vrednovanje_praktične_nastave_i_elementi_ocjenjivanja primjer 1

VREDNOVANJE PRAKTINE NASTAVEVREDNOVANJE PRAKTINE NASTAVEI ELEMENTI OCJENJIVANJAI ELEMENTI OCJENJIVANJA

Crikvenica, 7. i 8. prosinac 2006.Crikvenica, 7. i 8. prosinac 2006.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i portaMinistarstvo znanosti, obrazovanja i portaUprava za srednje obrazovanjeUprava za srednje obrazovanjeOdjel za strukovno obrazovanjeOdjel za strukovno obrazovanjemr.sc. Ivan Turkovimr.sc. Ivan Turkovinaelnik odjela za strukovno obrazovanjenaelnik odjela za strukovno obrazovanje

22

NASTAVANASTAVA NASTAVANASTAVA-- kontinuirani odgojnokontinuirani odgojno--

obrazovni rad uenika i obrazovni rad uenika i nastavnika koji je se ostvaruje:nastavnika koji je se ostvaruje:

1.1. planski voenim sustavomplanski voenim sustavomovladavanja spoznajama i radnim ovladavanja spoznajama i radnim navikamanavikama

2.2. ustrojstvom nastaveustrojstvom nastave

3.3. smiljenim stvaranjem smiljenim stvaranjem situacijasituacija u kojima uenik u kojima uenik djelatno stupa u neposredne djelatno stupa u neposredne odnose meu ljudima i u njima odnose meu ljudima i u njima se snalazi i oblikuje svoju se snalazi i oblikuje svoju

33

ZADACI NASTAVEZADACI NASTAVE Zadaci nastave Zadaci nastave

predstavljaju:predstavljaju: oitovanje namjere u svezi oitovanje namjere u svezi

s predvienim promjenama s predvienim promjenama kod uenika, kod uenika,

predvianje mogunosti predvianje mogunosti mijenjanja ponaanja mijenjanja ponaanja uenika nakon odreenih uenika nakon odreenih iskustava s uenjem.iskustava s uenjem.

Zadaci nastave opisuju Zadaci nastave opisuju eljene rezultate uenja eljene rezultate uenja koji se odnose na koji se odnose na aktivnosti i ponaanje aktivnosti i ponaanje uenika.uenika.

Odreivanje Odreivanje zadataka nastavezadataka nastave

OdgojnoOdgojno--obrazovni obrazovni uinci ne mjere se uinci ne mjere se koliinom znanja koliinom znanja nego razinom nego razinom promjena u promjena u sposobnosti uenika.sposobnosti uenika.

CILJ CILJ nastave je nastave je openita i saeta openita i saeta formulacija formulacija didaktike tenje,didaktike tenje,

ZadaciZadaci nastave su nastave su konkretizacija toga konkretizacija toga cilja.cilja.

44

Zadaci Zadaci nastavenastave

Obrazovni zadaci

Stjecanje znanja

Funkcionalni zadaci

Razvijanje sposobnosti

Odgojni zadaciUsvajanje odgojnih

vrijednosti

55

ZnanjeZnanje

injenice Konkretnosti,

odnosno pojedinosti o objektivnoj

stvarnosti koje je ovjek usvojio i trajno zadrao u

svijesti

Generalizacije GENERALIZACIJEGENERALIZACIJEpojmovipojmovipravilapravilanaelanaelametodemetodezakonizakonidefinicijedefinicijezakljucizakljucidokazidokazikategorijekategorije

aksiomiaksiomipostulatipostulatiizvodiizvodinormenormehipotezehipotezeanticipacijeanticipacijeteorijeteorijemislimisliidejeideje

sustavisustavisimbolisimbolialgoritmialgoritmiformuleformulejednadbejednadbevrijednosti vrijednosti

itd.itd.

