primjer parkinga

14
1 Parking prostori Pri rješavanju zadataka projektovanja parkig površina potrebno je uzeti u obzir odredjeni niz postupaka na osnovu kojih se generalno odvija proces projektovanja, odnosno proces izrade tehničke dokumentacije, po kome će se realizovati tj. izgraditi zahtjevani parking prostor Postupci procesa projektovanja: 1. Dobijanje lokacije i urbanističko – tehničkih uslova za parking-garažu U ovom materijalu sadržani su: planirani broj mjesta kao i osnovni tehnički uslovi koje projektovani objekat mora da zadovolji. Posebno značajan podatak u urbanističko – tehničkim uslovima je saobraćajno – tehničko rješenje veze parking garaže sa uličnom mrežom. 2. Osnovna namjena parking-garaže Pri razradi ovog postupka potrebno je utvrditi osnovni dominantni motiv parkiranja, od čega će dalje zavisiti tehnološka rješenja unutrašnjih komunikacija i veza sa spoljnom mrežom, 3. Ispitivanje terena Ovdje je potrebno izvršiti ispitivanje nosivosti terena, vodopropustljivost, kao i stabilnost terena. Od ovih ispitivanja zavisiće izbor materijala za obradu podloge. 4. Izrada optimalnog rasporeda mjesta za parkiranje. Radi maksimalnog iskorišćenja ponudjene lokacije potrebno je izvršiti izbor optimalnog rasporeda mjesta za parkiranje. Prilikom ovog rada potrebno je: - Usvojiti dimenzionalne karakteristike mjesta za parkiranje na osnovu usvojenog “tipskog“ vozila (“fantom“ vozila) - Izbjegavati nepogodne nagibe i oštre uglove - Odabrati najpovoljniji ugao parkiranja, imajući pri tom u vidu da je dvoredno upravno parkiranje najekonomičnije - Obezbijediti unutrašnji režim kretanja vozila i pješaka - Potrebno je obezbijediti dovoljan broj glavnih i rezervnih izlaza - Obezbijediti protivpožarnu zaštitu - Računati sa mogućnošću dvonamjenske funkcije u ratnim uslovima, kod parking garaža kao skloništa. 5. Uklapanje u okolinu – ambijent Potrebno je odrediti arhitektonsko – gradjevinsko rješenje i zadovoljiti sve postavljene uslove iz prethodnih tačaka. Postupak dimenzionisanja površine jediničnog elementa (jedno tipsko vozilo) obuhvata: - obilježja jediničnog elementa (ugao parkiranja, način ulaska/izlaska, prioriteti) - optimizacija načina kretanja(opše se kretanje npr. prvo kružno, pravolinijski, zatim kružno, pravolinijski...) - postupak dimenzionisanja (rastojanje između vozila uredu i širina prolaza) - definisanje karakterističnih položaja vozila (označiti ih sa tačakama npr. 1,2,3...) - širina dijela jediničnog elementa - dužina jediničnog elementa - širina prolaza - površina jediničnog elementa - specifična površina elementa.

Upload: memo

Post on 27-Oct-2015

135 views

Category:

Documents


15 download

DESCRIPTION

Primjer parkinga

TRANSCRIPT

Page 1: Primjer parkinga

1

Parking prostori

Pri rješavanju zadataka projektovanja parkig površina potrebno je uzeti u obzir odredjeni niz postupaka na osnovu kojih se generalno odvija proces projektovanja, odnosno proces izrade tehničke dokumentacije, po kome će se realizovati tj. izgraditi zahtjevani parking prostor

Postupci procesa projektovanja: 1. Dobijanje lokacije i urbanističko – tehničkih uslova za parking-garažu U ovom materijalu sadržani su: planirani broj mjesta kao i osnovni tehnički uslovi koje

projektovani objekat mora da zadovolji. Posebno značajan podatak u urbanističko – tehničkim uslovima je saobraćajno – tehničko rješenje veze parking garaže sa uličnom mrežom.

