme Informacija – kraljica medija

Svaki medij ima svoj poseban jezik (tiskani mediji - pisanu riječ, radio - zvuk, film - audiovizualni jezik, a jezik interneta je sofisticirano računalno komuniciranje. Danas je u širokoj upotrebi pojam mediji pokretnih slika, a odnosi se na film, video, televiziju, internet.

Informacija koje nam mediji prenose mogu se podijeliti u nekoliko većih

skupina: dnevne informacije političke novosti sportske vijesti vijesti iz kulture ostale vijesti

Dnevne informacije podrazumijevaju vijesti od prethodnog dana. Saopćavaju

ih svi mediji, a najzastupljenije su televizijskim i radijskim vijestima i dnevnim novinama.

Političke informacije su vijesti vezane za politiku, dolaze nam iz države i svijeta i također ih donose svi mediji (radio, televizija, novine i internet).

Sportske vijesti su vijesti koje donose različite sportske informacije, najzastupljenije su u dnevnim novinama i posebnim informativnim sportskim emisijama koje se bave samo temom sporta. Najbrže i najiscrpnije sportske informacije možemo dobiti na internetu.


148

Vijesti iz kulture govore o važnim kulturnim događajima (izložbama, koncertima, promocijama knjiga...), a možemo ih pronaći u svim medijima.

Ostale vijesti se odnose na informacije o nekim povijesnim događajima, vijesti o poznatim osobama, informacije o vremenu, o igrama na sreću...

Radio – najbrži medij

Otac radija je Nikola Tesla. On je prvi razvio i objasnio način proizvodnje

radio frekvencija i javno predstavio prijenos signala na velike daljine. Za ovaj svoj pronalazak je 1897. godine dobio patent za uređaj opisan kao sustav za bežični prijenos podataka.

Kao pionira radiotelegrafije pamtimo talijanskog znanstvenika Guglielma Marconija. On je 1901. godine ostvario prvi prijenos radio valova preko Atlantskog oceana i 1909. godine dobio Nobelovu nagradu za taj doprinos znanosti.

Radijski program je kontinuirani niz govornih i glazbenih emisija i priloga u unaprijed utvrđenom trajanju i redoslijedu. Klasifikacija radijskog programa često se provodi na temelju podjele na informativni, obrazovni i zabavni program.

Brojni su medijski žanrovi na radiju: kratke vijesti, izveštaji, radijski intervjui, ankete, izjave, zvučne hronike, direktni prenosi dogadjaja, dokumentarne reportaže, igrane radijske drame, kontakt emisije...

Radio je medij koji je još uvijek vrlo prisutan upravo zbog brzine informiranja,

budući da za objavu radijske informacije nisu potrebne velike pripreme. Njegova prednost je i u tome što omogućuje slušanje uz istodobno obavljanje drugih radnji, poput vožnje automobila.

Televizija – dominantni medij

Poveznica između radija i televizije kao medija je - pristup u obradi informacija. Informacije prezentirane u oba medija moraju biti sažete, jasne, te ograničene vremenom njihova emitiranja.

Televizija je danas, usprkos internetu, dominantan medij. Njena najveća prednost je - pokretna slika. Gledatelji mogu vidjeti ono o čemu ona izvještava, i na neki način biti prisutni na mjestu nekog događanja.

Razlika među njima je vrlo očita: glavni i jedini nositelj informacije na radiju je - zvuk, dok u slučaju televizije tu ulogu preuzima slika praćena zvukom.

Za televiziju je iznimno bitan studijski prostor i njegova veličina, brižljivo uređena scenografija koja se mora se mijenjati i prilagođavati zahtjevima emisija, brižljivo birani voditelji koji moraju voditi računa o dojmu koji ostavljaju na gledatelja... Radio ne poznaje takva ograničenja, posebnu važnost dobija samo glas/govor voditelja, koji mora biti ugodan za slušanje.

Internet – multimedijalni medij

http://hr.wikipedia.org/wiki/Nikola_Tesla


http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Radiotelegrafija&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Guglielmo_Marconi

http://hr.wikipedia.org/wiki/Atlantski_ocean


http://hr.wikipedia.org/wiki/Nobelova_nagrada


149

Internetska mreža je na neki način produžetak svih medija, jer omogućuje

daljnje istraživanje i korištenje ponuđenih medijskih sadržaja. Prednosti interneta su u njegovoj multimedijalnosti, jer na jednom mjestu možemo pogledati vijesti, pročitati novine na portalu, pogledati videosnimke, slušati program nekog od mnogih internetskih radija.

Blog je, uz video, veoma zastupljen kao izražajno sredstvo interneta. Blog je

vrsta internet stranice koju može, pored grupa ili kompanija, kreirati i svaki pojedinac. Može sadržavati komentare, stavove, opise dogadjaja ili bilo kakve materijale u obliku teksta, slika, videa... Zanimljiv je upravo po žanrovskoj šarolikosti, a sadrži: prozu, poeziju, novinarske reportaže, crtice, vijesti, intervjue, dnevničke zapise...

Stvaralački rad

Napišite kratku vijest o... Simuliraj izvještavanje s terena uživo o ...

Sinteza:

Svaki medij ima svoj poseban jezik (tiskani mediji - pisanu riječ, radio - zvuk, film - audiovizualni jezik, a jezik interneta je sofisticirano računalno komuniciranje. Danas je u širokoj upotrebi pojam mediji pokretnih slika, a odnosi se na film, video, televiziju, internet.

Poveznica između radija i televizije kao medija je - pristup u obradi informacija.

Informacije prezentirane u oba medija moraju biti sažete, jasne, te ograničene vremenom njihova emitiranja.

Internetska mreža je na neki način produžetak svih medija, jer omogućuje daljnje istraživanje i korištenje ponuđenih medijskih sadržaja. Prednosti interneta su u njegovoj multimedijalnosti, jer na jednom mjestu možemo pogledati vijesti, pročitati novine na portalu, pogledati videosnimke, slušati program nekog od mnogih internetskih radija.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 78, 79. Napiši sinopsis (kratak opis) za dokumentarnu radijsku reportažu o ... Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij


150

Nastavna oblast: Kultura izražavanja Nastavna jedinica: Film Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti općenito, razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti, Obrazovni: film, dokumentarni film, igrani film, žanrovi igranog filma Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, književnost, jezik, Međupredmetna: historija, muzička kultura, biologija, geografija, informatika, fizika...



36 Uzorak obrade nastavne jedinice: Film


151

Gledanje dokumentarnog filma „Kornjača: Nevjerojatno putovanje“ Nicka Stringera.

Prizor iz dokumentarnog filma Kornjača: nevjerovatno putovanje (The Turtle: The Incredible Journey) Nicka Stringera

Glavni dio sata:

Najava teme: Film Film: dokumentarni i igrani

Dokumentarni film predstavlja stvarnost onakvom kakva ona jeste. On može uključivati i "kreativni tretman stvarnosti", odnosno, u njemu može biti dio „namještenih“ scena, a može biti snimljen i bez glumljenih scena pa dobijamu sliku života kojeg je „kamera iznenadila“. Naprimjer, „kamera je iznenadila“ malu kornjaču u dokumentarnom filmu „Kornjača: Nevjerojatno putovanje“ Nicka Stringera. Ovaj dokumentarni film priča priču o životnom putu strpljive i domišljate kornjače iz obitelji Caretta koja na svom putovanju, slijedeći opasnu stazu svojih predaka, prelazi put od mjesta svoga rođenja na plaži u Floridi do Afrike, a potom i nazad, do plaže na kojoj je rođena.

Igrani film je svaki film u kojem glume glumci, ili, u užem smislu, film u kojem glumljene scene čine najveći ili najvažniji dio sadržaja, bilo da se u igranim filmovima predočava izmišljena priča ili se rekonstruiraju stvarni događaji. Često je teško utvrditi granicu između igranog i dokumentarnog filma, filma koji ima za cilj prikazivanje zbiljskih, istinitih zbivanja. Jean-Luc Godard, francusko-švicarski filmski redatelj, smatra kako je ideal da „svaki genijalni igrani film teži da se pretvori u dokumentarni, a svaki genijalni dokumentarni film u igrani“.

Vrste igranog filma Igrani film temelj je filmske industrije i njegova dominantna vrsta. Vrste igranog filma nazivaju se žanrovi. Žanrove možemo podijeliti prema:

radnji (kriminalistički, historijski, naučno-fantastični, ratni, vestern itd.);

http://sh.wikipedia.org/wiki/Film

http://hr.wikipedia.org/wiki/Francuska

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0vicarska

http://bs.wikipedia.org/wiki/Filmski_%C5%BEanrovi#.C5.BDanrovi_po_radnji


152

osnovnom raspoloženju (akcija, komedija, drama, horor, triler itd.) formatu filma (biografski, mjuzikl itd.) gledateljima kojima su namijenjeni (dječiji, porodični, film za odrasle itd.).

Pojednostavimo ovu podjelu i naučimo ponešto o filmskim žanrovima! Akcijski film je filmski žanr u kojem akcijske scene (borbe, automobilske potjere itd.) imaju prednost u odnosu nad elementima kao što su karakterizacija likova i razvijanje fabule. Akcijski film može biti blisko povezan s žanrovima trilera i pustolovnih filmova.

Prizor iz američkog akcijskog filma „Rambo 2“ Georgea P. Cosmatosa snimljenog 1985. godine

Drama je filmski žanr koji razvija priču o likovima koji se emocionalno suočavaju sa životnim dramama kao što su: alkoholizam, narkomanija, rasne predrasude, religijska netolerancija, siromaštvo itd. I drugi filmski žanrovi mogu uključivati dramske elemente.

Prizor iz bosanskohercegovačkog filma „Grbavica“ Jasmile Žbanić snimljenog 2006. godine koji pripada žanru drame

Komedija je filmski žanr čija je osnovna zadaća – zabaviti i nasmijati publiku. Filmska komedija želi ismijati ljudske mane i slabosti, kao i negativne pojave u društvu i životu. Osnovni elementi filmske komedije su komični karakteri (likovi), komične situacije i komični dijalog. Žanr je nastao na samom početku filma i prvom filmskom komedijom se smatra film Louisa Lumierea iz 1896. Godine – „Poliveni polivač“.

http://bs.wikipedia.org/wiki/Filmski_%C5%BEanrovi#.C5.BDanrovi_po_raspolo.C5.BEenju

http://bs.wikipedia.org/wiki/Filmski_%C5%BEanrovi#.C5.BDanrovi_filmova_po_ciljnim_grupama

http://hr.wikipedia.org/wiki/Triler

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%B8%D0%BB%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%B6%D0%B0%D0%BD%D1%80

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%90%D0%BB%D0%BA%D0%BE%D1%85%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BC

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B0

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D0%B0%D1%81%D0%B0

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%B2%D0%BE


153

Prizor iz prve filmske komedije - Limijerovog filma „Poliveni polivač“ iz 1896. godine

Triler je filmski žanr kojeg karakterizira uzbudljiva, dinamična i napeta radnja smještena na zanimljivim i tajnovitim mjestima, u nepoznatim gradovima, pustinjama, na otvorenom moru... Junaci/junakinje u filmskom trileru su obično snažne osobnosti svikle na opasnost: policajci, špijuni, prekaljeni vojnici, mornari, avijatičari... Oni odvažno remete planove neprijatelja spašavajući tako svoj život, a često i živote drugih.

Prizor iz trilera „Početak“ (Inception) Christophera Nolana snimljenog 2010. godine

Mjuzikl je žanr koji je u filmskoj i pozorišnoj umjetnosti nastao početkom 20. stoljeća. Radnja se u ovom žanru iskazuje govorom, glumom, pjevanjem i igrom.Tematika mjuzikla može biti priča iz svakodnevnog života, a često se temelji i na preradi nekog književnog djela. Neizostavni dio ovog žanra je balet, što ulozi koreografa u

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%B8%D0%BB%D0%BC

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%C5%BDanr

http://www.teen385.com/showbiz/novo-u-kinima/pocetak

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%96%D0%B0%D0%BD%D1%80


http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B5

http://sr.wikipedia.org/sr-el/XX_%D0%B2%D0%B5%D0%BA

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%93%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%93%D0%BB%D1%83%D0%BC%D0%B0

http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5&action=edit&redlink=1

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D0%B3%D1%80%D0%B0

http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0&action=edit&redlink=1

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%91%D0%B0%D0%BB%D0%B5%D1%82


154

nastajanju filmskog mjuzikla daje posebnu važnost. Najpoznatiji do sada snimljeni mjuzikli su „Kosa“, „Poljubi me, Kejt“, „Cigani lete u nebo“, „Čikago“ itd.

Prizor iz filmskog mjuzikla Čikago (Chicago) Roba Maršala iz 2002. godine

Horor filmovi su filmovi kojima je cilj izazvati strah, strepnju i užas kod gledaoca. Tematika horor filmova se uglavnom vezuje za smrt i neke tajanstvene događaje. I horor filmovi mogu sadržavati elemente drugih žanrova kao što su: naučna fantastika, triler, crna komedija i dr. Neki od filmova ovog žanra su: „Drakula“, „Psiho“ itd.

Prizor iz horor filma „Bram Stokerov Drakula“ (Bram Stoker's Dracula) Fransisa Forda

Kopole iz 1992. godine

Naučnofantastični film je filmski žanr koji gradi priču temeljeći je na izmišljenoj nauci i/ili tehnologiji (vanzemaljski oblici života, vanzemaljski svjetovi ili putovanje kroz vreme, svemirski brodovi, roboti itd.). I naučnofantastični filmovi mogu sadržavati elemente drugih žanrova, poput filmskog trilera, filmova strave i užasa... Pojam naučne fantastike (engl. science fiction) vezuje se i za književna djela, ali i za likovnu i muzičku umjetnost.

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9A%D0%BE%D1%81%D0%B0

http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D0%BE%D1%99%D1%83%D0%B1%D0%B8_%D0%BC%D0%B5,_%D0%9A%D0%B5%D1%98%D1%82&action=edit&redlink=1

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A6%D0%B8%D0%B3%D0%B0%D0%BD%D0%B8_%D0%BB%D0%B5%D1%82%D0%B5_%D1%83_%D0%BD%D0%B5%D0%B1%D0%BE


http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9C%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BA%D0%B0

http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A0%D0%BE%D0%B1_%D0%9C%D0%B0%D1%80%D1%88%D0%B0%D0%BB&action=edit&redlink=1



http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%85

http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A1%D1%82%D1%80%D0%B5%D0%BF%D1%9A%D1%83&action=edit&redlink=1

http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A3%D0%B6%D0%B0%D1%81&action=edit&redlink=1

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%BC%D1%80%D1%82

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9C%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%B8%D0%BB%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%B6%D0%B0%D0%BD%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%83%D1%87%D0%BD%D0%B0_%D1%84%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0

http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D1%80%D0%B8%D0%BB%D0%B5%D1%80&action=edit&redlink=1

http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A6%D1%80%D0%BD%D0%B0_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0&action=edit&redlink=1

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%B8%D1%81_%D0%A4%D0%BE%D1%80%D0%B4_%D0%9A%D0%BE%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B0

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%B8%D1%81_%D0%A4%D0%BE%D1%80%D0%B4_%D0%9A%D0%BE%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B0


http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B5%D1%82%D0%B5_%D1%83_%D0%BD%D0%B0%D1%83%D1%87%D0%BD%D0%BE%D1%98-%D1%84%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B8%D1%86%D0%B8&action=edit&redlink=1

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9F%D1%83%D1%82%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D1%80%D0%BE%D0%B7_%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B5

http://bs.wikipedia.org/wiki/Engleski_jezik


155

Prizor iz naučnofantastičnog filma „Avatar“ Džejmsa Kamerona snimljenog 2009. godine Ratni film je filmski žanr koji se bavi ratom: pomorskim, vazdušnim ili kopnenim bitkama, ratnim zarobljenicima, tajnim ratnim operacijama itd. Ratni filmovi priču mogu graditi na temelju izmišljenih ili historijski zasnovanih događaja.

Prizor iz bosanskohercegovačkog ratnog filma „Remake“ Dine Mustafića snimljenog 2003. godine Sinteza:

Dokumentarni film predstavlja stvarnost onakvom kakva ona jeste. On može uključivati i "kreativni tretman stvarnosti", odnosno, u njemu može biti dio „namještenih“ scena, a može biti snimljen i bez glumljenih scena pa dobijamu sliku života kojeg je „kamera iznenadila“. Igrani film je svaki film u kojem glume glumci, ili, u užem smislu, film u kojem glumljene scene čine najveći ili najvažniji dio sadržaja, bilo da se u igranim filmovima predočava izmišljena priča ili se rekonstruiraju stvarni događaji. Često je teško utvrditi granicu između igranog i dokumentarnog filma, filma koji ima za cilj prikazivanje zbiljskih, istinitih zbivanja.

Završni dio sata:


http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D0%B0%D1%82

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D0%B0%D1%82%D0%BD%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%86%D0%B0

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D0%B0%D1%82%D0%BD%D0%BE_%D0%B2%D0%B0%D0%B7%D0%B4%D1%83%D1%85%D0%BE%D0%BF%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%BE

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%90%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0

http://sh.wikipedia.org/wiki/Film


156

Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 80, 81, 82, 83.

Pogledajte neku filmsku komediju i uočite osnovne elemente filmske komedije: komične karaktere (likove), komične situacije i komične dijaloge. Posmatranje i praćenje: Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij


157

Nastavna oblast: Kultura izražavanja Nastavna jedinica: Kako nastaje film? Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti općenito, razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti, Obrazovni: scenarij, knjiga snimanja, sekvenca, sličnosti i razlike književnog teksta i scenarija, oznake scena i kadrova, montaža, filmska izražajna sredstva Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, književnost, jezik, Međupredmetna: historija, muzička kultura


Motivacijski dio časa: Scenarij za film „Ničija zemlja“ Danisa Tanovića (odlomak) # 66 ČIKI UPUCA NINU U NOGU EXT. POLJE PORED RUPE – DAN

37 Uzorak obrade nastavne jedinice: Kako nastaje film?


158

Nino krene prema kolima. Pucanj. Nino padne vrišteći i držeći se za nogu. Vojnici istrče iz auta i upere pušku u Čikija. Čiki uperi pušku u narednika. Narednik podigne ruke u vis. NAREDNIK It’s ok, cool it, it’s ok... (Uredu je, smiri se...) Nekoliko trenutaka se gledaju, a onda mu Čiki da znak da ide. Narednik polako krene prema autu gledajući čas Ninu koji se previja, čas Čikija. NAREDNIK Spustite puške! Idemo, ulazite u kola. Sva trojica sjednu u auto i auto nakon nekoliko trenutaka ode. (...)

Šta čini unutarnju vezu između filma i književnosti?

Glavni dio sata:

Najava teme: Kako nastaje film?

Dobar početak u nastajanju filma je – dobra priča. Sažeti prikaz ukupne

radnje filma naziva se sinopsis (engl. synopsis, kratki sadržaj, pregled).

Sinopsisom je nužno obuhvatiti sve bitne dijelove uvoda, zapleta i raspleta

filmske priče, bez ulaženja u detalje. Sinopsis ne sadrži dijaloge likova.

Tekst prema kojem se snima film u filmskoj umjetnosti zove se scenarij (grč.

skēnế - šator, kazalište; scenario – tekst namijenjen sceni). Scenarij najčešće

sadrži osnovnu priču s dijalozima i podjelom na scene, za razliku od knjige

snimanja koja detaljno obrađuje sve postupke nužne da se pristupi snimanju

filma. Filmski scenarij je, dakle, pismeni sastav koji redatelju/redateljki filma

služi kao neka vrsta radnog uputstva. Prema tom uputstvu redatelj/redateljka

snima nizove slika – sekvenci.

Scenaristički stil pisanja je po mnogo čemu je specifičan, on je po formalnim odlikama često blizak dramskom stilu, ali se obično scenarij ne smatra književnim djelom.

U čemu je sličnost i razlika između književnog teksta i scenarija?

Scenarij, dakle, čini jednu fazu u planiranju filma. On je svojevrstan plan filma, poput arhitektonskog nacrta za zgradu.

Unutarnju vezu između filma i književnosti čini fabula. Književnici su vješti u smišljanju i razvijanju fabule, ali ako žele napisati scenarij - moraju poznavati posebne izvedbene zahtjeve filma i tome prilagoditi svoj posao. Profesionalni scenaristi zapravo u većoj mjeri pripadaju svijetu filma, nego svijetu književnosti.


159

Knjiga snimanja

Scenarij je, dakle, dobar početak za film. Ali, snimanju filma može se pristupiti tek pošto je urađena knjiga snimanja. Ona sadrži opise scena, opis kadrova pojedinih scena, njihov redoslijede... Ukoliko knjiga snimanja nije opisna već je u slikama, onda je riječ o storyboardu.

Storyboard za film „Precious“ Roba Castilla

Opisna knjiga snimanja sadrži mnoštvo podataka neophodnih za realizaciju filmske zamisli:

Oznake scena i kadrova: scene se označavaju rimskim brojevima, a arapskim brojevima - pojedini kadrovi označene scene;

INT (interijer) ili EXT (eksterijer);


160

PAN (snima se panorama); VO (označava vožnju kamere), GR (gronji rakurs - pogled odozgo) ili DR

(donji rakurs - pogled odozdo). oznake kadra:

K - krupni plan u kojem imamo samo glavu u kadru B - bliži ili bliski plan, gdje imamo u kadru lik od poprsja ili nadlaktica. PB - polubliži plan, od pojasa do tjemena A - američki plan, od koljena do tjemena S - srednji plan, što bi se reklo od glave do pete T - total ili opći plan u kojem se vidi cijeli ambijent DET - detalj, odnosno u kadru se vide predmeti, dijelovi manji od čovjekove glave

Montiranje filma Da bi se stvorila cjelina od nekoliko kadrova, snimljeni kadrovi se moraju

nekako povezati jedan uz drugi, a za to služe tzv. montažne spone. Neki

filmski radnici ih zovu i interpunkcijama. Doživljaj filmskih prizora uveliko

zavise o načinu njihova montiranja.

Najučestalije montažne spone su: Rez je osnovna montažna spona, a podrazumijeva izravno povezivanje

kadrova: rub posljednjeg kvadrata jednog kadra „lijepi“ se uz rub kvadrata

sljedećeg kadra. Rez omogućuje doživljaj vremenske uzastopnosti ili

vremenskog skoka.

Pretapanje je montažna spona u kojoj slika i zvuk jednog kadra posotupno

blijede, nestaju, dok se slika i zvuk drugoga kadra istodobno pojavljuju,

nastaju.

Zatamnjenje (postupno nestajanje prizora u tmini) i odtamnjenje (postupno

pojavljivanje prizora iz tmine) su montažne spone kojima se izražava

završetak neke cjeline, odnosno početak nove.

Zavjesa kao montažna spona koristi se veoma rijetko, a podrazumijeva

montažu u kojoj kadar koji dolazi briše, odnosno „istiskuje“ prethodni kadar.

Stvaralački rad

Pokušaj napraviti storyboard za odlomak iz priče „Bašta sljezove boje“ Sinteza:

Dobar početak u nastajanju filma je – dobra priča. Sažeti prikaz ukupne

radnje filma naziva se sinopsis (engl. synopsis, kratki sadržaj, pregled).

Sinopsisom je nužno obuhvatiti sve bitne dijelove uvoda, zapleta i raspleta

filmske priče, bez ulaženja u detalje. Sinopsis ne sadrži dijaloge likova.

Tekst prema kojem se snima film u filmskoj umjetnosti zove se scenarij (grč. skēnế - šator, kazalište; scenario – tekst namijenjen sceni).

Ali, snimanju filma može se pristupiti tek pošto je urađena knjiga snimanja. Ona sadrži opise scena, opis kadrova pojedinih scena, njihov


161

redoslijede... Ukoliko knjiga snimanja nije opisna već je u slikama, onda je riječ o storyboardu.

Završni dio sata: Domaća zadaća:

Napišite sinopsis, a potom i scenarij prema priči „Knjiga“ Ive Andrića.



162

JEZIK

Nastavna oblast: jezik

Nastavna jedinica: Sinonimi, homonimi, antonimi, arhaizmi Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: leksika, rječnici/leksikoni, izgovorena rečenica, napisana rečenica, riječ, temeljno/osnovno značenje riječi, preneseno značenje riječi, polisemija, sinonimi, homonimi, antonimi, arhaizmi Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad,


Sinonimi, homonimi, antonimi, arhaizmi

38


163

Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, rječnik Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura


Motivacioni dio sata Postoje riječi nježne, tople, vedre, blage, učene, lepršave, duboke, razborite... Postoje riječi neizrečene, riječi skrivene. Riječi treba upoznati i pamtiti kao što se pamte dobri topli ljudi.

Bosna

Bosna, to je jedna dobra zemlja. Kad plače klobučaju kiseljaci. Sagni se i pij, niko se ne ljuti. U Bosni ima jedna tišina. U tišini jedna njiva. U toj njivi obeharalo stablo. Zimi Bosna po svu noć srebrom zvoni.

Bosna ima Bosanca. Kad Bosanac liježe na počinak On polako glavu spušta na zemlju Da zemlju ne povrijedi. Bosna ima majku. Majka se popne na brdo iznad pruge Pa mahne mašinovođi. Majka mahne mašinovođi, a lokomotiva vrisne. Bosna ima kuću U kući živi starica Njen osmijeh je ajet o džennetu. Izuj obuću kad prelaziš Unu Savu Drinu Operi noge u rijekama Bosna je ćilimom zastrta. Nedžad Ibrišimović


164

S kojim nježnim, toplim, vedrim, blagim, učenim, lepršavim, dubokim, razboritim riječima si se upoznao/la u ovim stihovima?

Gdje se „čuvaju“ sve riječi jednog jezika? Istraži značenje riječi ćilim. Koje riječi imaju blisko značenje?

Glavni dio sata Najava nastavne jedinice

Sinonimi Grafofolija 1 (strip iz Radne sveske 8: Kazalište, teatar, pozorište)

Prisjeti se: Šta je riječ, a šta leksika? Šta su rječnici, a šta leksikoni?

Sinonimi (grč. synonimos – istog značenja) su riječi različitog glasovnog sastava (različito zvuče), različite po nastanku, ali istog ili sličnog značenja.

U našem jeziku je vrlo malo sinonima koji imaju potpuno isto značenje. Većinom ćemo ih naći među tuđicama: obitelj – familija; perla – biser; veselje – radost; majka – mati; kompjuter- računalo; glazba – muzika, sprat – kat, suglasnik - konsonant...

Sinonime koji imaju potpuno isto značenje zovemo istoznačnicama. Mnogo je više sinonima koji imaju bliska značenja : drug – prijatelj; kuća –

dom; krevet – postelja; prostirka – prostirač – ćilim – tepih; skupocjen – dragocjen – skup...

Sinonime koji imaju slična/bliska značenja zovemo sličnoznačnice/bliskoznačnice.

Zašto imenice drug i prijatelj nemaju potpuno isto, nego slično značenje? Grafofolija 2 (strip iz Radne sveske 8)

Sinonimi su: prijatelj – drug. Prijatelj jeste drug ako se često druži sa svojim prijateljem. Ali drug ne mora biti prijatelj. Prijatelja s kojim nismo u prilici da se družimo, da budemo u društvu s njim, možemo imati negdje daleko.

U književnim djelima često susrećemo sinonime – arhaizme (prozor –

pendžer...) Takvi sinonimi imaju stilsku vrijednost. Postoje dvije vrste sinonima:

a) različite riječi koje imaju potpuno isto značenje su istoznačnice (veselje – radost)

b) različite riječi koje imaju slična/bliska značenja su sličnoznačnice/bliskoznačnice (prijatelj - drug)


165

Među sinonimima često susrećemo riječi domaćeg porijekla (slavenskog), arhaizme/zastarjelice i različite vrste posuđenica ( tuđice, prilagođenice, prevedenice...)

Domaćim, izvornim riječima čuvaš svoj jezik, njeguješ ga. Tvoje riječi čine tebe, tvoj identitet, tvoju zemlju. Koristi se tuđim riječima samo onda kada nemaš odgovarajuću svoju, domaću riječ ili tamo gdje su te posuđenice poznate većini govornika.

Pronađi sinonime za sljedeće riječi: gospodar, bogat, dijete, lampa, odmor, poklon, naglasak, razgovor, vrelo.

Odredi jesu li to sinonimi istoznačnice ili sličnoznačnice/bliskoznačnice.

Homonimi/istozvučnice Grafofolija 3 (strip iz Radne sveske 8: Dječak i djed)

Koja značenja imaju riječi lug i kosa? Homonimi/istozvučnice (grč. homoios - jednak, isti) su riječi istog glasovnog

sastava i istih gramatičkih osobina (roda i broja), a različitog značenja/sadržaja. Homonime koji imaju isti akcen(a)t zovemo pravim

homonimima/istozvučnicama (kosa- oruđe za rad, kosa – dio tijela; lug- šumica, lug- pepeo;)

Nepravi homonimi/raznozvučnice Uoči razliku u izgovoru ovih homonima! divan – kauč; divan – lijep, krasan luk - povrće; luk - hladno oružje pas - životinja; pas - pojas bez – pamučno platno; bez – prijedlog sa značenjem odsutnosti nečega zehra –zrno, čestica; Zehra - ime Ponekad homonimi/istozvučnice nemaju isti akcen(a)t i mogu biti različite vrste

riječi. Takve homonime zovemo nepravi homonimi/raznozvučnice. Razlikujemo dvije vrste homonima: a) prave homonime - homonimi koji se jednako pišu i jednako izgovaraju; b) neprave homonime - homonimi koji se jednako pišu a različito izgovaraju.

Pronađi homonime (prave ili neprave) za sljedeće riječi i objasni njihovo

značenje: paša pitati slagati


166

para zabit mladež Polisemija/višeznačnost riječi Grafofolija 4 (strip iz Radne sveske 8: Glava knjige, kuće...)

Kad riječi imaju isti glasovni sastav a različita, međusobno povezana značenja,

tada nije riječ o homonimima/homonimiji, nego o polisemiji, višeznačnosti riječi.

Antonimi Grafofolija 5 (strip iz Radne sveske 8: Ko je gladan?) Pronađi u stripu riječi suprotnog značenja! Antonimi (grč. anti – protiv) su riječi suprotnog (proturječnog) značenja. Antonimi mogu biti imenice, pridjevi, glagoli, zamjenice i prilozi. dan – noć lijep – ružan mlad – star rat – mir život – smrt san – java Česti su antonimi koji se tvore negacijom: sreća – nesreća istina – neistina umoran – neumoran imati – nemati

GLAVA

ZEMLJA

ZVIJEZDA

dio tijela: glava čovjeka

vrsta tla: grumen zemlje

nebesko tijelo: zvijezda Danica

dio knjige: glava knjige nebesko tijelo: Zemlja, zemaljska kugla

morska životinja: morska zvijezda

osoba: glava kuće domovina: naša zemlja

osoba: filmska zvijezda


167

Prepoznajmo antonime u ovom odlomku:

Panorama, Ivo Andrić „... I druge slike iz panorame moga detinjstva iskrsavale su i iskrsavaju, i danas preda mnom, manje ili više jasno, ređe ili češće, a uvek neočekivano, i lebde koji trenutak pred mojim očima, ali onaj nemerljivi trenutak iz snova, a zatim iščezavaju, ostavljajući dugo sećanje i dubok trag istinskih doživljaja. To su ponekad živi ljudi, a ponekad predeli ili stvari...“ 1. Prepoznaj antonime u izrekama i prepiši ih u bilježnicu.

Malo dijete, mala briga, veliko dijete, velika briga. Sit se gladnom ne vjeruje. Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. Nijedna radost bez tuge ne biva! Gdje se sije ljubav, žanje se radost.

2. Prepoznaj antonime u sljedećem odlomku:

Zapisi o gradovima (To je zemlja Hercegovina)

„(...) I šta nije bilo, i šta neće biti! Jer vrijeme ne stoji. Prolazi staro, dolazi novo... Nekako tako kao rijeka... I otkad tako? Od kojih to pradavnih vremena. Recimo onih kad su izdubljena ova pitoma kraška polja.

Ima ih puno. Zelene se kao kakvi ćilimi, prostrti po zemlji između brda, onih što su slični zidovima. Pa tu kad uđeš, čini ti se kao da si ušao u kakvu sobu. A u njoj raj. Cvjetaju cvjetovi, zelene se bašče. Grozdovi vina i med medni voća. I sve vam se čini da ste u sobi u kojoj je položena sofra – de uzmite! A okolo svuda su zidovi, oni od kamena, ljuta i jalova, na kojem raste jasen, trn i vrijes. Pa opet kažeš ono što si rekao ko zna po koliko puta na dan: koliko je ovdje suprotnosti! Koliko za oko straha i ljepote! Koliko šumova i tišine. Koliko sunca – i koliko hlada. Koliko bjeline – i zelenila. Koliko suše – i koliko vode. I koliko nekih dobrih ljudi. Sjedneš sa njima. Seljaci iz blizine Ljubinja. Dolje, pod njima je Ljubinsko polje, a malo dalje – polje Popovo. A oko njih svuda su brda – pa se uz brda privilo selo, kao da je pobjeglo od pošasti. I tako dalje, i tako redom. Beskonačna slika beskonačnih vidika... Šaraju po njim puti i proplanci. Gore se dižu visoke visine, dolje se slamaju duboke dubine. U dubinama teku vode. Zelene se vrtovi – bijeli se kamen. Pa oku čudno. Ali i ugodno. Dolaze vjetrovi, donose mirise. To mirišu vrijes i pelin. I cvijet svakojak. Pa dišeš slatko. I gledaš daleko. I misliš samo jednu misao: da je to zemlja Hercegovina! Samo jedna jedina takva...“

Ćamil Sijarić

Arhaizmi/zastarjelice


168

Riječi su slične ljudima: rađaju se, žive, stare i odlaze. Ali, za razliku od ljudi, ponekad se i vraćaju i u usmenom govoru i u pisanoj riječi. Često ih upotrebljavamo radi približavanja nekog vremena i slikovitijeg prikaza (avlija, šadrvan, bašća...)

Arhaizmi/zastarjelice (grč. archaios – drevan) su riječi koje su se nekad

upotrebljavale u jeziku kao standardne, književne, ali su potisnute novim riječima, njihovim sinonimima. Dakle, u upotrebi je data prednost novonastaloj riječi sa istim značenjem, njenom sinonimu.

Književnici se često služe arhaizmima da bi slikovitije prikazali vrijeme, likove i

sredinu u koju je radnja smještena. Arhaizme susrećemo i u poeziji. U književnim djelima arhaizmi imaju stilsku vrijednost.

Pronađi arhaizme u ovoj pjesmi, potraži njihovo značenje u nekom rječniku, i umjesto arhaizama upotrijebi njihove sinonime koji su danas standardni. Pročitaj pjesmu, ali sa sinonimima. Uoči razliku!

Gorčin Ase ležit Vojnik Gorčin U zemlji svojoj Na baštini Tuždi Žih A smrt dozivah Noć i dan Mrava ne zgazih U vojnike Odoh Bil sam U pet i pet vojni Bez štita i oklopa E da ednom Prestanu Gorčine Zgiboh od čudne boli Ne probi me kopje Ne ustrijeli strijela Ne posiječe Sablja


169

Zgiboh od boli Nepreboli Volju A djevu mi ugrabiše U robje Ako Kosaru sretnete Na putevima Gospodnjim Molju Skažite Za vjernost Moju

Mak Dizdar Sinteza:

Sinonimi (grč. synonimos – istog značenja) su riječi različitog glasovnog sastava (različito zvuče), različite po nastanku, ali istog ili sličnog značenja.

Homonimi/istozvučnice (grč. homoios - jednak, isti) su riječi istog glasovnog sastava i istih gramatičkih osobina (roda i broja), a različitog značenja/sadržaja.

Antonimi (grč. anti – protiv) su riječi suprotnog (proturječnog) značenja. Antonimi mogu biti imenice, pridjevi, glagoli, zamjenice i prilozi.

Arhaizmi/zastarjelice (grč. archaios – drevan) su riječi koje su se nekad upotrebljavale u jeziku kao standardne, književne, ali su potisnute novim riječima, njihovim sinonimima. Dakle, u upotrebi je data prednost novonastaloj riječi sa istim značenjem, njenom sinonimu.

Završni dio sata:

Radna sveska 8, radni kutak broj 1 Domaća zadaća:

Radna sveska 8, radni kutak broj 2, 3, 4, 5. O sinonimima, antonimima i homonimima možeš više saznati na internet adresi: http://hr.wikipedia.org/wiki/Sinonim http://hr.wikipedia.org/wiki/Homonim Na internet adresi : http://www.bosnienforum.com/showthread.php?t=798 možete poslušati audiozapispoezije Maka Dizdara u izvedbi Enesa Kiševića Posmatranje i praćenje:


http://hr.wikipedia.org/wiki/Sinonim

http://hr.wikipedia.org/wiki/Homonim


170

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Upitne, odnosne i neodređene zamjenice/upućenice

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Upitne, odnosne i neodređene zamjenice/upućenice Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: informatika, geografija,

40 Uzorak obrade nastavne jedinice: Upitne, odnosne i neodređene zamjenice/upućenice

41


171


Motivacioni dio sata U gramatici saznajemo sve o oblicima, vrstama i promjeni riječi. Tim sadržajima se bavi morfologija. Ponovimo:

Riječi koje mijenjaju svoj oblik u različitim rečeničnim položajima, ali ne mijenjaju svoje osnovno značenje, zovemo promjenljive/promjenjive riječi. To su: imenice, zamjenice, pridjevi i glagoli.

Riječi koje se ne mijenjaju ni u kojem rečeničnom položaju zovemo

nepromjenljive/nepromjenjive riječi. U nepromjenljive riječi spadaju: prijedlozi, veznici, uzvici i riječce (čestice, partikule).

U našem jeziku imamo i vrste riječi u kojima se samo neke riječi mijenjaju.

Takve riječi zovemo polupromjenljive riječi: Neki brojevi mijenjaju svoj oblik, a neki ne mijenjaju.

Neki prilozi mijenjaju svoj oblik, a neki ne.

RIJEČI

PROMJENLJIVE NEPROMJENLJIVE POLUPROMJENLJIVE

imenice

glagoli

pridjevi

prijedlozi

veznici

uzvici

brojevi

prilozi

riječce zamjenice


172

Glavni dio sata Najava nastavne jedinice: Upitne, odnosne i neodređene zamjenice/upućenice

Ponovimo:

Zamjenice/upućenice su promjenljive riječi kojima se upućuje na lica, predmete, osobine, ili na okolnosti kojima se lica i predmeti određuju. Zato im više odgovara naziv upućenice.

Zamjenice/upućenice nemaju svoje leksičko (stvarno) značenje. Svoje konkretno značenje dobivaju u kontekstu, na osnovu govorne situacije.

Na sljedećim časovima upoznat ćemo se s još nekim vrstama zamjenica. Funkcija zamjenica/upućenica u rečenici Po funkciji u rečenici razlikujemo imeničke i pridjevske zamjenice.

Imeničke zamjenice su u rečenici ponašaju kao imenice, odnosno, zauzimaju mjesta svojstvena imenicama. U rečenici imaju istu službu kao i imenice (subjek(a)t, objek(a)t, PO). Imeničke zamjenice su samostalne, nisu tijesno vezane za neku drugu riječ u rečenici. To su lične/osobne zamjenice (ja, ti, on/ona/ono...), upitne i odnosne zamjenice ko i što/šta, te neodređene zamjenice načinjene od njih (neko, nešto).

Pridjevske zamjenice upućuju na osobinu predmeta, imaju atributsku funkciju kao i pridjevi, a u rečenici zauzimaju mjesto svojstveno pridjevima, uvijek stoje uz imenice. Pridjevske zamjenice su: prisvojne, pokazne, upitne i odnosne, neodređene...

Dakle, upitne, odnosne i neodređene zamjenice mogu imati i imeničku i pridjevsku službu.

Zamjenice/upućenice

LIČNE PRISVOJNE POKAZNE

ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona

moj, tvoj, njegov, naš, vaš, njihov...

ovaj, taj, onaj, ovakav, takav, onakav...


173

Upitne zamjenice/upućenice

KO?

Ko je prvi bosanskohercegovački dobitnik filmske nagrade „Oskar“?

Danis Tanović Prvi dobitnik filmske nagrade „Oskar“ u BiH je režiser Danis Tanović koji je 2001. godine dobio Oskar (Oscar) za film „Ničija zemlja“.

ŠTA? Šta su Vede?

Vede

Vede (riječ veda znači znanje) su temeljni i sveti tekstovi hinduizma. Najstarija su djela indijske i svjetske književnosti i jedan od najranijih pisanih tragova kulture

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ni%C4%8Dija_zemlja_%282001%29

http://bs.wikipedia.org/wiki/Hinduizam

http://bs.wikipedia.org/wiki/Indija

http://bs.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEevnost

http://bs.wikipedia.org/wiki/Kultura


174

čovječanstva. Napisane su u formi stiha i strofe i pretežno su vjerskog sadržaja. (O vedama možeš više saznati na internet adresi: http://hr.wikipedia.org/wiki/Vede).