66

SPOSOBNOSTISPOSOBNOSTI

SENZORNE SENZORNE ILIILI

PERCEPTIVNEPERCEPTIVNE

MANUALNE MANUALNE ILIILI

PRAKTINEPRAKTINESPOSOBNOSTISPOSOBNOSTIIZRAAVANJAIZRAAVANJA

INTELEKTUALNE INTELEKTUALNE ILI MENTALNEILI MENTALNE

vidvid sluhsluh okusokus njuhnjuh dodirdodir toplinatoplina hladnoahladnoa bolbol poloajpoloaj kretanjekretanje napornapor

Vjetina u Vjetina u rukovanju:rukovanju:

priborom,alatom,priborom,alatom,strojevima,strojevima,ureajima,ureajima,aparatima,aparatima,instrumentimainstrumentima

govorgovor itanjeitanje pisanjepisanje crtanjecrtanje slikanjeslikanje matematiko matematiko

izraavanjeizraavanje izraavanje izraavanje

pokretimapokretima

sposobnost sposobnost snalaenja u snalaenja u novim prilikamanovim prilikama

sposobnost u sposobnost u rjeavanju rjeavanju problemaproblema

pronicljivostpronicljivost razboritostrazboritost otroumnostotroumnost

77

ODGOJNI ZADACI NASTAVE

tonost

urednost

savjesnost

marljivost

kritinost

razvijanje kulture rada

osjeaj osobne vrijednosti

uvaavanje stavova i argumenata drugih

osobnost u odluivanju

88

Definiranje zadataka nastaveDefiniranje zadataka nastaveObrazovni Obrazovni zadatakzadatak

Funkcionalni Funkcionalni zadatakzadatak

upoznatiupoznati pokazatipokazati ukazatiukazati upozoritiupozoriti uoitiuoiti razumjetirazumjeti shvatitishvatiti pouitipouiti nauitinauiti

razvitirazviti osposobitiosposobiti usavritiusavriti jaatijaati formiratiformirati uvjebatiuvjebati navikavatinavikavati izgraivatiizgraivati izotritiizotriti izraavatiizraavati mislitimisliti operiratioperirati

99

Zadaci nastaveZadaci nastave

pomau nastavniku da se usmjeri pomau nastavniku da se usmjeri na svoje stvarne namjere,na svoje stvarne namjere,

pruaju nastavniku jasan pruaju nastavniku jasan naputak o tome to valja naputak o tome to valja pouavati,pouavati,

pomau nastavniku da odabere pomau nastavniku da odabere bitan sadraj, metode i odredi bitan sadraj, metode i odredi nain ocjenjivanja,nain ocjenjivanja,

omoguuju nastavniku da prosudi omoguuju nastavniku da prosudi koliko kvalitetno pouava,koliko kvalitetno pouava,

omoguuju nastavniku da omoguuju nastavniku da pravilno osigura postupke pravilno osigura postupke ocjenjivanja koji su neposredno ocjenjivanja koji su neposredno vezani uz zadatke nastave itd.vezani uz zadatke nastave itd.

1010

Kod zadataka nastave nuno je Kod zadataka nastave nuno je voditi rauna i o nekim voditi rauna i o nekim tekoama tekoama kao na primjer:kao na primjer:

nije mogue za neki predmet nije mogue za neki predmet odrediti sve rezultate s obzirom odrediti sve rezultate s obzirom na ogranienje broja zadataka,na ogranienje broja zadataka,

u zadatke koji su unaprijed u zadatke koji su unaprijed planirani ne mogu se smjestiti planirani ne mogu se smjestiti neplanirani rezultati,neplanirani rezultati,

odreivanjem samo nekih odreivanjem samo nekih zadataka nastave mogu se zadataka nastave mogu se iskljuiti znaajna podruja iskljuiti znaajna podruja nastavnog gradiva itd.nastavnog gradiva itd.

1111

Zadaci Zadaci nastavenastave

PojamPojam FormulacijeFormulacije

ObrazovniObrazovni StjecanjeStjecanjeznanjaznanja

injeniceinjenicekonkretnost,konkretnost, odnosnoodnosno pojedinostipojedinosti kojekoje jejeovjekovjek usvojiousvojio ii trajnotrajno zadraozadrao uu svijestisvijesti

upoznatiupoznatipokazatipokazatiukazatiukazatiuoitiuoitirazumjetirazumjetipouitipouitinauiti,nauiti, ......

GeneralizacijeGeneralizacijepojmovi,pojmovi, pravila,pravila, naela,naela, zakoni,zakoni, definicije,definicije,zakljuci,zakljuci, aksiomi,aksiomi, hipotezehipoteze formule,formule,jednadbe,jednadbe, ......