2. Osnovna namjena parking-garaže Pri razradi ovog postupka potrebno je utvrditi osnovni dominantni motiv parkiranja, od

čega će dalje zavisiti tehnološka rješenja unutrašnjih komunikacija i veza sa spoljnom mrežom,

3. Ispitivanje terena Ovdje je potrebno izvršiti ispitivanje nosivosti terena, vodopropustljivost, kao i

stabilnost terena. Od ovih ispitivanja zavisiće izbor materijala za obradu podloge. 4. Izrada optimalnog rasporeda mjesta za parkiranje. Radi maksimalnog iskorišćenja ponudjene lokacije potrebno je izvršiti izbor optimalnog

rasporeda mjesta za parkiranje. Prilikom ovog rada potrebno je: - Usvojiti dimenzionalne karakteristike mjesta za parkiranje na osnovu usvojenog

“tipskog“ vozila (“fantom“ vozila) - Izbjegavati nepogodne nagibe i oštre uglove - Odabrati najpovoljniji ugao parkiranja, imajući pri tom u vidu da je dvoredno

upravno parkiranje najekonomičnije - Obezbijediti unutrašnji režim kretanja vozila i pješaka - Potrebno je obezbijediti dovoljan broj glavnih i rezervnih izlaza - Obezbijediti protivpožarnu zaštitu - Računati sa mogućnošću dvonamjenske funkcije u ratnim uslovima, kod parking

garaža kao skloništa. 5. Uklapanje u okolinu – ambijent Potrebno je odrediti arhitektonsko – gradjevinsko rješenje i zadovoljiti sve

postavljene uslove iz prethodnih tačaka. Postupak dimenzionisanja površine jediničnog elementa (jedno tipsko vozilo) obuhvata:

- obilježja jediničnog elementa (ugao parkiranja, način ulaska/izlaska, prioriteti) - optimizacija načina kretanja(opše se kretanje npr. prvo kružno, pravolinijski, zatim

kružno, pravolinijski...) - postupak dimenzionisanja (rastojanje između vozila uredu i širina prolaza) - definisanje karakterističnih položaja vozila (označiti ih sa tačakama npr. 1,2,3...) - širina dijela jediničnog elementa - dužina jediničnog elementa - širina prolaza - površina jediničnog elementa - specifična površina elementa.

Page 2: Primjer parkinga

2

JEDINIČNA POVRŠINA

Sl. 1 Površina jediničnog elementa po pravim uglom

Sl. 2 Prostorna ograničenja u površini jediničnog elementa

Navedena rastojanja prikazana su u Tabela 1. Tabela 1 Rastojanja prema Sl. 2

Sl. 3 Parametri površine i površina jediničnog elementa

Karakteristični slučajevi parkiranja

Page 3: Primjer parkinga

3

a) Površina jediničnog elementa (2), Sl. 4, se može izračunati prema izrazu

+⋅+=

voz

mcLaBS

2

)()( .

Sl. 4 Površina jediničnog elementa pod uglom

b) Jedna površina manevrisanja opslužuje dva reda površina jediničnog elementa je

+⋅++=

voz

mcL

DaBS

2

)()2

(

Sl. 5

c) Jedinična površina vozila pod uglom

⋅+⋅+++⋅+=

voz

mDctgaBcLaBS

2

sin2)()()(

αα

Sl. 6

Page 4: Primjer parkinga

4

d) Ukoliko jedna površina za manevrisanje opslužuje jedan red (α =0)

+⋅++=

voz

mcLDaBS

2

)()( .

Sl. 7

Specifična površina elementa

N

Ps = (m2/jedinično mjesto), gdje je:

P – ukupna površina prostora, N – broj jediničnih elemenata.