KOJOJ? Kojoj galaksiji pripada Sunčev sistem?

Galaksija Mliječni put

Sunčev sistem, u kojem je Zemlja jedna od planeta, pripada spiralnoj galaksiji Mliječni put.

KOJI? KOLIKI? Koji je, i koliki je najviši planinski vrh na Zemlji?

Mont Everest – krov Zemlje

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vede

http://bs.wikipedia.org/wiki/Sun%C4%8Dev_sistem

http://bs.wikipedia.org/wiki/Zemlja


175

Najviši planinski vrh na Zemlji je Mont Everest u Tibetu (poznat i kao Čomolungma). Visok je oko 8.848 m i pripada planinskom vijencu Himalaja.

Uporedi pitanja i odgovore! Šta zamjenjuju, na što upućuju istaknute upitne riječi u pitanjima?

Upitne zamjenice/upućenice zamjenjuju/upućuju na riječ ili više riječi koje očekujemo u odgovoru. Zato ih i zovemo upitne zamjenice/upućenice. Dolaze u upitnim rečenicama, odnosno, služe za postavljanje pitanja.

Imeničke su zamjenice/upućenice: ko/što//šta? a pridjevske: koji/koja/koje?; čiji/čija/čije?; kakav/kakva/kakvo?; koliki/kolika/koliko?.

Upitne zamjenice/upućenice se mijenjaju po padežima:

Kojoj galaksiji pripada Sunčev sistem? (koja galaksija..., koje galaksije, kojoj galaksiji...)

Odnosne zamjenice/upućenice

Pročitaj sada ove rečenice:

Znao/la sam → ko je prvi bosanskohercegovački dobitnik filmske nagrade „Oskar“.

Sada znam i → šta su Vede. Poznato je svima → kojoj galaksiji pripada Sunčev sistem. Pronašli smo u enciklopediji → koji je, i koliki je najviši planinski vrh na

Zemlji. Ove zamjenice ko, šta, kojoj, koji, koliki oblikom se ne razlikuju od upitnih

zamjenica, ali u ovim rečenicama njima ništa ne pitamo. Ove zamjenice/upućenice pokazuju na što se odnosi sadržaj rečenice u kojoj

takva zamjenica stoji na početku. Zato ih zovemo odnosne zamjenice. Zamjenice ko, šta/što, koji/koja/koje, čiji/čija/čije, kakav/kakva/kakvo, koliki/kolika/koliko... povezuju jednu cijelu rečenicu s drugom surečenicom pa imaju funkciju veznika. Ove zamjenice/upućenice pokazuju na što se odnosi sadržaj rečenice u kojoj takva zamjenica stoji na početku. Zato ih zovemo odnosne zamjenice.

Upitne zamjenice se upotrebljavaju u pitanjima (upitnim rečenicama), a odnosne zamjenice se upotrebljavaju za iskazivanje odnosa među dvjema rečenicama.

Izbjegni pogreške! Zamjenice se dekliniraju po padežima. Akuzativ jednine u muškom rodu nije isti za živo i neživo!

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A2%D0%B8%D0%B1%D0%B5%D1%82


176

Pravilno: Za živo biće: A=G → To je pisac kojeg volim. Želim psa kojeg sam srela. Za neživo: A=N → To je kaput koji volim. Hoću film koji nisam gledala. Nepravilno: To je kaput kojeg volim. Hoću film kojeg nisam gledala.

Neodređene zamjenice/upućenice ilustracija: strip u 2 slike: I kvadrat:

1. Tabla išarana imenima, bojama, Nastavnik/ica govori, učenicima: Ko je ovo uradio? Učenici uglas: Neko! 2. slika: Nastavnik/ica: Kako to neko? Nešto je ovdje čudno! Taj neko ima ime! Nečija ruka svakako jeste! Hoće li iko reći ko je to bio? Ko god je taj NEKO – ima nekakvo ime!

Šta zamjenjuju označene zamjenice? Da li nam je poznato biće, predmet ili pojava koju zamjenjuju (neko, nešto, nečija, nekakav...)?

NEKO → nepoznata osoba NEŠTO → ne zna se šta NEČIJA→ ne zna se čija IKO → bilo ko KO GOD → može biti bilo ko, ali nije tačno određen niko NEKAKVO → odnosi se na nepoznato svojstvo, osobinu

Šta je zajedničko u značenju svih ovih zamjenica?

Te zamjenice/upućenice zamjenjuju nešto neodređeno, nepoznato, pa ih zovemo neodređene zamjenice/upućenice.

Tvore se prefiksima ne-, i-, po-, koje-, sva-, gdje-, što-, ili sufiksom –god i nekom upitnom ili odnosnom pridjevskom zamjenicom: ne+kakav=nekakav, i+šta=išta, po+koji=pokoji.... Većina neodređenih zamjenica mijenja se kao i odnosne zamjenice, odnosno, dekliniraju se po padežima.

Izbjegni pogreške! Razlikuj neodređene zamjenice: ►kogod → neko ► Ako te kogod pita za mene, pozdravi ga.


177

►ko god → bilo ko ► Ko god te pita za mene, kaži da sam otputovao. ►štogod → nešto ► Ako štogod zaboraviš, javi da ti pošaljem. ►što god → bilo što ► Što god ne budeš znala, potraži u enciklopediji.

U neodređene zamjenice mogu se ubrojati i odrične i opće zamjenice jer i one imaju neodređeno, opće značenje.

Odričnim zamjenicama odričemo bića , predmete, pojave. Nikakvu poruku nisam primio.

Opće zamjenice upućuju na nešto opće, sveobuhvatno. Njima upućujemo na više pojmova ili na jedan od njih.

Svako može pogriješiti.

Sinteza:

Riječi koje mijenjaju svoj oblik u različitim rečeničnim položajima, ali ne mijenjaju svoje osnovno značenje, zovemo promjenljive/promjenjive riječi. To su: imenice, zamjenice, pridjevi i glagoli.

Zamjenice/upućenice su promjenljive riječi kojima se upućuje na lica, predmete, osobine, ili na okolnosti kojima se lica i predmeti određuju. Zato im više odgovara naziv upućenice.

Upitne zamjenice/upućenice zamjenjuju/upućuju na riječ ili više riječi koje očekujemo u odgovoru. Zato ih i zovemo upitne zamjenice/upućenice. Dolaze u upitnim rečenicama, odnosno, služe za postavljanje pitanja.

Zamjenice/upućenice koje pokazuju na što se odnosi sadržaj rečenice u kojoj takva zamjenica stoji na početku zovemo odnosne zamjenice.

Neodređene zamjenice

NEODREĐENE

neko, nešto,

nekakav, nečiji, gdjeko, gdješto,

gdjekakav, kogod, štogod,

kakavgod

OPĆE

svako, svašta, svaki, svačiji, sav, iko, išta, ikakav, ikoji, bilo ko, bilo što, bilo koji

ODRIČNE

niko, ništa, ničiji, nikakav,

nikoji


178

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 6, 7, 8, 9. Pronađi na internet adresi:http://hr.wikipedia.org/wiki/Zamjenice nešto više o vrstama riječi i posebno o zamjenicama.




179

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje prijedloga, veznika, priloga i čestica

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: izgovor i pisanje prijedloga, veznika, priloga i čestica Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura, informatika


Izgovor i pisanje prijedloga, veznika, priloga i čestica

43


180


Motivacioni dio sata Špijun, Svetozar Ćorović (...) Čim prestojnik uljeze, Kosta brže-bolje pritrča, prihvati mu štap i šešir i, tokorse, poče čistiti kaput kao da stresa prašinu, makar što je kaput bio čist i nikakve prašine na njemu nije bilo... Prestojnik, odmaknuvši se, udari dlanom o dlan, protrlja ruke, popravi cviker, zavuče ruke u džepove i zviždučući poče šetati po sobi. Kojim vrstama riječi pripadaju istaknute riječi u odlomku? Prepoznaj u odlomku i veznike.

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Izgovor i pisanje prijedloga, veznika, priloga i čestica

Izgovor i pisanje prijedloga i veznika

Riječi koje se predlažu pred samostalne riječi (imenice, zamjenice) zovu se prijedlozi. To su nepromjenljive/nepromjenjive riječi koje bliže određuju različite odnose prema drugim riječima u rečenici(u, na, iznad, pored, kraj, pokraj, uz, za, pred, iza, pod, ispod...). Prijedlozi nemaju samostalno leksičko značenje.

Veznici su nepromjenljive riječi koje služe za povezivanje riječi, sintagmi i rečenica (i, te, ni, niti, a, ali, nego, već, ili...).

Podsjetimo se! Proklitike (prislonjenice) su nenaglašene riječi koje se nalaze ispred naglašene riječi i s njom čine izgovornu cjelinu: od kuće, do škole, na stolici, u kući... Proklitike su najčešće prijedlozi (na, po, u, pri, za, kod,...) i neki veznici: (a, i, ni, da,...)

Dakle, prijedlozi i veznici se izgovaraju skupa s naglašenom riječju ispred koje stoje, ali se pišu odvojeno.

Prijedlozi i veznici uz odrične zamjenice


181

Naučili smo da se u neodređene zamjenice mogu svrstati i odrične i opće zamjenice jer označavaju također nešto neodređeno, opće.

Kada se ispred odričnih zamjenica koje su sastavljene od veznika i i ni ( iko, niko, ništa, nikakav...) nađe prijedlog, onda se on umeće između veznika i odnosne zamjenice: na + ništa → ni na šta;

na+ nikog → ni na kog). Izgovaraju se kao jedna cjelina, a pišu se odvojeno.

Izbjegni pogreške! Pravilno je reći: Nepravilno je reći: Kosta nije ni u koga pogledao. Kosta nije u nikoga pogledao. Ja ne pišem bilješke ni u šta. Ja ne pišem bilješke u ništa. Ne znamo ni za kakvu priču. Ne znamo za nikakvu priču.

Izgovor i pisanje riječci/partikula/čestica Grafofolija 1 (strip iz Radne sveske 8: Kosta i prestojnik) „Špijun“ Svetozara Ćorovića ilustracija: strip: I kvadrat:

Prestojnik udvornički: Znaš li ti da te ja volim? Eto, baš si mi uslužan, pokoran i vjeran. Kosta: Da, da, da, dakako da sam uslužan.. dabome i vjeran... i svakako pokoran.

II kvadrat: Predstojnik: Hoćeš li biti moj „povjerljivi čovjek“?... Kosta: Ama to se u nas ne naziva povjerljivi čo’jek, nego špijun.

Kojim vrstama riječi pripadaju istaknute riječi u stripu?

Riječcama (česticama, partikulama) se iznosi stav govornika prema onome o čemu govori: - ističu se pojedine riječi i daje drugačije značenje dijelovima rečenice (“... baš si mi uslužan...“ - naglašavaju se osobine); - poriču se ili potvrđuju neke tvrdnje (ne, da, dabome, dakako, svakako); - upućuje se na nešto, služe za pokazivanje (eno, eto, evo...); - ističe suprotnost (međutim, unatoč, premda...)

Riječce su u govoru najčešće naglašene. Pišu se uvijek odvojeno od ostalih

riječi. Poštapalice (ovaj, onaj, kaže, vele) su također riječce. Njima se služimo kada

želimo dobiti na vremenu da bismo pronašli odgovarajuću riječ i da bismo zadržali pažnju slušalaca. Dobro bi bilo izbjegavati ih.


182

Riječca NE

Riječca NE spaja se u tvorbi imenica, pridjeva i priloga, pa se izgovara i piše sastavljeno.

Imenice: nepravda, neradnik, nevolja, nebriga, nerad, nered, nesreća, nevaljalac, neznanje, nezgoda;

Pridjevi: nenaspavana, nesretan, neobrijan, nepočešljan, nezgodan; Prilozi: neumorno, nespretno, nevoljno, neočekivano.

Riječca NE se ispred glagola izgovara sastavljeno, a piše odvojeno: ne vidim,

ne dam, ne volim, ne čitam, ne znam, ne mogu... Izuzetak su neki glagoli. Riječca NE se piše sastavljeno s nekim glagolima:

nemam, neću, nemoj, nestati, nedostati, nedostajati, nisam (nijesam), nenavidjeti, negodovati.

Riječca LI

Riječca LI se, kad je u vezi s glagolom, piše odvojeno: dolaziš li, da li dolaziš, hoćeš li doći, da li bi došao, neće li doći, ne bi li došao, je li došao;

Odvojeno se piše i uzrečica je li. Riječca Li je u nekim veznicima potpuno srasla, pa se izgovara i piše

sastavljeno: ali, ili, negoli, kamoli, kadli.

Izgovor i pisanje priloga Špijun, Svetozar Ćorović (...) - Danas su čudne prilike nastale, - reče tiho, cupkajući nogom – i nekakve nove struje javljaju se... Čuju se nekakvi protesti, graje, tužbe ... Po čaršiji govore, viču ... A ti ideš po čaršiji, sastaješ se ... a dobar si čovjek i svi ti vjeruju ... - Vjeruju, fala bogu – odgovori Kosta ponosito, pa se malo ispravi. Šta su prilozi?

Riječi koje su dodate ili priložene glagolima da bi se označilo mjesto, vrijeme ili

način na koji se vrši radnja zovu se prilozi (zatim, dok, naposljetku, ovdje, nikad, polako, dugo, bliže, strašno i prije).

Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama riječi (složeni prilozi), pišu se sastavljeno (polahko, uglas, dogodine, zamalo, izbliza, izdaleka..):

Prišla sam joj polahko, a ipak sam je zamalo probudila.

Prilog vrlo se piše odvojeno od pridjeva:


183

On je vrlo uporan. Prošao je s vrlo dobrim uspjehom. Bio je tada vrlo mali.

Izbjegni pogreške!

OVDJE znači da je nešto blizu osobe koja govori. TU znači da je nešto blizu osobe koja je sugovornik. ONDJE znači da nešto nije blizu niti govornika, niti sugovornika.

Sinteza:

Dakle, prijedlozi i veznici se izgovaraju skupa s naglašenom riječju ispred koje stoje, ali se pišu odvojeno.

Riječce su u govoru najčešće naglašene. Pišu se uvijek odvojeno od ostalih riječi.

Riječca NE se ispred glagola izgovara sastavljeno, a piše odvojeno: ne vidim, ne dam, ne volim, ne čitam, ne znam, ne mogu...

Izuzetak su neki glagoli. Riječca NE se piše sastavljeno s nekim glagolima: nemam, neću, nemoj, nestati, nedostati, nedostajati, nisam (nijesam), nenavidjeti, negodovati.

Riječca LI se, kad je u vezi s glagolom, piše odvojeno: dolaziš li, da li dolaziš, hoćeš li doći, da li bi došao, neće li doći, ne bi li došao, je li došao;

Odvojeno se piše i uzrečica je li. Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama riječi (složeni

prilozi), pišu se sastavljeno (polahko, uglas, dogodine, zamalo, izbliza, izdaleka..). Prilog vrlo se piše odvojeno od pridjeva.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 10, 11, 12.

Razmisli o značenju poslovica, a zatim pronađi u njima prijedloge i veznike! Uoči kako se izgovaraju i kako se pišu. Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara. Po jutru se dan poznaje. Riječi treba mjeriti, a ne brojati. Bolje je s mudrim plakati, nego sa budalom pjevati. Ko želi da pjeva, uvijek će naći pjesmu. Riječi su kao pčele, one su istovremeno i med i žaoka. Dok živiš, dolikuje ti da se nadaš. Posmatranje i praćenje:



184

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Pravilna upotreba prijedloga uz pojedine padeže

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravilna upotreba prijedloga uz pojedine padeže Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura, informatika

44

Uzorak obrade nastavne jedinice:

Pravilna upotreba prijedloga uz pojedine padeže


185


Motivacioni dio sata Šta je pravilno, a šta nije? To je knjiga od moje prijateljice. To je knjiga moje prijateljice. To je sat od mog tate. To je sat moga tate.

Nije mogla doći radi obaveza u školi. Otputovao je na more zbog odmora.

Nije mogla doći zbog obaveza u školi. Otputovao je na more radi odmora.


Pravilna upotreba prijedloga uz pojedine padeže Prijedlozi uz genitiv

Genitiv dolazi i sa prijedlozima i bez njih. Najčešći prijedlozi u genitivu su: od, do, iz,

s(a), iznad, ispod, zbog i radi... Izbjegni pogreške! Nepravilno! Pravilno! To je knjiga od moje prijateljice. To je knjiga moje prijateljice. To je sat od mog tate. To je sat moga tate.

Ne upotrebljavaj prijedlog OD s genitivom kada se njime izriče pripadnost.

Izbjegni pogreške! Zbog i radi u genitivu:

Nije mogla doći zbog obaveza u školi. Otputovao je na more radi odmora.

Prijedlog zbog se upotrebljava uz imenice u genitivu da označi uzrok, a prijedlog radi - namjeru.


186

Prijedlozi uz dativ

Ova cesta vodi prema Kladnju, a ova druga ka Goraždu.

Dativ u rečenici može biti bez prijedloga, ali i s prijedlozima k(a), prema, nasuprot...

Penjali smo se ka skakaonici. Polako se kretala ka zgradi.

Prijedlog k(a) uz dativ označava pravac/cilj kretanja. Prijedlog K dobija A pred

riječima koje počinju sa K,G ili H, te pred riječima u kojih su K,G ili H na drugom mjestu, a na prvom nije neki od samoglasnika.

Prijedlozi u dativu i lokativu

Osim po značenju, dativ i lokativ se razlikuju i po prijedlozima!

Prijedlozi uz akuzativ Prepoznajmo prijedloge koji se nalaze uz riječi u akuzativu u sljedećem odlomku: Kradljivac snova „...Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hoću da znam! Sa tankovitim krčagom u ruci majka je sišla u selo po vodu. I baš tada naišao je kradljivac snova i - ugrabivši djetetu san iz oka - pobjegao je neznano kud. A po povratku zatekla je mati dijete gdje puzi okolo po sobi, tražeći san. Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hoću da znam! Recite, da ga okujem u lance! (...) Provaliću u njegovu jazbinu i odnijeću sve pokradene snove...“ Rabindranath Tagore

Majka je sišla u selo po vodu. Kradljivac snova je pobjegao u zoru kroz šumu neznano kud.

Dativ i lokativ

DATIV: cilj, namjena, pripadnost bez prijedloga ili sa prijedlozima: k(ka), prema,

nasuprot

LOKATIV mjesto obavezan prijedlog: na, po, u,

pri, o


187

Šta označavaju riječi u akuzativu „u selo“, „po vodu“, „u zoru“, „kroz šumu“?

Dakle, i uz akuzativ dolaze prijedlozi (u, na, po, kroz, niz, za, među...) i takav akuzativ ima službu priloških odredaba za mjesto i vrijeme.

Uz glagol zahvaliti može doći prijedlog ZA (u akuzativu), ali je pravilna i upotreba prijedloga NA (u lokativu). Dakle, oboje je pravilno.

Hvala vam za lijepo druženje. Hvala vam na lijepom druženju.

Prijedlozi uz instrumental Upotreba prijedloga S ili SA - Sa zebnjom sam ga slušala. - Čekali smo ih sa žarom. Prijedlog SA dolazi ispred riječi u kojima je drugi glas S, Z, Ž, i Š.

Neki prijedlozi uz padeže mogu imati po dva oblika: s - sa; k - ka, ali promjenom oblika se ne mijenja ni značenje ni odnos prema riječima ispred kojih stoje.

Ako prijedlog S dolazi ispred riječi koje počinju sa S, Š, Z, Ž, radi lakšeg izgovora upotrebljavamo duži oblik SA.

Prijedlog SA dolazi i ispred riječi u kojima je drugi glas S, Z, Ž, i Š.

Pojavila se sa psom.

Prijedlog SA mora doći i ispred zamjeničkog oblika mnom:

Bio je cijelo vrijeme sa mnom.

Ako je suglasnička konstrukcija teška za izgovor, i tada može doći prijedlog SA: sa cmizdravcem, sa šmrcljivkom... Prijedlog S nije potreban kada se imenicom izriče sredstvo.

Putujem avionom. Izbjegni pogreške!

U vezi toga ili u vezi s tim? Pravilno je:

U vezi s vašom knjigom... u vezi s vašim dopisom... (instrumental);

Nepravilno je: U vezi vaše knjige..., u vezi vašeg dopisa...(genitiv).


188

Obzirom na to ili s obzirom na to? Česta je pogreška u izgovoru i pisanju rečenične konstrukcije:

S obzirom na to da je iscrpljen... Ovo je instrumental socijativnog tipa koji podrazumijeva prisutnost nečega pri odvijanju radnje. Pravilno je:

S obzirom na to da je iscrpljen...;

Nepravilno je:

Obzirom na to da je iscrpljen...

Prošao je odličnim ili s odličnim?

Ovo je također socijativni instrumental. Dakle, obavezna je upotreba prijedloga S. Pravilno je:

Prošao je s odličnim uspjehom. Nepravilno je:

Prošao je odličnim uspjehom.

Prijedlozi uz lokativ

Lokativ je jedini padež koji se upotrebljava samo sa prijedlozima. Uz lokativ najčešće idu prijedlozi: na, po, o, pri,u, i najčešće označavaju mjesto na kome se radnja odvija. Zovemo ga padežom mjesta.

Prijedlog NA

Prijedlog NA uz lokativ najčešće ima značenje mjesta, ali NA može imati i značenje sredstva.

- Mi smo na terasi čitali poeziju, dok nam je Denis svirao na gitari. Pravilno je kazati i: Svirao je gitaru. Sinteza:

Ne upotrebljavaj prijedlog OD s genitivom kada se njime izriče pripadnost. Prijedlog k(a) uz dativ označava pravac/cilj kretanja. Prijedlog K dobija A pred

riječima koje počinju sa K,G ili H, te pred riječima u kojih su K,G ili H na drugom mjestu, a na prvom nije neki od samoglasnika.


189

Uz akuzativ dolaze prijedlozi (u, na, po, kroz, niz, za, među...) i takav akuzativ ima službu priloških odredaba za mjesto i vrijeme.

Ako prijedlog S dolazi ispred riječi koje počinju sa S, Š, Z, Ž, radi lakšeg izgovora upotrebljavamo duži oblik SA.

Prijedlog SA dolazi i ispred riječi u kojima je drugi glas S, Z, Ž, i Š. Uz lokativ najčešće idu prijedlozi: na, po, o, pri,u, i najčešće označavaju

mjesto na kome se radnja odvija. Zovemo ga padežom mjesta.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 13, 14.

Pronađi nešto više o pjesniku Rabindranath Tagore, dobitniku Nobelove nagrade za književnost i promotoru indijske kulture na internet adresi: http://hr.wikipedia.org/wiki/Rabindranath_Tagore

Prepoznaj lokativ i odredi njegovu službu u ovom odlomku iz Andrićeve pripovijetke „Knjiga“: „... A ipak postoje u svijetu biblioteke, postoje tolike knjige i postoje ljudi koji ih slobodno čitaju. I on ne želi mnogo, četiri-pet knjiga o raznim putovanjima po raznim krajevima svijeta. Samo da može onu koju čita da nasloni na one tri ili četiri koje će čitati kasnije, i da ponekad pogleda istovremeno u dvije knjige, samo da pogled baci...“ Posmatranje i praćenje:



190


Nastavna jedinica: Pisanje složenih prijedloga i priloga

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pisanje složenih prijedloga i priloga Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja


45 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pisanje složenih prijedloga i priloga


191

Motivacioni dio sata

Uoči razliku između prijedloga u sljedećim rečenicama:

Knjige su na stolu a olovke u ladici.

- Prošao je pokraj mene. - Iznad nas je vedro nebo. - Petica mi je bila nadohvat ruke.


S obzirom na postanak, prijedlozi se dijele na prave i neprave. Pravi prijedlozi su one riječi koje služe samo kao prijedlozi i čije se

značenje ne može povezati sa značenjem i osnovom neke druge riječi. To su prijedlozi: do, iz, kod, na, pod, o, niz, pred, radi, s, u, uz...

Nepravi prijedlozi su oni čije se značenje može povezati sa značenjem i

osnovom neke druge riječi. Oni mogu biti izvedeni i složeni. Izvedeni prijedlozi nastaju okamenjivanjem nekog oblika imenice: kraj, čelo, dno, put, vrh. Ovdje spadaju i prijedlozi nastali od priloga (blizu, mimo, poslije, prije, više, pored...)

Važno je upamtiti da se prijedlozi nalaze ispred imenica i zamjenica, jer ima riječi koje mogu biti i prijedlozi (ako se dodaju imenicama ili zamjenicama), ali i prilozi ako se dodaju glagolu. Prijedlozi Prilozi Prije zore ne može svanuti. Mi smo prije došli. Poslije tebe sam ja na redu. Vi ste poslije došli.

- Složeni prijedlozi nastaju srastanjem dvaju prijedloga ili prijedloga i imenice (iznad, između, nadohvat, nakraj, naokolo, nasuprot, navrh, pokraj, poput, posred, poviše, uoči,...). Takvi prijedlozi se pišu sastavljeno.

prijedlog i prijedlog prijedlog i imenica iz + nad → iznad na + dohvat → nadohvat na + okolo → naokolo na + kraj → nakraj po + sred → posred po + put → poput


192

iz + među → između u + oči → uoči po + više → poviše uz + duž → uzduž

Dakle, složeni prijedlozi se pišu sastavljeno.

Međutim, ako su prijedlog i imenica ili prilog sačuvali svoja samostalna značenja, tada se pišu odvojeno:

na izgled = obraćati pažnju samo na formu, izgled, a ne na suštinu:

Uvijek je pazila na svoj izgled. (naizgled = prividno: Naizgled je bila vesela.)

za sada = namjena za određeno vrijeme: Ne treba mi olovka za sada.

(zasad = privremeno: Zasad neću doći.)

na kraj = različita mjesta: Prošao je s kraja na kraj grada. (nakraj = prijedlog za mjesto: Škola je nakraj sela.)

u oči = mjesto: Gledao me u oči. (uoči = pred: Bilo je to uoči petka.)

Prilozi

Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama riječi (složeni prilozi), pišu se sastavljeno: izdaleka, polahko, uglas, dogodine, naokolo, zamalo... Došao je iz daleka svijeta. Glasovi dolaze izdaleka.

Sinteza:

Dakle, složeni prijedlozi se pišu sastavljeno. Međutim, ako su prijedlog i imenica ili prilog sačuvali svoja samostalna značenja, tada se pišu odvojeno:

Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama riječi (složeni prilozi), pišu se sastavljeno.

Završni dio sata:


Sastavi po nekoliko rečenica sa složenim prijedlozima i prilozima. Posmatranje i praćenje:



193


Nastavna jedinica: Odnosne zamjenice i nepromjenljive riječi u vezničkoj službi u rečenici

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: odnosne zamjenice i nepromjenljive riječi u vezničkoj službi u rečenici Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja,

46 Uzorak obrade nastavne jedinice: Odnosne zamjenice i nepromjenljive riječi u vezničkoj službi u rečenici


194


Motivacioni dio sata Podsjetimo se:

Veznici su nepromjenljive riječi koje povezuju riječi u rečenici, sintagme i proste rečenice u složenoj rečenici ( i, a, ali, ako, ili, pa, nego, iako, mada...). Zovemo ih pravim veznicima jer imaju uvijek jednu od ovih funkcija.

Glavni dio sata Najava nastavne jedinice U vezničkoj službi se, osim pravih veznika, mogu nalaziti i druge vrste riječi. Prepoznajmo u odlomcima iz „Zlatne ptice“ Meše Selimovića prave veznike i druge vrste riječi koje se nalaze u vezničkoj službi. Meša Selimović: „Zlatna ptica“ „...Jedno dijete je govorilo o svome strahu, davno, sličilo je na pjesmicu: Na tavanu Ima jedna greda koja udara u glavu, Ima jedan vjetar koji lupa kapkom, Ima jedan miš koji viri iz kuta...“ (...) Ljeto je bilo, smjenjivala se kiša i vrelina, stanovali smo u čadorima, ... uz nekadašnji han, gdje je mališan stanovao s majkom i poluslijepom bakom. Jednom, dok sam sjedio u polju,... vidio sam dječaka kako je zastao u travi utonuo gotovo do grla.(...) Puštao sam da me vodi svojim djetinjim putevima, da razgovaramo djetinjim jezikom, da mislimo na djetinji način, sretan kad mi je to uspijevalo potpuno, jer sam osjećao da sam tako obogaćen. Pravili smo svirale od trave sabljarke i uživali u oštrom piskavom zvuku koji je nastajao kad je zeleno sječivo sjeklo zrak iz usta.

Kojim vrstama riječi pripadaju istaknute riječi: koja, koji, gdje, dok, kako, kad?

Vezničku službu u rečenici, osim veznika, mogu imati i neke druge vrste riječi: odnosne zamjenice (ko, šta/što, koji, čiji, kolik, kakav... i njihovi oblici; zamjenički prilozi ( gdje, kad/a, kako, kud/a, kamo, odakle, otkad, pošto,

zašto) riječca neka. Takve veznike zovemo nepravim veznicima.


195

Službu veznika imaju i neki skupovi sastavljeni od riječca, priloga, priloških izraza i veznika: ako i, a kamoli, budući da, tek što, kao da, kao što, pa makar, osim ako, pored toga što, zato što, s obzirom na to da...

U službi veznika se mogu naći:

1. Pravi veznici: i, pa, te, a, ali, ako... 2. Nepravi veznici: - odnosne zamjenice ko, šta/što, koji, čiji..., - zamjenički prilozi gdje, kad/a, kako, kud/a, kamo, odakle... - riječca neka - skupovi sastavljeni od riječca, priloga, priloških izraza i veznika: ako i, a kamoli, budući da, tek što, kao da, kao što...

Kojom vrstom riječi su povezane riječi iz ovog odlomka:

mlado i staro, debelo i mršavo, graciozno i zdepasto, vidite jednu ili dvije trociljajke?

Kako zovemo ove veznike? Sinteza: U vezničkoj službi se, osim pravih veznika, mogu nalaziti i druge vrste riječi.

Službu veznika imaju i neki skupovi sastavljeni od riječca, priloga, priloških izraza i veznika: ako i, a kamoli, budući da, tek što, kao da, kao što, pa makar, osim ako, pored toga što, zato što, s obzirom na to da...

Završni dio sata:

Pokušaj zamijeniti postojeće vezne riječi (veznike ili neke druge vrste riječi koje su u vezničkoj funkciji) nekim drugim veznim riječima, ali tako da se osnovni smisao rečenice ne promijeni. Da li si to uspio/uspjela uraditi u svim rečenicama i sa svim veznim riječima?

- Duž svakog trotoara vidite jednu ili dvije trociljajke, glatke kao staklo, i po njima se kliza i mlado i staro, debelo i mršavo, graciozno i zdepasto, naravno sa jednom sigurnošću i brzinom koju mogu imati samo ljudi što se tako reći od rođenja, i više od šest meseca u godini transportuju na ovaj originalan način.

(Oslo pod snijegom, Isidora Sekulić)

Domaća zadaća:

1. Prepoznaj u odlomku iz putopisa „Oslo pod snijegom“, Isidore Sekulić, prave i neprave veznike i funkciju u kojoj se nalaze (šta povezuju).

„...Ima, naravno, i takvih prolaznika/ kojima saonice ne priliče, /ali po norveškim pojmovima priliči im nešto drugo, priliči im da se tociljanjem ugriju i skrate put. Duž svakog trotoara vidite jednu ili dvije trociljajke, glatke kao staklo, i po njima se kliza i mlado i staro, debelo i mršavo, graciozno i zdepasto, naravno sa jednom sigurnošću i brzinom koju mogu imati samo ljudi što se tako reći od rođenja, i više od šest meseca u godini transportuju na ovaj originalan način...(...) Ima, naravno, i takvih prolaznika


196

kojima saonice ne priliče, ali po norveškim pojmovima priliči im nešto drugo, priliči im da se tociljanjem ugriju i skrate put! Kojoj vrsti riječi pripadaju nepravi veznici iz odlomka? Posmatranje i praćenje:



197


Nastavna jedinica: Glagolski prilozi prošli i sadašnji

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski prilozi prošli i sadašnji Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, Međupredmetna: informatika, matematika

47 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolski prilozi prošli i sadašnji


198


Motivacioni dio sata Ponovimo glagolske priloge:

Glagolskim prilogom prošlim (došavši, okrenuvši se) obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se izvršila prije neke druge radnje izrečene ličnim glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili poslije nje. Obje radnje moraju se odnositi na isti, zajednički im subjekt.

Glagolski prilog prošli tvori se uglavnom od glagola svršenog vida (dozvoliti, spotaknuti se, raširiti...) tako što se 3.l. množine prezenta dodaje nastavak – vši.

Glagolski prilog prošli je prost neličan glagolski oblik. U rečenici ne može nikad biti predikat, niti dio predikata a u rečenici ima službu priloške odredbe.

Glagolskim prilogom sadašnjim (geguckajući, gledajući, mrgodeći se) obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se vrši istovremeno s nekom drugom radnjom izrečenom ličnim glagolskim oblikom, bez obzira da li se ta druga radnja (stanje ili zbivanje) vrši u sadašnjosti, prošlosti ili budućnosti. Obje radnje (stanja ili zbivanja) se moraju odnositi na isti, zajednički subjekt.

Glagolski prilog sadašnji tvori se samo od nesvršenih glagola, tako što se trećem licu množine prezenta doda nastavak -ći.

Glagolski prilog sadašnji je prost neličan glagolski oblik. Uz glagolski prilog prošli, jedini je glagolski oblik koji se nikad ne javlja u predikatskoj službi, ni sam, niti kao dio predikata. Ponekad glagolski prilog sadašnji u rečenici može imati i službu atributa (leteći ćilim, viseći vrtovi...).


Glagolski prilozi prošli i sadašnji

Pronađimo glagolske priloge u sljedećem odlomku: „...Došavši u ured, stari podvornik Kosta progura se kroz gomilu seljaka, koji su zbijeni i pritiješnjeni stajali u hodniku i živo se prepirali, uljeze u svoju tijesnu kancelariju, zbaci sa čupave glave ulupljeni i zamašćeni šešir u prikrajak i okrenuvši se na peti, uze nekakvu prljavu, razguljenu krpetinu, pa lagano, geguckajući ode u predstojnikovu sobu. - Uh!...Opet zaprznio!...- progunđa promuklo, ispod oka gledajući po sobi i mrgodeći se. (Svetozar Ćorović: „Špijun“)


199

Koji glagolski prilog imamo u ovom odlomku?

„...Na padini što prolazi pored malog prozora ležao je nekad stari Vizant, i možda su janičari u jednom od ovih tijesnih prolaza dotukli osamnaestog i posljednjeg vizantijskog cara, računajući od Konstantina Velikog ili sto dvadesetog, računajući od imperatora Avgusta Oktavijana...“ (Zuko Džumhur: „Nekrolog jednoj čaršiji“)

Sinteza:

Glagolskim prilogom prošlim (došavši, okrenuvši se) obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se izvršila prije neke druge radnje izrečene ličnim glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili poslije nje. Obje radnje moraju se odnositi na isti, zajednički im subjekt.

Glagolskim prilogom sadašnjim (geguckajući, gledajući, mrgodeći se) obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se vrši istovremeno s nekom drugom radnjom izrečenom ličnim glagolskim oblikom, bez obzira da li se ta druga radnja (stanje ili zbivanje) vrši u sadašnjosti, prošlosti ili budućnosti. Obje radnje (stanja ili zbivanja) se moraju odnositi na isti, zajednički subjekt.

Završni dio sata:

Domaća zadaća:

Radna sveska 8, radni kutak broj 17.

Glagolski Prilog prošli

→ radnja se vrši prije neke druge radnje,

istovremeno ili poslije nje; → tvori se uglavnom

od svršenih glagola; → tvorba: infinitivna osnova + nastavci -avši, -av; -vši, -v.

Glagolski prilog sadašnji → radnja se vrši

istovremeno s nekom drugom radnjom;

→ tvori se od nesvršenih glagola; → tvorba: 3.lice množine prezenta + nastavak -ći.

Glagolski prilozi → prosti i bezlični; → nepromjenljivi; → obje radnje odnose se na isti subjekt; → ne mogu imati službu predikata; → imaju službu priloške odredbe.


200

Precrtaj ovaj dijagram u svoju bilježnicu. Ukucaj u Google: Venov dijagram - pogledaj slike i upoznaj se s oblastima u

kojim se koristi! S upotrebom Venovog dijagrama u matematici se možeš upoznati i na internet adresi: http://www.pmf.ni.ac.rs/pmf/predmeti/1001/ML-P04-S-1.pdf




201


Nastavna jedinica: REČENICA Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: rečenica, prosta, neoglagoljena, besubjektna, s više subjekata, gramatičko ustrojstvo rečenice Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura

49


REČENICA

48


202



Odredi službu riječi u rečenicama! Strip ilustracija iz Radne sveske 8: seljak žanje žito, tjera konja i izgovara rečenicu (u oblačiću): Skokni, dobro, dobro moje, i tvoja je hrana! Žito, Ahmed Muradbegović (...) A seljaci neumorno veslaju. I nestaje mora. Gubi se... Konji trče. Ljudi trče. A posao teče svojim teškim, odmjerenim koracima, gazi zemlju i grlato klikče iz snažnih, razdrljenih grudi seljačkih: - Hoj, hoj! Veseo bio! Skokni, dobro, dobro moje, i tvoja je hrana! Hej, alate, vilin brate, poskoči mi, poigraj... 1.

Koje od ovih rečenica su najjednostavnije po svom ustrojstvu? Zašto? Kako zovemo takve rečenice?

Konji trče. Ljudi trče.

Kojim rečeničnim članovima su proširene ove rečenice? Kako njih zovemo?

Seljaci neumorno veslaju. I nestaje mora. 2. A posao teče svojim teškim, odmjerenim koracima, gazi zemlju i grlato klikče iz snažnih, razdrljenih grudi seljačkih.

Koliko predikata ima u trećoj rečenici? Kako zovemo takve rečenice?

Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Grafofolija 1 (strip iz Radne sveske 8) Prosta rečenica (prosta neproširena i prosta proširena)

Rečenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i složene. Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih rečenica od složenih je broj predikata.


203

Rečenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo jednostavnim /prostim rečenicama. Jednostavne/proste rečenice koje u svom sastavu osim subjekta i predikata imaju i dodatke, riječi koje ih dopunjuju, zovemo prosto proširenim rečenicama.

Rečenice koje u svom sastavu imaju dva ili više predikata, dvije ili više

iskazanih misli, zovemo složenim rečenicama. Predikatski i subjekatski skup riječi Naučili smo:

Rečenice koje osim subjekta i predikata imaju i dodatke, riječi koje ih dopunjuju, zovemo prostim proširenim rečenicama.

Analizirajmo ovu rečenicu. Vrijedni seljaci neumorno veslaju. Šta rade seljaci? → veslaju (predikat) Kako, na koji način to seljaci rade? → neumorno (PON) Ko vesla? → seljaci (subjekat) Kakvi su seljaci? → vrijedni (atribut)

Primjećujemo da se neke riječi priklanjaju predikatu, a neke subjektu. Proširena rečenica Subjekatski skup riječi predikatski skup riječi Vrijedni seljaci neumorno veslaju.

Dodaci koji nešto više govore o predikatu ( gdje, kada, kako, pod kojim uvjetima se vrši radnja...) skupa sa predikatom čine predikatski skup riječi. Glagolski dodaci su: objekat i priloške odredbe.

Riječi koje dopunjuju subjekat (kazuju nešto više o njemu) zajedno s njim čine subjekatski skup riječi. To su imenički dodaci: atribut i apozicija.

Rečenice bez subjekta/besubjektne rečenice

A šta su besubjektne rečenice?


204

Rano je. → → KO? ŠTA? → BEZ SUBJEKTA Smračilo se. → → KO? ŠTA? → BEZ SUBJEKTA Priča se da me ne voliš. KO? → BEZ SUBJEKTA Govori se da me voliš. KO? → BEZ SUBJEKTA

Ovakvim rečenicama se obavještava o zbivanjima koje prouzrokuju prirodne pojave ili se ne iznosi vršilac radnje. Zbog toga u njima imamo samo predikate, ali su rečenice potpuno jasne. Dakle, rečenica može biti iskazana i samo predikatom. Ovakva rečenica se zove besubjektna rečenica.