FunkcionalniFunkcionalni Razvijanje Razvijanje brojnih i brojnih i raznovrsnih raznovrsnih ljudskih ljudskih sposobnostisposobnosti

Senzorne ili receptivneSenzorne ili receptivnevid, sluh, dodir, kretanje, napor, ...vid, sluh, dodir, kretanje, napor, ...Manualne ili praktineManualne ili praktine vjetine u rukovanju: vjetine u rukovanju: alatom, strojevima alatom, strojevima aparatima, aparatima, Sposobnosti izraavanjaSposobnosti izraavanjagovor, itanje, pisanje, crtanje, govor, itanje, pisanje, crtanje, matematiko izraavanje, povezivanje.matematiko izraavanje, povezivanje.IntelektIntelektualne ili mentalneualne ili mentalnesnalaenje u novim prilikama, rjeavanje snalaenje u novim prilikama, rjeavanje problema, razboritost, otroumnost ....problema, razboritost, otroumnost ....

razvitirazvitiosposobitiosposobitiusavritiusavritijaatijaatiformiratiformiratiuvjebatiuvjebatinavikavatinavikavatiizgraivatiizgraivatiizotritiizotritiistraivatiistraivatimislitimislitioperiratioperirati ......

OdgojniOdgojni UsvajanjeUsvajanjeodgojnihodgojnihvrijednostivrijednosti

razvijanje pozitivnih osobina, tonost, razvijanje pozitivnih osobina, tonost, urednost, savjesnost, marljivost, kritinost, urednost, savjesnost, marljivost, kritinost, razvijanje kulture rada i radnih navika, razvijanje kulture rada i radnih navika, osjeaj osobne vrijednosti, osobnost u osjeaj osobne vrijednosti, osobnost u odluivanju, prihvaanje stajalita i odluivanju, prihvaanje stajalita i argumenata drugih osoba, odnos prema argumenata drugih osoba, odnos prema imoviniimovini

razvijatirazvijatiformiratiformiratiodnositiodnositi sesemotiviratimotivirati

1212

SUVREMENO OBRAZOVANJESUVREMENO OBRAZOVANJE jedinstvo znanja i jedinstvo znanja i

sposobnosti,sposobnosti, znanje je pretpostavka znanje je pretpostavka

za razvijanje za razvijanje sposobnosti, sposobnosti,

sposobnost je uvjet za sposobnost je uvjet za usvajanje novog znanja.usvajanje novog znanja.

U nastavi se uz stjcanje U nastavi se uz stjcanje znanja i razvijanje znanja i razvijanje sposobnosti u isto sposobnosti u isto vrijeme i odgaja vrijeme i odgaja uenikova osobnost. uenikova osobnost.

Odgojni utjecaj zapravo Odgojni utjecaj zapravo proizlazi iz obrazovne i proizlazi iz obrazovne i funkcionalne strane funkcionalne strane nastave.nastave.

Jedinstveno ostvarenje Jedinstveno ostvarenje obrazovnih, obrazovnih, funkcionalnih i odgojni funkcionalnih i odgojni zadataka daje odgojnozadataka daje odgojno--obrazovnom procesu obrazovnom procesu karakter prave nastave.karakter prave nastave.

Znanje pretpostavlja i Znanje pretpostavlja i odreene intelektualne odreene intelektualne vjetine koje su bitne u vjetine koje su bitne u primjeni znanja za primjeni znanja za rjeavanje nekih rjeavanje nekih zadataka.zadataka.

Pri uenju nastavnih Pri uenju nastavnih sadraja vano je:sadraja vano je: kako se analizira,kako se analizira, kako se stvara kako se stvara

sinteza, sinteza, kako se promatra,kako se promatra, kako se zakljuuje po kako se zakljuuje po

analogiji, analogiji, koje se metode koje se metode

koriste,koriste, kako se stvaraju kako se stvaraju

hipoteze itd.hipoteze itd.

1313

(Platon)(Platon)

Ali ako odgajatelji mladei budu samo to po Ali ako odgajatelji mladei budu samo to po imenu, ako oni budu loe ispunjavali svoje imenu, ako oni budu loe ispunjavali svoje obveze, onda e i posljedice biti drukije; lo obveze, onda e i posljedice biti drukije; lo posao koji proizlazi iz njihovih ruku stvorit e posao koji proizlazi iz njihovih ruku stvorit e itava neznalaka i porona pokoljenja koja itava neznalaka i porona pokoljenja koja e upropastiti budunost domovine.e upropastiti budunost domovine.