ŠIRINA PROLAZA Širina prolaza (zavisno od načina postavljanja površine jediničnog elementa) može se

izračunati preko izraza datih uz slike koje slijede. 1. Slučaj

Page 5: Primjer parkinga

5

Sl. 8

2. Slučaj

Page 6: Primjer parkinga

6

Sl. 9

Page 7: Primjer parkinga

7

3. Slučaj 00 <α�≤ �90°

Page 8: Primjer parkinga

8

4. Slučaj

Sl. 10

Tabela 2 Preporučene vrijednosti parametara

Dužina vozila (m) m (m) Z (m)

do 5 m 0,20 0,50 5 m i više 0,30 0,80

Page 9: Primjer parkinga

9

Primjer 1 Potrebno je projektovati parking prostor za 20 autobusa gradskog tipa marke

NISKOPODNI AUTOBUS MARKE SCANIA. Ograničenja prostora zanemariti, a ugao parkiranja optimizirati.

Izračunati sve potrebne elemente i dati grafički prikaz plana kretanja pri ulasku i izlasku kao i parkiranja vozila. Rješenje PODACI O VOZILU - NISKOPODNI AUTOBUS MARKE SCANIA Sl. 11

Tip šasije: L113 CRL Tip karoserije: ORANA Broj mjesta za sjedanje: 39 + 3 Broj mjesta za stajanje: 27 Ukupan broj mjesta: 69

Sl. 11 Niskopodni autobus marke SCANIA

Opšte karakteristike vozila:

Dužina vozila 12250 mm Širina vozila 2500 mm Visina vozila 3287 mm Težina prednjeg dijela neopterećenog vozila 3500 kg Težina zadnjeg dijela neopterećenog vozila 7540 kg Težina prednjeg dijela opterećenog vozila 6000 kg Težina zadnjeg dijela opterećenog vozila 10000 kg Medjuosovinski razmak 6300 mm Dužina prednjeg prepusta 2700 mm Dužina zadnjeg prepusta 3250 mm Krug okretanja spoljnjih točkova 25632 mm Krug okretanja unutrašnjih točkova 22212 mm Širina prednjih vrata 1300 mm Širina zadnjih vrata 1100 mm Visina unutrašnjosti u zadnjem dijelu vozila 1894 mm Visina unutrašnjosti prednjeg dijela vozila 2530 mm Visina poda vozila 390 mm Visina ulaznog stepenika 320 mm Vozilo ima čeličnu karoseriju , fiksirane prozore i klima uredjaj.

Kočnice:

Tip : hidropneumatski retarder Ručna kočnica sa mehaničkim prenosnim mehanizmom

Page 10: Primjer parkinga

10

Elektrika : Alternator: BOSH Napon: 24 V

Unutrašnja rasvjeta u vozilu : fluorescentna Sistem ovješanja :

Vozilo posjeduje pneumatski sistem ovješanja sa tzv. zračnim jastucima Karakteristike guma :

Gume su radijalne R 22.5 275 / 70 Pritisak u prednjim gumama : 7.6 bar Pritisak u zadnjim gumama : 6.6 bar

Zapremine :

Rezervoar za gorivo : 236 lit Ulje u motoru : 25 lit Ulje u mjenjačkoj kutiji : 30 lit Ulje u diferencijalu : 11 lit Ulje u upravljačkom sistemu : 3.8 lit Tečnost za hladjenje : 47 lit

Motor :

Tip: DSC I1 – 24 ( EURO 2 ) , smješten u zadnjem dijelu vozila ispod poda vozila Zapremina motora : 11.02 lit Broj cilindara : 6 Stepen kompresije : 16 Prečnik cilindra : 127 mm Hod klipa : 145 mm Maksimalna snaga u ( kw ) , 191 kw pri broju obrtaja od 1400 – 1800 Maksimalni moment u ( Nm ) , 1315 Nm pri broju obrtaja 1300 Maksimalan broj obrtaja 2200 º / min

Transmisija :

Prvi stepen prenosa i1 = 3,43 pri brzini do 22 km / h Drugi stepen prenosa i2 = 2.01 pri brzini do 37 km / h Treći stepen prenosa i3 = 1.42 pri brzini do 53 km / h Četvrti direktni stepen prenosa i4 = 1.00 pri brzini do 75 km / h Peti stepen prenosa (ubrzavajući) i5 = 0.83 pri brzini do 90 km / h Stepen prenosa za hod unazad i = 4.84 Tip zadnje pogonske osovine : Spiral Bev. Single Red