Neoglagoljena / krnja rečenica

Obrati pažnju na istaknute rečenice. Prepoznaj u njima rečenične članove. Enver Čolaković: Legenda o Ali-paši (...) - Alija, čuo sam da dedo više ni kretati ne more. - Bogme, Omeraga, slab je. - More li govorit'? - Pomalo. - A more li jest'? - Vrlo malo, i to samo dobre i lahke zahire. - Kupuješ li mu? - Ponekad. - Nejse. Kad mu večeras, odeš, poselami ga od mene, ja ću mu po momku večeru poslati. - Kabul olsun! Neka ti Allah stostruko vrati i ovoga i onoga svijeta. - Inšallah! Moj Alija, reci ti meni k'o ahbabu šta tebe mori. - Ama ništa, Omeraga! - Krećeš li u Travnik? - Ako Bog da, mislim sutra.

Šta je sa predikatima? Predik(a)t u rečenici može biti i izostavljen. Negovo ispuštanje je najčešće uvjetovano stilskim razlozima, jer rečenice bez predikata imaju veću stilsku vrijednost.

Predik(a)t se najčešće ispušta u dijalozima u kojima iz konteksta možemo podrazumijevati radnju, stanje ili zbivanje („U pomoć!“ „Dobro jutro“ „Poplava!“ „Svi pobjednici!“).


205

Rečenica sa više subjekata

Odredimo predikat a zatim i subjekat u narednoj rečenici! Konji i ljudi neumorno trče.

Šta rade konji i ljudi? → trče→ predik(a)t

Ko neumorno trči? → konji i ljudi→ subjek(a)t Koliko je subjekata vezano uz predikat u ovoj rečenici?

Često se u rečenici uz jedan predikat veže više subjekata. Dakle, rečenica može imati više subjekata.

Gramatičko ustrojstvo rečenice Naučili smo:

Rečenica je gramatička i značenjska veza riječi kojom se prenosi ili traži obavijest, ili se potiče sugovornika na neku radnju.

Riječi se u rečenici povezuju tako da jedna riječ drugoj otvara mjesto. Predikat čini gramatičku jezgru rečenice. On otvara mjesto svim ostalim riječima u rečenici. Predikat otvara mjesto subjektu, objektu i riječima za izricanje okolnosti pod kojima se vrši glagolska radnja, priloškim odredbama.

Rečenični članovi mogu biti samostalni i nesamostalni.

Osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice čine: predikat, subjekat, objekat i priloške (adverbijalne) odredbe. Oni se u rečenicu uključuju direktno i zbog toga su samostalni rečenični članovi.

Odredimo rečenične članove! Počnimo s predikatom jer on otvara mjesto ostalim rečeničnim članovima! Starac je gledao ribu.

PREDIKAT SUBJEKAT OBJEKAT

je gledao starac ribu


206

►Odredimo službu riječi u ovim rečenicama! Umorni starac je gledao ogromnu ribu. ATRIBUT ATRIBUT S P O → Umorni starac je gledao ogromnu ribu. APOZICIJA Santjago, umorni starac, gledao je ogromnu ribu. ►Imenski dodaci umorni i umorni starac su nesamostalni jer su uključeni u rečenicu posredno, preko subjekta i objekta rečenice.

►Pored samostalnih rečeničnih članova, u rečenici uočavamo i nesamostalne rečenične članove: atribut i apoziciju. ►Atribut i apozicija ne spadaju u osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice. To su nesamostalni rečenični članovi jer se uključuju u rečenicu posredno, preko nekog samostalnog rečeničnog člana. ►Atributi i apozicije su dodaci bilo kojoj imenici u rečenici, bez obzira da li je ta imenica subjekat, objekat ili se nalazi u sklopu priloške odredbe.

Prisjetimo se kako se obilježavaju rečenični članovi!

Predikat → P

Subjekat → S

Objekat → O

Priloške odredbe → PO

Atribut → A

Apozicija → AP

IMENICA: starac (subjekat)

ATRIBUT: umorni APOZICIJA: umorni starac


207

Sinteza: Rečenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i složene.

Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih rečenica od složenih je broj predikata.

Rečenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo jednostavnim /prostim rečenicama. Jednostavne/proste rečenice koje u svom sastavu osim subjekta i predikata imaju i dodatke, riječi koje ih dopunjuju, zovemo prosto proširenim rečenicama.

Rečenice koje u svom sastavu imaju dva ili više predikata, dvije ili više

iskazanih misli, zovemo složenim rečenicama. Osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice čine: predikat, subjekat, objekat

i priloške (adverbijalne) odredbe. Oni se u rečenicu uključuju direktno i zbog toga su samostalni rečenični članovi.

Atribut i apozicija ne spadaju u osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice. To su nesamostalni rečenični članovi jer se uključuju u rečenicu posredno,

preko nekog samostalnog rečeničnog člana.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Radna sveska 8, Radni kutak broj 18, 19, 20, 21. Posmatranje i praćenje:



208

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Samostalni rečenični članovi: predikat (imenski, glagolski i priloški) Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: samostalni rečenični članovi: predikat (imenski, glagolski i priloški) Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura

50 Uzorak obrade nastavne jedinice: Samostalni rečenični članovi: predikat

(imenski, glagolski i priloški)


209



Prepoznajmo predikate u ovim rečenicama: Nekrolog jednoj čaršiji , Zuko Džumhur Ilustracija: detalj iz Čitanke 8 uz tekst Nekrolog jednoj čaršiji Ovdje, sa brijega, vidi se cio Zlatni rog. Desno je Fanar. Voda pod Fanarom bila je bajata i stara – vizantijska. U ovoj vodi više se ne ogledaju stvari sa zemlje. Po Fanarskom brijegu nad Zlatnim rogom čuče crvotočne kuće popularnih mušebaka, rasute po padini iznad Vaseljenske patrijaršije. Izdaleka, ovako razbacane, liče na potučenu vojsku posljednjih otomanskih sultana.

Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Samostalni rečenični članovi: predikat (imenski, glagolski i priloški) Grafofolija 1 Naučili smo:

Predikat je glavni rečenični član kojim se pripisuje neka osobina koju subjek(a)t ima, stanje ili raspoloženje u kome se nalazi, ili radnja koju vrši. Funkciju predikata mogu obavljati različite vrste riječi, bilo da je to samo jedna riječ ili više njih u skupu, ali je za službu predikata najpodesniji glagol.

Jedino glagol u svojim oblicima može označiti vrijeme vršenja radnje, glagolsko lice i način dakle, imaju svojstvo predikativnosti. U ulozi predikata je najčešće glagol, mada tu funkciju može imati i neka druga riječ (imenica, pridjev). Rečenica ne može biti bez predikata.

Prema tome da li je predikat iskazan glagolom ili imenskom riječju (imenicom, pridjevom, zamjenicom ili brojem) razlikujemo glagolski i imenski predikat. Predikat može biti iskazan i prilogom pa se zove priloški predikat.

Glagolski predikat

Kojim vrstama riječi su iskazani predikati u ovim rečenicama? ► Ovdje, sa brijega, vidi se cio Zlatni rog. ►U ovoj vodi više se ne ogledaju stvari sa zemlje. ► Učim, učim i tako se igram.

Predikat koji je iskazan samo glagolom /ličnim glagolskim oblikom, zove se glagolski predikat.


210

Prosti i složeni glagolski predikati → Po svojoj strukturi glagolski predikati mogu biti prosti i složeni.

→ Prosti glagolski predikat iskazan je jednim glagolskim oblikom bez obzira da li je to prost ili složen glagolski oblik: vidi se → prezent, ne ogledaju se → prezent, otpjevali su → perfekat, bih spavala → potencijal I... → Složeni glagolski predikat sastoji se iz dva dijela: nepunoznačnog (nepotpunog) glagola u ličnom glagolskom obliku i punoznačnog glagola u infinitivu: Naprimjer: poče se smijati → poče (aorist nepunoznačnog glagola početi) + se smijati (infinitiv punoznačnog glagola); želim spavati → želim (prezent nepunoznačnog glagola željeti) + spavati (infinitiv punoznačnog glagola); mogao bih jesti → mogao bih (potencijal I nepunoznačnog glagola moći) + jesti (infinitiv punoznačnog glagola). → U sklopu složenog glagolskog predikata punoznačni glagol u infinitivu može biti zamijenjen oblikom prezenta. Tada se punoznačni glagol povezuje s nepunoznačnim veznikom da. Mogao sam vidjeti bistru vodu. Mogao sam da vidim bistru vodu. Prisjetite se: Najčešći nepunoznačni/nepotpuni glagoli u našem jeziku su: moći, morati, trebati, znati, htjeti, željeti, pokušati, nastojati, usuditi se... Imenski predikat

Prepoznajte predikate u ovim rečenicama: Djeca su najbolji učenici! → predikat je iskazan imenicom učenici. Djeca su dobra. → predikat je iskazan pridjevom dobra. Učenici su prvi. Učenika su dva. → predikati su iskazani brojevima prvi i dva. Ova djeca su moja. → predikat je iskazan zamjenicom moja.

Pronađimo predikate i u ovoj rečenici: Voda pod Fanarom bila je bajata i stara – vizantijska.


211

U ovoj rečenici je predikat: bila je bajata i stara – vizantijska. Od koliko riječi je sastavljen ovaj predikat? Koje su to vrste riječi?

Zapazio/la si da je ovaj predikat sastavljen od perfekta pomoćnog glagola biti i pridjeva: bajata, stara i vizantijska.

Predikat se može sastojati i od pomoćnog glagola (jesam/sam/ nisam, jesi/si/nisi, jeste/je/nije, jesmo/smo/ nismo, jeste/ste/niste, jesu/su/nisu, će biti/bit će,...) i od još neke imenske riječi, imenice, pridjeva, zamjenice, broja. Pomoćni glagol biti u bilo kojem vremenu ili načinu služi kao spona sa imenskom riječju u sklopu predikata.

Predikat koji se izriče oblikom pomoćnog glagola biti i nekom imenskom riječju zovemo imenskim predikatom.

Priloški predikat

Predikat može biti iskazan i prilogom!

Desno je Fanar. → predikat je iskazan pomoćnim glagolom i mjesnim prilogom desno. Djeca su ovdje. → predikat je iskazan pomoćnim glagolom i mjesnim prilogom ovdje.

Predikat se može sastojati i od pomoćnog i priloga. Pomoćni glagol biti u bilo kojem vremenu ili načinu služi kao spona sa prilogom u sklopu predikata.

Predikat koji se izriče oblikom pomoćnog glagola biti i prilogom zovemo priloškim predikatom.

PREDIKAT

GLAGOLSKI (iskazan ličnim

glagolskim oblikom)

IMENSKI (iskazan pomoćnim

glagolom biti + imenica, pridjev, zamjenica, broj)

PRILOŠKI (iskazan pomoćnim

glagolom biti + prilog)

PROSTI (iskazan jednim

glagolskim oblikom)

SLOŽENI (iskazan nepunoznačnim

glagolom i infinitivom)


212

Prepoznaj glagolske i imenske predikate i u bilježnicu napiši kojim

vrstama riječi su iskazani. Bašta sljezove boje, Branko Ćopić Muškarci obično slabo razlikuju boje, ali jedan takav neznajša u bojama kakav je bio moj djed, e, takvog je bilo teško naći. Njegov spektar svodio se na svega četiri osnovne boje, a ono ostalo – to nije ni postojalo ili se svodilo, u najmanju ruku (ako je čiča dobre volje!), na neki vrlo neodređen opis: „Žuto je, a kao da i nije žuto, nego nešto onako – i jest i nije.! Možeš to predstaviti i tabelarno na sljedeći način:

GLAGOLSKI PREDIKAT VRSTE RIJEČI

razlikuju glagol

svodio se glagol

nije postojalo odrični oblik pom.gl. biti, glagol

IMENSKI PREDIKAT VRSTE RIJEČI

je bio moj djed pom.gl. biti, zamjenica, imenica

je bilo teško naći pom.gl. biti, prilog, glagol

Sinteza:

Predikat je glavni rečenični član kojim se pripisuje neka osobina koju subjek(a)t ima, stanje ili raspoloženje u kome se nalazi, ili radnja koju vrši. Funkciju predikata mogu obavljati različite vrste riječi, bilo da je to samo jedna riječ ili više njih u skupu, ali je za službu predikata najpodesniji glagol.

Završni dio sata:





213


Nastavna jedinica: Subjek(a)t Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: subjekat, neizrečeni subjekat, Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura




Subjek(a)t


214

Naučili smo: Subjek(a) je vršilac radnje, nosilac stanja ili osobine koja mu se pripisuje. Subjek(a)t je obično imenica u nezavisnom padežu-nominativu, ali subjek(a)t može biti i svaka riječ ili grupa riječi koja ima funkciju označavanja jednog ili više pojmova, ako su vršioci zajedničke radnje ili posjeduju istu osobinu, koja ima osobinu imenice u nominativu.


Subjek(a)t Službu subjekta mogu imati mnoge promjenljive, polupromjenljive i nepromjenljive riječi.

Imenice: Sarajevo je grad u svakom smislu te riječi. Blista grad dobrih ljudi.

U funkciji subjekta mogu biti i lične i ostale imeničke zamjenice: ko, što, neko, nešto, niko, bilo ko...

On je gledao u sarajevska brda. Ništa ne remeti ljepotu Sarajeva.

U službi subjekta mogu biti i pokazne zamjenice: to, taj, ta, ti, a ponekad i onaj, ovaj, ova...

To je grad. Ovaj će se ponovo vratiti. U službi subjekta mogu biti i pridjevi: Vrijedni zaslužuju uspjeh. Žuti će pobijediti.

Službu subjekta mogu imati i brojevi: Deset ih je došlo, a pet ih je već otišlo. Nije samo prvi pobjednik.

Službu subjekta mogu imati i nepromjenljive riječi, najčešće su to količinski prilozi, veznici, prijedlozi:

Malo je nas stiglo. Mnogo je dobrih ljudi.


215

Ali čovjeku sreću kvari. Od je prijedlog.

Ponekad i cijele rečenice mogu biti u službi subjekta: K'o drugom jamu kopa, sam u nju pada. Kojoj vodi ne znaš gaza, nemoj je ni gaziti. Neizrečeni subjekat: skriveni i izostavljeni subjek(a)t

Subjek(a)t može u rečenici biti i neizrečen. Rečenicu, dakle, možemo izreći i samo predikatom! Pročitajte ove rečenice!

Hoj, hoj! Veseo bio! Skokni! Poskoči mi, poigraj...

Veseo bio! → KO? → TI VESEO BIO!

Skokni! → KO? → TI SKOKNI, TI POSKOČI, TI POIGRAJ...

Subjekat u 1. i 2. licu je najčešće suvišan, pa se zbog toga može i ispustiti. U rečenici ga možemo odrediti na osnovu predikata. Ovakav neizrečeni subjekat se zove skriveni subjek(a)t.

Izostavljeni subjek(a)t

Pročitajte sada ove rečenice!

I nestaje mora žita. Gubi se. → Čega nestaje? → mora žita→ njega

A posao teče svojim teškim, odmjerenim koracima, gazi zemlju i grlato klikče iz snažnih, razdrljenih grudi seljačkih.

→ Šta gazi zemlju ? → posao→ on →Šta grlato klikče? → posao→ on

Ako u rečenici nije izrečen subjekat, a može se odrediti na osnovu prethodne rečenice, takav subjekat se zove izostavljeni subjek(a)t. Ovaj subjekat je uvijek u 3. licu jednine ili množine. Sinteza:


216

Službu subjekta mogu imati mnoge promjenljive, polupromjenljive i nepromjenljive riječi. Subjek(a)t može u rečenici biti i neizrečen. Rečenicu, dakle, možemo izreći i samo predikatom!

Subjekat u 1. i 2. licu je najčešće suvišan, pa se zbog toga može i ispustiti. U rečenici ga možemo odrediti na osnovu predikata. Ovakav neizrečeni subjekat se zove skriveni subjek(a)t. Ako u rečenici nije izrečen subjekat, a može se odrediti na osnovu prethodne rečenice, takav subjekat se zove izostavljeni subjek(a)t.

Završni dio sata:





217


Nastavna jedinica: Gramatička svojstva predikata i subjekta

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: gramatička svojstva predikata i subjekta, slaganje subjekta s predikatom, rečenice s jednim i više subjekata Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: matematika, informatika


Gramatička svojstva predikata i subjekta


218


Motivacioni dio sata Naučili smo:

Predikat je jedini član koji sam sebi otvara mjesto u rečenici. Preko njega, direktno ili indirektno se uvršćuju svi ostali rečenični članovi. Predikat čini gramatičko jezgro rečenice. Po njegovom gramatičkom značenju može se doznati gramatičko značenje najvećeg broja ostalih rečeničnih članova.

Nosilac gramatičkog značenja predikata je glagol u ličnom glagolskom obliku. Stoga je lični glagolski oblik nužni konstituent predikata. Prema tome da li je predikat iskazan glagolom ili imenskom riječju (imenicom, pridjevom,

Subjek(a)t je riječ u nominativu koja se s predikatom redovito slaže u licu i broju. U rečenično ustrojstvo subjek(a)t se uvršćuje po predikatu. Predikatom se određuju gramatička svojstva subjekta, te se stoga kaže da subjek(a)t gramatički ovisi od predikata.

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Gramatička svojstva predikata i subjekta Predikat

Koja su gramatička svojstva predikata?

Najbitnije gramatičko svojstvo rečenice jest predikativnost. Bez predikativnosti nema rečenice. Predikativnost je gramatička kategorija kojom se određuje rečenični sadržaj s obzirom na gramatičke oznake lica, vremena i načina.

Predikativnost je jedinstvo ovih triju kategorija: Kategorijom lica označava se odnos koji se uspostavlja između govornika,

sugovornika i onoga o kome se ili onog o čemu se govori (prvo, drugo i treće lice jednine i množine)

Kategorijom vremena određuje se vrijeme vršenja radnje u odnosu na trenutak govora. Ono što se saopćava rečenicom može biti u prošlom, sadašnjem i budućem vremenu.

Kategorijom načina ukazuje na to u kakvoj se vezi sa stvarnošću nalazi rečenični sadržaj. Glagolski načini se obilježavaju kondicionalom/potencijalom, željnim načinom(optativom) ili zapovjednim načinom imperativom.


219

zamjenicom ili brojem) razlikujemo glagolski i imenski predikat. Predikat može biti iskazan i prilogom pa se zove priloški predikat (Oni su tamo.)

Subjek(a)t Naučili smo: U ulozi subjekta najčešće se javljaju: Imenice:

Imeničke zamjenice: Ja sam se prvi javio. Brojne imenice i zbirni brojevi: Obojica su me posjetila. Sedmero ih je došlo.

Pridjevi: Plavi su pobijedili. Stariji malo vjeruju mladima. Brojevi: Prvi su zategli konopac.

Slaganje subjekta s predikatom

Predikat, kao temeljni dio rečeničnog ustrojstva, otvara mjesto drugim samostalnim rečeničnim dijelovima. Gramatičko ustrojstvo određuje odnose među oblicima riječi i proizilazi iz gramatičkih svojstava riječi i njihovih oblika. Slaganje riječi uređeno je pravilima. Kongruencija (pravilo sročnosti) je slaganje riječi u licu, rodu i broju i padežu.

Subjek(a)t se s predikatom gramatički slaže u licu i broju. 1. Rečenice s jednim subjektom a) Ako je predikatski glagol u 1. i 2. licu jednine ili množine, subjekti su lične zamjenice za 1. i 2. lice jednine ili množine. „Ti si sad na čamcu koji donosi sreću. Pa, ostani na njemu.“ (Starac i more, E. Hemingvej) Ko je na čamcu? ti Ko će ostati na njemu? ti

Uz predikatski glagol u 3. licu jednine ili množine mogu doći lične zamjenice za 3. lice jednine ili množine ili neka druga riječ u ulozi subjekta u jednini ili množini.

„Starac ga pogleda svojim od sunca izblijedjelim i iskrenim očima.“ (Starac i more, E. Hemingvej) Ko ga pogleda? Starac, on Primjeri:


220

ROD BROJ Starac je posmatrao more. m.r. jednina Delfini su sjekli vodu. m.r. množina

U rečenicama s jednim subjektom, subjek(a)t i predikat slažu se u rodu i broju. b) Subjekat se s predikatom slaže u rodu, licu i broju samo ako je predikat imenski ili ako je glagolski oblik složen s glagolskim pridjevom.

Jasna je bila dobra učenica. Jasna ž. rod, 3.l. jednine je bila dobra učenica ž. rod, 3.l. jednine Jasna je bila tužna. Jasna ž. rod, 3.l. jednine je bila tužna ž. rod, 3.l. jednine c) U rečenici subjekat može biti iskazan i brojem ili brojnom imenicom.

Na ulaznim vratima su plakala dva dječaka.

Ako je subjek(a)t broj dva, tri ili četiri, imenice uz te brojeve dolaze u genitivu, a predikat je u srednjem rodu množine.

Na vratima su se pojavila dvojica.

Ako je subjek(a)t brojna imenica, predikat je u srednjem rodu množine.

2. Rečenice s više subjekata a) Rečenice s više subjekata u jednini

Subjekti ženskog roda u jednini, slažu se s predikatom ženskog roda u množini.

Majka i djevojčica su pošle na izvor.

Livada i šuma su ozelenjele.

Subjekti muškog i srednjeg roda u jednini slažu se s predikatom muškog roda

u množini.

Otac i sin su otišli ka jezeru. Pile i kuče su žućkasti.

Subjekti različitog roda u jednini slažu se s predikatom muškog roda u

množini.

Djevojčica, majka i dječak pošli su kroz šumarak. Ljubičica, kačunak i šumarica su procvjetali.


221

b) Rečenice s više subjekata u množini

Subjekti istog roda u množini slažu se s predikatom tog roda u množini.

Zamirisale su tek ocvale ljubičice, šumarice. Narcisi i tulipani su otvorili svoje latice.

Ako su subjekti u množini različitog roda, slažu se s predikatom muškog roda

u množini, ili s predikatom onog roda u kojem je najbliži subjek(a)t.

Čuli su se zrikavci, pčele i ose. Dolazila su proljeća, jeseni i zime. Vodu sa šumskog izvora su pili zečevi, lisice, ptice.

Izbjegni pogreške Ako se nekome obraćamo iz poštovanja sa Vi, predikat mora biti uvijek u množini muškoga roda, bez obzira da li je to žena ili muškarac.

Vi ste to tražili, gospođo! Sinteza:

Predikat, kao temeljni dio rečeničnog ustrojstva, otvara mjesto drugim samostalnim rečeničnim dijelovima. Gramatičko ustrojstvo određuje odnose među oblicima riječi i proizilazi iz gramatičkih svojstava riječi i njihovih oblika. Slaganje riječi uređeno je pravilima. Kongruencija (pravilo sročnosti) je slaganje riječi u licu, rodu i broju i padežu.

Subjek(a)t se s predikatom gramatički slaže u licu i broju.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 28, 29. Kutak za radoznale! Šta je kongruencija u matematici saznaj na internet stranici: http://sr.wikipedia.org/sr-el/Kongruencija Posmatranje i praćenje:



222

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Objek(a)t

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: objekat, bliži i dalji objekat Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja



Objek(a)t

53


223

Motivacioni dio sata Uz glagole često stoje riječi ili grupe riječi koje imaju funkciju dopune glagola. To su rečenični objekti na kojima se ili u vezi s kojima se vrši glagolska radnja. Starac i more, Ernest Hemingvej (...) Zatim poče sažalijevati veliku ribu, koju je zakačio. Divna je i čudna, i tko zna koliko je stara, razmišljao je. Nikada još nisam imao tako jake ribe... (...) Starac se sjeti, kako je jednom ulovio sabljanovu ženku. Sabljan uvijek pušta svoju ženku da prva zagrize; zakačena ženka povela je bijesnu, paničnu i očajničku borbu i brzo se umorila, a mužjak je čitavo vrijeme bio uz nju...

Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Objek(a)t

Od kojih rečeničnih članova su sastavljene ove rečenice? (on - starac) POČE SAŽALIJEVATI RIBU. (ja) NISAM IMAO RIBE. STARAC JE ULOVIO ŽENKU. SABLJAN PUŠTA ŽENKU. MUŽJAK JE BIO UZ NJU.

Dio rečenice koji čini dopunu glagolu a kazuje na kome ili čemu se vrši radnja ili šta je predmet glagolske radnje, zove se objekat. Objektu mjesto u rečenici otvara glagol. Objekat može biti u svim zavisnim padežima: genitivu, dativu, akuzativu, instrumentalu i lokativu, s prijedlozima ili bez njih.

Bliži (direktni) objekat

Pogledajmo rečenice! Starac poče sažalijevati veliku ribu. Starac je vidio samo dio ribe. Nikada još nisam imao tako jake ribe. Odredi subjekatski i predikatski skup riječi.

KO RADI: SUBJEK(A)T ŠTA RADI: PREDIKAT KOGA ILI ŠTO: OBJEKAT


224

Od čega se sastoji predikatski skup riječi? U kojem padežu se nalaze imenice ribu, ribe, ribe?

Imenice ribu, ribe su dopune glagolima koje kazuju šta je predmet radnje, odnosno šta je obuhvaćeno glagolskom radnjom. Odgovaraju na pitanje KOGA.

Uz pitanje KOGA (za živa bića), postavlja se i pitanje ŠTA za predmete i pojave (Starac je uzeo harpun.).

Koji padež odgovara na pitanja KOGA, ŠTA?

Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Starac je uzeo harpun.) i dionom (partitivnom) genitivu (npr.Vidio je samo dio ribe.), zove se bliži objekat. Bliži objek(a)t može biti i u slavenskom genitivu bez prijedloga u niječnoj rečenici (Nikada još nisam imao tako jake ribe.) Bližem objektu mjesto u rečenici otvaraju samo prijelazni glagoli.

Prisjeti se: genitiv označava i dio nečega, odijeljenu količinu, djelimičnost. Takav genitiv se zove dioni ili partitivni genitiv. Slavenski genitiv je besprijedložni genitiv koji može biti upotrijebljen samo u niječnoj rečenici.

Dalji (indirektni) objek(a)t Šta je u ovim rečenicama predmet radnje? Mužjak je čitavo vrijeme bio uz nju. Starac se susreo s ribom u dubokim vodama. Pred ogromnom ribom starac se osjećao ushićeno i maleno. Na obali su ljudi zagledali u ogromni kostur ribe.

Dalji (indirektni) objek(a)t dobijamo na različita pitanja: s kim(e), čim(e), kome, čemu, o kome...čega...

Uz koga je mužjak sabljarke bio? S kim se starac susreo? Pred kim se starac osjećao ushićeno i maleno? U šta su ljudi zagledali? Koju vrstu riječi imamo ispred objekata: nju, ribom i kostur? Koji su ovo padeži? Neizravni/dalji objek(a)t može biti besprijedložni, ali može biti i riječ u nekom padežu s prijedlogom – prijedložni objekt. Besprijedložni:


225

Bojim se vatre. (genitiv) Dogodila mi se nezgoda.(dativ) Ponosim se svojom školom.(instrumental) Dugo je pričao prijateljima. (dativ) Prijedložni: Otišla je od kuće. (genitiv) Prema meni se ponaša kao prijatelj. (dativ) Brinem se za svoju majku. (akuzativ) O svemu je dobro razmislila. (lokativ) Marin je požurio sa zadatkom. (instrumental) Posvađao se s drugom. (instrumental)

Objekat koji se može nalaziti u svim zavisnim padežima sa ili bez prijedloga, osim besprijedložnog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu mjesto u rečenici otvaraju najčešće neprijelazni glagoli, ali i neki prijelazni (npr. Starac se bavi ribarenjem.).

Sinteza: Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Starac je uzeo harpun.) i dionom (partitivnom) genitivu (npr.Vidio je samo dio ribe.), zove se bliži objekat. Objekat koji se može nalaziti u svim zavisnim padežima sa ili bez prijedloga, osim besprijedložnog akuzativa, zovemo daljim objektom.

Završni dio sata: Domaća zadaća: Radna sveska 8: Radni kutak broj 25. Posmatranje i praćenje:



226

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Priloške odredbe/oznake namjere, pogodbe i posljedice Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: priloške odredbe/oznake namjere, pogodbe i posljedice Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura

54

Uzorak obrade nastavne jedinice: Priloške odredbe/oznake namjere, pogodbe i posljedice


227



Priloške oznake/odredbe su riječi ili grupe riječi kojima označavamo okolnosti

u kojima se vrši radnja predikata (ili traje stanje ili zbivanje). Priloškim oznakama/odredbama u rečenici mjesto otvara predikat.

Prepoznaj i u svoju bilježnicu prepiši priloške odredbe/ oznake. Odredi koje okolnosti određuju (vrstu priloške odredbe/oznake) i kojom vrstom riječi su iskazane. Starac i more, Ernest Hemingvej (...) Kad je pogledao natrag, više nije mogao vidjeti kopna. Svejedno, pomisli. Uvijek se mogu vratiti prema svjetlu iz Havane. Još ima dva sata do zalaska sunca, a riba će možda prije toga izaći. Ako ne, a onda će možda izići s mjesecom. Ako ni tada ne iziđe, onda će možda izići s izlaskom sunca. Nemam grčeva i osjećam se dobro. Pa njoj je udica u ustima, a ne meni! Ali, kakva li je to ribetina, kad tako vuče! Sigurno zubima čvrsto drži žicu. Volio bih da je vidim. Volio bih da je mogu bar jednom vidjeti, da znam, što imam protiv sebe.

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Priloške odredbe/oznake namjere, pogodbe i posljedice

Priloška odredba/oznaka namjere Ilustracija: Radna sveska 8: Strip Djevojčica stoji pred školom, kiša lije i razmišlja (u oblačiću): „Kiša! Požurit ću kući radi majčine brige!“ Dolazi dječak sa kišobranom i kaže: “Dođi! Došao sam po tebe. Samo tebe radi bih došao po ovoj kiši!!“ Zarad tvojih plavih očiju! Želim slatko sanjati.

REČENICA PRILOŠKA ODREDBA/OZNAKA

Mi se sad/a valjamo u travi... vrijeme vršenja radnje – priloška odredba/oznaka vremena (POV)

Mi ovdje igramo mali nogomet. mjesto vršenja radnje – priloška odredba/oznaka mjesta (POM)

A mi spretno preskačemo konop.

način na koji se vrši radnja - priloška odredba/oznaka načina (PON)

Sa mnom ovo nećete ponoviti u kadi!

društvo u kojem će se ili neće izvršiti radnja - priloška odredba/oznaka društva (POD)

Iz sažaljenja nam baci koju jabuku.

uzrok vršenja radnje – priloška odredba/oznaka uzroka (POU)


228

Priloška odredba/oznaka namjere označava namjeru, cilj radi kojeg se

poduzima neka akcija, predikatna radnja – radi čega ili radi koga se vrši radnja predikata ( radi – namjera)

U posebnim funkcionalnim stilovima standardnoga jezika (administrativno-

pravnim, novinarskim...) česta je upotreba konstrukcija s prijedložnim izrazima: u cilju, s ciljem, u svrhu... što također ima ulogu priloške odredbe/oznake za namjeru.

S ciljem bolje prodaje posjetili su fabriku obuće „Aida“ u Tuzli.

Zbog bliskosti uzroka i namjere (cilja) uzročni prilozi zašto i zato mogu se upotrijebiti za iskazivanje namjere. Zašto ( s kojom namjerom) si otišao? Zato da ne vidim njihov plač. Izbjegni pogreške

Prijedlog zbog je uzročni prijedlog, a prijedlog radi namjerni. Pravilno: Nepravilno. Nisam došao zbog bolesti. (uzrok) Nisam došao radi bolesti. Došao sam radi liječenja. (namjera) Došao sam zbog liječenja.

Priloška odredba/oznaka pogodbe Strip Radna sveska 8: Djeca u učionici: Dječak: Bez tebe ne bih popravio trojku iz matematike. Hvala ti na pomoći. Djevojčica: I ja ću uz tvoju pomoć popraviti svoj dvokorak. Dječak: Da. Samo s dobrom igrom ćete pobijediti 8a. S tvojim skokovima i koševima imate šanse.

Priloška odredba/oznaka pogodbe označava uvjet koji je potrebno ispuniti da bi se ostvarila radnja – što je uvjet, pod kojim uvjetom.


229

Priloška odredba/oznaka dopuštenja Strip: Dječak i djevojčica ispred škole razgovaraju. Dječak: „Unatoč mome vježbanju, dobio sam trojku iz kontrolnog.“ Djevojčica: „Nisam ni ja dobila dobru ocjenu i pored svih mojih napora.“ Dječak: „Morat ćemo, i mimo naše volje, više vježbati matematiku.“

Priloška odredba/oznaka dopuštanja označava da je radnji postavljena

nekakva smetnja usprkos kojoj se radnja ipak ostvaruje.

Priloška odredba/oznaka posljedice Strip Radna sveska 8: Djeca izlaze iz bioskopa. Isti likovi, dječak i djevojčica razgovaraju: Djevojčica: „Film je bio dobar. Baš smo se ismijali do suza!“ Dječak: „I nastavnici su se glasno smijali na radost, ali i na iznenađenje djece.“

Šta je posljedica dobrog filma? Šta se pojavilo kao posljedica djevojčicinog i dječakovog smijeha?

Priloška odredba/oznaka posljedice označava posljedicu radnje – ono što je posljedica radnje predikata.

Sinteza:

Priloška odredba/oznaka namjere označava namjeru, cilj radi kojeg se poduzima neka akcija, predikatna radnja – radi čega ili radi koga se vrši radnja predikata ( radi – namjera)

Priloška odredba/oznaka dopuštanja označava da je radnji postavljena

nekakva smetnja usprkos kojoj se radnja ipak ostvaruje.

Priloška odredba/oznaka posljedice označava posljedicu radnje – ono što je posljedica radnje predikata.

,

Završni dio sata:





230


Nastavna jedinica: Nesamostalni rečenični članovi: atribut i apozicija

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Nesamostalni rečenični članovi: atribut i apozicija Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura


Nesamostalni rečenični članovi: atribut i apozicija


231



Atribut je riječ koja bliže određuje imenicu uz koju stoji, kazujući neku njezinu osobinu, pripadnost i količinu.

U službi atributa su najčešće pridjevi, ali to mogu biti i brojevi (Prvi učitelj je najdraži.), imenice (Volim gledati osmijeh djevojčice.),

zamjenice (Moja sestra je najslađa.). Atribut može ponekad biti i cijeli skup riječi: Dječak s kaubojskim šeširom je

čuvao stado.(Kakav dječak?) Atributima mjesto u rečenici otvara imenica. Atribut u rečenici može biti

uvršten uz sve samostalne rečenične članove: uz subjekat, imenski predikat, priloške odredbe i uz objekat.

Apozicija je nesamostalni rečenični član kojemu mjesto u rečenici otvara imenica ili zamjenica.

Apozicija je imenica ili imenički skup riječi koji je dopuna drugoj imenici, tj. bliže određuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu.



Atribut i apozicija nisu članovi temeljnog rečeničnog ustrojstva kao što su predikat, subjek(a)t, objek(a)t i priloške odredbe i nisu samostalni. Zbog toga ih zovemo nesamostalnim rečeničnim članovima.

Atribut Posljednji biser, Hans Christian Andersen Nalazimo se u sretnoj bogatoj kući, gdje su gospodar, služavke i prijatelji obitelji puni veselja i zadovoljstva. Nije ni čudo: rodio se sin i nasljednik, a majka i dijete osjećaju se dobro. Svjetiljka u spavaonici djelomično je zasjenjena, a prozori su pokriveni teškim zavjesama od skupocjena svilena materijala. Prostirke su debele i mekane te se činilo da je pod pokriven mahovinom. Sve je pozivalo na drijemež, sve je odavalo čarobni ugođaj počinka. Takvo je raspoloženje doživljavala i dadilja jer je zaspala. Anđeo, čuvar kuće, naslonio se na uzglavlje kreveta, a preko djeteta nadvila se mreža sjajnih zvijezda, i svaka zvijezda je bila jedan biser sreće. Sve dobre zvijezde života donijele su svoje darove novorođenčetu.


232

U bajci Posljednji biser su boldirane imenice sa atributima. U svoje bilježnice ih prepiši i odredi koji su kongruentni a koji nekongruentni atributi.

1. Kongruentni atribut Precrtaj tabelu u bilježnicu i odredi rod, broj i padež imenice i kongruentnog atributa koji se nalazi uz njih.

ATRIBUT IMENICA SLUŽBA IMENICE

ROD BROJ PADEŽ

jedan biser imenski predikat muški jednina N

Razmotri pažljivo tabelu i kaži:

→ Kojoj vrsti riječi pripadaju atributi? → U kojoj poziciji se nalaze atributi u odnosu na imenicu? → U kojoj službi u rečenici se nalazi imenica uz koju stoje? → Kako se slaže atribut sa svojom imenicom u pogledu roda, broja i padeža?

Atributi se ponekad mogu nalaziti i iza imenice koju određuju: Nalazimo se u kući, sretnoj, bogatoj.

Atributi su ovdje naknadno uvršteni u rečenicu, nalaze se iza imenice koju bliže određuju i od nje se odvajaju zarezom. Izgovaraju se s pauzama i posebnom, naglašenom intonacijom. Ovakvi kongruentni atributi se zovu apozitivima.

Pridjevi, redni brojevi i zamjenice koji stoje uz imenice u službi atributa zovu se pridjevski atributi. Oni se slažu s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padežu pa ih zovemo kongruentni atributi. Najčešće stoje ispred imenice, odnosno, u prepoziciji. Kongruentni atributi koji stoje u postpoziciji (iza imenice koju bliže određuju) zovu se apozitivima.

2. Nekongruentni atribut

Izdvoj imenice iza kojih stoje nekongruentni atributi i odredi im službu, rod, broj i padež!

IMENICA SLUŽBA IMENICE ROD BROJ PADEŽ

ugođaj objekat muški jednina A


233

Izdvoj nekongruentne atribute i odredi vrstu riječi, rod, broj i padež!

ATRIBUT VRSTA RIJEČI ROD BROJ PADEŽ

počinka imenica ženski jednina G

→ Kojim vrstama riječi pripadaju ovi atributi? → U kojoj poziciji se nalaze? → Uporedite rod, broj i padež imenice i nekongruentnog atributa koji stoji iza imenice!

Atributi se mogu slagati sa imenicom uz koju stoje u rodu i broju, ali ne i u padežu.

Imenički atributi su imenice koje dopunjavaju, pobliže označuju imenice. Najčešće stoje iza imenice, u postpoziciji, i ne slažu se sa imenicom u rodu,

broju i padežu pa se nazivaju nekongruentni atributi. Nekongruentni atributi mogu biti različite vrste riječi: imenice, zamjenice...

→ Zanimljivo o atributima! Atributi nisu obavezni rečenični članovi. Međutim, postoje atributi koji su nekada obavezni rečenični članovi. Takve atribute zovemo OBAVEZNI ATRIBUTI. Bez njih bi rečenica izgubila smisao. Gledala sam ga nasmijana lica. Gledala sam ga lica.????????? Naučila sam plivati ovoga ljeta. Jednog jutra su otputovali. Cijelog dana je padala kiša. 1. U poetici se za atribute obično upotrebljava termin epiteti. Odredi epitete u ovom odlomku iz bajke „Posljednji biser“: 2. U bilježnice nekongruentne atribute zamijeni kongruentnim!

Da li je to moguće u svim primjerima? ugođaj počinka; uzglavlje kreveta; mreža zvijezda; biser sreće; zvijezde života

Apozicija Pogledajmo rečenice iz pripovijetke „Most na Žepi”, Ive Andrića)


234

→A sa mesecem majem iziđe Jusuf iz zatočenja kao pobednik. →Pobednik vezir oseti strah od života. →Mislio je na stranca neimara koji je umro, i na sirotinju koja će jesti njegovu zaradu. →U Carigradu je tada živeo jedan Italijan, neimar, koji je gradio nekoliko mostova u okolini Carigrada i po njima se pročuo. →Tek kad sve bi spremljeno i gotovo, i dovučen kamen iz Banje, stigoše klesari i zidari, Hercegovci i Dalmatinci. 1. Uporedi apozicije! Pobednik vezir oseti strah od života. → U subjekatskom skupu riječi imamo imenicu pobednik kojom je dopunjena imenica vezir. Imenica pobednik se slaže sa imenicom vezir u padežu. Mislio je na stranca neimara koji je umro, i na sirotinju koja će jesti njegovu zaradu. U kojoj službi u rečenici se nalazi imenica neimar? → U predikatskom skupu riječi imamo imenicu stranca kojom je dopunjena imenica neimara. Imenica stranca se slaže sa imenicom neimara u padežu. → Dakle, apozicija stranca je dopuna imenici neimara koja je u rečenici bliži objek(a)t. A sa mesecem majem iziđe Jusuf iz zatočenja kao pobednik. Koju službu u rečenici ima imenica majem? → U predikatskom skupu riječi imamo imenicu mesecem kojom je dopunjena imenica majem. Imenica mesecem se slaže sa imenicom majem u padežu (instrumental). Apozicija mesecem je dopuna imenici majem koja je u rečenici priloška odredba vremena.