Usvojeno je jednoredno upravno parkiranje sa ulazom u mjesto za

parkiranje hodom unaprijed. Za izbor optimalnog načina ulaska i ugla parkiranja potrebno je sprovesti proračun za sve varijante, te izabrati najpovoljniju (optimalnu). DIMENZIONALNE KARAKTERISTIKE TIPSKOG VOZILA

Page 11: Primjer parkinga

11

L – dužina fantom vozila, L = 12.250 m B – širina fantom vozila , B = 2.5 m R - spoljni gabaritni poluprečnik okretanja R = 10.85 m R1 – zadnji gabaritni poluprečnik okretanja R1 = 6.9 m r – unutrašnji gabaritni poluprečnik okretanja r = 3.537 m l – osovinski razmak, l = 6.3 m l1 – prednji prepust l1 = 2.7 m l2 – zadnji prepust l2 = 3.25 m b1 – razmak točkova na prednjoj osovini b2 – razmak točkova na zadnjoj osovini O – centar okretanja fantom vozila

DIMENZIONALNE KARAKTERISTIKE MJESTA ZA PARKIRANJE

D1

D

B1

m1 – polovina dubine manipulativne površine ,

D1 = 6.5 m L – dubina boksa , tj. dužina vozila ,

L =12.25 m B – širina mjesta za parkiranje ,

B = 2.5 m B1 – ukupna širina mjesta za parkiranje

B1 = B + c = 2.5 m + 1 m = 3.5 m c – ivična zaštitna zona ,

c = 1 m Z– zaštitna zona ,

Z = 1 m m – radijus zaštitne zone m=0,3 m

Page 12: Primjer parkinga

12

Analitički širina prolaza se može odrediti za zadate vrijednosti R (m) 10,85 Z (m) 1 α =900 1,57 rad r (m) 3,537 a (m) 0,5 m (m) 0,5

[ ]22 )()(cot)(sin armrgarZRD −−−+⋅−⋅−+= αα

[ ]22 )5,0537,3()5,0537,3(57,1cot)5,0537,3(57,1sin185,10 −−−+⋅−⋅−+= gD

11,850=D m, usvajamo 12=D (m).

αααα

0 0,01 10 20 30 40 50 60 70 80 90

αααα((((rad) 0,000 0,175 0,349 0,524 0,698 0,873 1,047 1,222 1,396 1,571

D (m) 8,813 8,859 8,996 9,220 9,524 9,898 10,332 10,811 11,323 11,850

1.1.1.1 GRAFIČKA METODA ZA DIMENZIONISANJE PARKING PROSTORA

- Upravno parkiranje sa ulazom hodom unaprijed

R

D1

a/2

m

Z

c

Page 13: Primjer parkinga

13

13 m

35 m

DEFINISANJE UKUPNE POVRŠINE PARKIN PROSTORA ZA 20 AUTOBUSA Na osnovu grafoanalitičke metode za ulazak vozila u parking mjesto sa hodom unaprijed dobivenaje širina manipulativne površine u iznoso od 13 m. Ukupna širina parking baze jednaka je zbiru manipulativne površine i dvostruke dubine boksa mjesta za parkiranje i dvostruke čeone zaštitne zone i dvostruke ivične zaštitne zone.

Š = D + 2 x L + 2 x z3 + 2 x z2 Š = 13 m + 2 x 12.250 m + 2 x 1 m + 2 x 0.5 m = 40.5 m

Ukupna dužina parking baze

F = 10 x 3.5 m = 35 m Ukupna površina parking baze je :

P = Š * F P = 40.5 x 35 = 1417.5 m2 .

VEZA PARKING OBJEKTA SA SAOBRAĆAJNICAMA (zavisi od postojećih saobraćajnica)

Page 14: Primjer parkinga

14