U stilski neobilježenom izrazu apozicija se nalazi ispred imenice koju bliže određuje. U pisanju se ne odvaja se zarezom.

Apozicija se tada slaže sa imenicom u padežu. Ponekad se takva apozicija zove atributivom. U stilski obilježenom izrazu apozicija se nalazi iza imenice koju bliže određuje.

Tada se apozicija izgovara posebnom intonacijom a u pisanju se odvaja zarezima s obje strane. Ako je apozicija na kraju rečenice, ispred nje se stavlja zarez.

Prepoznajmo apozicije u ovim rečenicama!


235

Na priloženoj tvrđoj hartiji bio je fino ispisan hronogram sa crvenim i zlatnim inicijalom: Kad Dobra Uprava i Plemenita Veština Pružiše ruku jedna drugoj, Nastade ovaj krasni most, Radost podanika i dika Jusufova Na oba sveta. (...) Ispod toga je bio vezirov pečat u ovalu, podeljen na dva nejednaka polja; na većem je pisalo: Jusuf Ibrahim, istinski rob božji, a na manjem vezirova deviza: U ćutanju je sigurnost. Ako i ti misliš da je u ćutanju sigurnost, napiši sastav na tu temu. Sinteza:

Pridjevi, redni brojevi i zamjenice koji stoje uz imenice u službi atributa zovu se pridjevski atributi. Oni se slažu s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padežu pa ih zovemo kongruentni atributi. Najčešće stoje ispred imenice, odnosno, u prepoziciji. Kongruentni atributi koji stoje u postpoziciji (iza imenice koju bliže određuju) zovu se apozitivima.

Imenički atributi su imenice koje dopunjavaju, pobliže označuju imenice. Najčešće stoje iza imenice, u postpoziciji, i ne slažu se sa imenicom u rodu,

broju i padežu pa se nazivaju nekongruentni atributi. Nekongruentni atributi mogu biti različite vrste riječi: imenice, zamjenice... U stilski neobilježenom izrazu apozicija se nalazi ispred imenice koju bliže

određuje. U pisanju se ne odvaja se zarezom. Apozicija se tada slaže sa imenicom u padežu. Ponekad se takva apozicija zove atributivom. U stilski obilježenom izrazu apozicija se nalazi iza imenice koju bliže određuje.

Tada se apozicija izgovara posebnom intonacijom a u pisanju se odvaja zarezima s obje strane. Ako je apozicija na kraju rečenice, ispred nje se stavlja zarez.

Završni dio sata:





236

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Složena rečenica

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: složena rečenica, shematski prikaz složenih rečenica Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja


56


Složena rečenica


237


Rečenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/proste i složene. Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih rečenica od složenih je broj predikata. Rečenice koje u svom sastavu imaju samo jedan predikat zovemo prostim rečenicama.

Složene rečenice sadrže dva ili više predikata, tj. dvije ili više prostih rečenica objedinjenih u jednu značenjsku, strukturnu i intonacijsku cjelinu.


Složena rečenica

(Prosanjane jeseni, Zija Dizdarević) →Jeseni moga djetinjstva imale su zlatnu boju. →Djevojke iza demira sjede pa rade, savijaju se, tegle, čeznu, gore i mole mjesečinu da ih pošalje „u sreću“. Kakva je po sastavu prva rečenica? A kakva je druga? U drugoj rečenici imamo više predikata, što znači da je to složena rečenica. Nastala je sklapanjem više prostih/jednostavnih rečenica u jednu složenu rečenicu. Djevojke iza demira sjede. Rade. Savijaju se. Tegle. KLAUZE/SUREČENICE Čeznu. Gore. Mole mjesečinu. Da ih pošalje „u sreću“.

Proste rečenice, sastavnice složenih rečenica, nazivaju se surečenicama ili klauzama. Složena rečenica sastavljena od dvije klauze/surečenice zove se jednostrukosloženom rečenicom. ( Djevojke sjede iza demira i rade.)

Složena rečenica sastavljena od triju ili više klauza zove se višestrukosloženom rečenicom. ( Djevojke sjede iza demira, rade i čeznu.)

Nezavisan i zavisan odnos među klauzama


238

Prosanjane jeseni, Zija Dizdarević Prospe mati iz desne ruke puno nekakvih svijetlih iskara, čitavo more, pa se one uhvate povrh drveća i dršću rumene obasjane, mati me onda gladi lijevom rukom po kosi i ja rastem, dižem se od zemlje, letim a poda mnom i oko mene crveno zlatno more. Vičem, klikčem, hvatam iskričave grančice...

Koliko predikata, odnosno jednostavnih/prostih rečenica ima u ovoj složenoj rečenici?

→ Prospe mati iz desne ruke puno nekakvih svijetlih iskara, čitavo more. → One se uhvate povrh drveća. → Dršću rumene obasjane. → Mati me onda gladi lijevom rukom po kosi. → Ja rastem. → Dižem se od zemlje. → Letim. → Poda mnom i oko mene (je) crveno zlatno more.

Zašto je pripovjedač izostavio predikat u posljednjoj rečenici? Ova rečenica u svom sastavu ima osam predikata, dakle, sastavljena je od osam prostih rečenica/klauza. Te klauze su u nezavisnom odnosu, jer ne objašnjavaju, ne određuju, ne dopunjavaju ono što se iznosi u drugim rečenicama s kojima su u vezi. Po onome što sadrže, po svome značenju, sve rečenice čine jednu smisaonu cjelinu.

Složenu rečenicu u kojoj su klauze u nezavisnom odnosu zovemo nezavisnosložena rečenica. Za klauze koje čine nezavisnosloženu rečenicu kažemo da su ravnopravne.

Nezavisan odnos između klauza naziva se koordinacija (naporednost). Ipak, razbijanjem nezavisnosložene rečenice na proste/jednostavne rečenice

ne može se sačuvati potpuno isti smisao koji su te rečenice imale u složenoj rečenici.

Sve jednostavne/proste rečenice nisu na isti način uklopljene u složenu rečenicu. Prosanjane jeseni, Zija Dizdarević (...) Činilo mi se da se onim neuhvatljivim sunčevim zlatom daruju svatovi što su u te rane jeseni svake hefte jedan za drugim navirali. Djevojke iza demira sjede pa rade, savijaju se, tegle, čeznu, gore i mole mjesečinu da ih pošalje „u sreću“.

Jesu li sve klauze ove složene rečenice nezavisne?


239

Činilo mi se da se onim neuhvatljivim sunčevim zlatom daruju svatovi što su u te rane jeseni svake hefte jedan za drugim navirali. → Prva rečenica je potpuna, jasna. Možemo je izdvojiti u zasebnu rečenicu. Činilo mi se. → Druga rečenica: „...da se onim neuhvatljivim sunčevim zlatom daruju svatovi“, je uklopljena u složenu rečenicu tako da je zavisna o prvoj rečenici. Odnosi se prema njoj kao objek(a)t prema predikatu. → Treća rečenica: „...što su u te rane jeseni svake hefte jedan za drugim navirali“ je također nepotpuna. Jasna je tek u sastavu sa drugom rečenicom i služi kao dopuna riječi svatovi.

U složenu se rečenicu mogu sklopiti dvije klauze/ surečenice tako da jedna klauza/surečenica služi drugoj kao dio njezina ustrojstva: subjek(a)t, objek(a)t, dio predikata, priloška odredba/oznaka, atribut. Složena rečenica u kojoj klauze stoje u zavisnom odnosu, jedna smisaono zavisi o drugoj, naziva se zavisnosložena rečenica. Zavisan odnos među klauzama naziva se subordinacija/potčinjenost.

Dakle, međusobni odnosi prostih/jednostavnih rečenica u složenoj mogu biti dvojaki:

o jedne s drugima mogu stajati u nezavisnom, naporednom odnosu o jedna od druge mogu biti po svojoj funkciji zavisne

Po naravi gramatičkog odnosa koji se uspostavlja među klauzama unutar

složene rečenice razlikuju se nezavisnosložene ili koordinirane i zavisnosložene ili subordinirane rečenice.

U nezavisnosloženim rečenicama klauze stoje u gramatički nezavisnom odnosu, a u zavisnosloženim rečenicama u zavisnom odnosu.

Shematski prikaz složenih rečenica

Struktura složene rečenice i odnosi među klauzama mogu se predstaviti rečeničnom shemom. Klauze označavamo slovom K i uz njega pišemo redni broj klauze u složenoj rečenici. Veze među klauzama označavaju se vodoravnim i uspravnim crtama.

Vodoravne crte označavaju gramatički nezavisan odnos između klauza, a

uspravne crte gramatičku zavisnost između klauza. Uz crte se pišu skraćenice kojima se imenuju značenjski odnosi klauza jednih prema drugima u složenoj rečenici:


240

K = klauza; broj pored klauze (K1) je redni broj klauze; vodoravna crta = gramatička nezavisnost; uspravna crta = gramatička zavisnost.

1. Shematski prikaz nezavisnosložene rečenice

K1 K2 Djevojke sjede iza demira i vezu. K1 K2 (nezavisan odnos)

2. Shematski prikaz zavisnosložene rečenice

K1 - glavna K2 - zavisna Iza demira djevojke vezu ruho da bi bile spremne za udaju. K1 K2 (zavisan odnos) Sinteza:

Proste rečenice, sastavnice složenih rečenica, nazivaju se surečenicama ili klauzama. Složena rečenica sastavljena od dvije klauze/surečenice zove se jednostrukosloženom rečenicom. ( Djevojke sjede iza demira i rade.)

Složena rečenica sastavljena od triju ili više klauza zove se višestrukosloženom rečenicom. ( Djevojke sjede iza demira, rade i čeznu.)

Složenu rečenicu u kojoj su klauze u nezavisnom odnosu zovemo nezavisnosložena rečenica. Za klauze koje čine nezavisnosloženu rečenicu kažemo da su ravnopravne.

Nezavisan odnos između klauza naziva se koordinacija (naporednost). Ipak, razbijanjem nezavisnosložene rečenice na proste/jednostavne rečenice

ne može se sačuvati potpuno isti smisao koji su te rečenice imale u složenoj rečenici.

Dakle, međusobni odnosi prostih/jednostavnih rečenica u složenoj mogu biti dvojaki:

o jedne s drugima mogu stajati u nezavisnom, naporednom odnosu o jedna od druge mogu biti po svojoj funkciji zavisne

Po naravi gramatičkog odnosa koji se uspostavlja među klauzama unutar

složene rečenice razlikuju se nezavisnosložene ili koordinirane i zavisnosložene ili subordinirane rečenice.


241

U nezavisnosloženim rečenicama klauze stoje u gramatički nezavisnom odnosu, a u zavisnosloženim rečenicama u zavisnom odnosu.

Završni dio sata:





242

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Nezavisnosložene rečenice Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: nezavisnosložene rečenice, nizanje i spajanje klauza, vrste nezavisnosloženih rečenica Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: informatika

59

57


Nezavisnosložene rečenice

58


243



Uoči kako su povezane klauze/surečenice u ovoj složenoj rečenici: Vičem, klikčem, hvatam iskričave grančice. Vičem. Klikčem. klauze/surečenica Hvatam iskričave grančice.

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Nezavisnosložene rečenice

Vezničke i nevezničke veze u nezavisnosloženim rečenicama

1. Nizanje klauza/surečenica Klauze se mogu nizati u složenoj rečenici. Veza između njih nije ostvarena putem veznika nego je između njih tada zarez. Vičem, klikčem, hvatam iskričave grančice. Vičem. Klikčem. klauze/surečenica Hvatam iskričave grančice.

Ovakva veza između klauza zove se asindetska/neveznička veza (grčki: asindetom-nepovezano).

Iskazivanje naporednosti bez veznika naziva se implicitnost.

Složene rečenice nastale nizanjem prostih rečenica/klauza zovemo rečenički niz ili nevezničke složene rečenice.

Slaganjem prostih rečenica u rečenični niz međurečenične granice se pretvaraju u unutarrečenične granice, tj. granice između klauza. Tačka iza proste rečenice se


244

zamjenjuje nekim drugim pravopisnim znakom kojim se obilježava unutarrečenična granica (zarezom, tačkom-zarezom, crtom, dvotačkom), npr.:

Plakala je. Niko je nije čuo. → Plakala je, niko je nije čuo. Noć je. Mir i tišina. → Noć je – mir i tišina.

2. Spajanje klauza/surečenica Zlatne jeseni moga djetinjstva bile su pune drhtaja i snova i po tome ih se sjećam. Zlatne jeseni moga djetinjstva bile su pune drhtaja i snova. I (veznik) Po tome ih se sjećam. Klauze/surečenice u nezavisnosloženoj rečenici mogu biti i spojene veznicima.

Veza među klauzama ostvarena putem veznika naziva se sindetska /veznička veza (grčki: sindetom-povezano).

Složene rečenice koje se spajaju veznicima zovu se vezničke rečenice. U nezavisnosloženim rečenicama veznici ne pripadaju niti jednoj od

sastavnica (klauza), oni imaju samo funkciju spajanja surečenica/klauza. Iskazivanje naporednosti putem veznika naziva se eksplicitnost.

Dakle:

Proste/jednostavne rečenice se mogu sklapati u nezavisnosloženu rečenicu: nizanjem i veznicima.

Složene rečenice nastale nizanjem prostih/jednostavnih rečenica zovemo rečenički niz ili nevezničke.

Složene rečenice koje se sklapaju veznicima zovu se vezničke rečenice.

Nezavisnosložene rečenice nastaju kao rezultat nezavisnog slaganja prostih rečenica, i to slaganja nizanjem i slaganja spajanjem. Nizanjem nastaju implicitne, a spajanjem eksplicitne nezavisnosložene rečenice.

Vrste nezavisnosloženih rečenica Ponovimo: Složenu rečenicu u kojoj su klauze u nezavisnom odnosu zovemo nezavisnosloženom rečenicom. Za klauze koje čine nezavisnosloženu rečenicu kažemo da su ravnopravne. Nezavisan odnos između klauza naziva se koordinacija (naporednost).


245

Zavisno od toga kako su nezavisne, naporedne klauze vezane značenjem u složenoj rečenici, razlikujemo nekoliko vrsta nezavisnosloženih rečenica: sastavne (kopulativne), rastavne (disjunktivne), suprotne (adverzativne), isključne (ekskluzivne) i zaključne (konkluzivne) rečenice.

Sastavne /kopulativne rečenice „Bašta sljezove boje“ Branko Ćopić Strip: ilustracija iz Radne sveske 8

Počnimo od rečenice:

Djed je doperjao u školsko dvorište → i razgalamio se na učiteljicu.

Koliko radnji je iskazano u ovoj rečenici? Kakva je ovo rečenica po sastavu? Kako su klauze povezane u složenu rečenicu? Jesu li zavisne jedna o drugoj?

Ovdje imamo: isti subjek(a)t, jedna radnja slijedi drugu, isti smjer, radnje su naporedne. Promotrimo to i na sljedećoj rečenici:

Ja se s vucima rodio i odrastao, čitavog vijeka s njima muku mučim. Dakle: isti je subjek(a)t, jedna radnja slijedi drugu, isti je smjer, radnje su naporedne.

Nezavisnosložene rečenice u kojima klauze/surečenice imaju isti smjer i slažu se u cjelinu zbog nekakvog zajedništva u sadržaju ili izrazu zovu se sastavne (kopulativne) rečenice.

Zašto se ove rečenice zovu sastavnim? Kako su povezane klauze u sastavnim rečenicama? Vratimo se na rečenicu:

Ja se s vucima rodio i odrastao, čitavog vijeka s njima muku mučim. U ovoj nezavisnosloženoj rečenici se susrećemo s veznikom i, znači da su prve dvije rečenice vezničke/sindetske. Treća klauza je neveznička/asindetska, povezana je zarezom s drugom rečenicom.

Dakle, nezavisnosložena rečenica može nastati i kombinacijom ovih dvaju načina slaganja klauza, tj. i nizanjem i spajanjem.


246

Veznici sastavnih/kopulativnih rečenica U sastavnim rečenicama najčešće susrećemo veznike: i, pa, te, ni i niti. Obrati pažnju na prve dvije klauze:

Ja se s vucima rodio i odrastao... Možemo li veznik i zamijeniti veznicima pa ili te?

Ja se s vucima rodio pa odrastao... Ja se s vucima rodio te odrastao...

Umjesto zareza između druge i treće klauze može se staviti bilo koji od ovih veznika: Ja se s vucima rodio i odrastao i čitavog vijeka s njima muku mučim. Ja se s vucima rodio i odrastao pa čitavog vijeka s njima muku mučim. Ja se s vucima rodio i odrastao te čitavog vijeka s njima muku mučim. Ili: zamijenimo veznik pa veznikom i!

Po turu bi tebe trebalo ovim štapom, pa da se jednom naučiš pameti. Po turu bi tebe trebalo ovim štapom i da se jednom naučiš pameti.

Veznici i, pa i te ističu zajedništvo dviju rečenica i često su međusobno

zamjenjivi. Napravimo odrične/niječne rečenice od ovih rečenica!

Ja se s vucima nisam ni rodio ni odrastao... Ja se s vucima nisam niti rodio, niti odrastao...

U odričnim/niječnim sastavnim rečenicama česti su veznici: ni i niti. Veznik niti često se pojavljuje u objema klauzama.

Izbjegni pogreške Ispred niječnice NE ne dolazi veznik NI, nego veznik I: Pravilno Nepravilno Ti i ne činiš ništa. Ti ni ne činiš ništa. Oni i nisu došli. Oni ni nisu došli. Vi ništa i ne znate. Vi ništa ni ne znate. Pisanje zareza u sastavnim rečenicama

Zarez se u sastavnim rečenicama ne stavlja poslije veznika, osim ako se klauza/surečenica veznikom posebno ističe ili ako se naknadno dodaje.


247

„Negdje sredinom godine učiteljica nam je pričala o vuku, te živi ovako, te

hrani se onako. Sjutradan, pušući poput guska, djed je doperjao sa mnom u školsko dvorište i pred svom dječurlijom razgalamio se na učiteljicu. (...)

„I drugi su ljudi ljudi ležali u bihaćkoj Kuli pa ne vele da je lisica žuta.“ „Prepirka o bojama baš nas nimalo ne interesuje, lisica je lisica, pa ma kakve

farbe bila.“ Zaključne(konkluzivne) rečenice

Djed je bio tvrdoglav u pogledu boja, moralo je biti po njegovom. Moralo je biti po djedovom, dakle, vuk je zelen. Djed je otperjao u školu, sigurno će napasti učiteljicu.

Po čemu su klauze istaknute u rečenicama – zaključne?

Zaključne klauze su one klauze kojima se donosi neki zaključak koji logički slijedi iz sadržaja prethodne rečenice. I, kao što vidite, od rečenice iz čije se sadržine izvode zaključci, zaključne se rečenice obično odvajaju zarezom.

Dakle:

Zaključne rečenice su podvrsta sastavnih rečenica. Spadaju u implicitne (iskazuju naporednost bez veznika) sastavne rečenice. Vezane su, dakle, asindetski (bez veznika). U zaključnim rečenicama često susrećemo priloge: dakle, sigurno, stoga...

Kutak za male jezikoslovce! Prepoznaj sastavne rečenice i sastavne veznike! Kad sunce umiva oči, Vesna Parun Bez tebe točak spava i vrpca miruje, Niti huči žrvanj, niti hljeb miriše, Ni oganj se ne krijesi, nit ima ko da kuje, Nit zemlja u krilu blago žetve njiše... (...) Kutak za radoznale! O životu i djelu Branka Ćopića možeš više saznati na internet adresi: http://www.znanje.org/lektire/i22/08/02iv0807/pravo.htm ili http://poezija.6forum.info/t1370-branko-copic-basta-sljezove-boje.


248

Suprotne/adverzativne rečenice

Enver Čolaković, Legenda o Ali-paši

I Alija se sagnu. Uze u ruke pregršt krpa – ali kad tamo, u ruci mu zablista zlato! Krasno žuto zlato! Začuđen Alija gleda, a stari Arap blago se smije. Htio bi Alija upitati: „ Šta je to?“, ali mu riječi zapinju u grlu. Arap opet progovori:

„Zlato i blago, sine Alija, u ruci tvrdice su krpe, a krpa u ruci darežljiva dobričine – zlato. Eto, to je sad tvoje. Uzmi!“ Razmotrimo rečenice:

Uze u ruke pregršt krpa – ali kad tamo, u ruci mu zablista zlato!

Začuđen Alija gleda, a stari Arap blago se smije.

„Zlato i blago, sine Alija, u ruci tvrdice su krpe, a krpa u ruci darežljiva dobričine – zlato.

U kakvom su odnosu riječi: krpa – zlato gleda – smije se tvrdica – darežljiva dobričina U kakvom odnosu su, dakle, sadržaji prve i druge rečenice u složenoj rečenici?

Nezavisnosložene rečenice u kojima se jednom klauzom izražava suprotnost ili nepodudarnost, nazivaju se suprotnim (adverzativnim) rečenicama.

Suprotne rečenice mogu biti eksplicitne, nastale spajanjem prostih rečenica veznicima, i implicitne, bez veznika. Veznici suprotnih eksplicitnih rečenica su: a, ali, nego, već i no.

Veznici a i ali imaju najširu upotrebu: Pa pošao, a nigdje vrata!.. Sve izludješe za njim, ali on ostao vjeran svojoj Almasi. I ona njega voli, ali je stid s pašom zboriti. Veznici nego i već povezuju klauze samo ukoliko je predikat prve klauze odričan/niječan:


249

Neće on biti tvrdica, nego darežljivi dobričina. Suprotne implicitne rečenice se odlikuju izrazitom suprotnošću ili nepodudarnošću klauza. Blago je pripadalo tvrdici, sad nek je tvoje! Pisanje zareza u suprotnim rečenicama

S obzirom na iskazanu suprotnost ili nepodudarnost u klauzama, suprotne rečenice se obavezno odvajaju zarezom.

Htio bi Alija upitati: „ Šta je to?“, ali mu riječi zapinju u grlu. Lako je gospodi prigovarati, ali je teško siromahu čovjeku živjeti. Isključne (ekskluzivne) rečenice

Pored implicitnih suprotnih rečenica susrećemo i one među čijim se klauzama uspostavlja odnos isključivanja.

Sunce već zašlo na zapadu, samo blago rumenilo sutona je osvjetljavalo Sarajevo.

Svi su otišli, samo su pojedini žurno obavljali zaostale poslove.

Sve djevojke njega vole, samo ga Almasa neće.

U nezavisnosloženim isključnim rečenicama drugom se klauzom isključuje sve osim sadržaja te klauze (osim onoga što je izneseno u toj klauzi).

Isključivanje se postiže prilozima: samo, jedino, tek... Isključivanje je naročito istaknuto kad se u prvoj rečenici nalaze sveobuhvatne

riječi: sav, svi, svako, sve... Isključne rečenice su asindetski povezane (bez veznika).

Kutak za male jezikoslovce! 1.Prepoznaj suprotne rečenice u odlomku iz priče „Knjiga“ Ive Andrića! „Zagledan u te slike, sa pomiješnim osjećanjima povrijeđenog samoljublja, razočarenja i ljubopitstva, dječak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu, poveo se, zateturao i nakraju dočekao rukama od zid, ali je pri tom ispustio knjigu koja se otkotrljala niz stepenište...“ 2. Prepoznaj suprotne rečenice u odlomku iz narodne balade „Smrt Omera i Merime“!


250

„Prođi me se, moja mila majko! Nije blago ni srebro ni zlato,

Već je blago što je srcu drago.“ To ne sluša Omerova majka,

Već na silu oženila sina, I na silu dovela djevojku

Kad je bilo večer po večeri I mladence u ložnicu sveli,

Al’ besjedi Omer momče mlado: „Aoj, Fato, ala ti si lijepa!

Moja Mejra nije tako lijepa, Al’ je Mejra mome srcu draga.

Rastavne /disjunktivne rečenice Ilustracija iz Radne sveske 8: Nasrudin–hodža ljutito govori: Ili mi vratite bisage ili ću ja učiniti što sam naumio.

Nasrudinove bisage Jednoga dana nestale Nasrudin-hodži bisage. Neko ih je posudio ili možda ukrao. Izađe hodža iz kuće te će susjedima: „Ili mi vratite bisage ili ću ja učiniti što sam naumio. Nakon nekog vremena susjedi nađu bisage te mu ih donesu. Znatiželjni, upitaju ga: „Šta si bio naumio činiti da ti ne nađosmo bisaga?“ „Da mi se bisage nisu našle, ja sam bio naumio staru vreću raskrojiti i od nje napraviti bisage.“ bisage- dvostruka torba hodža- islamski duhovnik Šta je iskazano ovim rečenicama? Ili mi vratite bisage ili ću ja učiniti što sam naumio. Neko ih je posudio ili možda ukrao. Veznik ili sadržaje rečenica rastavlja, ostvariv je samo jedan od dvaju sadržaja: posudio ili ukrao; Ili vratite bisage ili ću ja učiniti ...

Nezavisnosložene rečenice u kojima klauze stoje u takvom odnosu da je moguće ostvarenje sadržaja samo jedne od njih, ili je samo jedan od sadržaja istinit, zovemo rastavnim rečenicama.

Rastavne rečenice, kao i sastavne, mogu nastati nezavisnim slaganjem prostih

rečenica spajanjem i tada nastaju eksplicitne rastavne rečenice. Klauze u ovim


251

rečenicama povezuju se veznikom ili koji označava da sadržaji klauza ne idu zajedno, da se rastavljaju.

Naprimjer:

„Bukovica Vilenicu pita: zašto mi se Travnik zamaglio? Ili gori, il’ ga kuga mori?

(Ćamil Sijarić, Zapisi o gradovima)

Rastavne rečenice mogu biti i implicitne, ali rijetko jer se rastavnost obilježava eksplicitno, veznikom ili.

Naprimjer:

Ja dolazim sutra, bila kiša, ne bila. Igraš se s knjigom, učiš – ne učiš.

Pisanje zareza u rastavnim rečenicama Piše li se zarez u rastavnim rečenicama?

„Babo, pita mati ili će se kahva piti ili ćete ručati pa onda kahvu piti.“ (A. Nametak:

Tuturuza i šeh Meco) „Mislim se da li da ručam jegulje na Karaotoku, ili da produžim na Metković na

žablje batake?“ (Zuko Džumhur: Nekrolog jednoj čaršiji)

U rastavnim rečenicama zarez se ne piše, osim ako se klauzama nešto naročito ističe.

Ako se veznik ili nalazi ispred svake klauze, tada se naročito ističe rastavni odnos.

Prepoznaj nezavisnosložene rečenice!

Špijun, Svetozar Ćorović (...) - Ama to se u nas ne naziva čo’jek nego špijun, gospodine – procijedi kroz zube. Prestojnik se podrugljivo osmjehnu. -Ne daj da ti se muti. Ne daj se i podnesi sve kao čovjek, ili kao riba. (...) - Pitam te ja, gospodine, ko je od nas dvojice viši budala: ili ja koji sam postao tamo tvoj »čovjek« ili ti koji si me odabrao?...


252

Sinteza:

Nezavisnosložene rečenice nastaju kao rezultat nezavisnog slaganja prostih rečenica, i to slaganja nizanjem i slaganja spajanjem. Nizanjem nastaju implicitne, a spajanjem eksplicitne nezavisnosložene rečenice.

Zavisno od toga kako su nezavisne, naporedne klauze vezane značenjem u složenoj rečenici, razlikujemo nekoliko vrsta nezavisnosloženih rečenica: sastavne (kopulativne), rastavne (disjunktivne), suprotne (adverzativne), isključne (ekskluzivne) i zaključne (konkluzivne) rečenice.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 33, 34, 35, 36, 37, 38,

39, 40, 41. Na internet adresi: file:///C:/DOCUME~1/Azra/LOCALS~1/Temp/Nezavisno-slozene-recenice-2.htm se nalaze testovi za provjeru znanja o nezavisnosloženim rečenicama. Otvori ovu stranicu i provjeri svoje znanje. Posmatranje i praćenje:



253

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Zavisnosložene rečenice Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: uvrštavanje, osnovna i glavna klauza, zavisna klauza, slijed klauza u zavisnosloženoj rečenici Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura


61


Zavisnosložene rečenice: uvrštavanje

60


254


1. Prepoznaj u odlomku nezavisne složene rečenice:

Ilustracija: detalj (može i s ilustracije iz Čitanke 8): dječak s knjigom

Knjiga, Ivo Andrić Dječaku pojuri krv u glavu. Kroz veo vrele magle koji mu je igrao pred očima, on strpa izlubljenu svesku u korice, obazre se da ga ko nije vidio i pođe brzim koracima kući. Idući ulicom uspori korak. Zaboravljena je bila uska, neprijatna biblioteka, kao da nikad i nije bio u njoj. Sad je mogao još da misli na štetu i nezgodu koja ga zadesila sa knjigom i koju treba da razgleda kod kuće. Pod miškom ga je pekla oštećena knjiga. Kad je došao kući ostavio je odmah zlosrećnu knjigu kao neprijatan teret na dno svog đačkog kovčega, pod zimsko rublje. Užinao je i izašao da se igra sa vršnjacima iz komšiluka. U igri se zaboravio. Ali kad je počeo da pada prvi mrak i kad su drugovi stali da se razilaze kućama, njega zaboli pomisao da ga kod kuće čeka nešto ružno i neprijatno. I taj bol je rastao sa sumrakom.


Zavisnosložene rečenice Uvrštavanje Kako nastaje zavisna klauza/surečenica? Obrati pažnju na objekte, priloške/adverbijalne odredbe, atribute u prostim/jednostavnim rečenicama i novonastale klauze. Kako nastaju nove klauze?

Slušao sam interesantne priče. (objekat) Preoblikujmo objek(a)t u klauzu tako što ćemo uvrstiti, uvesti predikat. Slušao sam šta? da su to interesantne priče. (nova klauza)

Preoblikujmo još neke rečenične članove!

Pred bibliotekom sam bio prvi radi željene knjige. (priloška odredba namjere)

Pred bibliotekom sam bio prvi da bih podigao željenu knjigu. (nova klauza)

U zoru sam stajao pred zaključanim vratima biblioteke. (PO V) Kada je svanula zora, stajao sam pred zaključanim vratima biblioteke. (nova

klauza)


255

Želio bih uzeti na čitanje ilustrirano djelo. (atribut) Želio bih uzeti na čitanje djelo koje je ilustrirano. (nova klauza)

Iz datih primjera si mogao/la uočiti da je od prostih rečenica, preoblikom pojedinih rečeničnih članova, nastala složena rečenica.

Objekat, priloške odredbe i atribut (nepredikativni rečenični članovi) su preoblikovani u klauze uvođenjem predikativnih jedinica. Takav način zavisnog slaganja prostih rečenica u složenu rečenicu zovemo uvrštavanje.

Zavisna klauza/surečenica nastala uvrštavanjem dopunjava glavnu/osnovnu

klauzu i odnosi se prema njoj kao njen atribut, objekat ili priloška odredba. Zavisna klauza nikada ne može stajati kao zasebna rečenica. Rečenica kojoj je zavisna klauza dio ustrojstva zove se osnovna rečenica.

Razmotrimo gramatičko ustrojstvo ove zavisnosložene rečenice:

U čitaonici sam vidjela čovjeka → koji svaki dan pročita sve dnevne novine.

↑ ↑ K1- osnovna klauza K2- zavisna klauza

U zavisnosloženoj rečenici jedna klauza postaje dijelom gramatičkog ustrojstva druge, udružujući se tako s njom u jednu strukturnu, značenjsku i intonacijsku cjelinu. Dakle, svaka klauza koja je dio gramatičkog ustrojstva druge klauze je zavisna klauza. Obje klauze čine strukturnu, značenjsku i intonacijsku cjelinu.

Osnovna i glavna klauza

1. Osnovna klauza

Prepoznaj predikate i odredi vrstu rečenice! Umjesto istaknutog atributa staru uvrsti predikativnu jedinicu (klauzu). K1 K2 Dječak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu │ i ispustio staru knjigu. K1 K2 Dječak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu │ i ispustio knjigu │ K3 koja je bila stara.


256

Uvrštavanjem predikativne jedinice umjesto atributa dobili smo treću klauzu. Ta nova uvrštena klauza (K3), „koja je bila stara“, je zavisna klauza kojoj je mjesto otvorila druga klauza (K2), „ispustio je knjigu“. K2 - osnovna K3 - zavisna ↓ ↓ ... ispustio knjigu → koja je bila stara.

Klauza koja otvara mjesto zavisnoj klauzi naziva se osnovna klauza. Osnovnu klauzu dopunjuje zavisna klauza.

Osnovna klauza može biti i nezavisna i zavisna. K1 K2 K3

Dječak podiže knjigu│ čije su korice bile izlomljene │kao da je neko gazio po njima.

Prva klauza otvara mjesto drugoj pa je ona za nju osnovna. K1 - osnovna K2 - zavisna

Dječak podiže knjigu → čije su korice bile izlomljene... Ta druga klauza je, dakle, zavisna. Ona otvara mjesto trećoj, pa je ona za nju osnovna. K2 - osnovna (zavisna) K3 - zavisna

... čije su korice bile izlomljene → kao da je neko gazio po njima. Treća klauza je uvrštena u drugu klauzu, ona je njena dopuna pa je i ona zavisna.

2. Glavna klauza Vratimo se na rečenicu:

Dječak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu │ i ispustio je knjigu │ koja je bila stara. Razmotrimo prvu klauzu: Dječak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu... Da li ova klauza otvara mjesto novoj klauzi? Da li je u bilo kom smislu K2 ili K3 zavisna o njoj? Prva klauza nije otvorila mjesto novoj zavisnoj klauzi. Ona je potpuno nezavisna od bilo koje druge klauze. Takva klauza se naziva glavna klauza.


257

Glavna klauza može istovremeno biti i osnovna (kada otvara mjesto zavisnoj klauzi), ali nikada ne može biti zavisna.

K1 K2 K3 Dječak je vidio knjigu │ koja se potpuno iskoričila │ jer je pala sa stepeništa. 1. Dječak je vidio knjigu glavna klauza jer ne zavisi od bilo koje druge klauze osnovna klauza jer je otvorila mjesto drugoj, zavisnoj klauzi (koja se potpuno iskoričila) 2. koja se potpuno iskoričila zavisna klauza jer zavisi od prve klauze (Dječak je vidio knjigu) osnovna klauza jer je otvorila mjesto novoj zavisnoj klauzi (jer je pala sa stepeništa) 3. jer je pala sa stepeništa zavisna klauza jer zavisi od druge klauze koja joj je otvorila mjesto (koja se potpuno iskoričila)

U zavisnosloženim rečenicama razlikujemo dvije klauze/surečenice: o glavnu– koja je uvijek nezavisna i kojoj druga klauza/surečenica može

biti dio ustrojstva. Tada je glavna klauza istovremeno i osnovna klauza. o zavisnu - koja o njoj zavisi jer je dio njezina ustrojstva.

Dakle:

Glavna klauza je potpuno nezavisna od bilo koje klauze. Može biti i osnovna, ali nikada ne može biti zavisna.

Kutak za male jezikoslovce!

2. Postupkom uvrštavanja napravi zavisnosložene rečenice. Dječak je zavidio starijim drugovima na čitanju interesantnih knjiga. Drugovi su često pričali o pročitanim knjigama. Zidovi biblioteke su bili puni ormara s knjigama. Kako odabrati najljepšu knjigu?

3. Prepoznaj u odlomku nezavisne i zavisne složene rečenice. Prepiši u bilježnicu zavisnosložene rečenice, prepoznaj glavnu, osnovnu i zavisnu klauzu.

Knjiga, Ivo Andrić


258

Dječaku pojuri krv u glavu. Kroz veo vrele magle koji mu je igrao pred očima, on strpa izlubljenu svesku u korice, obazre se da ga ko nije vidio i pođe brzim koracima kući. Idući ulicom uspori korak. Zaboravljena je bila uska, neprijatna biblioteka, kao da nikad i nije bio u njoj. Sad je mogao još da misli na štetu i nezgodu koja ga zadesila sa knjigom i koju treba da razgleda kod kuće. Pod miškom ga je pekla oštećena knjiga. Kad je došao kući ostavio je odmah zlosrećnu knjigu kao neprijatan teret na dno svog đačkog kovčega, pod zimsko rublje. Užinao je i izašao da se igra sa vršnjacima iz komšiluka. U igri se zaboravio. Ali kad je počeo da pada prvi mrak i kad su drugovi stali da se razilaze kućama, njega zaboli pomisao da ga kod kuće čeka nešto ružno i neprijatno. I taj bol je rastao sa sumrakom.

Slijed klauza/surečenica u zavisnosloženoj rečenici

Razmotrimo kakav može biti slijed klauza/surečenica u zavisnosloženoj rečenici!

a) Djevojke se često udaju kad dođe jesen.

K1 - glavna/osnovna klauza K2 - zavisna klauza Djevojke se često udaju kad dođe jesen.

Glavna/osnovna klauza je obično prva u zavisnosloženoj rečenici, a iza nje je zavisna klauza. To je njihov uobičajeni / normalan slijed.

Zavisna klauza/surečenica se u odnosu na glavnu/osnovnu klauzu nalazi u postpoziciji.

b) Kad dođe jesen, djevojke se često udaju. K1- zavisna klauza K2- glavna/osnovna klauza Kad dođe jesen, djevojke se često udaju. Poredak klauza u zavisnosloženoj rečenici često je uslovljen psihološkim razlozima govornika. Uobičajen slijed klauza mijenjamo kada želimo naglasiti okolnosti radnje (vrijeme, uzrok, mjesto, namjeru...)

Kada je zavisna klauza prva u zavisnosloženoj rečenici, a iza nje glavna/osnovna klauza, takav položaj klauza/surečenica se zove obrnut slijed ili inverzija.

Zavisna rečenica se tada nalazi u prepoziciji i obavezno se odvaja zarezom.

c) Djevojke se, kad dođe jesen, često udaju.


259

Ponekad se zavisna klauza umeće među dijelove glavne/osnovne klauze. K1 – prvi dio glavne/osnovne K2 - zavisna klauza K1 - drugi dio glavne/osnovne klauze Djevojke se, kad dođe jesen, često udaju.

Ako se u zavisnosloženoj rečenici zavisna klauza umeće među dijelove glavne/osnovne klauze, onda se takva zavisna klauza zove umetnuta rečenica/klauza.

Ona se nalazi u interpoziciji i odvaja se zarezima s obje strane. Izbjegni pogreške!

Umetnute zavisne klauze/surečenice koje dolaze iza nelične zamjenice ili zamjeničkog priloga, ne odvajaju se zarezom.

Svega što zlo donosi treba se čuvati. Sinteza:

Objekat, priloške odredbe i atribut (nepredikativni rečenični članovi) su preoblikovani u klauze uvođenjem predikativnih jedinica. Takav način zavisnog slaganja prostih rečenica u složenu rečenicu zovemo uvrštavanje.

Zavisna klauza/surečenica nastala uvrštavanjem dopunjava glavnu/osnovnu

klauzu i odnosi se prema njoj kao njen atribut, objekat ili priloška odredba. Zavisna klauza nikada ne može stajati kao zasebna rečenica. Rečenica kojoj je zavisna klauza dio ustrojstva zove se osnovna rečenica. U zavisnosloženim rečenicama razlikujemo dvije klauze/surečenice:

o glavnu– koja je uvijek nezavisna i kojoj druga klauza/surečenica može biti dio ustrojstva. Tada je glavna klauza istovremeno i osnovna klauza.

o zavisnu - koja o njoj zavisi jer je dio njezina ustrojstva. Glavna/osnovna klauza je obično prva u zavisnosloženoj rečenici, a iza nje je

zavisna klauza. To je njihov uobičajeni / normalan slijed.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 42, 43, 44, 45.




260

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Izricanje predikata (predikatske rečenice), izricanje subjekta (subjekatske rečenice) Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: izricanje subjekta i predikata Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja


Motivacioni dio sata Naučili smo o glagolskom i imenskom predikatu:

62 Uzorak obrade nastavne jedinice: Izricanje predikata (predikatske rečenice), izricanje subjekta (subjekatske rečenice)


261

Predikat čini gramatičku jezgru rečenice. Predikat otvara mjesto objektu i priloškim odredbama te s njima čini predikatski skup riječi.

Predikat je glavni rečenični član kojim se subjektu pripisuje neka osobina koju

ima, stanje ili raspoloženje u kome se nalazi, ili radnja koju vrši. Funkciju predikata mogu obavljati različite vrste riječi, bilo da je to samo jedna riječ ili više njih u skupu, ali je za službu predikata najpodesniji glagol jer ima svojstvo predikativnosti (jedino glagol u svojim oblicima može označiti vrijeme vršenja radnje, glagolsko lice i način).

Prema tome da li je predikat iskazan glagolom ili imenskom riječju ( imenicom, pridjevom, zamjenicom ili brojem) razlikujemo glagolski i imenski predikat.

Predikat koji je iskazan samo glagolom /ličnim glagolskim oblikom, zove se glagolski predikat (je pričala, živi...).Glagolski predikat može biti prost i složen.

Predikat koji se izriče oblikom pomoćnog glagola biti i nekom imenskom riječju (imenicom, pridjevom, zamjenicom, brojem ili prilogom) zovemo imenskim predikatom (je žut, nije istina...).

Pomoćni glagol biti u bilo kojem vremenu ili načinu služi kao spona sa imenskom riječju u sklopu predikata (Djed je komičan.)


Izricanje predikata (predikatske rečenice), izricanje subjekta (subjekatske rečenice)

Izricanje predikata Grafofolija (strip iz Radne sveske 8) Prepoznaj glagolske i imenske predikate u stripu. I slika: učiteljica pita učenike: Djeco, ko zna kakve je boje vuk? Dječak Branko diže ruku i kaže: Vuk je zelen! II slika: učiteljica govori: Bog s tobom, dijete, gdje si to čuo? Dječak: Kaže moj djed! III slika: Učiteljica: Nije tačno, vuk nije zelen. Dječak: Jeste, zelen je!

Predikatni glagol može biti u bilo kojem licu bilo kojeg vremena: je pričala – prošlost/perfek(a)t, 3.l. hranim se - sadašnjost/ prezent 1.l. ćeš zapamtiti –budućnost/futur I, 2.l.


262

Ponovimo! Predikat se izriče:

→ glagolom u bilo kojem vremenu i licu (glagolski predikat); → oblicima pomoćnog glagola biti i neke imenske riječi (imenski predikat). Predikatske rečenice

Naučili smo da jedino glagol u svojim oblicima može označiti vrijeme vršenja radnje, glagolsko lice i način, dakle, samo lični glagolski oblik ima svojstvo predikativnosti.

Međutim, neki gramatičari izdvajaju kao posebne predikatske zavisne klauze koje su nastale samo od dijela imenskog predikata i nose samo njegovo leksičko značanje. Naprimjer:

Vuk je siv. Vuk je kakav je oduvijek bio.

→ „...kakav je oduvijek bio“ je leksičko jezgro imenskog predikata. Preoblikuj dio imenskog predikata u klauzu! On je uvijek isti.

Izricanje subjekta

O subjektu mnogo znamo. Pronalazimo ga na pitanja za nominativ (ko? šta?/što?). Prepoznaj u odlomku subjekte.

Odiseja u svemiru, Arthur C. Clarke (...) Pola sata kasnije pilot objavi : "Kontakt za deset minuta. Molim vas da provjerite sigurnosni pojas.” Floyd posluša i odloži papire. Pokušavati čitati za vrijeme točke nebeskog žongliranja, koja je trajala posljednjih tri stotine milja, značilo je samo izazivati vraga; najbolje je bilo zaklopiti oči i opustiti se dok se svemirska letjelica trzala naprijed-natrag uz kratka uključenja raketa. Nekoliko minuta kasnije on prvi put spazi Svemirsku stanicu jedan, udaljenu svega nekoliko milja. Sunčeva svjetlost blještala je i iskrila na uglačanoj metalnoj površini diska promjera tri stotine metara koji se sporo okretao. Nedaleko odavde, krećući se istom stazom, nalazio se svemiroplov Titov V, zabačenih krila, a odmah uz njega jedan gotovo loptasti Aries-1B, tegleći konj svemira, s četiri zdepaste noge koje su mu stršile s jedne strane - amortizeri za spuštanje na Mjesec. Svemirska letjelica Orion III spuštala se s više staze. To je bio spektakularan prizor. Ponovimo šta smo naučili o subjektu!


263

Subjek(a)t je riječ ili grupa riječi kojom se označava pojam u rečenici, o

kome ili o čemu se nešto kazuje, kome ili čemu se nešto pripisuje (to je vršilac radnje, nosilac stanja ili osobine ). Subjek(a)t je obično imenica u nezavisnom padežu-nominativu.

Kojim vrstama riječi su izrečeni subjekti u rečenicama? Pola sata kasnije pilot objavi... Nekoliko minuta kasnije on prvi put spazi Svemirsku stanicu. To je bio spektakularan prizor... Hrabri su letjeli svemirskom letjelicom Orion III. Deset ih je poletjelo. Malo je tako hrabrih. Pokušavati čitati za vrijeme točke nebeskog žongliranja značilo je samo izazivati vraga.

Službu subjekta mogu imati mnoge promjenljive, polupromjenljive i nepromjenljive riječi.

Ponovimo! Subjek(a)t se izriče: → jednom riječju ( imenica ili zamjenica u nominativu: Ti letiš.); → sintagmatskim skupom (Deset ljudi je poletjelo letjelicom.). Subjekatske rečenice

U nekim gramatikama se susrećemo i s pojmom subjekatska/subjektna klauza ili rečenica. Međutim, ni ta klauza, kao ni predikatska, nije opravdana.

Ovakve se zavisnosložene rečenice uobličuju naknadnim brisanjem subjekta a ne njegovom zamjenom zavisnom klauzom. Klauza je ustvari odredba subjekta (atribut).

Naprimjer: S ATRIBUT ↓ ↓

Onaj ko izaziva sudbinu zna da nadrlja.

Ko izaziva sudbinu zna da nadrlja.

Prepoznaj ovakvu klauzu u poslovici: Ko se s vatrom igra, opeče se. Kako je nastala ovakva klauza?

Sinteza:


264

Predikat se izriče: → glagolom u bilo kojem vremenu i licu (glagolski predikat);

→ oblicima pomoćnog glagola biti i neke imenske riječi (imenski predikat). Subjek(a)t se izriče: → jednom riječju ( imenica ili zamjenica u nominativu: Ti letiš.); → sintagmatskim skupom (Deset ljudi je poletjelo letjelicom.).

Završni dio sata:





265

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Izricanje objekta, objekatske rečenice

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Izricanje objekta, objekatske rečenice, zarez u objekatskim rečenicama Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: informatika

63 Uzorak obrade nastavne jedinice: Izricanje objekta, objekatske rečenice


266


Motivacioni dio sata Prepoznaj u rečenicama bliže i dalje objekte. Špijun, Svetozar Ćorović

Čim prestojnik uljeze, Kosta brže-bolje pritrča, prihvati mu štap i šešir i, tokorse, poče čistiti kaput kao da stresa prašinu, makar što je kaput bio čist i nikakve prašine na njemu nije bilo... Prestojnik, odmaknuvši se, udari dlanom o dlan, protrlja ruke, popravi cviker, zavuče ruke u džepove i zviždučući poče šetati po sobi.

Uz glagole često stoje riječi ili grupe riječi koje imaju funkciju dopune glagola. To su rečenični objekti na kojima se ili u vezi s kojima se vrši glagolska radnja.

Kosta prihvati štap, šešir...

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Izricanje objekta, objekatske rečenice Izricanje objekta

Dio rečenice koji čini dopunu glagolu a kazuje na kome ili čemu se vrši radnja ili šta je predmet glagolske radnje, zove se objekat.

1. Bliži objek(a)t

Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Predstojnik protrlja ruke...) i dionom (partitivnom) genitivu (npr.Vidio je malo prašine), zove se bliži objekat. Bliži objek(a)t može biti i u slavenskom genitivu bez prijedloga u niječnoj rečenici (Prašine nije bilo.) Bližem objektu mjesto u rečenici otvaraju samo prijelazni glagoli.

Prisjeti se: genitiv označava i dio nečega, odijeljenu količinu, djelimičnost. Takav genitiv se zove dioni ili partitivni genitiv. Slavenski genitiv je besprijedložni genitiv koji može biti upotrijebljen samo u niječnoj rečenici.

2. Dalji objek(a)t

ko radi: subjek(a)t šta radi: predikat koga ili što: objekat


267

Kosta brže-bolje pritrča, prihvati mu štap... Zavuče ruke u džepove... Objekat koji se može nalaziti u svim zavisnim padežima sa ili bez prijedloga, osim besprijedložnog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu mjesto u rečenici otvaraju najčešće neprijelazni glagoli.

Prisjetite se: Dalji (indirektni) objek(a)t dobijamo na različita pitanja: s kim(e), čim(e), kome, čemu, o kome...

Ponovimo: Objek(a)t se izriče:

jednom riječju (Obrisao je prašinu s kaputa.) sintagmatskim skupom (Obukao je zimski kaput.) objekatskom klauzom (Znam da je to tvoj najdraži kaput.)

Objekatske rečenice Osim objekta, glagolu se može dodati i skup riječi u službi bližeg ili daljeg objekta. Preoblikujmo objekat postupkom uvrštavanja u zavisnu klauzu. S P objek(a)t Ti znaš → za što/šta? → za moju ljubav. Mi vidimo → što/šta? → tvoju sreću. osnovna klauza zavisna objekatska klauza Ti znaš → šta? → da te ja volim. Mi vidimo → šta? → da si ti sretna.

Zavisna klauza koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao njegov objek(a)t, tj. kazuje šta je predmet radnje predikata osnovne klauze, zove se objekatska zavisna klauza. Nastaje, dakle, postupkom uvrštavanja.

Složena rečenica sa objekatskom klauzom zove se zavisnosložena objekatska rečenica. Po veznicima kojima se objekatske klauze vežu za osnovnu kluzu razlikujemo izrične i zavisnoupitne objekatske klauze.

1. Izrične objekatske klauze

Pogledajmo rečenice:

Ja vjerujem da su ljudi dobri. Znamo kako je lijepo živjeti u miru. Osjećam da nas čeka sreća.


268

Izrične objekatske klauze su izjavni, obavijesni iskazi govorenja, mišljenja i

osjećanja osnovne rečenice. Izrične objekatske klauze se u složenu rečenicu uvode veznicima da i kako.

Ponekad se izrične objekatske klauze u složenu rečenicu uvode i prilogom gdje:

Uvučem se u podrum i čujem gdje nešto šuška.

2. Zavisnoupitne objekatske klauze

Reci mi kuda si krenuo. Znamo ko nam dolazi u posjetu. Nije znao koga da zove.

Zavisnoupitne objekatske klauze su samo zavisni oblici upitnih rečenica

(zavisna klauza ima samo formu, oblik upitne rečenice).

Sadržajem osnovne klauze sagovornik se podstiče na odgovor (Reci mi kuda si krenuo.) ili se potvrđuje (Znamo ko nam dolazi u posjetu.) ili odriče sadržaj zavisne klauze (Nije znao koga da zove.).

Ulogu veznih riječi u zavisnoupitnim rečenicama imaju upitne zamjenice: ko, što..., upitni prilozi: gdje, kad(a), kamo..., upitne riječce: da li, jesi li...

Pisanje zareza u objekatskim rečenicama Objekatske zavisne rečenice se odvajaju zarezom ako su u inverziji ili su u rečeničnom nizu (ako se nabraja više objekatskih rečenica).

Pitao ga kuda je krenuo sam. Kuda je krenuo sam, pitao ga. Pitao ga kuda je krenuo sam, kako će sam kroz šumu, ko će ga tamo čekati.

Prepoznaj objekatske rečenice u odlomku (Arthur C. Clarke: „Odiseja u svemiru”). “MOLIMO VAS, PRIPREMITE : Putovnicu Liječničku potvrdu Dozvolu za prijevoz Deklaraciju o težini” "Volio bih da mogu dobiti šalicu crne kafe... dvije kocke šečera... a i da pozovem

Zemlju." Po knjizi Arthur C. Clarke: „Odiseja u svemiru” je snimljen istoimeni film. Više podataka o filmu potražite na internet adresi:


269

http://hr.wikipedia.org/wiki/2001:_Odiseja_u_svemiru_%281968%29

Sinteza:

Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Predstojnik protrlja ruke...) i dionom (partitivnom) genitivu (npr.Vidio je malo prašine), zove se bliži objekat.

Objekat koji se može nalaziti u svim zavisnim padežima sa ili bez prijedloga, osim besprijedložnog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu mjesto u rečenici otvaraju najčešće neprijelazni glagoli.

Zavisna klauza koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao njegov objek(a)t, tj. kazuje šta je predmet radnje predikata osnovne klauze, zove se objekatska zavisna klauza. Nastaje, dakle, postupkom uvrštavanja.

Složena rečenica sa objekatskom klauzom zove se zavisnosložena objekatska rečenica. Po veznicima kojima se objekatske klauze vežu za osnovnu kluzu razlikujemo izrične i zavisnoupitne objekatske klauze.

Objekatske zavisne rečenice se odvajaju zarezom ako su u inverziji ili su u rečeničnom nizu (ako se nabraja više objekatskih rečenica).

Završni dio sata:





270


Nastavna jedinica: Izricanje atributa, atributske rečenice

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Izricanje atributa, atributske rečenice, zarez u atributskim rečenicama Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda, oluja mozga Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura

64


Izricanje atributa, atributske rečenice


271


Motivacioni dio sata Prenijeti dio ilustracije iz Čitanke 8: sirota djevojčica

Prisjetimo se imenskog dodatka, atributa:

Suze kojih se stidim, Zlata Kolarić-Kišur Bilo je to jedne blistave nedjelje. U gradu se slavila neka svečanost. Uz zvukove glazbe nailazila je povorka svečano odjevene djece. Pogled mi zape na djevojčici koja je stupala u povorci okružena napirlitanim ,,lutkicama,,. Sama, bez svoga para. Požalih je! Sirotica, mora da joj je teško što nema svoje,”družice”,! Te male umišljene paunice vjerojatno joj nisu htjele pružiti ruke što nije bila tako lijepo odjevena kao one. Ali kad joj pozorno pogledah u lice, iznenadih se: na njenom licu nije se odražavala ni tuga ni razočaranje zbog stare haljinice. .

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Izricanje atributa, atributske rečenice

Izricanje atributa


U službi atributa su najčešće pridjevi (blistave, umišljene, napirlitane...), ali to mogu biti i brojevi (jedne...), imenice (zvukovi glazbe..), zamjenice (neka, svoga...) ili čak čitave skupine riječi (povorka svečano odjevene djece). Atribut se s imenicom slaže u rodu i broju.

Vinjeta: dječak

Atributske rečenice Postupkom uvrštavanja od atributa napravimo zavisnu klauzu.

Bilo je to jedne blistave nedjelje. Bilo je to jedne nedjelje koja je bila blistava.

Pogled mi zape na djevojčici koja je stupala u povorci okružena napirlitanim

„lutkicama”. Pogled mi zape na djevojčici koja je stupala u povorci okružena „lutkicama” koje

su bile napirlitane..


272

Ostale rečenice pokušajte preoblikovati sami.

Na njenom licu nije se odražavala ni tuga ni razočaranje zbog stare haljinice. Uz zvukove glazbe nailazila je povorka svečano odjevene djece.

U kakvoj vezi je uvrštena zavisna klauza sa osnovnom? Pogledajmo to na primjerima:

Bilo je to jedne nedjelje koja je bila blistava. ( ili koja se blistala) Bilo je to jedne nedjelje (koje?kakve?) blistave.

koja je bila blistava. Odredi osnovnu i zavisnu klauzu i odredi vrstu zavisne klauze. U svim primjerima dobili smo dvije klauze od kojih je druga u službi atributa.

Zavisna klauza kojom se pobliže određuje imenica ili neka imenska riječ, u atributskoj je službi pa se i zove atributska klauza/surečenica. Njena uloga u zavisnosloženoj rečenici jednaka je ulozi atributa ili apozicije u prostoj/jednostavnoj rečenici.

Zavisnosložena rečenica koja u svom sastavu ima atributsku klauzu zove se zavisnosložena atributska rečenica.

Ulogu veznih riječi u atributskim rečenicama najčešće imaju odnosne zamjenice: koje, čiji, kakav, koliki, ko, šta/što, ali ponekad to mogu biti i prilozi (gdje, kamo, kuda, odakle).

Naprimjer: Navukla sam prvi put cipele koje su bile nove i žute. Obukla sam plavi kaput i plavu mornarsku kapicu kakvu niko nije imao. Gledala sam za djevojčicom čija je haljina bila stara. Razmišljala sam koliko mi je jada zadao moj novi kaput. Sjetila sam se tada one djevojčice koja je prije mnogo godina plakala zbog kaputa. Pogledala sam mjesto u bari gdje sam isprljala novi kaput.

Vinjeta: dječak Pisanje zareza u atributskim rečenicama Atributske klauze nikad ne mogu biti u prepoziciji. Bez obzira da li bile u postpoziciji ili interpoziciji ne odvajaju se zarezom jer su u tijesnoj vezi s glavnom rečenicom. ( Voljela sam baš takav kaput kakav mi je majka kupila.) Zarez se u atributskim zavisnim rečenicama piše:

kada se nabraja više atributnih rečenica uz istu imenicu (Djevojčica je voljela kaput koji je čuvala, koji je obukla na svečanost, koji je nehotice isprljala.)


273

kada se atributna klauza ističe ili je naknadno dodana (Ima li išta ljepše od šumice, gdje s grana pada tišina.)

kad je atributna klauza umetnuta, ali samo onda kada nije u izravnoj

značenjskoj vezi sa osnovnom klauzom (Gledajuću s tog brda, koje je vrlo interesantno, vidjeli smo obasjano selo.)

Ponovimo! Atribut se izriče:

jednom riječju (Prljava djevojčica.je plakala.) skupom riječi (Bila je to djevojčica prljavog kaputa.) zavisnom atributskom klauzom (Bila je to djevojčica koja ima prljavi kaput.)

1. Prepoznaj vrste zavisnosloženih rečenica u odlomku (Meša Selimović, Zlatna ptica):

„Jedno dijete je govorilo o svome strahu, davno. Sličilo je na pjesmicu: Na tavanu Ima jedna greda koja udara u glavu, Ima jedan vjetar koji lupa kapkom, Ima jedan miš koji viri iz kuta.”

2. Od atributa postupkom uvrštavanja napravi atributske rečenice. U kakvoj poziciji se nalaze atributske klauze u odnosu na osnovnu? Provjeri pisanje zareza u zavisnim atributskim rečenicama.

Tuturuza i šeh Meco, Alija Nametak

„Sjelo se po podu za nisku siniju. Pogača zamiješana kiseljakom mirisala je i pušila se od vreline.Čorba je također bila vrela i svi su kusali iz jedne zdjele, ali drvene kašike su imale prednost da se njima moglo više zahvatiti i da se čovjek ne oprži. Šutke se jelo da se ne dangubi besposlenim govorom. Čak i Mahmutaga koji je bio bezub mogao je žvakati mekan burek s isjecanim mesom, a i razvaruša se tako reći sama sklizala niz jednjak. Na kraju je bio pirinč-pilav i kiselo mlijeko, pa je šeh Meco podigao ruke da blagoslovi jelo i domaćina koji ih je ugostio.“

Sinteza:


Zavisna klauza kojom se pobliže određuje imenica ili neka imenska riječ, u atributskoj je službi pa se i zove atributska klauza/surečenica. Njena uloga u zavisnosloženoj rečenici jednaka je ulozi atributa ili apozicije u prostoj/jednostavnoj rečenici.


274

Zavisnosložena rečenica koja u svom sastavu ima atributsku klauzu zove se zavisnosložena atributska rečenica.

Ulogu veznih riječi u atributskim rečenicama najčešće imaju odnosne zamjenice: koje, čiji, kakav, koliki, ko, šta/što, ali ponekad to mogu biti i prilozi (gdje, kamo, kuda, odakle).

Završni dio sata:





275


Nastavna jedinica: Mjesne/lokalne rečenice

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: mjesne/lokalne rečenice, zarez u mjesnim rečenicama Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura

65 Uzorak obrade nastavne jedinice: Mjesne/lokalne rečenice


276


Motivacioni dio sata Ilustracija: detalj (može i s ilustracije iz Čitanke 8): Una

Una – a to znači jedna, Ćamil Sijarić (...) To je voda koja se slila s gorja kao rosa sa lista i zemljom potekla kao njen ukras – kao nijedna druga rijeka, kao jedina – kao Una! Oni koji ne umiju da vole neka na Unu dođu – i zavoljeće; oni koji ne umiju da pjevaju, neka na Unu dođu – i propjevaće; oni koji ne zbore – prozboriće kraj Une, oni koji ne čuju – pročuće kraj Une, oni koji ne vide – progledaće kraj Une! Može oko ove vode da bude sve ružno, ona će – Una, jedina i jedinstvena, biti i tada lijepa; može oko ove vode da bude sve tužno, ona će – Una, jedina i jedinstvena, biti i tada vesela; može oko ove vode da bude tmurno, mračno i plačno, ona će – Una, biti i tada puna plavih boja, prelaziće hitro preko kamena, gradiće virove i slapove, ulaziti u nov kraj da ga orosi, a kraj je „krajiški“, ona ljuta Krajina o kojoj se pjevalo: „Oj, Krajino, krvava haljino, s krvlju ručaš, a s krvlju večeraš“ – i prolaziće dalje svojim pravcem i svojim koritom ne mareći za ljudske nevolje, jer šta je sve bilo i prošlo otkad ona teče i šta još neće biti, a ona će jednako teći i biti uvijek samo jedna i jedina, samo – Una, puna pjene i klobuka, puna šuma i žubora, i oku nikad nagledana, niti uhu naslušana, niti u pjesmi opjevana, jer je jedinstvena, a to znači drukčija od drugih voda. Stara je i mlada podjednako – onako kao što je podjednako staro i mlado vrijeme, ili kao što je podjednako star i mlad Grmeč nad njom, i Bihać na njoj, i Krupa, i Oštrožac, i Novi, i Dvor, i drugi gradovi i gradići, i silne šume, i mladi borići, jer ona je voda jedina, što joj i ime njeno kazuje – Una!

Šta je to što Unu čini jednom, i jedinom, i jedinstvenom?

Kojem skupu riječi pripadaju priloške odredbe/oznake? Na koja pitanja ih dobijamo? Kojim vrstama riječi mogu biti iskazane?

Naučili smo:

Priloške oznake/odredbe su riječi ili grupe riječi kojima označavamo okolnosti u kojima se vrši radnja predikata (ili traje stanje ili zbivanje). Priloškim oznakama/odredbama u rečenici mjesto otvara predikat.

Priloškim oznakama/odredbama se najčešće obilježava mjesto, vrijeme, način, uzrok, namjera, društvo, dopust, posljedica...

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Mjesne/lokalne rečenice


277

Izricanje mjesta

Prepoznaj u tekstu priloške odredbe/oznake mjesta.

slila se voda (odakle?) s gorja

prozborit će (gdje?) kraj Une može da bude tužno, ružno (gdje?) oko ove vode prolazit će (kuda?) dalje Grmeč je (gdje?) nad njom Bihać je (gdje?) na njoj

Priloška oznaka/odredba mjesta označava mjesto vršenja radnje predikata. Može biti izrečena jednom riječju (mjesnim prilogom - dalje...), skupom riječi (imenicom ili zamjenicom sa prijedlogom u genitivu, dativu, akuzativu, instrumentalu ili lokativu - s gorja, nad njom, kraj Une...)

POM dobijamo na pitanja: gdje, kud(a), odakle, kamo, otkud(a), dokle...

Mjesne/lokalne rečenice Preoblikujmo priloške odredbe mjesta u klauze tako da ne promijenimo sadržaj iskaza: I

Oni koji ne umiju da vole neka na Unu dođu – i zavoljeće; oni koji ne umiju da pjevaju, neka na Unu dođu – i propjevaće; oni koji ne zbore – prozboriće kraj Une, oni koji ne čuju – pročuće kraj Une, oni koji ne vide – progledaće kraj Une!

II

Oni koji ne umiju da vole neka dođu tamo gdje je Una – i zavoljeće; oni koji ne umiju da pjevaju, neka dođu gdje žubori Una – i propjevaće; oni koji ne zbore – prozboriće tamo gdje je Una, oni koji ne čuju – pročuće gdje teče Una, oni koji ne vide – progledaće tamo gdje teče Una!

Postupkom uvrštavanja predikativne jedinice u prilošku odredbu/oznaku mjesta, dobili smo zavisnu mjesnu klauzu.

Zavisna mjesna/lokalna klauza je zavisna klauza u složenoj rečenici koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao priloška odredba/oznaka mjesta, tj. označava mjesto vršenja radnje predikata osnovne klauze. Mjesna klauza prostorno određuje glagolsku radnju osnovne rečenice.

Složena rečenica koja u svom sastavu ima mjesnu klauzu, zove se zavisnosložena mjesna/lokalna rečenica.


278

U ulozi veznih riječi u zavisnosloženim mjesnim rečenicama nalaze se mjesni prilozi: gdje, kamo, kud(a), odakle, dokle, dokud(a)...

Pisanje zareza u zavisnosloženim mjesnim rečenicama

U uobičajenom, normalnom slijedu rečenica, mjesne/lokalne klauze se ne odvajaju zarezom.

Zarez se piše obavezno ako je mjesna/lokalna klauza u inverziji, ako je umetnuta, naknadno dodata ili je u rečeničnom nizu.

Nekad je bila granica između istoka i zapada tamo gdje je Una. Gdje je Una, tamo je nekad bila granica istoka i zapada. Tamo je nekad, gdje je Una, bila granica istoka i zapada. Sjedjeli smo na obali Une, odakle polaze kajak - utrke. Nekad je bila granica između istoka i zapada tamo gdje je Una, gdje su Unini

brzaci, gdje se bljeska biserna voda. Mjesto u rečenicama izričemo:

priloškom odredbom/oznakom mjesta (Odmaram se na osunčanoj obali Une.) zavisnom mjesnom klauzom (Odmaram se tamo gdje je osunčana obala Une.

Sinteza:

Priloškim oznakama/odredbama se najčešće obilježava mjesto, vrijeme, način, uzrok, namjera, društvo, dopust, posljedica...

Priloška oznaka/odredba mjesta označava mjesto vršenja radnje predikata. Može biti izrečena jednom riječju (mjesnim prilogom - dalje...), skupom riječi (imenicom ili zamjenicom sa prijedlogom u genitivu, dativu, akuzativu, instrumentalu ili lokativu - s gorja, nad njom, kraj Une...)

POM dobijamo na pitanja: gdje, kud(a), odakle, kamo, otkud(a), dokle... Zavisna mjesna/lokalna klauza je zavisna klauza u složenoj rečenici koja se

prema predikatu osnovne klauze odnosi kao priloška odredba/oznaka mjesta, tj. označava mjesto vršenja radnje predikata osnovne klauze. Mjesna klauza prostorno određuje glagolsku radnju osnovne rečenice.

Složena rečenica koja u svom sastavu ima mjesnu klauzu, zove se zavisnosložena mjesna/lokalna rečenica.

U ulozi veznih riječi u zavisnosloženim mjesnim rečenicama nalaze se mjesni prilozi: gdje, kamo, kud(a), odakle, dokle, dokud(a)...

Završni dio sata:





279


Nastavna jedinica: Vremenske (temporalne) rečenice

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: vremenske (temporalne) rečenice, zarez u vremenskim rečenicama Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura

66 Uzorak obrade nastavne jedinice: Vremenske (temporalne) rečenice


280


Motivacioni dio sata Prepoznajmo u rečenicama priloške odredbe/oznake vremena.

I noću i u zoru Una jednako huči. Una, jedina i jedinstvena, oduvijek je bila lijepa. Šta je sve bilo i prošlo otkad ona teče i šta još neće biti, a ona će jednako teći i biti

zauvijek jedna i jedina. Poslije će Una da pođe hitrije i bistrije. Una tada dođe kao kakva nevjesta. U malim kućicama od brvana stalno bruje kola i vretena. U davna vremena ova je voda bila granica – razdvajala je istok od zapada. Na njenom srednjem dijelu jedan se jezik nekad turske zemlje uvlačio čak do iza

Kladuše i gledao tamo u Petrovu goru što se nekad zvala planina Gvozd. Una zapljuskuje Bihać, razlijeva se u slapove i po svu noć šumi.

Una jednako huči kad(a)? i noću i u zoru

Una, jedina i jedinstvena, je otkad(a)? oduvijek Una će biti jedna i jedina dokad(a)? zauvijek Una će da pođe hitrije i bistrije kad(a)? poslije Una dođe kao kakva nevjesta kad(a)? tada Voda je bila granica kad(a)? u davna vremena

Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Grafofolija 1 (strip iz Čitanke 8)

Izricanje vremena

Priloška oznaka/odredba vremena označava vrijeme vršenja radnje predikata. Može biti izrečena jednom riječju (vremenskim prilozima: poslije, uvijek, tada,

stalno, oduvijek, nekad(a)...), skupom riječi-padežnim i prijedložno-padežnim konstrukcijama (imenica sa zamjenicom, prijedlogom ili veznikom: noću, u zoru, u davna vremena, svu noć... )

Vremenske (temporalne) rečenice Preoblikujmo priloške odredbe vremena u klauze tako da ne promijenimo sadržaj iskaza:

I noću i u zoru Una jednako huči.


281

Kad je noć, kad je zora, Una jednako huči. Una zapljuskuje Bihać, razlijeva se u slapove i po svu noć šumi. Una zapljuskuje Bihać, razlijeva se u slapove i, dok traje noć, šumi.

Postupkom uvrštavanja predikativne jedinice u prilošku odredbu/oznaku vremena, dobili smo zavisnu vremensku klauzu.

Zavisna vremenska/temporalna klauza je zavisna klauza u složenoj rečenici koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao priloška odredba/oznaka vremena, tj. označava vrijeme vršenja radnje predikata osnovne klauze.

Vremenska klauza vremenski određuje glagolsku radnju osnovne rečenice. Složena rečenica koja u svom sastavu ima vremensku klauzu, zove se

zavisnosložena vremenska/temporalna rečenica. U ulozi veznih riječi u zavisnosloženim vremenskim rečenicama nalaze se

vremenski prilozi: kad(a), otkad(a), dokad(a),dok, čim... ali i veznički skupovi: čim prije, prije nego, prije negoli, prije no što...

Pisanje zareza u zavisnosloženim vremenskim rečenicama

Klauze u zavisnosloženoj vremenskoj rečenici se odvajaju zarezom ako su u inverziji, ako su naknadno dodate, umetnute ili predstavljaju rečenični niz.

Naprimjer:

Una se ponosi svojom ljepotom dok je gledam. Čim Unu pogledam, duša mi se opije milinom. Zavoljet ćeš Unu, čim je pogledaš. Želio bih, kad budem mogao, ponovo ovdje doći. Duša je puna miline kad gledam Unu, kad čujem njen žubor, kad vidim njenu

bisernu vodu. Ponovimo: Vrijeme glagolske radnje izričemo:

priloškom odredbom/oznakom vremena (Za vrijeme raspusta odmaram se na osunčanoj obali Une.)

zavisnom vremenskom/temporalnom klauzom (Čim ugledam Unu, srce mi jače zakuca.)

Sinteza:

Priloška oznaka/odredba vremena označava vrijeme vršenja radnje predikata. Može biti izrečena jednom riječju (vremenskim prilozima: poslije, uvijek, tada,

stalno, oduvijek, nekad(a)...), skupom riječi-padežnim i prijedložno-padežnim konstrukcijama (imenica sa zamjenicom, prijedlogom ili veznikom: noću, u zoru, u davna vremena, svu noć... )


282

Zavisna vremenska/temporalna klauza je zavisna klauza u složenoj rečenici koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao priloška odredba/oznaka vremena, tj. označava vrijeme vršenja radnje predikata osnovne klauze.

Vremenska klauza vremenski određuje glagolsku radnju osnovne rečenice. Složena rečenica koja u svom sastavu ima vremensku klauzu, zove se

zavisnosložena vremenska/temporalna rečenica. U ulozi veznih riječi u zavisnosloženim vremenskim rečenicama nalaze se

vremenski prilozi: kad(a), otkad(a), dokad(a),dok, čim... ali i veznički skupovi: čim prije, prije nego, prije negoli, prije no što...

Završni dio sata:





283


Nastavna jedinica: Načinske (modalne) i poredbene rečenice Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: načinske i poredbene rečenice, zarez u načinskim i poredbenim rečenicama Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura

68

Uzorak obrade nastavne jedinice: Načinske (modalne) i poredbene rečenice

67


284


Motivacioni dio sata Ilustracija slapova, brzaka Une

Prepoznaj u opisima ljepotice Une priloške odredbe načina! (Una, jedna i jedina, Ćamil Sijarić) To je voda koja se slila s gorja kao rosa sa lista i zemljom potekla kao njen ukras – kao nijedna druga rijeka, kao jedina – kao Una! Može oko ove vode da bude sve tužno, ona će – Una, jedina i jedinstvena, biti i tada vesela; može oko ove vode da bude tmurno, mračno i plačno, ona će – Una, biti i tada puna plavih boja, prelaziće hitro preko kamena, gradiće virove i slapove, ulaziti u nov kraj da ga orosi.(...) Ona će jednako teći i biti uvijek samo jedna i jedina, samo – Una, puna pjene i klobuka, puna šuma i žubora, i oku nikad nagledana... (...) Ne teče mirno, ni tiho, nego nemirno i bučno, prskajući sve oko sebe.(...) Reklo bi se da nijedna voda nema toliko malih, a tako bučnih slapova, kao ova krajiška voda. Una tada dođe kao kakva nevjesta, ogrnuta nevjestačkim velom i silno bojama išarana... Izdvojimo PON!

voda se slila kako? kao rosa sa lista

voda je potekla kako? kao njen ukras kao nijedna druga rijeka, kao jedina – kao Una!

Oko vode može da bude kako? tužno, tmurno, mračno i plačno Una će prelaziti kako? hitro Una će teći kako? jednako Una ne teče kako? mirno, tiho Una teče kako? nemirno, bučno, prskajući Una je kakva? kao kakva nevjesta


Načinske (modalne) i poredbene rečenice

Izricanje načina


285

Naučili smo: Priloška oznaka/odredba načina označava način vršenja radnje

predikata. Može biti izrečena jednom riječju (načinskim prilozima tužno, tmurno, mračno

i plačno, jednako, mirno, tiho, nemirno, bučno, glagolskim prilogom sadašnjim: prskajući..., ), skupom riječi (priloško-padežnim izrazima: kao rosa sa lista, kao njen ukras, kao nijedna druga rijeka, kao jedina, kao Una, kao ova krajiška voda, kao kakva nevjesta).

Načinske (modalne) rečenice Postupkom uvrštavanja predikativne jedinice umjesto priloške odredbe načina napravimo zavisnu klauzu.

Ona će jednako teći i biti uvijek samo jedna i jedina, samo – Una, puna pjene i klobuka, puna šuma i žubora, i oku nikad nagledana...

Ona će teći kako je i tekla i biti uvijek samo jedna i jedina, samo – Una, puna pjene i klobuka, puna šuma i žubora, i oku nikad nagledana...

Za koju riječ u osnovnoj rečenici je vezana zavisna klauza? Zavisna klauza kako je i tekla se veže uz glagol teći.

Ona (Una) će teći → KAKO? → kako je tekla. Odredimo osnovnu i zavisnu klauzu i u ovoj zavisnosloženoj rečenici. Šta zavisna klauza kazuje o predikatu osnovne klauze?

Žurili smo ka obali Une što smo brže mogli.

Zavisna klauza u ovoj rečenici kazuje način vršenja radnje predikata osnovne klauze pa je zovemo načinskom/modalnom klauzom.

Načinska klauza je zavisna klauza u složenoj rečenici koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao priloška odredba/oznaka načina, tj. označava način vršenja radnje predikata osnovne klauze.

Njome se obilježava okolnost koja glagolsku radnju osnovne rečenice određuje po kvalitetu.

Složena rečenica koja u svom sastavu ima načinsku klauzu zove se zavisnosložena načinska/modalna rečenica.

Za osnovnu rečenicu se načinske rečenice vežu veznikom kako koji se ne može zamijeniti drugim veznikom i veznikom što s načinskim značenjem.

Poredbene (komparativne) rečenice

a) U kakvom su odnosu osnovna i zavisna rečenica?

Una je bila nemirnija i bučnija nego što sam očekivala.


286

Osnovnom rečenicom je dat stvarni opis rijeke Une (bila je nemirnija i bučnija), a

zavisnom rečenicom je iskazano očekivanje (nego što sam očekivala). Stvarni i očekivani izgled rijeke nije isti pa kažemo da su sadržaji osnovne i zavisne klauze u nesrazmjeri ili nejednakosti.

U ove dvije klauze, osnovnoj i zavisnoj, porede se stvarni i očekivani sadržaji. Una je bila nemirnija i bučnija nego što sam očekivala. Poređenje po nejednakosti Uoči u rečenici poređenje po nejednakosti. Una je ljepša no što sam se nadala.

Zavisnosložena rečenica u kojoj se u osnovnoj i zavisnoj rečenici porede sadržaji po nejednakosti zove se poredbena/komparativna rečenica. Poredbena klauza se u zavisnosloženu rečenicu uvršćuje obavezno komparativom pridjeva ili priloga u osnovnoj klauzi ( brže, ljepše, bolje,hrabriji...).

Poredbene klauze se za osnovnu klauzu vežu veznicima: nego što, no što, no da, nego da, nego kad, negoli.

b) Postupkom uvrštavanja istaknute priloške odredbe načina pretvorimo u

klauze.

To je voda koja se slila s gorja kao rosa sa lista i zemljom potekla kao njen ukras...

To je voda koja se slila s gorja kao što se rosa sliva sa lista i zemljom potekla kao njen ukras...

Uporedimo sadržaje osnovne i zavisne klauze.

To je voda koja se slila s gorja kao što se rosa sliva sa lista... Sadržaji osnovne i zavisne klauze se u ovoj rečenici porede po sličnosti, jednakosti. To je voda koja se slila s gorja kao što se rosa sliva sa lista Poređenje po jednakosti Uoči u sljedećoj rečenici poređenje po jednakosti.

Stara je i mlada podjednako – onako kao što je podjednako staro i mlado vrijeme, kao što je podjednako star i mlad Grmeč nad njom.


287

Ove zavisne rečenice su na granici između poredbenih i načinskih rečenica, pa ih i zovemo poredbeno-načinske zavisne rečenice.

U ovim zavisnosloženim rečenicama osim poređenja po jednakosti imamo iskazan i način vršenja radnje, odnosno kvalitet glagolske radnje, pa ih zbog toga i zovemo poredbeno-načinske zavisne rečenice.

Veznici poredbeno - načinskih rečenica su: kao što i kao da. Pisanje zareza u zavisnosloženim načinskim i poredbenim rečenicama Obrati pažnju na zarez u rečenicama:

Una je tekla kako je tekla stoljećima. I što smo bili dalje, to nam je Una postajala draža. Una je prskala, kao da hoće dodirnuti nebo. Prekrasna Una, kao da želi da nas opije ljepotom, mamila je naše uzvike. Una je tekla kako je tekla stoljećima, kako je prskala stoljećima, kako je

bljeskala stoljećima.

Zarez se u načinskim i poredbenim rečenicama piše u inverziji, naknadnom

dodavanju, umetnutoj rečenici i nizanju. Način vršenja glagolske radnje se može izreći:

priloškom odredbom/oznakom načina zavisnom načinskom / modalnom rečenicom zavisnom poredbenom/komparativnom rečenicom

Kutak za male jezikoslovce! Kojoj vrsti zavisnosloženih rečenica pripadaju rečenice: Može oko ove vode da bude sve kao da je tužno, ona će – Una, jedina i jedinstvena, biti i tada vesela; može oko ove vode da bude kao da je tmurno, kao da je mračno i kao da je plačno, ona će – Una, biti i tada puna plavih boja... Sinteza:

Priloška oznaka/odredba načina označava način vršenja radnje predikata.

Načinska klauza je zavisna klauza u složenoj rečenici koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao priloška odredba/oznaka načina, tj. označava način vršenja radnje predikata osnovne klauze.

Njome se obilježava okolnost koja glagolsku radnju osnovne rečenice određuje po kvalitetu.


288

Složena rečenica koja u svom sastavu ima načinsku klauzu zove se zavisnosložena načinska/modalna rečenica.

Zavisnosložena rečenica u kojoj se u osnovnoj i zavisnoj rečenici porede sadržaji po nejednakosti zove se poredbena/komparativna rečenica. Poredbena klauza se u zavisnosloženu rečenicu uvršćuje obavezno komparativom pridjeva ili priloga u osnovnoj klauzi ( brže, ljepše, bolje,hrabriji...).

Poredbene klauze se za osnovnu klauzu vežu veznicima: nego što, no što, no da, nego da, nego kad, negoli.

Završni dio sata:





289


Nastavna jedinica: Namjerne/finalne rečenice

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: namjerne (finalne) rečenice, zarez u namjernim rečenicama Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura

69

Uzorak obrade nastavne jedinice: Namjerne/finalne rečenice


290


Motivacioni dio sata Prenijeti detalj s ilustracije iz čitanke: Aska i vuk

Aska i vuk, Ivo Andrić Idući tako mesečarski, ne gledajući gde staje i ne dajući sebi više računa o pravcu u kom ide, vuk je jednako ponavljao u sebi: »Krv i meso ovog šilježeta nikad mi ne ginu. Mogu da ga raščerečim u svakom trenutku, kada mi se prohte. Nego da se nagledam čuda. Da vidim još ovaj pokret, pa još ovaj…« (...) Sto života osjećala je sada u sebi mala Aska, a sve njihove snage upotrijebila je da produži jedan jedini, svoj život, koji je bila već pregorela. (...) A vuk bi se sasuljao za njom što brže može samo da ne izgubi iz vida ništa od igre. Još uvek je ponavljao u sebi da mu, pre ili posle, krv i meso ovog šilježeta ne ginu nikad, samo da vidi potpuno i do kraja njegovu igru, ali je to ponavljao svaki put sve kraće i slabije, jer je u njemu sve više mesta zauzimala igra i potiskivala sve ostalo. A ni vreme ni dužinu puta nisu merili ni vuk ni Aska. Ona je živela a on je uživao. Vuk je išao za Askom radi njene igre, radi njenih baletskih pokreta. Vukova namjera je bila da vidi Askinu igru, da se nagleda čuda, da vidi još poneki pokret. Istaknutim riječima je iskazana namjera radi koje se vrši radnja, pa one imaju službu priloške odredbe/oznake namjere.

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Namjerne/finalne rečenice

Izricanje namjere

Priloška odredba/oznaka namjere označava namjeru, svrhu ili cilj radi kojeg se poduzima neka akcija, predikatska radnja – (radi čega ili radi koga se vrši radnja predikata ).

PON može biti izrečena jednom riječju (infinitivom glagola-nagledati se), skupom riječi s prijedlogom radi (radi njene igre, radi njenih baletskih pokreta...)

Zbog bliskosti uzroka i namjere (cilja) uzročni prilozi zašto i zato mogu se

upotrijebiti za iskazivanje namjere:

Zašto (s kojom namjerom) je Aska plesala? Zato da spasi sopstveni život.

Izbjegni pogreške!


291

Prijedlog zbog je uzročni prijedlog, a prijedlog radi namjerni. Pravilno:

Aska je preživjela zbog baletske igre. (uzrok) Lovci su došli radi spašavanja ovčice. (namjera)

Namjerne/finalne rečenice Preoblikujmo priloške odredbe namjere u zavisne klauze.

Vuk je išao za Askom radi njene igre, radi njenih baletskih pokreta. Vuk je pratio ovčicu da bi se nagledao čudne igre, da bi vidio još poneki

baletski pokret. Priloška odredba namjere Zavisna klauza

radi njene čudne igre da gleda njenu čudnu igru

radi njenih baletskih pokreta da bi vidio još poneki baletski pokret U kojem glagolskom obliku se nalazi predikat zavisne namjerne klauze?

Predikat zavisne namjerne klauze mora biti u prezentu ili potencijalu. Razmotri i ove primjere i uoči preoblikovanje priloške odredbe namjere u namjernu klauzu i obrnuto, namjerne klauze u prilošku odredbu namjere. A što je samo željela Aska?

Sto života osjećala je sada u sebi mala Aska, a sve njihove snage upotrijebila je da produži jedan jedini, svoj život, koji je bila već pregorela.

K- namjerna

...sve njihove snage upotrijebila je da produži jedan jedini, svoj život... PON ...sve njihove snage upotrijebila je radi produžetka jednog jedinog, svog

života... A vuk? K- namjerna

A vuk bi se sašuljao za njom što brže može samo da ne izgubi iz vida ništa od igre. PON

A vuk bi se sašuljao za njom što brže radi njene igre.

Zavisna namjerna/finalna klauza označava namjeru, svrhu ili cilj radi kojeg se poduzima neka akcija, iskazana predikatom osnovne klauze.

Predikat zavisne namjerne klauze mora biti u prezentu ili potencijalu. Za osnovnu klauzu se vežu veznicima: da, kako, li i eda (e da)


292

Složena rečenica koja u svom sastavu ima zavisnu namjernu klauzu, zove se zavisnosložena namjerna/finalna rečenica.

Pisanje zareza u zavisnosloženim namjernim rečenicama

Zarez se u namjernim rečenicama se piše u inverziji, umetnutoj rečenici, naknadnom dodavanju i nizanju.

Naprimjer:

Aska je igrala svoju igru da bi sačuvala život. Da sačuva život, Aska je igrala. Aska je, da bi sačuvala život, igrala svoju igru. Aska igra zaneseno, da bi vuka opčinila. Vuk je pratio ovčicu da bi se nagledao igre, da bi vidio još poneki baletski

pokret. Ponovimo! Namjera vršenja glagolske radnje se može izreći:

priloškom odredbom/oznakom namjere zavisnom namjernom/finalnom rečenicom

Sinteza: Priloška odredba/oznaka namjere označava namjeru, svrhu ili cilj radi kojeg

se poduzima neka akcija, predikatska radnja – (radi čega ili radi koga se vrši radnja predikata ).

PON može biti izrečena jednom riječju (infinitivom glagola-nagledati se), skupom riječi s prijedlogom radi (radi njene igre, radi njenih baletskih pokreta...)

Zavisna namjerna/finalna klauza označava namjeru, svrhu ili cilj radi kojeg se poduzima neka akcija, iskazana predikatom osnovne klauze.

Predikat zavisne namjerne klauze mora biti u prezentu ili potencijalu. Za osnovnu klauzu se vežu veznicima: da, kako, li i eda (e da)

Složena rečenica koja u svom sastavu ima zavisnu namjernu klauzu, zove se zavisnosložena namjerna/finalna rečenica.

Završni dio sata:





293


Nastavna jedinica: Uzročne/kauzalne rečenice Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: uzročne/kauzalne rečenice, zarez u u zročnim rečenicama Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura

70

Uzorak obrade nastavne jedinice: Uzročne/kauzalne rečenice


294


Motivacioni dio sata Strip „Bulke pored pruge“ Zoran Jovanović I slika Skretničar govori dječaku pokazujući na skretnicu:“ To je skretnica.” Dječak : „Znači, ti se zoveš skretničar zato što je tvoja kuća do skretnice.” II slika Skretničar se smije i kaže:”Skretničar sam jer se brinem o skretnicama!!!!!!!” Dječak zbunjen: „ Zašto ja ovo ne shvatam?! Zbog mog neznanja i zbunjenosti stid me!

Šta bi dječaku trebalo objasniti? Šta znači riječ skretati? Kako vozovi skreću? Zbog čega dječak ne shvata šta je skretnica i ko je skretničar? Šta je uzrok dječakovom stidu? Dječak kaže:

Zbog mog neznanja i zbunjenosti stid me! U kojoj službi se nalaze istaknute riječi u rečenici? Šta tražimo pitajući zašto? zbog čega? s kojim razlogom? Stid me → zbog čega? → zbog mog neznanja i zbunjenosti.

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Uzročne/kauzalne rečenice Grafofolija 1 (strip iz Čitanke 8)

Izricanje uzroka

Priloška odredba/oznaka uzroka kazuje uzrok vršenja glagolske radnje osnovne klauze.

Priloška odredba/oznaka za uzrok može biti izražena: uzročnim prilogom (zato, stoga), uzročnim padežnim konstrukcijama s prijedlozima (zbog, usljed, od, iz).

Može se izreći jednom riječju (Zato ne shvatam.) i skupom riječi (Zbog mog neznanja i neshvatanja...).

Uzročne/kauzalne rečenice Postupkom uvrštavanja od priloških odredbi/oznaka uzroka (POU) napravimo klauzu.


295

Zbog mog neznanja i zbunjenosti stid me! Zato što ne znam i što sam zbunjem, stid me.

Zavisne klauze nastale uvrštavanjem od POU, zovemo uzročne zavisne

klauze. Prepoznaj uzročne zavisne klauze u sljedećim rečenicama:

Znači, ti se zoveš skretničar zato što je tvoja kuća do skretnice. Skretničar sam jer se brinem o skretnicama!

Zavisna uzročna/kauzalna klauza označava uzrok vršenja radnje ili

trajanja stanja označenog predikatom u osnovnoj klauzi. Za osnovnu klauzu se veže veznicima: jer, zato, stoga, zato što, zbog toga što, budući da...

Složena rečenica koja u svom sastavu ima zavisnu uzročnu klauzu, zove se zavisnosložena uzročna/kauzalna rečenica.

Pisanje zareza u zavisnosloženim uzročnim rečenicama

Zarez se u uzročnim rečenicama piše u inverziji, umetnutoj rečenici, naknadnom dodavanju i nizanju rečenica.

Poklanjam ti knjigu jer voliš da čitaš. Zbog toga što voliš komedije, vodim te u bioskop. Vodim te, zbog toga što voliš komedije, u bioskop. Gledam te i šutim, jer navikao sam na tebe. Odmarat ćeš čitavo ljeto jer si na vrijeme učio, jer si bio uvijek odgovoran.

Ponovimo! Uzrok vršenja glagolske radnje se može izreći:

priloškom odredbom/oznakom uzroka; zavisnom uzročnom/kauzalnom rečenicom.

Kutak za male jezikoslovce! O ljepotama i historiji Travnika pisali su mnogi književnici. Grad bosanske tradicije, dobrih ljudi, velikih književnika, umjetnika... Prepoznaj u tekstu priloške odredbe uzroka i zavisne uzročne/kauzalne rečenice.

Grad drugačiji od drugih i ljepši od mnogih. Ime mu je Travnik. (Ćamil Sijarić)

„...Po ovoj zemlji oko rijeke Lašve mnogo se hodilo, odavno se živjelo – živio je tu i čovjek koji je od svega na svijetu – divalj i sam, umio samo da lovi divljač... Od djetinjstva – od početka ljudskog! Da se nikad kasnije ne prekine. Jer život će se ovdje oko Lašve uvijek živjeti: najprije onaj divlji, a poslije sve pitomiji – već kako je čovjek uzrastao svojim umom i svojim saznanjem... Ovdje na Lašvi vidjeće Travnik! Grad drukčiji od drugih. I od mnogih ljepši. Nekad prvi i glavni u cijeloj Bosni. Za kojeg je znao i Istok i Zapad. Jer, bila je u njemu vezirska stolica. Stoga čitalac na toj stranici, stoga putnik na toj tački puta mora zastati – da vidi Travnik! ...


296

Danas liči na starca, zagledana dolje na grad čiji je – reklo bi se, djeda i pradjeda, jer od njega je i zbog njega je sve drugo poteklo, cio ovaj grad na Lašvi – grad Travnik... Za vrijeme dok je bio glavni grad Bosne, u kojem je stolovao vezir, Travnik je dobio mnoge građevine, što je, ujedno, bilo i prirodno – jer je postao mjesto u koje se dolazi veziru...“

Sinteza:

Priloška odredba/oznaka uzroka kazuje uzrok vršenja glagolske radnje osnovne klauze.

Priloška odredba/oznaka za uzrok može biti izražena: uzročnim prilogom (zato, stoga), uzročnim padežnim konstrukcijama s prijedlozima (zbog, usljed, od, iz).

Zavisne klauze nastale uvrštavanjem od POU, zovemo uzročne zavisne klauze. Zavisna uzročna/kauzalna klauza označava uzrok vršenja radnje ili

trajanja stanja označenog predikatom u osnovnoj klauzi. Za osnovnu klauzu se veže veznicima: jer, zato, stoga, zato što, zbog toga što, budući da...

Složena rečenica koja u svom sastavu ima zavisnu uzročnu klauzu, zove se zavisnosložena uzročna/kauzalna rečenica.

Završni dio sata:





297


Nastavna jedinica: Posljedične/ konsekutivne rečenice Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: posljedične rečenice, zarez u posljedičnim rečenicama Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura

71

Uzorak obrade nastavne jedinice: Posljedične/ konsekutivne rečenice


298

Međupredmetna: likovna kultura



Naučili smo da se priloške odredbe/oznake uvrštavanjem predikativne jedinice mogu preoblikovati u zavisne klauze, ali i da se zavisne klauze mogu preoblikovati u priloške odredbe. Tako se i priloška odredba posljedice može preoblikovati u zavisnu posljedičnu klauzu i obratno.

Preoblikujmo naslov priče Strog i dobričina za poželjeti u zavisnu posljedičnu klauzu. Strog i dobričina da bi ga svako poželio. Preoblikujmo istaknute posljedične klauze iz teksta u priloške odredbe posljedice, ali tako da im se ne promijeni osnovni sadržaj.

Sam je meo i čistio svoju sobicu da je bilo u njoj glatko i umiljato kao u ptičijem gnijezdu.

Djed se svadljivcima podrugivao da su se morali sami sebe zastidjeti. uzrok posljedica

Sam je meo i čistio svoju sobicu do glatkoće i umiljatosti kao u ptičijem gnijezdu.

Djed se svadljivcima podrugivao do njihovog stida.

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Posljedične/ konsekutivne rečenice

Izricanje posljedice Ilustracija teksta iz čitanke 8: djed

Moj djed, Josip Kozarac Strog i dobričina za poželjeti (...) Na stanu imao je svoju sobicu sa dva prozočića, sam ju je meo i čistio, da je bilo u njoj glatko i umiljato kao u ptičijem gnijezdu. Kad god sam dospio, otrčim djedu na stan. Najprije sam mu morao ispripovijedati šta je novo kod nas u selu, - a on gutao svaku moju riječ, čudeći se koječemu kako se ljudi i običaji danomice mijenjaju...


299

Svakome djed hoće po volji da učini, i odraslu i nejaku, a ako kad i ukori, učini to nekako usput, kao da tek prigovara. Kad se ukućani štogod sporječkaju i posvade, onda svi redom idu djedu da se potuže, jer svaki misli da baš njega djed najviše voli, premda ni on sam nije znao ko mu je najmiliji. Djed se znao svačijoj ćudi prilagoditi; žestoke je mirnom riječju stišavao, svadljivcima se podrugivao, da su se morali sami sebe zastidjeti... Odlomci iz ove lijepe i nježne priče imaju naslov: Strog i dobričina za poželjeti. Kaži zbog čega bi svako poželio takvog djeda. Šta je posljedica djedove dobrote?

Priloška odredba/oznaka posljedice označava posljedicu radnje predikata.

Priloške odredbe/oznake posljedice su rjeđe u upotrebi. Umjesto njih se češće koriste posljedične/ konsekutivne rečenice.

Posljedične/ konsekutivne rečenice

Svakoj posljedici prethodi uzrok. U zavisnosloženim posljedičnim rečenicama uzrok se kazuje osnovnom klauzom a posljedica zavisnom klauzom.

Zavisna posljedična/konsekutivna klauza označava posljedicu vršenja

radnje ili trajanja stanja označenog predikatom u osnovnoj klauzi. Posljedična klauza za osnovnu klauzu se veže veznicima: da, tako da. Složena rečenica koja u svom sastavu ima zavisnu posljedičnu klauzu, zove

se zavisnosložena posljedična/konsekutivna rečenica. Pisanje zareza u zavisnosloženim posljedičnim rečenicama

Zarez se u posljedičnim rečenicama piše kad je rečenica naknadno dodana ili je u rečeničnom nizu.

Smijali smo se tako da su nam suze tekle. Djed ti je bio takav, da bi ga svako poželio za djeda. Smijali smo se tako da su nam suze tekle, da su nam se obrazi zacrvenjeli.

Zapamtimo: Posljedične rečenice ne mogu biti u inverziji.

Uporedimo rečenice: 1. osnovna klauza posljedična klauza

Smijali smo se tako da su nam suze tekle. 2. osnovna klauza uzročna klauza

Suze su nam tekle jer smo se smijali.


300

Ako posljedičnu rečenicu napišemo u inverziji, tada ona postaje osnovna klauza, a osnovna klauza postaje uzročna.

Ponovimo:

Posljedica vršenja glagolske radnje se može izreći: o priloškom odredbom/oznakom posljedice; o zavisnom posljedičnom/konsekutivnom rečenicom.

Sinteza:

Zavisna posljedična/konsekutivna klauza označava posljedicu vršenja radnje ili trajanja stanja označenog predikatom u osnovnoj klauzi.

Posljedična klauza za osnovnu klauzu se veže veznicima: da, tako da. Složena rečenica koja u svom sastavu ima zavisnu posljedičnu klauzu, zove

se zavisnosložena posljedična/konsekutivna rečenica.

Završni dio sata:





301


Nastavna jedinica: Pogodbene/uslovne/kondicionalne rečenice Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pogodbene rečenice, pisanje zareza u pogodbenim rečenicama Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije,

72

Uzorak obrade nastavne jedinice: Pogodbene/uslovne/kondicionalne rečenice


302

Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura


Motivacioni dio sata U komediji „Sumnjivo lice” Nušić je ismijao primitivnu vlast, sebične činovničke interese. On se narugao prostaklucima, ljudskoj pokvarenosti, karijerizmu i primitivizmu. Strip u četiri slike: Radna sveska 8: „Bez Viće, ja se ne udajem!“

Kakvim rečenicama se Marica služila da bi odbranila svoju ljubav?

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Pogodbene/uslovne/kondicionalne rečenice

Izricanje pogodbe, mogućnosti i želje Šta znače istaknute riječi iz naslova ovog kratkog stripa:

„Bez Viće, ja se ne udajem!“ Marica je postavila uvjet/uslov roditeljima. Neće se ni udati ako to nije Vićo, odnosno, udat će se samo za Viću, htjeli to oni ili ne. Naučili smo:

Priloška odredba/oznaka pogodbe označava uvjet/uslov koji je potrebno ispuniti da bi se ostvarila radnja. U službi ove priloške odredbe/oznake može biti prijedložni skup riječi (Bez tebe ja ću biti potpuno sama.) ili glagolski prilozi sadašnji i prošli (Premalo radeći, možeš ostati bez rezultata. Ne rekavši ništa, postat ćeš lažac.)

Danas se ova priloška odredba/oznaka rjeđe upotrebljava. Zamjenjuju je pogodbene/uslovne/kondicionalne rečenice.

Pogodbene/uslovne/kondicionalne rečenice Kako su nastale istaknute rečenice?

Zato, ako me odista voliš, ti odmah kreni na put. Ukoliko bi moji pristali, zvat ću te da odmah svršimo stvar. Ako ne bi pristali, ja ću doći tebi u hotel. Ne stigne li Vića danas, stići će sutra zacijelo. Može on ovamo doći ako pristajete. Budeš li mu ti kazala, poludjet će.


303

Da se vi slažete sa mnom, sve bi bilo drugačije.

Zavisne klauze nastale uvrštavanjem predikativne jedinice u prilošku odredbu/oznaku pogodbe/uslova zovu se pogodbene/uslovne/kondicionalne klauze.

Otkrij glagolske oblike koji se upotrebljavaju u zavisnim pogodbenim klauzama! Zašto se pogodbene/uslovne rečenice zovu i kondicionalnim rečenicama? Šta izražavamo kondicionalom I i kondicionalom II?

Osnovna uloga kondicionala I i kondicionala II je izricanje želje, mogućnosti, uvjeta da se neka radnja vrši ili izvrši. Zovemo ga još i pogodbeni način.

Upravo zbog toga u pogodbenim rečenicama često susrećemo ove glagolske oblike (Ukoliko bi moji pristali..., Ako ne bi pristali,...).

Ako biste dozvolili moju udaju za Viću, bilo bi bolje za sve nas. Pogodba se može iskazati i futurom II:

Ako budete išli po svome, bit će loše za sve nas. i prezentom:

Ako me poštujete, poštovat ću i ja vas.

Zavisna pogodbena/uslovna/kondicionalna klauza označava uslov/uvjet za ostvarenje sadržaja osnovne klauze. Osnovna i zavisna klauza stoje u uslovnom/uvjetnom odnosu: ostvarenje sadržaja osnovne klauze moguće je samo ako se ostvari sadržaj zavisne klauze.

Pogodbene klauze za osnovnu klauzu se vežu veznicima ako, da; prilozima kad(a) i ukoliko, zanaglasnicom li ...

Složena rečenica koja u svom sastavu ima pogodbenu zavisnu klauzu, zove se zavisnosložena pogodbena/uslovna/kondicionalna rečenica.

Razlikujemo tri vrste pogodbenih rečenica:

stvarne pogodbene rečenice - sadržaj glavne rečenice ostvaruje se ako se ostvari uslov/uvjet sadržan u pogodbenoj rečenici. Veznici su: ako, ukoliko (Ako nećeš ti, ja ću mu kazati.);

moguće pogodbene rečenice - moguće je ostvarenje sadržaja glavne rečenice ako je moguće ostvarenje sadržaja zavisne rečenice. Predikat zavisne surečenice uvijek je u kondicionalu I. Počinje veznikom ako (Ako bi on došao, ja bih se udala.);

nestvarne ili irealne pogodbene rečenice - da je moguća pogodba bilo bi moguće i ostvarenje sadržaja glavne rečenice. Te rečenice u zavisnoj surečenici imaju sadašnje ili prošlo vrijeme i veznik da, a u glavnoj kondicional ( Da postoji čudo, vi biste se promijenili.).


304

Pisanje zareza u zavisnosloženim pogodbenim rečenicama

Zarez se u pogodbenim rečenicama piše kad su rečenice u inverziji, kad su umetnute, naknadno dodate i kad se nižu jedna na drugu.

Pa pitaj me ako ti treba. Ako nećeš ti, ja ću mu kazati. Udat ću se, ako budem uporna, za Viću. Udat ću se za Viću, ako budem uporna. Pa pitaj me ako ti treba, ako želiš više saznati o njemu.

Ponovimo! Pronađi u odlomku iz priče „Sjećanje na šarenu pticu” Mirka Kovača pogodbene/uslovne/kondicionalne rečenice! „... I dok sam stajao pokraj česme i blizu džamije, prišao mi je uglađen čovjek, srebrnaste kose, u iznošenom ljetnom odijelu i s ružom u ruci kojom mi je dotaknuo lice. Sjećam se crvene boje te rascvale ruže, a i dan – danas, kad god pomirišem ružu, iskrsne mi ta slika neznanca iz Mahale. „Mali, ako čekaš oca, on ti je sad kod Konavljanina..., Ako želiš, ja ti mogu pokazati put do tog podruma, a mogu te i odvesti ondje. To nije daleko...“ „Ako ti hoćeš, mogu te povesti tamo“, nastavi neznanac, „iako rijetko zalazim u taj podrum. Poznajem tvog oca, nismo nikakvi jarani, ali se poznajemo. A možeš sa mnom u kino, ako to želiš... „Nemaš se čega plašiti. Ovdje me svi poznaju kao dobričinu. Ako ne možeš danas, onda ću te na ovom istom mjestu čekati iduće subote... „Pa ti bi mogao olakšati život mom bolesnom djetetu“, rekao je ushićeno. „Hajde sa mnom da ga vidiš. To je pametan dečko, upija sve što čuje, a ti lijepo pričaš. Ako pristaješ, onda kreni iza mene... Sinteza: Pogodba/uslov vršenja glagolske radnje se može izreći:

priloškom odredbom/oznakom pogodbe/uslova zavisnom pogodbenom/uslovnom/kondicionalnom rečenicom Zavisna pogodbena/uslovna/kondicionalna klauza označava uslov/uvjet

za ostvarenje sadržaja osnovne klauze. Osnovna i zavisna klauza stoje u uslovnom/uvjetnom odnosu: ostvarenje sadržaja osnovne klauze moguće je samo ako se ostvari sadržaj zavisne klauze.

Završni dio sata:





305


Nastavna jedinica: Dopusne/koncesivne rečenice

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: dopusne rečenice, zarez u dopusnim rečenicama Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura, informatika

73 Uzorak obrade nastavne jedinice: Dopusne/koncesivne rečenice


306


Motivacioni dio sata Strip ilustracija: Radna sveska 8:

Strip nosi naslov: „Usprkos protivljenju suca, jazavac u sudnici“ Šta to znači? Jazavac je bio u sudnici iako se sudac protivio (usprkos protivljenju). Radnji je postavljena zapreka, smetnja, ali se ona ipak ostvaruje. Ostvarenju radnje se protivi priloška odredba/oznaka dopuštanja/POD (usprkos protivljenju).

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Dopusne/koncesivne rečenice

Izricanje dopuštanja

Priloška odredba/oznaka dopuštanja označava da je radnji postavljena nekakva smetnja usprkos kojoj se radnja ipak ostvaruje.

POD može biti izražena padežnim konstrukcijama s prijedlozima unatoč,

usprkos, nasuprot ili glagolskim prilogom sadašnjim: priloška odredba dopuštanja/POD ↓

On nije mogao dobro vidjeti suca gledajući pravo u njega.

Dopusne/koncesivne rečenice

Preoblikujmo POD u jednostavnoj rečenici u dopusnu klauzu.

Usprkos protivljenju suca jazavac je u sudnici. Mada se sudac protivio, jazavac je u sudnici.

Takve su i ove rečenice iz stripa:

Još sam ja snažan, iako sam se rodio nekako kad se prvi put počela trećina od naroda kupiti;

Još ja imam snage i kuveta, iako se već dvadeset godina nemam čim ni na Uskrs omrsiti.


307

Ako se neko rodio davno, ako se godinama nema čime omrsiti čak ni za praznike, onda se ne očekuje od njega da je snažan. Dakle, mimo očekivanja se realizira sadržaj osnovne rečenice.

Klauza nastala od priloške odredbe/oznake dopuštanja uvrštavanjem predikativne jedinice zove se dopusnom/koncesivnom rečenicom.

Dopusnom se klauzom dopušta ostvarenje sadržaja osnovne klauze unatoč postojanju zapreke za njegovo ostvarenje. Dopusna se klauza za osnovnu veže veznicima: premda, makar, iako i mada.

Složena rečenica koja u svom sastavu ima dopusnu zavisnu klauzu, zove se zavisnosložena dopusna/koncesivna rečenica.

1. Na internet adresi: http://www.znanje.org/i/i22/02iv04/02iv0403/kviz.htm#ta%C4%8Dan%204

imate sistematizaciju zavisnosloženih rečenica a potom i mali kviz znanja o njima. Provjerite vaše znanje! Pisanje zareza u zavisnosloženim dopusnim rečenicama

Zarez u dopusnim rečenicama piše se kad su rečenice u inverziji, kad su umetnute, naknadno dodate i u rečeničnom nizu.

Zna ti se koliko god se ti vrtio. Koliko god se ti vrtio, zna ti se! Zna ti se, jazavče, iako se ti vrtiš! David je jazavca, mada ga se sudac bojao, pustio u sudnicu. David je jazavca pustio u sudnicu mada ga se sudac bojao, mada ga se i

pisarčić bojao. Ponovimo!

Dopuštanje vršenja glagolske radnje se može izreći:

priloškom odredbom/oznakom dopuštanja zavisnom dopusnom/koncesivnom rečenicom

1. Otkrij značenje nepoznatih i manje poznatih riječi u odlomku iz romana

„Tuturuza i šeh Meco” Alije Nametka. Posluži se rječnikom, zatraži pomoć od nastavnika/nastavnice ili, možda, od roditelja, nene/nane/bake...

2. Prepoznaj vrste nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica. (...) Tuturuzu je Meco zapazio na jednom iftaru: mogao je pojesti gotovo kao i on, šeh Meco, ali nije znao kako treba jesti. Kad su izašli od domaćina, uputio se s njime i objašnjavao mu: - Kad vidiš pred iftar da nekoliko ljudi ide u skupu uz jedan sokak, pridruži im se i ti.


308

Kad se zastave pred nekim vratima, ti vrata otvori i odmah uskoči u avliju. Vići im: "Hod'te, bujrum!" - Kako ću ih zvati kad ni mene nije niko zvao? - Šuti, herif jedan! Slušaj što ti se govori i pamti! Oni će unići u avliju, domaćin će izaći pred njih i pozvati ih, a ti prvi uskoči u hajat pa im primaj ćurkove ili kapute, okreći im obuću, a ako je ljetno doba, bezbeli neće ništa skidati sa sebe osim obuće. Ti prvi ulazi u sobu! - Ama kako ću kad nisam pozvan? - Pozovi se sam! Uniđi! Ako bude ko mlađi, ostani za vratima, a ako još nije prostrta sofra, vidjećes na skrabiji složenu sofra-bosču. Razloži je, prostri je po podu, a onda se obazri hoće li se jesti sa sinije ili tevsije demirlije. Raširi santrač pa metni na nj demirliju ili položi siniju. Ne daj domaćinu da se sjeti da nisi i ti pozvan. Uzimaj kašike i meći ih na sofru, somune komadaj i stavljaj pred svakoga đi će ko sjesti. Samo neka je prazna sredina sofre đi će se mećati sudi s hranom. Ljudi će posjedati oko sofre, a ti zapikaj u dnu sofre mjesto za sebe! - Nek sam bliže vratima ako me potjeraju! - Ama ništa se ne brini! Nikad se za jednom sofrom na iftaru svi među se ne poznaju. A niko neće upitati "Ko je ovaj"? kojega ne zna, da drugi ne bi za pitača pomislili da je matuh. Kad top pukne i kad se posjeda za sofru, i ti sjedi i odmah jedi! Nemoj kašikom bosti, nego je lijepo polozi da se u nju slijeva mast s vrha čorbe. Tako kušaj dok god ima masti na čorbi, a onda diži času a prihvataj drugi sud. Ako je u sahanu pečeno janje ili tuka, okreni sebi što najvoliš. Dobro pazi neka ti je vazda jedan zalogaj u ustima, drugi u ruci, a treći zamjeraj u sahanu ili tevsiji! Ne pij vode da ti džaba ne zauzima mjesto u želucu! Vodu možeš i doma piti. I tad se Tuturuza i Meco zapazili i sprijateljili i kamo god je jedan bio pozvan na jemek i drugi je tamo pristajao. Upute u analizi složenih rečenica

Prvi korak u analizi složenih rečenica je određivanje klauza i njihovo razgraničenje (određivanjem predikata).

Pokazatelji granica između klauza su najčešće veznici i veznička sredstva, zarezi ili neki drugi znaci interpunkcije.

Volim da gledam u nebo i brojim zvijezde.

I klauza: Volim II klauza: da gledam u nebo III klauza: i brojim zvijezde.

U implicitnim (nevezničkim) rečenicama klauze se određuju po smislu:

Sjedim, gledam u nebo, brojim zvijezde. I klauza: Sjedim, II klauza: gledam u nebo, III klauza: brojim zvijezde. Nezavisni i zavisni veznici


309

Nezavisni i zavisni veznici se razlikuju po značenju i funkciji u rečenici.

Nezavisni veznici imaju općenita značenja (sastavnost, rastavnost, suprotnost...), a zavisni veznici imaju određenija značenja (mjesto, način, vrijeme, uzrok...):

Sjedim i učim. Doći ću kad naučim.

Nezavisni veznici mogu povezivati i riječi i sintagme i rečenice, a zavisni

veznici to ne mogu:

Dječak i majka su pričali i smijali se. (Dječak da majka... ili pričali da smijali se.) Nezavisni veznici ne pripadaju ni jednoj od klauza koje povezuju. Ako

klauze promijene pozicije, nezavisni veznik ostaju na istome mjestu:

Slušam muziku i mislim o tebi. Mislim o tebi i slušam muziku.

Zavisni veznici pripadaju klauzama koje uvode (strukturni su članovi

klauza koje uvode):

Iako smo se pripremili za takmičenje, nismo pobijedili. Nismo pobijedili iako smo se pripremili za takmičenje.

Nezavisni veznici zahtijevaju vremensku usaglašenost:

Sjedim i učim.

Zavisni veznici omogućuju slobodnu kombinaciju vremena:

Čitat ću kad dođem kući. Sinteza:

Priloška odredba/oznaka dopuštanja označava da je radnji postavljena nekakva smetnja usprkos kojoj se radnja ipak ostvaruje.

Klauza nastala od priloške odredbe/oznake dopuštanja uvrštavanjem predikativne jedinice zove se dopusnom/koncesivnom rečenicom.

Dopusnom se klauzom dopušta ostvarenje sadržaja osnovne klauze unatoč postojanju zapreke za njegovo ostvarenje. Dopusna se klauza za osnovnu veže veznicima: premda, makar, iako i mada.

Složena rečenica koja u svom sastavu ima dopusnu zavisnu klauzu, zove se zavisnosložena dopusna/koncesivna rečenica.


310

Zarez u dopusnim rečenicama piše se kad su rečenice u inverziji, kad su umetnute, naknadno dodate i u rečeničnom nizu.

Završni dio sata:





311

PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Nastavna oblast: jezik

Nastavna jedinica: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema domovini Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima, pisanje imena društava, organizacija, udruga/udruženja, ustanova i preduzeća, pisanje imena društvenih i stilskih pokreta (raznih društvenih pokreta, umjetničkih pravaca, učenja)l, pisanje imena historijskih događaja, pisanje imena javnih skupova (kongresa, sajmova, izložbi, sjednica, dogovora, simpozija, konferencija) Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije,

75 Uzorak obrade nastavne jedinice: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima

74


312

Tematska korelacija Međupodručna: kultura izražavanja, Međupredmetna: geografija, historija


Motivacioni dio sata Ponovimo!

Pravopis ili ortografija (grčki orthos – prav; grafo – pišem) obuhvata skup pravila o pisanju slova, pisanju velikoga i maloga slova, sastavljenom i rastavljenom pisanju riječi, upotrebi interpunkcijskih i pravopisnih znakova, dakle, svih znakova koji su potrebni za tačno razumijevanje teksta.

Pravogovor ili ortoepija (grčki orthos – prav; epos – govor) obuhvata pravilan izgovor glasa i riječi, pravilno naglašavanje (isticanje) sloga u izgovornoj (naglasnoj) cjelini.

I pravogovor i pravopis temelje se na jezičkim normama koje su utemeljene u rječniku i gramatici i pravopisu.

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima

1. Pisanje imena društava, organizacija, udruga/udruženja, ustanova i preduzeća

Velikim početnim slovom piše se prvi član ( ili jedini član u jednočlanim imenima) višečlanih vlastitih imena društava, organizacija, ustanova, preduzeća, udruga/udruženja.

Ostale riječi pišu se malim početnim slovom ako nisu same po sebi vlastito ime.

Ukoliko je sastavnica tog imena neka druga vlastita imenica (drugi naziv, ime), ona se piše također velikim početnim slovom.

Društva: Planinarsko društvo „Ćusine“ Lovačko društvo „Breza“ Društvo fizičara u BiH Sportsko društvo "Željezničar" Atletski klub „Sloboda“


313

Društvo pisaca Bosne i Hercegovine Društvo bosanskohercegovačkih pisaca u Gornjoj Austriji Udruženja: Udruženje humanitarno društvo “Prijateljice” Tuzla Udruženje građana oboljelih od mišićne distrofije TK Udruženje bošnjačkih pisaca Udruženje društava za osiguranje u Federaciji Bosni i Hercegovini Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine Unija studenata Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru Udruženje studenata Elektrotehničkog fakulteta Sarajevo "Steleks“ Udruženje građana „Viva žene“ Organizacije: Organizacija ujedinjenih nacija Vijeće sigurnosti Organizacije ujedinjenih naroda Međunarodna organizacija za razmjenu studenata Humanitarna organizacija „Partner“ Ustanove: Klasična gimnazija u Sarajevu, Javna ustanova osnovna škola „ Jala“ Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Ustanova za predškolsko obrazovanje “Amel i Nur“ Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Sarajevo Opća bolnica „Prim. Dr. Abdulah Nakaš“ Javna ustanova „Centar za kulturu i obrazovanje“ Opera Narodnog pozorišta u Sarajevu Preduzeća: Javno poduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine Građevinsko preduzeće „Giprom“ Izdavačko preduzeće „Svjetlost“ Tvornica obuće „Aida“ 2. Pisanje imena društvenih i stilskih pokreta (raznih društvenih pokreta, umjetničkih pravaca, učenja)

Malim početnim slovima se pišu opći pojmovi kao što su ustaljena imena pojedinih društvenih i stilskih pokreta.

Naprimjer: humanizam, renesansa, hrvatski narodni preporod, reformacija, romantizam, klasicizam, barok, realizam, ekspresionizam, moderna, kubizam, sufizam, budizam, materijalizam, mirovni pokret, antinuklearni pokret, ekološki pokret, studenski pokret...


314

3. Pisanje imena historijskih događaja

Velikim početnim slovom pišu se ustaljeni nazivi historijskih događaja (ratova, ustanaka, revolucija, bitaka). Ostale riječi pišu se malim početnim slovom ako same po sebi nisu vlastita imena.

Naprimjer: Prvi svjetski rat, Husinska buna, Buna protiv dahija, Oktobarska revolucija, Francuska revolucija, Sarajevski atentat, Igmanski marš, Bitka za Žuć, Bitka na Bedru, Bitka za ranjenika/Bitka na Neretvi...

Malim početnim slovima se pišu opći pojmovi kao što su ustaljena imena pojedinih historijskih pokreta i zbivanja.

Naprimjer: narodnooslobodilački pokret, ilirizam/ilirski pokret, humanizam, renesansa, hrvatski narodni preporod, reformacija...

4. Pisanje imena javnih skupova (kongresa, sajmova, izložbi, sjednica, dogovora, simpozija, konferencija)

Velikim početnim slovom piše se prvi član ( ili jedini član u jednočlanim imenima) višečlanih vlastitih imena javnih skupova (kongresa, sajmova, izložbi, sjednica, dogovora, simpozija, konferencija)

Kad ime počinje rednim brojem, prva riječ iza rednog broja piše se malim početnim slovom ( Vi kongres inžinjera Bosne i Hercegovine).


Ukoliko je sastavnica tog imena neka druga vlastita imenica (drugi naziv, ime), ona se piše također velikim početnim slovom.

Naprimjer:

Dubrovačke ljetne igre Smotra stvaralaštva učenika osnovnih škola Mali šlager Festival malih i eksperimentalnih scena u Sarajevu Berlinski kongres Slovo Gorčina u Stocu Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije Sajam šljive, Gradačac Međunarodni znanstveni simpozij Konferencija „Žene u politici“ Sinteza:

Velikim početnim slovom piše se prvi član ( ili jedini član u jednočlanim imenima) višečlanih vlastitih imena društava, organizacija, ustanova, preduzeća, udruga/udruženja.


315


Velikim početnim slovom pišu se ustaljeni nazivi historijskih događaja (ratova, ustanaka, revolucija, bitaka). Ostale riječi pišu se malim početnim slovom ako same po sebi nisu vlastita imena.

Velikim početnim slovom piše se prvi član ( ili jedini član u jednočlanim imenima) višečlanih vlastitih imena javnih skupova (kongresa, sajmova, izložbi, sjednica, dogovora, simpozija, konferencija)

Završni dio sata:





316


Nastavna jedinica: Pisanje riječi s glasovima č, ć, dž, đ,

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema domovini Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, pisanje riječi s glasovima č, ć, dž, đ, Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja,

77

Uzorak obrade nastavne jedinice: Pisanje riječi s glasovima č, ć, dž, đ,

76


317


Motivacioni dio sata Ponovimo!

Glasovi č i ć su sliveni glasovi (afrikati) i oni čine afrikatski par. Nastali su slivanjem ili stapanjem dva glasa, odnosno jotovanjem/jotacijom:

Pojava nerazlikovanja glasova č i ć je česta u bosanskim narodnim govorima. Pročitajte šta o tome piše naš književnik Alija Nametak i provjerite svoje razlikovanje glasova Č i Ć:

„... Najveću su muku mučili učitelji s našim ć. U nas je bila i ćaša i ćaća, i ćovjek i ćilim, i kuća i ćast. Sve se jednako izgovaralo. A kad smo morali naučiti da ima i č, koje nismo nikako razlikovali u govoru, onda su istom nastale muke u govoru, a pogotovo u pisanju. Onda je obično bilo u govoru i u pisanju: ćetiri ćavke ćuće na kuči. Badava su nam učitelji kazivali da je ć mehko, a č tvrdo, mi im nismo vjerovali, jer je bilo sila tvrdih stvari u kojima je ć «mehko», a u mehkim stvarima č «tvrdo». Nekako nam je išlo u glavu da je u ćilima ć, jer je mekan, a u čekića č jer je tvrd, ali otkud u pčele č, kad je mekana kao vosak, i u ćoše ć, kad čovjek može o nj razbiti glavu kao tikvu...“


Pisanje riječi s glasovima č, ć, dž, đ, Izgovor i pisanje č i ć

Glasovi č i ć su dva različita glasa koji su suprotstavljeni jedan drugome i

sudjeluju u razlikovanju značenja riječi. Pri izgovoru glasa č vrh jezika se uzdiže i prislanja uz desni, a usne se ispupčuju i zaobljuju. Pri izgovoru glasa ć srednji dio jezika se prislanja uz prednje nepce, a usne se razvlače, olabavljuju.

Pogledajmo u kakvu nas nedoumicu može dovesti nepravilan izgovor i pisanje glasova Č i Ć:

guščak (gusinjak) → gušćak (gustiš) mlačenje (od mlačiti) → mlaćenje (od mlatiti) spavačica (žena koja spava) → spavaćica (odjeća za spavanje) posječen (od posjeći) → posjećen (od posjetiti) mučenje (od mučiti se) → mućenje (od mutiti)


318

Pogledajmo neke od riječi u kojima se javlja glas Č! Glas Č se javlja u:

riječima u kojima postanak nije vidljiv : bačva, jučer, grč, pčela...

nastavcima imenica na: -ač: vozač, berač, otirač, pjevač; -ača: udavača, savijača, cvjetača; -njača: sjevernjača, kornjača, tako da se javlja u svim padežima takvih imenica i jednine i množine . -ič: u deminutivima riječi: kamenčić, oblačić, stančić;

vokativu jednine imenica muškog roda koja se završava na: -k i -c: junak – junače, nastavnik – nastavniče, vojnik – vojniče. mjesec – mjeseče, otac- oče... (Prisjetite se, ova promjena se zove I palatalizacija)

nominativu, akuzativu i vokativu množine imenica muškog roda kojima se

osnova završava na: -c : stric – stričevi – stričeve – stričevi; zec –zečevi –zečeve- zečevi

Glas Ć se javlja u:

riječima u kojima postanak nije vidljiv: ćelav, ćud, kći,moć, noć; riječima u kojima u osnovi imamo glasove t i đ : brat → braća, pamtiti →

pamćenje, smeđ → smećkast;

nastavcima imenica na: -ić: komadić, dučančić; -oća: vrednoća, sljepoća;

glagolskom prilogu sadašnjem: sjedeći, lupkajući;

pridjevima na : -ći: pisaći, šivaći;

infinitivu glagola: ići, naći, reći, moći; ► Glasovi Č i Ć se javljaju i u komparativu i superlativu pridjeva: jak – jači – najjači (k + j→č) gorak – gorči – najgorči (k + j→č) ljut – ljući – najljući (t + j→ć) žut – žući-najžući (t + j→ć) krut – krući – najkrući (t + j→ć) Postoje i naporedni oblici: koščat – košćat maščurina – mašćurina čerpič – čerpić


319

Pročitaj pravilno rečenice! Četiri čabra često su pod česmom. Četiri čovjeka čuče i čekaju. Čavrljaju i čitaju članke iz časopisa. Čuju se češljugari, čavke, čaplje i čvorci. Čuje se ćarlijanje vijetrića i ćukanje ćuka kraj ćuprije“ Da li ste znali da...?

Hrčku nije potrebna voda. Prosječan komarac ima 47 zuba. Istraživanja su pokazala da komarce privlače ljudi koji su nedavno jeli

banane. Džinovski afrički cvrčak voli da jede ljudsku kosu. Patka ima tri očna kapka. Magarci nisu samo dobri, nego i pametni kopitari. Oni dlakama na bradi,

probaju da li je kroz žičanu ogradu puštena struja, i na takvo mjesto idu samo kad gospodar pređe preko njega.

Provjeri da li su Č i Ć pravilno napisani. Izgovor i pisanje dž i đ

I glasovi dž i đ su dva različita glasa koji su suprotstavljeni jedan drugome i sudjeluju u razlikovanju značenja riječi.

džak – vreća đak – učenik džem – marmelada đem – žvala Izgovor i pisanje glasa dž

Glas dž javlja se u osnovama riječi u kojima njihov nastanak nije vidljiv. Najčešće su to orijentalizmi: amidža, džemper, pidžama, džep, hadžija,

džaba, Džemal, Dženana, maharadža, patlidžan ili anglizmi: džokej, džip, džez, džungla, ...

Glas dž se javlja u sufiksima izvedenica: -džija: buregdžija, galamdžija, šaljivdžija, račundžija; -džinica: buregdžinica, sajdžinica, čajdžinica; -džić: amidžić, dajdžić; Glas dž se javlja u riječima u kojima se glas č nalazi ispred ispred

zvučnog b: -džba: naručiti → narudžba, jednačiti → jednadžba;


320

Postoje i naporedni oblici: Madžarska – Mađarska Madžar – Mađar Madžarica – Mađarica Madžarski - mađarski Izgovor i pisanje glas đ

Glas đ javlja se u osnovama riječi u kojima njegov nastanak nije vidljiv: đak, đon, lađa, leđa, smeđa, anđeo, mađioničar, međa, oruđe, smuđ, đerđef, vjeđe

Glas đ dolazi u komparativu i superlativu pridjeva:

lud- luđi – najluđi blijed – bljeđi – najbljeđi tvrd – tvrđi – najtvrđi

Glas đ se javlja u glagolskom prilogu sadašnjem, prezentu i imperativu glagola na –ati: glodati – glođem – glođući – glođi;

Glas đ se javlja u: glagolskim imenicama: rođenje, viđenje, navođenje; izvedenim imenskim i pridjevskim sufiksima: - ja (međa), -jaj (događaj), -

janin (građanin), -je (grožđe), -jenik ( osuđenik), - ji (medvjeđi), -jak (mlađak);

nesvršenim glagolima sa sufiksima: -jati i –jivati (gađati, ograđivati). Sinteza: Glasovi č i ć su dva različita glasa koji su suprotstavljeni jedan drugome i sudjeluju u razlikovanju značenja riječi. Pri izgovoru glasa č vrh jezika se uzdiže i prislanja uz desni, a usne se ispupčuju i zaobljuju.

I glasovi dž i đ su dva različita glasa koji su suprotstavljeni jedan drugome i sudjeluju u razlikovanju značenja riječi.

Završni dio sata:





321

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje riječi s glasovnim skupovima ije i je Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema domovini Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, izgovor i pisanje riječi s glasovnim skupovima ije i je Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja,


78

Uzorak obrade nastavne jedinice: Izgovor i pisanje riječi s glasovnim skupovima ije i je


322


U jeziku naših predaka pored ostalih glasova postojao je i glas jat (ě). Ovaj glas je vremenom zamijenjen drugim glasovima tako da danas imamo tri različite zamjene tog glasa i tri različita izgovora:

Glas jat je zamijenjen glasom e, pa imamo ekavski izgovor (Slovenija, Srbija, Makedonija - cvet, mleko, vetar);

Glas jat je zamijenjen glasom i pa imamo ikavski izgovor (dijelovi BiH i Hrvatske - cvit, mliko, vitar). Ikavski govor nije književni.

Glas jat je zamijenjen glasovnim skupovima ije/je/e/i pa danas imamo ijekavski izgovor (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora – cvijet, vjetar, mreža, htio)

Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Izgovor i pisanje riječi s glasovnim skupovima ije i je Pravila izgovora i pisanja glasovnih skupova ije/je

U ijekavskim govorima jat ima refleks –ije/je/e/i (riječ,rječnik, sredina, dio). Gradinar Nikada ne kažeš riječ koju bi trebalo. Da te ne bih ocijenio, izmičeš mi na hiljadu strana. Da te ne bih pomiješao s mnogima, stojiš odvojeno. Poznajem, poznajem lukavstvo tvoje… nikada ne ideš putem kojim bi trebalo.

Tvoj prohtjev veći je od prohtjeva drugih, zato ćutiš. Pritvornom ravnodušnošću ne haješ za moje darove. Poznajem, poznajem lukavstvo tvoje… nikada ne uzimaš što bi trebalo.

Tagora

Zamjena glasa jat zavisila je od dužine sloga, pa se u dužim slogovima koji su se izgovarali otegnuto nalazi –ije (riječ), a u kratkim slogovima –je/e/i( prohtjev,breza, cio...).

Riječi sa ije: Riječi sa je: cvijet mjesto


323

dijete pobjeda vrijeme rječnik mlijeko cvjetovi odijelo svjetlost snijeg čovjek Izbjegni pogreške! Mali savjet: U govoru i pisanju česte su pogreške kada je u pitanju zamjena glasa jat. Ako ponekad niste baš sigurni kako neku riječ izgovoriti ili napisati, izgovorite je na ekavskom. Ako je e na ekavskom dugo (reeč), tada u ijekavskom upotrijebite ije, a ako je e na ekavskom kratko (rečnik), tada upotrijebite je. Kraćenje dugoga sloga

Kod nekih promjenljivih riječi dolazi do kraćenja dugog sloga, pa umjesto ije imamo je (ili e).

-ije se skraćuje u je ako imenice produžimo tvoreći od njih umanjenice (deminutive) pomoću nastavaka -ić, -čić, -čica, -ešce, -ence, -ašce

ili uvećanice (augmentative) pomoću nastavaka -ina, -čina, -etina, -esina. Deminutivi: Augmentativi: cvijet → cvjetić korijen → korjenčina rijeka → rječica snijeg → snježina snijeg→snježić mijeh→mješina dijete→djetence tijelo→tjelesina rijeka→rječica tijelo→tjelešce cijev→cjevčica

ije se skraćuje u je u množini nekih imenica: vijek-vjekovi, korijen-korjenovi;

ije se skraćuje u je u komparativu i superlativu pridjeva: lijen-ljenji/iji-najljenji/iji, blijed-bljeđi-najbljeđi.

Duljenje kratkog sloga Duljenje kratkog sloga podrazumijeva pojavu da se u nekim oblicima riječima

umjesto je javlja ije. Ta promjena se često vrši u glagolima: nasjeći-nasijecati zagorjeti- zagorijevati zastarjeti-zastarijevati sjeći - siječem

U našem jeziku pravilno/standardno je: Naporedno su dozvoljeni i oblici: prečnik i priječnik slijedeći i sljedeći


324

prelaz i prijelaz svijetleći i svjetleći vredniji i vrjedniji usljed i uslijed grehota i grjehota prijevod i prevod premaz i prijemaz prevara i prijevara pregled i prijegled prijevoz i prevoz

I još nešto: svako I ili E nije refleks jata kao u riječima: sir, zid, med.

Sastavi za svaku riječ iz rubrike „Pravilno je!“po jednu rečenicu. Pravilno je: Nepravilno je: naslijeđe nasljeđe uvjeta (genitiv mn.) uvijeta djela (genitiv mn.) dijela sjena (genitiv mn.) sijena poslijepodne posljepodne Sinteza:

Kod nekih promjenljivih riječi dolazi do kraćenja dugog sloga, pa umjesto ije imamo je (ili e).

-ije se skraćuje u je ako imenice produžimo tvoreći od njih umanjenice (deminutive) pomoću nastavaka -ić, -čić, -čica, -ešce, -ence, -ašce

ili uvećanice (augmentative) pomoću nastavaka -ina, -čina, -etina, -esina. ije se skraćuje u je u množini nekih imenica: vijek-vjekovi, korijen-

korjenovi; ije se skraćuje u je u komparativu i superlativu pridjeva: lijen-ljenji/iji-

najljenji/iji, blijed-bljeđi-najbljeđi. Duljenje kratkog sloga podrazumijeva pojavu da se u nekim oblicima riječima

umjesto je javlja ije. Ta promjena se često vrši u glagolima: nasjeći-nasijecati zagorjeti- zagorijevati zastarjeti-zastarijevati sjeći - siječem

Završni dio sata:





325


Nastavna jedinica: Upravni i neupravni govor u pisanju

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema domovini Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, upravni i neupravni govor u pisanju Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja,


Motivacioni dio sata Prisjetimo se odlomka iz romana „Tuturuza i šeh Meco“ Alije Nametka iz Čitanke 8:

79 Uzorak obrade nastavne jedinice: Upravni i neupravni govor u pisanju


326

(...) Mahmutaga, dobríčak i mek čovjek, zacénuo se od smijeha. Sve ga suze oblile. Jedva je progovorio: „Bolji ti je dram smijeha nego tovar suza.“ Tuturuza je malo promućkao u glavi, a onda hrabro progovorio, makar se malo i pribojavao da protuslovi uglednom čaršijskom starcu, posljednjem ćehaji abadžijskog esnafa: „I jedna suza može nekad vrijediti više od tovara zlata.“ „A oklen ti to znaš?“ oglasio se prijekorno šeh Meco. „Ako baš hoćete da znate, da vam ispričam.“ „Tamam!“ pristade Mahmutaga.

Kako može biti bolji dram smijeha nego tovar suza? A kako jedna suza vrijedi više od tovara zlata?

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Upravni i neupravni govor u pisanju

Upravni govor U odlomku su posebno označene navedene riječi, riječi koje izgovaraju glavni likovi, a pisac ih prenosi doslovno onako kako su izgovorene. Uz navedene riječi najčešće se nalaze i piščeve riječi/rečenice objašnjenja. Navedene riječi se mogu nalaziti na početku, na kraju rečenice, ali se mogu nalaziti i na početku i na kraju rečenice. Za svaki od ovih načina upravnog govora postoje određena pravila pisanja. Da biste ih naučili, neophodno je da znate prepoznati navedene riječi.

Upravnim govorom nazivamo sve one tuđe riječi koje se doslovno navode, bez izmjena, onako kako su izgovorene ili napisane. To znači, navodi se tekst čak i onda kada sadrži u sebi pogreške. Navedene riječi moraju biti između interpunkcijskih znakova navodnika. Kad navodnike otvorite na početku navoda, morate ih i zatvoriti na kraju navoda.

U pisanom tekstu navodnici imaju dva oblika: „...“ i “...“, a u štampanom i treći: «...».

U štampanom tekstu znake navoda i zarez iza njih može zamijeniti i crtica. Ako je upravni govor upitna ili uzvična rečenica , upitnik i uzvičnik stavljamo

prije navodnih znakova, rečenicu objašnjenja pišemo malim slovom i ne odvajamo zarezom. ( „Tamam!“ pristade Mahmutaga.)

Uočite razlike u upravnom govoru. Gdje se nalaze objašnjenja (piščeve riječi), a gdje navedene/citirane riječi? I Jedva je progovorio: „Bolji ti je dram smijeha nego tovar suza.“ II „A oklen ti to znaš?“ oglasio se prijekorno šeh Meco. III „I jedna suza“, dodade Tuturuza, „može nekad vrijediti više od tovara zlata.“


327

I Jedva je progovorio: „Bolji ti je dram smijeha nego tovar suza.“

U prvoj rečenici prije navedenih riječi stoje piščeve riječi iza kojih je dvotačka, otvaramo znake navoda, upravni govor/navedene riječi počinjemo velikim slovom, a navodnici se zatvaraju poslije pravopisnog znaka na kraju navedene rečenice.

II „A oklen ti to znaš?“ oglasio se prijekorno šeh Meco.

Sada je upravni govor ispred rečenice koja ga objašnjava, ispred piščevih riječi.

Navedene riječi su između znaka navoda, a iza njih je upitnik jer je rečenica upitna.

Piščeve riječi počinju malim slovom. III „I jedna suza“, dodade Tuturuza, „može nekad vrijediti više od tovara zlata.“

Između upravnog govora su riječi objašnjenja (piščeve riječi) koje su s obje strane odvojene zarezima. Prvi dio navedenih riječi počinje velikim slovom, a drugi dio navedenih riječi malim slovom jer je to nastavak teksta (ako to nisu vlastita imena).

Oba dijela navedenih riječi moraju biti između otvorenih i zatvorenih znaka navoda.

Uočite razlike u obilježavanju navedenih riječi u sve tri rečenice. Šta ste zaključili? Kada navedene riječi pišemo velikim početnim slovom, a kada ne? Kada iza navedenih riječi pišemo upitnik, uzvičnik, tačku, a kada zarez?

Neupravni govor

Neupravni govor je preoblikovani upravni govor s veznikom da. Tada se ispuštaju navodnici i mijenja se, po potrebi, glagolsko lice.

Preoblikujmo ovaj odlomak u neupravni govor.

Mahmutaga, dobríčak i mek čovjek, zacénuo se od smijeha. Sve ga suze

oblile. Jedva je progovorio: „Bolji ti je dram smijeha nego tovar suza.“


328

Tuturuza je malo promućkao u glavi, a onda hrabro progovorio, makar se malo i pribojavao da protuslovi uglednom čaršijskom starcu, posljednjem ćehaji abadžijskog esnafa:

„I jedna suza može nekad vrijediti više od tovara zlata.“ „A oklen ti to znaš?“ oglasio se prijekorno šeh Meco. „Ako baš hoćete da znate, da vam ispričam.“ „Tamam!“ pristade Mahmutaga.

Neupravni govor:

Mahmutaga, dobríčak i mek čovjek, zacénuo se od smijeha. Sve ga suze oblile.

Jedva je progovorio da je bolji dram smijeha nego tovar suza. Tuturuza je malo promućkao u glavi, a onda hrabro progovorio, makar se malo i pribojavao da protuslovi uglednom čaršijskom starcu, posljednjem ćehaji abadžijskog esnafa rekavši mu da i jedna suza može nekad vrijediti više od tovara zlata. Oglasio se prijekorno šeh Meco upitavši ga oklen (odakle) to on zna. . Tuturuza im je obećao da će ispričati ako baš hoće da znaju. Pristao je i Mahmutaga.

1. Prepiši tekst u svoju bilježnicu i stavi navodnike i ostale interpunkcijske znakove koji nedostaju.

Bulke pored pruge, Zoran M. Jovanović (odlomak iz priče Drug)

Pri izlasku iz čekaonice doviknuo sam drugu : Sutra te čekam. (...) Tada sam primetio kako putem iz sela neko ide prema stanici. Pomislio sam da je to možda neki putnik koji je suviše poranio na voz. Ali to je bio dečak. I ja sam u njemu poznao svoga druga. Dolazio je iako je padala kiša. Poleteo sam niz stepenište i potrčao mu u susret. Nisam osetio da kiša pada. Mahnuo sam mu rukom. Kada me je video on se nasmehnuo. Isto onako kao i juče kada je odlazio sa svojim ocem. Nisam se nadao da ćeš doći rekao sam. Ali zar se nismo jučer dogovorili A kiša Mislio sam da ćeš me čekati. Nisam hteo da budeš sam. Ti si stvarno dobar drug rekao sam. Ja nikada nisam imao druga rekao je ti si mi prvi. I ti meni...

2. Preoblikuj ovaj odlomak u u neupravni govor. Sinteza: Navedene riječi se mogu nalaziti na početku, na kraju rečenice, ali se mogu nalaziti i na početku i na kraju rečenice. Za svaki od ovih načina upravnog govora postoje određena pravila pisanja.


329

Upravnim govorom nazivamo sve one tuđe riječi koje se doslovno navode, bez izmjena, onako kako su izgovorene ili napisane. To znači, navodi se tekst čak i onda kada sadrži u sebi pogreške. Navedene riječi moraju biti između interpunkcijskih znakova navodnika.

Neupravni govor je preoblikovani upravni govor s veznikom da. Tada se ispuštaju navodnici i mijenja se, po potrebi, glagolsko lice.

Završni dio sata:





330

Kultura usmenoga i pismenog izražavanja Nastavna oblast: jezik

Nastavna jedinica: Pričanje, opisivanje/deskripcija

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao naslijeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, bogaćenje rječnika Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: Pričanje (pripovijedanje/naracija), hronološki i retrospektivan redoslijed pričanja, objektivno i subjektivno pričanje, standardne i nestandardne riječi i izrazi, pričanje u prvom i trećem licu, pričanje: pričanje izmišljenog događaja, deskripcija: enterijer Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije

81

Uzorak obrade nastavne jedinice: Pričanje, opisivanje/deskripcija

80


331

Tematska korelacija Međupodručna: književnost, jezik, Međupredmetna: likovna kultura


Motivacioni dio sata Čovjeku se u životu dešavaju važni, manje važni ili beznačajni događaji ili doživljaji. Dok vrijeme teče, njegov život se puni njegovim, ali i tuđim, stvarnim, a ponekad i zamišljenim događajima i doživljajima. O njima čovjek priča - stvara priču, mašta, iskazuje svoja osjećanja, iznosi svoje stavove. Bez obzira da li je pričanje stvarno ili zamišljeno, ono je stvaralačko jer osposobljava za samostalno stvaranje priče.

Pričanje može biti ostvareno usmenim i pismenim putem. Usmeni način je jednostavniji jer ne nudi čovjeku dovoljno vremena ni za

razmišljanje, niti za izbor riječi. Čovjek u momentu govora bira riječi i oblikuje rečenice. Ljepoti njegovog pričanja doprinosi glas (boja, visina glasa, dikcija), tempo govora.

Pismeno kazivanje nudi mnogo više mogućnosti. Moguće je razmisliti, odabrati prave riječi i izraze i tek tada ih staviti na papir.

Pričanje može biti subjektivno i objektivno. U subjektivnom kazivanju dolaze do izražaja lične emocije, a u objektivnom pričanju stvarna, istinita zbivanja.

Imamo više vrsta pričanja/naracije: → pričanje na osnovu slike → sažeto prepričavanje → stvaralačko prepričavanje → pričanje po planu pričanja → pričanje na osnovu mašte...

Pričanje događaja ili doživljaja može se odnositi na nešto što je uobičajeno, stvarno, ali i na nešto što je po nečemu neobično, nestvarno, fantastično. Svaki događaj ili doživljaj mora imati svoj početak, svoj tok i svoj završetak. Tako i svaka priča mora imati svoj tok radnje:

1 2 3 4 5

Pričanje može biti u prvom (ja, mene...) i u trećem licu (on, ona...). U prvom licu prpovjedač priča o događajima koje je sam doživio, a u trećem

licu pripovjedač nije izravno prisutan u priči.

uvod

razvoj radnje zaplet

početak radnje

vrhunac radnje (kulminacija)

rasplet (završetak)


332

Maksim Gorki, pjesnik

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Pričanje, opisivanje/deskripcija Lingvista Vinogradov je rekao: “Visoka kultura usmenog i pismenog govora, dobro poznavanje i razvijeno osjećanje maternjeg jezika, umijeće da se iskoriste njegova izražajna sredstva, najbolji je oslonac, najvjernija pomoć i najsigurnija preporuka za svakog čovjeka u njegovom opštem životu i stvaralačkoj djelatnosti“.

Pričanje izmišljene priče

Po čemu se razlikuje pričanje stvarnog doživljaja od zamišljenog? Promotrimo to na ovom primjeru:

Ilustracija; Pješčani grad

Tajna pješčanog grada

1. Borna i Majra su nestrpljivo požurivali Malog Princa dok je mijenjao kotač na avionu, jer su željeli što prije stići u Pustinjsku oazu. Najzanimljiviji sadržaji njihovog kampovanja krili su se u napuštenom Pješčanom gradu smještenom duboko ispod bajkovito oslikanog zelenog ostrvceta usred pustinjske pustoši.

2. A kada su konačno stigli, ushićeno su se prepustili svome tajanstvenom

prijatelju da ih povede vijugavim stepenicama i blještavo osvijetljenim hodnicima koji su se otvarali u bezbroj pravaca i vodili do isto toliko neistraženih dvorana skrivenih iza zlatom optočenih vrata na kojima su se s te udaljenosti tek nazirali neki čudni oblici.

“Jednostavnije pišite. Istinska ljepota i mudrost nalaze se u jednstavnosti. Jezik mora biti jednostavan i tačan, to mu daje snagu, reljefnost i ljepotu“.


333

3. „Ova dvorana je sigurno pripadala nekom egipatskom kralju“, uzbuđeno prošapta Majra kada su prišli bliže jednim vratima. Borna je odvažno krenuo rukom prema svjetlucavoj staklenoj kugli na sredini vrata, ali ona je nenadano bljesnula i vrata su se počela tresti i otvarati uz pomalo jezivu škripu...

Završite priču! Ovdje imate uvod, početak radnje i dio zapleta. Koji vam dijelovi priče nedostaju? Utvrdite ko je pričalac? U kojem licu je ispričan ovaj izmišljeni događaj?

Prepustite se vašoj mašti i odaberite neku zanimljivu temu iz fantastičnog, računalnog, životinjskog ili biljnog svijeta i ispričajte je na neobičan način. Obogatite je stvarnim i nestvarnim detaljima, mogućim i nemogućim...

Napišite priču na temu: „Slika sa zida moje sobe je progovorila...“ Opisivanje / deskripcija

Opisivanje ili deskripcija kao oblik usmenog ili pismenog izražavanja je jedan od težih oblika kulture izražavanja. To je i razumljivo s obzirom da je mnogo lakše pričati nego opisivati.

Za uspješno opisivanje potrebno je imati osjećaje za boje, oblike, za sklad i ljepotu. Opisivanje zahtijeva posmatranje, zapažanje i slikanje/opisivanje svega što posmatramo. Slikovitost se postiže stilskim figurama: epitetima, poređenjima, personifikacijama, metaforama... Opisivati znači iznositi, obilježavati osobine bića, predmeta, pojava.

Čitalac mora imati jasnu sliku o onome što je predmet opisivanja.

Opisivati možemo na osnovu posmatranja, sjećanja i mašte. Opisi mogu biti statički i dinamički, zavisno od toga u kakvom se stanju

nalazi ono što opisujemo. Opisi mogu biti objektivni prikazi i subjektivni doživljaji.

Prisjetimo se:

Opisivanje je bitno za bogaćenje rječnika. Koristimo se riječima koje već znamo, prisjećamo se i nekih zaboravljenih, ali i tražimo nove riječi i izraze da bismo vjerno prikazali ono što vidimo i doživljavamo.

Predmet opisivanja može biti:

čovjek predmet enterijer/interijer eksterijer pejzaž

Do doživljaja o predmetu opisivanja dolazimo putem čula (osjetila):

čulo vida (vizuelno) čulo sluha (auditivno/akustičko) čulo mirisa (olfaktorno) čulo dodira (taktilno). čulo okusa (gustativno)


334

Opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)

Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke građevine ili objekta. I ovaj opis može biti subjektivan i objektivan.

U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj lični, emocionalni stav prema onome što opisuje. Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poređenjima, onomatopejama, personifikacijama...

U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu opisivanja,

On je samo realan posmatrač i zapisivač. Najčešće se u opisu enterijera subjektivni i objektivni elementi prepliću.

Ilustracija: soba

Naprimjer: (. . .) Sobu je namjestio po svom. Plitka sećija duž najkraćeg zida, jednostavan sto i jedna stolica od hrastovine s izrezbarenim naslonom, peštahta, debelim gvozdenim pokovom stegnuta sehara bez ukrasa, zemljana peć, uz nju banjica, po podu čiste struke ponjava, po rafu knjige, na arapskom, turskom, njemačkom, na najširem zidu odjeća zastrta svilenom bošćom i do nje povješano oružje i razno putno i ratno sjemenje. Ništa više. Na vazdan otvoren prozor koji gleda niz bašče i njive struji svježina, pa je u sobi studnjikavo na onaj nemio samački ili kasarnski način, ali je zračno, prostrano i čisto. (. . . ) Sobna vrata ciknuše, san pobježe. Nasrnuše udrobljene slike, računi, srdžbe, pakost.

Derviš Sušić

Kako pisac počinje ovaj opis? Kao i kod opisa pejzaža, portreta, tako i u opisu neke prostorije trebalo bi

krenuti od općeg utiska/dojma. Pogledajmo kako je to urađeno u ovom opisu: ■ Opći utisak/ dojam: → sobu je namjestio po svom ■ Pojedinosti u opisu: → plitka sećija duž najkraćeg zida → jednostavan sto → stolica od hrastovine s izrezbarenim naslonom → stegnuta sehara bez ukrasa → zemljana peć → uz nju banjica → podu čiste struke ponjava → po rafu knjige → odjeća zastrta svilenom bošćom ■ Završni općenit opis: → u sobi studnjikavo


335

ali zračno, prostrano i čisto → sobna vrata ciknuše, san pobježe

Izdvojite pojedinosti u enterijeru ove sobe. Ilustracija: Ujka Filipova soba Ujka Filip (odlomak) Soba je bila neprijatna. Tesna, zagušljiva i mračna,pretrpana oveštalim građanskim nameštajem, kao da je u njoj sabrano sve što je od tri porodice nasleđeno i godinama čuvano. Trpezarija i pisaći sto sa kvrgavim nogama, iskrivljena etažera za knjige, pijanino i otoman sa visokim naslonom, presvučen mušemom. N zidu fotografije, slike, Ostrvo mrtvih i Čas anatomije, na pisaćem stolu pritiskivač za hartiju... (. . .) Sve je bilo isto, nepromenjeno, samo je ustajali vazduh, natopljen memlom, zadahom naftalina, prašine i crvotočine, bio četiri godine stariji. Erih Koš

Uradite opis enterijera na temu: Kutak koji sam sama sebi uredila.

Sinteza:

Pričanje može biti ostvareno usmenim i pismenim putem. Usmeni način je jednostavniji jer ne nudi čovjeku dovoljno vremena ni za

razmišljanje, niti za izbor riječi. Čovjek u momentu govora bira riječi i oblikuje rečenice. Ljepoti njegovog pričanja doprinosi glas (boja, visina glasa, dikcija), tempo govora.

Pismeno kazivanje nudi mnogo više mogućnosti. Moguće je razmisliti, odabrati prave riječi i izraze i tek tada ih staviti na papir.

Opisivati možemo na osnovu posmatranja, sjećanja i mašte. Opisi mogu biti statički i dinamički, zavisno od toga u kakvom se stanju

nalazi ono što opisujemo. Opisi mogu biti objektivni prikazi i subjektivni doživljaji. Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke građevine ili objekta. I

ovaj opis može biti subjektivan i objektivan. U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj lični, emocionalni stav prema onome

što opisuje. Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poređenjima, onomatopejama, personifikacijama...

U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu opisivanja,

On je samo realan posmatrač i zapisivač. Najčešće se u opisu enterijera subjektivni i objektivni elementi prepliću.

Završni dio sata:





336

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Raspravljanje

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao naslijeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, bogaćenje rječnika Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: raspravljanje Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, rasprava Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, jezik, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura

82 Uzorak obrade nastavne jedinice: Raspravljanje


337


Motivacioni dio sata Ilustracija: učenik i učenica koja govori: „Engleski jezik je zanimljiv i lagan.“ Prokomentirajte ovu tvrdnju.

Glavni dio sata Najava nastavne jedinice: Raspravljanje

Raspravljanje je oblik vezanog teksta u kome se svestrano razmatra neka tema ili rješava neki problem. Temelji se na iznošenju misli i na dokazivanju.

Cilj svakog raspravljanja je tumačenje, obrazlaganje i prosuđivanje na osnovu istinitih činjenica i dokaza (argumenata) kako bi se razjasnile nejasnoće, odgovorilo na neka pitanja i donijeli konkretni zaključci. U raspravljanju se diskutanti odlučuju za ili protiv neke teze ili tvrdnje obrazlažući i argumentirajući svoje mišljenje.

Kao dokazi i potvrde mišljenja iznose se navodi (citati), dokumenti, statistički podaci, općeprihvaćene činjenice, spoznaje i vrijednosni sudovi.

Raspravljati se može o temama iz svakodnevnog života, o književnim djelima, o filmu, pozorišnoj predstavi, o radio i TV emisiji, člancima iz štampe...

Raspravljati se može usmeno i pismeno.

Raspravlja se uvijek o nekoj tvrdnji – tezi, naprimjer:

Niko nema pravo odlučivati umjesto mene. Odjeća ne čini čovjeka. Mladi polažu mnogo na „markiranu“odjeću. X je zanimljiviji pisac od Y.

Vrste raspravljanja

Rasprava (traktat) je oblik vezanog teksta (u prvom redu naučnog/znanstvenog) u kome se svestrano razmatra neka tema, razvija zaokružena misao ili rješava neki problem.

Diskusija je usmena rasprava u kojoj učestvuje veći broj sudionika čiji je cilj riješiti neki problem, riješiti neko važno pitanje. Česte su tv-diskusije o raznim društvenim,

političkim, obrazovnim, kulturnim problemima. Panel-diskusija (okrugli stol) je pripremljena rasprava u kojoj se glavni diskutanti unaprijed pripreme za određenu temu, a tok rasprave je isti kao i kod svake usmene rasprave.

Problemski članak je raspravljački tekst u kojem se razmatra i rješava određeni problem, najčešće od općeg interesa.

Polemika je javna, pismena ili usmena rasprava u kojoj je osnova borba mišljenja pri prosuđivanju o pojavama, problemima i djelima od općeg interesa.


338

Kritika (ocjena) je vrsta rasprave kojoj je glavni cilj ocijeniti, prosuditi i vrednovati neko djelo na osnovu činjenica, iznoseći i pozitivno i negativno o djelu.

Esej (ogled) ujedinjuje književnoumjetnički izraz i subjektivnost s objektivnim znanstvenim stajalištem. Usmjeren je na rasvjetljavanje predmeta s više strana.

Da bi rasprava bila uspješna, potrebno je postaviti i tezu (određena postavka, problem u kome neko brani svoj stav) i antitezu (suprotan stav, protivna tvrdnja kojom se negira teza).

Svaka konstruktivna rasprava ima tri kompoziciona dijela: Uvod: Postavljanje teze ili problema Razrada: Dokazivanje teze ili razmatranje mogućih rješenja Zaključak: Potvrđivanje teze ili izbor rješenja.

Naprimjer: Postavljanje teze: Roditelji imaju sve manje vremena za svoju djecu Postavljanje antiteze: Roditelji imaju dovoljno vremena za svoju djecu (Učenici se samostalno opredjeljuju za tezu ili antitezu.) Teza: Ilustracija: roditelji i djeca

Roditelji sve manje vremena imaju za svoju djecu. Dokazivanje teze:

Ekonomsko stanje porodica je često teško pa su roditelji prisiljeni da puno rade, a time i da duže budu odvojeni od djece. Većina preduzeća, tvornica je u privatnom vlasništvu a mediji i istraživanja stručnjaka govore da uposlenici u takvim preduzećima, tvornicama često mnogo duže rade, ne koriste godišnje odmore...

U trenucima kada su roditelji kod kuće, sa porodicom, njihov boravak se svodi na brigu o kućnim poslovima, o kućnom ekonomiziranju i ostalim egzistencijalnim pitanjima.

U imućnijim porodicama također imamo problem. Roditelji teže da materijalnim dobrima nadoknade svoju odsutnost. Roditelje često mijenjaju mediji (televizija, računar...).

Posljedice takvog rada roditelja i njihove razdvojenosti od porodice i djece su: - Nemogućnost razgovora i savjetovanja sa djecom - Nedostatak vedre porodične atmosfere - Prepuštenost djece samima sebi - Mogućnost da djeca zalutaju u nešto što nije dobro

Potvrđivanje teze i zaključak:

Roditelji zaista zbog ekonomskog opstanka porodice moraju raditi mnogo. Zaključak je alternativni, kompromisni apel roditeljima:


339

Kada ste slobodni, što više vremena provedite sa svojom djecom u igri, ozbiljnom razgovoru, savjetovanju, otkrivaju tajni, šali... Zanemarite ponekad i kućne obaveze!

Djeci je ljubav bitna kao hrana i spavanje.

Tri su temeljna pravila uspješnog sudjelovanja u raspravi: 1. razumjeti predmet rasprave 2. s uvažavanjem slušati 3. znati govoriti i imati što reći.

Poštuj pravila raspravljanja:

Za raspravu se pripremi (prikupi činjenice, podatke, sve potrebno zapiši ili zapamti).

Govori jasno i razgovijetno. Govori samo u svoje ime. Poštuj zadanu temu. Govori o temi, o problemu, a ne o osobama oko sebe. Ako ti se nečije mišljenje ne sviđa, iznesi svoj stav s objašnjenjima, ali ne

govori ružno o osobi. Tuđa mišljenja pobijaj ili podržavaj dokazima i obrazloženjima. Poštuj tuđe mišljenje i stavove. Pričaj smirenim tonom i ne upotrebljavaj pogrdne riječi. Ako si uvjeren(a) u svoje stavove, brani ih provjerenim dokazima nakon što ih

neko ospori. Prihvati opravdane kritike. Pusti druge da i oni govore. Na uvredu ne odgovaraj uvredom. Ne prekidaj druge dok govore jer sloboda govora je osnovno ljudsko pravo.

Sinteza: Raspravljanje je oblik vezanog teksta u kome se svestrano razmatra neka

tema ili rješava neki problem. Temelji se na iznošenju misli i na dokazivanju. Cilj svakog raspravljanja je tumačenje, obrazlaganje i prosuđivanje na osnovu istinitih

činjenica i dokaza (argumenata) kako bi se razjasnile nejasnoće, odgovorilo na neka pitanja i donijeli konkretni zaključci. U raspravljanju se diskutanti odlučuju za ili protiv neke teze ili tvrdnje obrazlažući i argumentirajući svoje mišljenje.

Da bi rasprava bila uspješna, potrebno je postaviti i tezu (određena postavka, problem u kome neko brani svoj stav) i antitezu (suprotan stav, protivna tvrdnja kojom se negira teza).

Svaka konstruktivna rasprava ima tri kompoziciona dijela: Uvod: Postavljanje teze ili problema Razrada: Dokazivanje teze ili razmatranje mogućih rješenja Zaključak: Potvrđivanje teze ili izbor rješenja.

Završni dio sata:


340

Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 72, 73. Odaberite jednu od ovih tema i pripremite se za raspravljanje.

1. Samo se srcem dobro vidi. (Mali princ) 2. Usamljenost je visoka cijena koju plaćaju oni koji žele biti slobodni. (Galeb

Jonathan Livingston) Posmatranje i praćenje:



341


Nastavna jedinica: Problemski članak

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao naslijeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, bogaćenje rječnika Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: problemski članak Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, raspravljanje Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, jezik, Međupredmetna: likovna kultura


83 Uzorak obrade nastavne jedinice: Problemski članak


342

Motivacioni dio sata Ilustracija: strip u 1 kvadratu:

1. Kvadrat: zatrpano školsko dvorište otpadom iz kojjeg viri sporadično nekoliko cvjetova, učenik i učenica pažljivo vade cvijeće s korijenom i zemljom u saksije, nastavnica začuđeno pita: „Šta to radite?“, djevojčica i dječak uglas: „Spašavamo cvijeće od otpada!¨“

Kako riješiti problem starog papira?

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Problemski članak

Tekstovi kojima je u temelju misao, razmišljanje, zovu se raspravljački, a

raspravljamo onda kada imamo neki problem koji bi trebalo riješiti. Sa pojedinim vrstama raspravljanja smo se već upoznali. To su:

rasprava/traktat, diskusija, polemika, kritika, esej i problemski članak.

2. Otkrivanje i obrazloženje problema Na Vijeću učenika često diskutujemo o problemu zatrpanosti naše škole papirima različitog porijekla i različite svrhe. Nerijetko se dogodi da su papiri i na školskom dvorištu, u školskom voćnjaku, na školskom hodniku, u učionici. Vinovnici svega ovoga smo mi, učenici, ali i učenici srednjoškolci koji se često zadržavaju na školskom dvorištu, u školskom voćnjaku. Mada su u školskom dvorištu postavljeni kontejneri, nekim učenicima je daleko ili im se jednostavno ne da otići do njih i baciti papir. Srednjoškolcima, izgleda, više nije ni stalo do izgleda naše škole, pa iza sebe ostavljaju i papire i mnogo štošta neprimjerenog. Na časovima često radimo ankete, vježbe, kontrolne radove, ... Za takve potrebe iskinemo list iz sveske ili dobijemo od nastavnika kopi papir. Naravno, kad sve bude gotovo, gdje ćemo sa starim papirom? Poneko ga ostavi u svoju torbu, poneko u klupu, na klupi, poneko baci u korpu za smeće a poneko i na pod. Koliko god to bila naša sramota, moramo je priznati. Svi nas stalno uče o ekološkom očuvanju svoje sredine, govore kako je važno očuvati prirodu, zelenilo, sačuvati šume od sječe, sačuvati svijet za buduće generacije. „Bez zelenila, šume, drveća nema kiseonika, nema zdravog života.“

3. Traganje za rješenjima problema - prijedlozi Kako riješiti ovaj problem? Ko će ga riješiti? Prisjetimo se. Nekad smo imali akcije prikupljanja papira i uređenja životna sredine pod motom: „Uredimo životnu sredinu!“. Tada su nam nastavnici govorili:


343

“ Djeco, ne zaboravite prikupljati stari papir! Ne zaboravite obići susjedstvo! Ne zaboravite, novine, stare sveske, letke, kutije! Ne zaboravite obići prodavnice, tvornice, magacine! Tamo uvijek ima papira. Stari odbačeni papir je novac.“ A papira ima najviše kod nas i oko nas. U našoj školi, na našem dvorištu, u našem voćnjaku. Pa, uredimo i sada naš koliš! -Iskoristimo najprije taj naš papir. Pokrenimo akciju prikupljanja starog papira. - U svaku učionicu postavimo posebne korpe ili kutije za papir, u koje ćemo slagati papire jedan na drugi i tako prikupljati stari papir. Kutije ne bi odmah bile pune do vrha, ali brzo bi se napunile. - Organizirajmo takmičenje među odjeljenjima u prikupljanju starog papira. Sav papir možemo prodati a od tog novca popraviti ozvučenje u školi ili obezbijediti dio novca za video nadzor, obnoviti lektirni fond... - U školsko dvorište bi trebalo postaviti poseban kontejner samo za papir. - U akciju prikupljanja papira uključimo i roditelje, nastavnike, direktora, lokalnu zajednicu, općinu... Sve one koji mogu i žele pomoći da nam škola, mjesna zajednica, grad budu ljepši, zdraviji. - Učenici bi mogli jednom mjesečno donositi od kuće stari papir. Tako bi i svoje domove i okolinu rasteretili viška papira i riješili vječite zatrpanosti papirom. - Rukovodioci akcije bi bili ekološka sekcija a uključili bi se svi učenici naše škole. - - Predstavnici Vijeća učenika bi ostvarili kontakt s predsjednikom Mjesne zajednice kako bismo pokušali uključiti i srednjoškolce u akciju prikupljanja papira. - Ako u toku akcije neko predloži još neke aktivnosti, razgovarat ćemo o njima i utvrditi da li je prihvatljiv i ostvariv.

4. Prihvatanje rješenja i obrazloženje – zaključak

Ovom akcijom bismo sačuvali naše zelenilo i zdrav život, tako bismo pokazali da znamo čuvati svijet za sebe i za buduće generacije. Obostrana korist: nama novac, uređenija škola i zdraviji život a školi - gradu čistoća. Svima će nam biti bolje. Samo je potrebno malo volje i malo truda.

Po čemu je ovaj problem zaslužio da se o njemu raspravlja? Imate li i vi ovakvih ili sličnih problema? Koja su rješenja problema ponuđena? Da li biste i vi imali dodati neke svoje prijedloge? Koji je zaključak ovog članka?

Ovim tekstom su iskazana učenička razmišljanja o problemu i njihovi prijedlozi

za njegovo rješenje. Članak se, dakle zasniva na otkrivanju problema, poteškoća, na razmatranju i prosuđivanju mogućih rješenja.

Kojoj vrsti raspravljanja pripada naš članak?

Problemski članak je vrsta raspravljanja koja se zasniva na mišljenju, tj. na

razumijevanju i prosuđivanju pojava, stvari i bića u prostoru, događanja.


344

Problemski članci se mogu pisati o svim oblastima života čovjeka (o radu, stanovanju, zabavama, književnosti, filmu, putovanjima, čuvanju prirodnog okoliša, tehnici, sportu...

Obično se objavljuju u novinama, časopisima, čitaju se na radiju... Kompozicija problemskog članaka je trodijelna:

otkrivanje problema traganje za rješenjima problema prihvaćanje najprihvatljivijeg rješenja

Za raspravljačke tekstove značajne su riječi koje znače mislene pojmove, djelatnosti i stručne osobitosti problemske teme (riješiti, diskutujemo, akcije, uče, ekološka sekcija, aktivnosti, zdrav život...)

Sinteza:

Tekstovi kojima je u temelju misao, razmišljanje, zovu se raspravljački, a

raspravljamo onda kada imamo neki problem koji bi trebalo riješiti. Sa pojedinim vrstama raspravljanja smo se već upoznali. To su:

rasprava/traktat, diskusija, polemika, kritika, esej i problemski članak. Problemski članak je vrsta raspravljanja koja se zasniva na mišljenju, tj. na

razumijevanju i prosuđivanju pojava, stvari i bića u prostoru, događanja. Problemski članci se mogu pisati o svim oblastima života čovjeka (o radu,

stanovanju, zabavama, književnosti, filmu, putovanjima, čuvanju prirodnog okoliša, tehnici, sportu...

Obično se objavljuju u novinama, časopisima, čitaju se na radiju... Kompozicija problemskog članaka je trodijelna:

otkrivanje problema traganje za rješenjima problema prihvaćanje najprihvatljivijeg rješenja

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 74. Napiši u svoju bilježnicu problemski članak o nekom, za tebe važnom

problemu. Neka ti ovaj plan pomogne u njegovoj kompoziciji: Otkrivanje i objašnjenje problema Iznalaženje mogućih rješenja Prijedlog najprihvatljivijeg rješenja s obrazloženjem

Naprimjer: Koliko mladi danas čitaju, Koliko računari negativno utiču na mlade

ljude, Posmatranje i praćenje:



345

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Adaptacija književnog djela/scenarij Struktura i tip časa: proširivanje i utvrđivanje usvojenih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao naslijeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, bogaćenje rječnika Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: adaptacija književnog djela - scenarij Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, dramatizacija Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, jezik, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura


84


Adaptacija književnog djela/scenarij


346

Motivacioni dio sata Čitanka 8: Čitanje odlomka iz romana „Lovac u raži” Dž.D. Selindžera.

Ilustracija: prof. Spenser i Holden


Adaptacija književnog djela/scenarij Grafofolija 1 (ilustracija iz Čitanke 8)

Znamo da književna djela možemo preoblikovati, preinačiti u film, dramu. Takva preoblika zove se adaptacijom književnog djela ili scenarij.

Scenarij ima dva tekstovna dijela: Video (slika) i Audio (zvuk). Ovaj odlomak iz romana „Lovac u raži” Dž.D. Selindžera će nam poslužiti za izradu scenarija.

Ilustracija: prof. Spenser i Holden

Lovac u raži, Dž. D. Selindžer

SCENARIJ

Audio Video Enterijer - Profesorova soba, u njoj samo krevet s izgužvanom posteljinom, ormar s zadaćnicama. Preko stolice prebačeno odijelo. Na stolu mnoštvo razbacanih knjiga. Profesor Spenser: »Imao sam tu čast da se upoznam Profesor u pidžami, pridiže se iz fotelje sa tvojom majkom i tatom kad su i meškolji se. Uzima Atlantik mantli sa tvojom majkom i tatom kad su (časopis) sa krila i baca ga ljutito prema

sa tvojom majkom i tatom kad su Holdenu. Časopis pada na pod, pored

navratili da malo proćaskaju sa nogu samog Holdena. navratili da malo proćaskaju sa navratili da malo proćaskaju sa gospodinom Tarmerom, pre nekoliko nedelja. Sjajni su to ljudi.«


347

Holden: »Jesu, zaista. Vrlo su fini.« Podiže s patosa časopis i stavlja ga na postelju. Zbunjeno gleda profesora ispod oka.Nastoji se izvuči jer naslućuje oštar napad. Profesor Spenser: »Šta je to sa tobom, momče? Naglo se ispravi, obuče svoj kućni ogrtač. Koliko si predmeta imao u ovom polugodištu?« Bio je vrlo ljut, nabranih obrva i izbečenih zakrvavljenih očiju. Holden: »Pet, gospodine.« Reče to tiho, kao da govori samom sebi. U sobu dopire tračak svjetla kroz prozor. Profesor Spenser: Lagani vjerar leluja potamnjelu zavjesu. »Pet. A prelaznu ocenu nemaš za - - « Vrisnu profesor Spenser i uhvati se za glavu. Zakrvavljene profesorove oči oštro i ljutito gledaju Holdena. Holden: »Četiri.« Holden je malo mrdnuo na krevetu, oborio glavu ,prekrstio ruke, a onda odjednom, pun sebe, podigao glavu i ustao sa kreveta. Holden: »Sa engleskim sam prošao, nema greške Profesor se okreće zidu i ne sluša ga. jer sam radio te stvari, mislim Beovulfa Odsutno gleda u daljinu kroz prozor. i Lorda Randala, još kad sam učio u Vutonu. Jedva sam, znate, i imao šta da radim, što se engleskog tiče, sem da s vremena na vreme napišem neki sastav.« Profesor Spenser: »Dao sam ti slabu ocenu iz istorije jer nisi Hladno i staloženo je profesor progovorio. znao apsolutno ništa.« Holden: »Znam, gospodine. Jasno mi je. Slegnu Holden ramenima i krenu Šta ste drugo i mogli.« prema vratima da bi se što prije izvukao iz neprijatne situacije. Profesor Spenser: Apsolutno ništa. Baš apsolutno ništa. Profesor krenu prema Holdenu raširivši Čisto sumnjam da si makar jednom ruke. Njegov ogrtač je visio na njemu otvorio udžbenik tokom čitavog polugođa. otkopčan a ispod njega se bjelasala


348

Jesi li? Reci mi istinu, momče.« parhetna pidžama. Holden: »Pa, kao, razgledao sam ga koji put«. Holden sliježe ramenima i pravi facu nevinašceta. Profesor Spenser: »Razgledao si ga, a?Tvoj, hm, Profesor krenu prema ormaru, pismeni rad je tamo, na vrhu mog ormana. a onda se okrenu prema Holdenu Na samom vrhu one hrpe. Daj ga ovamo, i vidno iznerviran uze Holdenov molim te.« pismeni rad u ruke.

Prevrtao ga je s gađenjem, čas na jednu

stranu, čas na drugu.

Profesor Spenser: »Učili smo o Egipćanima od četvrtog Okrenu prvu stranicu kontrolnog rada novembra do drugog decembra. Sam si i spemi se začitanje. izabrao da pišeš o njima, za kontrolnu vežbu. Želiš li da čuješ šta si imao da kažeš?« Holden: »Ne, gospodine, nije mi baš mnogo stalo.« Holden se okreće prema profesoru,

a onda oko sebe prevrčući očima.

Profesor Spenser:

„Egipćani su bili stara kavkaska rasa koja Profesor je čitao rad naglašavajući je živela u jednoj od severnih oblasti Afrike. svaku njegovu riječ. Vidno uzbuđen, Ova poslednja je, kao što znamo, najveći spustio je rad na stol. Holden stoji kontinent u istočnoj hemisferi. kao kip, gleda u profesora s ljutnjom. Egipćani su danas za nas interesantni iz i nelagodom. Isteže prste na rukama raznih razloga. Moderna nauka bi još i nogom nervozno lupka o pod. uvek želela da zna kakve su to tajne sastojke Egipćani upotrebljavali kada su pakovali pokojnika tako da im lica ne bi istrunula tokom bezbrojnih vekova. Ova interesantna zagonetka još uvek predstavlja pravi izazov za modernu nauku u dvadesetom veku.” Profesor Spenser:

»Tvoj esej, ako se sme tako reći, tu se Ponovo je uzeo Holdenov rad u ruke i završava. Međutim, dodao si mi i nekoliko i okrenuo posljednju stranicu. redi, pri dnu stranice.« Holden:


349

»Znam, znam.« Holden nabrzinu reče da bi spriječio profesora da dalječita ili da diskutuje o radu. Već je bio došao skoro do izlaznih vrata.

Profesor Spenser:

„Poštovani gospodine Spenseru. Završavao je čitanje sav crven u licu, To je sve što znam o Egipćanima. vidno ljutit. Ironičnim pogledom je Izgleda da ne mogu mnogo da se zurio u Holdena. zainteresujem za njih iako su vaša Ponovo je bacio njegov rad na pod. predavanja vrlo interesantna. Ali ništa mi neće smetati ako mi date slabu ocenu, jer ionako imam slabe iz svih predmeta osim iz engleskog. S poštovanjem, Holden Kolfild.”

Uporedi odlomak iz čitanke i ovaj scenarij. U čemu su razlike? Šta ima scenarij a nema literarni odlomak ? I obrnuto, šta je to što književni tekst ima

a scenarij nema? Scenarij ima dva tekstovna dijela: audio i video. Šta sadrže, pokazuju ovi dijelovi?

Može li ovo biti odlomak iz scenarija i za dramu i za film?

Sinteza:

Književna djela možemo preoblikovati, preinačiti u film, dramu. Takva preoblika zove se adaptacijom književnog djela ili scenarij.

Scenarij ima dva tekstovna dijela: Video (slika) i Audio (zvuk).

Završni dio sata:


Po uzoru na ovaj odlomak iz scenarija pokušaj uraditi scenarij odlomka iz čitanke

„Knjiga“ Ive Andrića.




350

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Čitanje Struktura i tip časa: proširivanje i utvrđivanje usvojenih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao naslijeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, bogaćenje rječnika Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja, čitanje: tempo, intonacija, stanke, interpunkcijski znaci, artikulacija, čitanje lirskog teksta, čitanje epskog teksta Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, dramatizacija, recitovanje Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, kasetofon i audiozapis, flip čart, Rječnik karakteristične leksike Tematska korelacija Međupodručna: književnost, jezik, medijska kultura

86

Uzorak obrade nastavne jedinice: Čitanje

85


351

Međupredmetna: likovna kultura, muzička kultura


Motivacioni dio sata Šta su to govorne vrednote? Čovjek govori u različitim životnim situacijama pa bi trebalo da razvije i različite

načine govorenja (razgovor, pričanje, čitanje, recitovanje, govor glumaca...). U svakom od tih načina veliku važnost imaju i govorne vrednote. One čine govor razumljivim, zanimljivim i posebnim.

Govorne vrednote su najčešće: - pravilna artikulacija: pravilno stvaranje i oblikovanje glasova; - naglašavanje/akcen(a)t: isticanje određenih slogova u riječi jačim glasom; - intonacija: kretanje tona u rečenici i njegovo prilagođavanje sadržaju poruke; - visina: ton može biti visok («tanak glas»), srednji i dubok («debeo glas»); - boja glasa: glas može biti prijatan, dubok, ozbiljan, topao, grub, uspavljujući; - pauze/stanke: manji ili veći prekidi u govoru nakon čega se govor nastavlja; - rečenični naglasak: isticanje pojedinih riječi ili skupova riječi u rečenici jačim glasom; - tempo:brzina kojom se govor ostvaruje.


Čitanje Čitanje i recitovanje lirskog teksta Čitanje je oblik govorenja u kome riječi oblače svoje najsvečanije ruho.

Jedna riječ može da ima mnogo značenja, zavisno od cjeline misli u kojoj se

nađe. I ta jedna riječ se može i izgovoriti u nebrojenim nijansama. Koju ćemo joj boju dati – pitanje je našeg umijeća da vladamo jednom od najvećih umjetnosti – umjetnošću govora.

Kako čitati?

Tekst treba čitati prirodno, toplo i spontano. Tako ga treba i kazivati i tako se ponašati.

Artikulacijske vježbe

Pročitajte jednom tiho, a zatim i naglas pjesmu „Balada iz predgrađa“ Dobriše Cesarića, vodeći računa o pokretima organa u usnoj duplji, posebno o kretanju jezika i usana. Tako ćete uočiti greške u artikulaciji, svoja slaba mjesta i popraviti ih.


352

Obratite pažnju na pravilan izgovor glasova: č, ć, dž i đ, samoglasnika a, e, o, i glasovnih skupina u glasovnih skupina ije, je.

Pjevajte vokale (a, e, i, o, u), održavajte ih što dužim, neka bruje. Čitajte ovu pjesmu i vodite računa da vam glas bude zvučan.

Koji samoglasnici se ponavljaju u stihu: “A jedne večeri nekoga nema,...“? Kako se zove ova glasovna figura? Čemu doprinosi?

Ilustracija: petrolejska lampa na uglu

Balada iz predgrađa, Dobriša Cesarić

...I lije na uglu petrolejska lampa Svjetlost crvenkastožutu Na debelo blato kraj staroga plota I dvije, tri cigle na putu.

I uvijek ista sirotinja uđe U njezinu svjetlost iz mraka, I s licem na kojem su obično brige Pređe je u par koraka.

A jedne večeri nekoga nema, A mor'o bi proć; I lampa gori, I gori u magli, I već je noć.

I nema ga sutra, ni prekosutra ne, I vele da bolestan leži, I nema ga mjesec, i nema ga dva, I zima je već, I sniježi...

A prolaze kao i dosada ljudi, I maj već miriše - A njega nema, i nema, i nema, I nema ga više...

I lije na uglu petrolejska lampa Svjetlost crvenkastožutu Na debelo blato kraj staroga plota I dvije, tri cigle na putu.

Intonacijske vježbe

Prisjeti se: intonacija je kretanje tona u rečenici i njegovo prilagođavanje sadržaju poruke.

Dok budeš čitao/la pjesmu pripazi na intonaciju i naglasak riječi, stihova, strofa, na tempo, jačinu glasa, pauze/stanke. I boju glasa moraš prilagoditi sadržaju, osjećanju i poenti pjesme.


353

Akcenatske vježbe

Akcen(a)t je pravilno naglašavanje riječi, rečenica. Pročitaj još jednom prvu strofu pjesme, pravilno akcentiraj slogove u riječima,

riječi u stihovima. Pravilno odredi naglasne cjeline. Da li tako i izgovaraš stihove?

...I lije na uglu petrolejska lampa Svjetlost crvenkastožutu Na debelo blato kraj staroga plota I dvije, tri cigle na putu.

Snimite čitanje ili recitovanje pjesme. Šta ste čuli?

Režirajte i samostalno pripremite čas! Režirajte i samostalno pripremite čas čitanja i recitovanja poezije. Proučite

sadržaj pjesama i odredite način interpretacije. Odredite i žiri, odredite dosjetljive učenike za najavljivače, muzičku pratnju uz gitaru ili reprodukciju muzike i zabavan čas je tu.

Čitanje epskog teksta

Pročitaj prvo u sebi, a zatim i naglas odlomak iz pripovijetke „Ruža“ Nure Bazdulj-Hubijar, pazeći na glasovnu artikulaciju, akcen(a)t, intonaciju i ostale govorne vrednote.

Ilustracija: djevojčica s crvenim pupoljkom Ruža, Nura Bazdulj- Hubijar (...) Možda griješim što pišem o mojoj ljubavi. Jest, to je spomen na nešto lijepo, gotovo nestvarno što sam doživjela i što ću doživjeti. Ali, ja nikad, ni u stotom licu ne bih o tome trebala govoriti ili pisati. Zbog toga što sam jednom, sad mi se to čini tako daleko, pomislila da se sudbinske ljubavi događaju samo u knjigama, nikad u stvarnom životu. Ne bih mogla podnijeti da neko na sve što ja tako duboko i iskreno osjećam kaže: „Ipak je to samo knjiga!“ I da, možda, već nakon sat ili dva zaboravi. Čini mi se da sad živim samo za njega. Da budem tu kad mu budem potrebna. I bit ću sretna kad me bude trebao. Beskrajno sretna. „Šta je s tobom, Malena?“ upita moj tata dok sam odsutno gledala kroz prozor u Plavu vodu. „ Kao da si se odjednom uozbiljila i sazrela.“ „Ništa, tata. Samo razmišljam o skorom početku školske godine,“ odgovorih misleći kako su večeras sva svjetla u Tahirovoj kući bila ugašena. Zašto? Odgovor nisam mogla pronaći, čak ni naslutiti. Na televiziji je bila neka domaća drama, pa „Sedam svjetskih dana“. Mama je vezla goblen (jedino je to radila od ručnih radova) i ćutala, tata je pratio program. Ja sam gledala u ekran ne videći ništa i čekala da izbije deset sati.


354

Vjetar se lagano poigravao zavjesama na mom prozoru, na čijoj dasci noćas nije bilo ruže. Nisam zaplakala. Samo me ispunila neka strašna slutnja. Uskoro sam čula Robijev glas. Odmah je ušao u moju sobu. „Ovo ti je, Švabe, poslao Tahir.“ – reče pružajući mi mali zamotuljak. „A gdje je on?“ – skoro vrisnuh. „Znaš, dolazio je socijalni radnik i rekao da on po zakonu, kao maloljetan, ne može živjeti sam. Zato se danas odselio nekoj tetki u Višegrad. Nisam osjećala ništa. Drhtavim rukama odmotah zamotuljak dok je Robi napuštao sobu. Unutra je bio prekrasan crveni pupoljak, malo uvenuo, i ceduljica ispisana crnim flomasterom nešto kosim rukopisom „ PLEASE, LOVE, REMEMBER“.

„Molim te, ljubavi moja, sjećaj se!“ prevedoh.

Pažljivo, u sebi, pročitaj sljedeći tekst. To je jedna od priča o poznatom

šaljivdžiji i dovitljivcu Nasrudin - hodži. Ilustracija: Nasrudin u bostanu Nasrudin u bostanu

Prolazi Nasrudin-hodža kraj bostandžijina bostana. Zapele mu lijepe dinje i

karpuze za oči, pa ne mogo srcu odoljeti, preskoči plot pa ih stane u torbetinu trpati. Ali eto ti bostandžije:

- Ma, hodžo, šta radiš u ovom bostanu? Nasrudin, kako prihvatio dinju da je utrgne, okameni se kraj nje i izbuljio

oči u bostandžiju: - Ma, bostandžijo, vjetar me donio. - Ako te vjetar donio, što držiš dinju u ruci? - upita bostandžija. - Držim da me dalje ne odnese, - veli hodža. - Ma kad se držiš da te dalje ne odnese, zašto ih trpaš u torbu? - pita opet

bostandžija: - Beli ni sam ne znam što od straha radim, - doklopi hodža.

Narodna priča

Sad pročitaj naglas ovu priču. Vodi računa o znacima interpunkcije (tačka, zarez, upitnik, crtica...)

Koje bi rečenice u tekstu trebalo posebno naglasiti? Obilježi riječi u rečenicama za koje misliš da su najvažnije i da bi ih trebalo

naglasiti. Kakvim tonom i bojom glasa ćeš izgovarati Nasrudinove riječi a kakvim

bostandžijine? Ko bi trebalo da ima grublju boju glasa? Ko je ljut? Glas Nasrudin-hodže i glas bostandžije se moraju razlikovati i po boji, i po

jačini i po visini glasa. Bostandžija je ljut, a Nasrudin - hodža zbunjen jer je zatečen u krađi njegovog

bostana. Pripazi na riječi koje oni izgovaraju!


355

Sinteza: Čitanje je oblik govorenja u kome riječi oblače svoje najsvečanije ruho. Jedna riječ može da ima mnogo značenja, zavisno od cjeline misli u kojoj se

nađe. I ta jedna riječ se može i izgovoriti u nebrojenim nijansama. Koju ćemo joj boju dati – pitanje je našeg umijeća da vladamo jednom od najvećih umjetnosti – umjetnošću govora.

Završni dio sata:

Domaća zadaća:

Pravimo školsku razlikovnu gramatiku!

U veliku svesku ili na veliki flip čart unosite primjere riječi vašeg lokalnog (mjesnog ili zavičajnog) govora a pored tih riječi napišite riječi koje su u upotrebi u našem standardnome jeziku. Poredite riječi, uočite sličnosti i razlike među njima. Tako ćete sami kreirati vašu školsku razlikovnu gramatiku koja će opisivati jezičke činjenice, osobine govora koji po svojim obilježjima odstupa od gramatičke norme standardnoga jezika.

Možete i individualno voditi svoj Rječnik karakteristične leksike i na časovima izdvajati najinteresantnije riječi, analizirati porijeklo i mogući način nastanka tih riječi, te kako glase u standardnome jeziku.




356


Nastavna jedinica: Dramatizacija priče Struktura i tip časa: proširivanje usvojenih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao naslijeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, bogaćenje rječnika Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: dramatizacija priče Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, dramatizacija Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, jezik, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura



Dramatizacija priče


357

Motivacioni dio sata Čitanka 8: Ilustracija: Prestojnik i Kosta razgovaraju

Čitanje odlomka iz priče. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Grafofolija 1 (ilustracija iz Čitanke 8) Dramatizacija priče

Ovo bi mogao biti I čin drame „Špijun“, Svetozara Ćorovića. Nastavak teksta imate u čitanci pa pokušajte ga dramatizirati na času.

Formirajte četiri grupe, podijelite nastavak teksta na četiri odlomka i svaka grupa neka dramatizira svoj dio. Kad završite, uvježbajte uloge i izvedite vašu dramu.

Ilustracija: Prestojnik i Kosta razgovaraju

ŠPIJUN I čin (Prestojnik ulazi u sobu, Kosta mu brže-bolje pritrča, prihvati mu štap i šešir i poče čistiti kaput kao da stresa prašinu. Prestojnik udari dlanom o dlan, protrlja ruke, popravi cviker, zavuče ruke u džepove i zviždučući poče šetati po sobi.) Prestojnik: - A šta ti čekaš? Šta ćeš? Kosta: - Čekam šta će vaša milost zapoviđeti. Prestojnik: - Ne trebaš mi... (Kosta se skupi, previ i, duboko se poklonivši, prihvati za štekuu na vratima.) Prestojnik: - Stoj! Stani! ...Znaš li ti da te ja volim? I moja te gospoja voli i svi te volimo, jer... jer si uslužan, pokoran, vjeran... i nikad ne protestiraš i ne buniš se... Mi te volimo i znamo da bi ti sigurno nama za ljubav sve učinio. (Lukavo i pomuklo ispod oka pogleda u Kostu.) Kosta: - Ako hoćeš i u vodu da skočim, što se rekne. Sve... Prestojnik: - A ti imaš li djece? Kosta: - Četvero bogu na amanet!... Prestojnik: - Treba ti i bolja plaća?... Kosta: - Hàj – hàj! Prestojnik: - Imaćeš ti bolju plaću i još... još...Ako je budeš znao zaraditi...


358

Danas su čudne prilike nastale, i nekakve nove struje javljaju se... Čuju se nekakvi protesti, graje, tužbe... Po čaršiji govore, viču... A ti ideš po čaršiji, sastaješ se... a dobar si čovjek i svi ti vjeruju... Kosta: - Vjeruju, fala bogu. Prestojnik: - Pa... ja bih da ti budeš moj „povjerljivi čovjek“ i... da mi javljaš: šta ko govori i kako govori?... No? No? Kosta: - Šta? ( Kosta se pravi kao a ga ne razumije.) Prestojnik: - Hoćeš li biti moj „povjerljivi čovjek“?... Kosta: - Ama to se u nas ne naziva čo’jek nego špijun, gospodine! (Kosta ljutito procijedi kroz zube) Prestojnik: - Neka se naziva kako se hoće, ali ja želim da me poslušaš. Ili da dobiješ bolju plaću, ili... da otrčiš iz službe... Smisli se!... Biraj!... ( Sa dva prsta ga prestojnik izvede iz sobe.) Svetozar Ćorović

Sinteza: Književni tekst se može dramatizirati. Neki književni tekstovi su posebno pogodni za dramatizaciju (tekstovi s dijalozima, monolozima...)

Završni dio sata:


Uvježbajte uloge i izvedite vašu dramu.




359


Nastavna jedinica: Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa sprečavanjem grešaka, izborni diktat/diktat po izboru Struktura i tip časa: provjera usvojenosti pravopisa Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao naslijeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, bogaćenje rječnika Obrazovni: utvrđivanje i provjera postojećih znanja iz oblasti jezika (ortoepija i ortografija) Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda diktata, objašnjavanja, poredbena metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, rad u parovima Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost,


91

Uzorak obrade nastavne jedinice: Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa sprečavanjem grešaka, izborni diktat/diktat po izboru

88 89

90


360

Motivacioni dio sata Šta je ortografija, a šta oroepija?

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa sprečavanjem grešaka, izborni diktat/diktat po izboru

I Kontrolni diktati

1. diktat Prosta/jednostavna i složena rečenica

U ovom učeničkom sastavu podvuci predikate u rečenicama i odredi da li su rečenice proste/jednostavne ili složene.

Odredi vrstu složene rečenice. Olovka piše srcem Svako ima svoje tajne pa tako i ja. Zaljubio sam se u jednu djevojčicu iz VII3. Kada sam došao u školu, jedna djevojčica mi je dala mali papirić. Nisam ga odmah pročitao, nego sam ga stavio u džep. Otvorio sam ga kasnije kada sam ostao potpuno sam. Papirić je bio išaran srcima i lijepo je mirisao. Nisam morao ni da čitam, već sam znao o čemu se radi. Moja simpatija je napisala da i ona mene voli, samo je to krila. Razumio sam je jer ni ja nisam nikome rekao za svoju tajnu ljubav. Priznao sam joj da je volim i predložio joj da odemo poslije na sladoled. Pristala je pa smo se poslije nastave našli pred školom i otišli u obližnju poslastičarnicu. Sjedjeli smo u uglu i jeli sladoled. Malo smo gledali jedno u drugo i kao da smo se stidjeli svojih osjećanja. Šta je olovka srcem napisala kasnije, neću vam odati.

2. diktat Pisanje glasova Č i Ć

Napiši pravilno glasove Č i Ć.

Čekaj me, Konstantin Simonov

Čekaj me, i ja ću doći, samo me čekaj dugo. Čekaj me i kada žute kiše noći ispune tugom. Čekaj me i kada vrućine zapeku, i kada mećava briše, čekaj i kada druge nitko ne bude čekao više. Čekaj i kada čekanje dojadi svakome koji čeka.


361

Čekaj me, i ja ću sigurno doći. Ne slušaj kad ti kažu kako je vreme da se zaboraviš i da te nade lažu. Nek poveruju i sin i mati da više ne postojim, neka se tako umore čekati i svi drugovi moji...

II Diktat sa sprečavanjem pogrešaka

Gramatičko-pravopisne probleme iz diktata trebalo bi ustanoviti na osnovu pogrešaka u učeničkim pismenim vježbama i drugim pismenim i usmenim radovima. Prije ovog diktata (na prethodnom ili na času diktata) potrebno je još jednom podsjetiti se najčešćih pogrešaka u učeničkim pismenim radovima.

Ispravnost svog mišljenja, znanja provjeravati koristeći se gramatičko-pravopisnom literaturom.

Diktat se može prezentirati na grafofoliji ili se može svakom učeniku pojedinačno dati listić sa postavljenim gramatičko-pravopisnim problemima.

Tačne odgovore obavezno prezentirati na grafofoliji ili na neki drugi način kako bi učenici uočili ispravno i pogrešno urađene zadatke.

1. diktat

Pisanje upravnog govora (petominutni diktat)

Obilježi ispravno upravni govor u rečenicama: Kad dođe zima i napada snijeg, onda navalimo na djeda kao gavrani djede, ja bih saonice! Djede, napravi imeni, i ja bih! vrištali bismo. Prebije li se kojoj ženi preslica opet daj, djede, pravi i opravljaj a on sve s voljom radi.

2. diktat

Od datih naziva ustanova, udruženja, oganizacija, preduzeća sastavi rečenice i napiši veliko i malo slovo tamo gdje je potrebno:

udruženje književnika bosne i hercegovine

organizacija ujedinjenih naroda

ministarstvo obrazovanja i nauke kantona sarajevo

fabrika obuće aida,

sveučilište u mostaru

metalurški institut kemal kapetanović zenica

američki univerzitet u bosni i hercegovini

arhiv bosne i hercegovine

ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta posavskog kantona


362

III Izborni diktat/ diktat po izboru

U ovim izrekama/poslovicama prepoznaj i napiši pravilno sve riječi uz koje je vezana odrična/niječna riječca NE. (Učenici prepoznaju i pišu riječi istovremeno dok nastavnik/ca čita.)

"Čovjek osredjih sposobnosti uvijek će ostati neznatan, čak i kad se izražava načinom velikih ljudi."

"Da bi vidjeli neprijateljevu propast, neki su spremni i na vlastitu."

"Kad se nešto već dogodilo, nepotrebno je kajati se."

"Lud je onaj koji se želi odreći onoga što ima, nadajući se da će dobiti ono što nema."

"Ljudima je tuđa nesreća najbolji lijek vlastitoj."

Niko ne treba misliti da tokom života sve uvijek treba ići lahko, jer sudbina je promjenljiva i nakon dugog razdoblja zatišja neizbježan je dolazak ružnog vremena."

"Nisu svi rođeni s istim sklonostima."

"Pravi se prijatelji u nevolji poznaju."

"Treba pomoći prijateljima kada im je to potrebno, a ne dokazivati se kad su oni već propali."

"U neprestanoj mijeni stvari i najjači bi mogli zatrebati pomoć najslabijih."

"Zajednički život neće uvijek učvrstiti prijateljstvo." "Zloba je neukrotiva, pa i onda kada joj učinite najveće dobročinstvo."

Na kraju diktata ostaviti učenicima vremena za petominutnu samoprovjeru

diktata. Ispravak uraditi pomoću grafofolije s ispravnim odgovorima. To može biti i

samoprovjera i samoocjenjivanje na osnovu bodovanja ili parovi u klupi mogu zamijeniti radove i označiti tačne i netačne odgovore.

Završni dio sata:

Ispravljanje, provjera i procjena usvojenosti znanja, evidentiranje najčešćih pogrešaka. Posmatranje i praćenje:



363

LITERATURA (za Čitanku 8, Radnu svesku 8 i Priručnik 8)

Andrilović,A.,Čudina,M.: Psihologija učenja i nastave, Zagreb, 1985

Burke, Walsh Kate: Step by step, Sarajevo, 2000

Cowley, Sue: Tajne uspješnog rada u razredu-vještine, tehnike i ideje, Školska knjiga, Zagreb 2006

Desforges, Charles: Uspješno učenje i poučavanje-psihologijski pristupi, Educa, Zagreb, 2001

Čedić Ibrahim - Valjevac Naila - Kršo Aida - Kadić Safet - Hajdarević Hadžem: Rječnik bosanskog jezika, Institut za jezik Sarajevo, 2007

Glasser, William: Kvalitetna škola-škola bez prisile, Educa, Zagreb, 2005

Grupa autora: Interaktivno učenje, Ministarstvo prosvjete RS, Banja Luka, 1999

Grupa autora: Pedagoško-psihološke i didaktiško-metodičke osnove vaspitno-obrazovnog rada, Društvo pedagoga RS, Banja Luka, 1999

Furlan,I.: Primijenjena psihologija učenja, Zagreb, 1989

Halilović, Senahid: Bosanski jezik, Biblioteka Ključanin, Sarajevo, 1991 Halilović, Senahid: Pravopis bosanskoga jezika, KDB Preporod, Sarajevo, 1996. Ilić, M.: Responsibilna nastava, Univerzitet u Banjoj Luci, 2000

Ilić, Ilić: Nastava različitih nivoa složenosti, Slovo, Banja Luka, 1992

Isaković, Alija: Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1993 Jahić, Dževad – Halilović, Senahid - Palić Ismail: Gramatika bosanskoga jezika, Dom štampe, Zenica, 2000 Komenski, J. A.: Velika didaktika, Beograd, 1967

Jensen, Eric: Super-nastava – nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Educa, Zagreb, 2003

Kyriacou, Chris: Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, 2001

Lešić, Zdenko: Teorija književnosti, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005

Louis Cöhen, Lowrence Manion, Keith Morrison: Metode istraživanja u obrazovanju, Slap, Jastrebarsko, 2007

Mattes,Wolfgang: Nastavne metode -75 kompaktnih pogleda za nastavnike i učenike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007

Meyer, Hilbert: Što je dobra nastava?, Erudita Zagreb, 2005

Milanović-Nahod, S.: Usvajanje pojmova zavisno od nastvnih metoda i kognitivnih sposobnosti, Beograd, 1981

Muratagić-Tuna, Hasnija: Bosanski, hrvatski, srpski aktuelni pravopisi (sličnosti i razlike), Bosansko filološko društvo, Sarajevo, 2005. Miller, Bonnie: Kako ostvariti uspješan kontakt sa učenicima, Sarajevo, 2001

Nikolić, Milija: Metodika nastave srpskog jezika i književnosti, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1999

Pranjić, Marko: Nastavna metodika. Teorija, oblici, metode, sredstva i pomagala, Editio, Zagreb,1999

Rosandić, Dragutin: Književnost u osnovnoj školi, Školska knjiga, Zagreb, 1978

Stevanović, M.: Recepcija u nastavi, Dnevnik, Novi Sad, 1988

Stevanović, M.: Kreativnost nastavnika i učenika u nastavi, Rijeka, 1980

Stevanović, B.: Pedagoška psihologija, Beograd, 1968


364

Stojaković, P.: Razvoj sposobnosti učenja, Svjetlost, Sarajevo, 1981

Suzić, N.: Interakcija kao vid učenja i poučavanja, u: Grupa autora, Interaktivno ušenje, Ministarstvo prosvjete RS, Banja Luka, 1999

Šimleša, P.: Metodika elementarne nastave, PKZ, Zagreb, 1978

Tanović, Ilijas: Frazeologija bosanskog jezika, Dom štampe, Zenica, 2000

Terhart, Ewald: Metode poučavanja i učenja: uvod u probleme metodičke organizacije poučavanja i učenja, Educa, Zagreb, 2001


365

S A D R Ž A J 2

Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti u sedmom razredu devetogodišnje osnovne škole

KNJIŽEVNOST

3

Uzorak nastavne pripreme: Lirska narodna pjesma: Ljubavni rastanak

8 Uzorak nastavne pripreme:

Narodna balada: Smrt Omera i Merime


Romska narodna pjesma: Želja


Ivo Andrić: Knjiga


Abdulah Sidran: BAŠESKIJA


Skender Kulenović: STEĆAK


Zuko Džumhur (Nekrolog jednoj čaršiji) OD JEGULJE DO ŽABLJIIH BATAKA

38

Uzorak nastavne pripreme: Derviš-paša Bajezidagić : GAZEL O MOSTARU

43

Uzorak nastavne pripreme: Enver Čolaković: Legenda o Ali-paši

47

Uzorak nastavne pripreme: Meša Selimović: ZLATNA PTICA


366

(Odlomak iz romana „Derviš i smrt“)


Jacques Prevert: ZA TEBE LJUBAVI MOJA


Slavko Kolar: BREZA


Dara Sekulić: Majka


Sergej Jesenjin: Pismo majci


Milan Ogrizović: SMRT HASANAGINICE


Alija Nametak: Tuturuza i šeh Meco

77 Uzorak nastavne pripreme: Josip Kozarac: MOJ DJED

81

Uzorak nastavne pripreme: Vesna Parun: KAD SUNCE UMIVA OČI

87

Uzorak nastavne pripreme: Ernest Hemingvej: Starac i more

92

Uzorak nastavne pripreme: Scott O'Dell: OTOK PLAVIH DUPINA

97

Uzorak nastavne pripreme: Dobriša Cesarić: OBLAK


367


Erih Koš: UJKA FILIP


Antun Gustav Matoš: NOTTURNO

109

Uzorak nastavne pripreme: Branko Ćopić: BAŠTA SLJEZOVE BOJE

114

Uzorak obrade nastavne jedinice: Svetozar Ćorović: ŠPIJUN

118

Uzorak nastavne pripreme: ZLATA KOLARIĆ – KIŠUR: S

UZE KOJIH SE STIDIM


Rainer Maria Rilke: NA UGLU


Isidora Sekulić: Pisma iz Norveške


Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU (odlomak: SASTANAK NA STAZI)


Dž. D. Selindžer: Lovac u žitu


Mirko Kovač: Sjećanje na šarenu pticu

MEDIJSKA KULTURA




368


Informacija – kraljica medija

150

Uzorak nastavne pripreme: Film

157

Uzorak nastavne pripreme: Kako nastaje film?

JEZIK


Sinonimi, homonimi, antonimi, arhaizmi


Upitne, odnosne i neodređene zamjenice/upućenice


Izgovor i pisanje prijedloga, veznika, priloga i čestica


Pravilna upotreba prijedloga uz pojedine padeže


Pisanje složenih prijedloga i priloga

193

Uzorak nastavne pripreme: Odnosne zamjenice i nepromjenljive riječi u vezničkoj službi u rečenici

197

Uzorak nastavne pripreme: Glagolski prilozi prošli i sadašnji


Rečenica


369

208

Uzorak nastavne pripreme: Samostalni rečenični članovi: predikat (imenski, glagolski i priloški)


Subjek(a)t


Gramatička svojstva predikata i subjekta


Objek(a)t


Priloške odredbe/oznake namjere, pogodbe i posljedice




Složena rečenica

242 Uzorak nastavne pripreme: Nezavisnosložene rečenice

253

Uzorak nastavne pripreme: Zavisnosložene rečenice: uvrštavanje

260

Uzorak nastavne pripreme: Izricanje predikata (predikatske rečenice), izricanje subjekta (subjekatske

rečenice)


Izricanje objekta, objekatske rečenice



370

Izricanje atributa, atributske rečenice


Mjesne/lokalne rečenice


Vremenske (temporalne) rečenice


Načinske (modalne) i poredbene rečenice

289 Uzorak nastavne pripreme: Namjerne/finalne rečenice

293

Uzorak nastavne pripreme: Uzročne/kauzalne rečenice

297

Uzorak nastavne pripreme: Posljedične/ konsekutivne rečenice


Pogodbene/uslovne/kondicionalne rečenice

305 Uzorak nastavne pripreme: Dopusne/koncesivne rečenice

311 PRAVOGOVOR I PRAVOPIS

Uzorak nastavne pripreme:

Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima


Pisanje riječi s glasovima č, ć, dž, đ,


Izgovor i pisanje riječi s glasovnim skupovima ije i je


371


Upravni i neupravni govor u pisanju

KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA


Pričanje, opisivanje/deskripcija


Raspravljanje


Problemski članak


Adaptacija književnog djela/scenarij


Čitanje


Dramatizacija priče


Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa sprečavanjem grešaka, izborni diktat/diktat po izboru

prirucnik citanka i rs 8.pdf

Documents