Ako je obuar lo i takvim uini svoga Ako je obuar lo i takvim uini svoga uenika; ako se on izdaje za obuara uenika; ako se on izdaje za obuara Atenjani e biti neto gore obuvani Atenjani e biti neto gore obuvani to je to je sve to e iz toga proistei.sve to e iz toga proistei.

1414

NASTAVNI PROCESNASTAVNI PROCES Krajnji cilj nastavnog procesa Krajnji cilj nastavnog procesa

je ostvarivanje:je ostvarivanje: obrazovnih,obrazovnih, funkcionalnih ifunkcionalnih i odgojnih zadataka nastave.odgojnih zadataka nastave.

Tijek nastavnog procesa mora Tijek nastavnog procesa mora biti:biti: ekonomian,ekonomian, racionalan,racionalan, plodonosan iplodonosan i uenicima pristupaan.uenicima pristupaan.

1515

Pripremanje nastavnikaPripremanje nastavnikaSvaka priprema nastavnika za izvoenje odgojnoSvaka priprema nastavnika za izvoenje odgojno--

obrazovnog rada sastoji se od :obrazovnog rada sastoji se od : strunog, strunog, pedagokog,pedagokog, organizacijskoorganizacijsko--tehnikog i tehnikog i psiholokog dijela.psiholokog dijela.

Struna pripremaStruna priprema odnosi se na temeljito prouavanje nastavnog programa i odnosi se na temeljito prouavanje nastavnog programa i

strune literature (udbenici, prirunici, studije, analize, strune literature (udbenici, prirunici, studije, analize, struna periodika, dokumentacija i druga djela).struna periodika, dokumentacija i druga djela).

Pedagoka pripremaPedagoka priprema ili didaktikoili didaktiko--metodika priprema:metodika priprema: utvrivanje obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka utvrivanje obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka

nastave. nastave.

1616

IZBOR NASTAVNIH METODAIZBOR NASTAVNIH METODA

Prednost treba Prednost treba dati onim dati onim metodama, metodama, postupcima i postupcima i nainu rada nainu rada koji uenike koji uenike usmjeravaju usmjeravaju i potiu na i potiu na samostalansamostalanrad.rad. Simuliranje stvarne situacije

Samostalno izvoenje

Sudjelovanje u raspraviPromatranje na licu mjesta

Promatranje demonstracijaRazgledanje izlobe

Gledanje filma

itanjeSluanje

rijei

Primjena nauenog u stvarnoj situaciji

Gledanje slika

90% od onoga to nauimo, nauimo iz onoga to sami kaemo i uinimo

50% od onoga to nauimo, nauimo iz onoga to vidimo

15% od onoga to nauimo, nauimo iz onoga to drugi kau

RECI MIVerbalna i

vizualna

percepcija

POKAI MIVizualna i

auditivna

percepcija

UKLJUIMESudjelo

vanje

PASIVNOAKTIVNO

ST

1717

VjebanjeVjebanjeEtapeEtape KarakteristikeKarakteristike obavljanjaobavljanja

radnjeradnjeNeurodinaminiNeurodinaminimehanizammehanizam

II..poetakpoetakshvaanjashvaanjavjetinevjetine

Jasno razumijevanje ciljeva, Jasno razumijevanje ciljeva, ali nejasne predodbe o ali nejasne predodbe o nainima postizanja cilja. nainima postizanja cilja. Vrlo grube grjeke prilikom Vrlo grube grjeke prilikom pokuaja u svezi s pokuaja u svezi s obavljanjem radnjeobavljanjem radnje

Poetak stvaranja veza sa Poetak stvaranja veza sa aritem optimalnog aritem optimalnog uzbuenje u sekundarnom uzbuenje u sekundarnom signalnom sustavusignalnom sustavu

II. II. svjesno ali svjesno ali nevjeto nevjeto izvrenjeizvrenje

Jasno razumijevanje naina Jasno razumijevanje naina obavljanja radnje, ali netono obavljanja radnje, ali netono i nepostojano obavljanje i nepostojano obavljanje unato intenzivnoj unato intenzivnoj koncentraciji svjesne panje; koncentraciji svjesne panje; mnogo suvinih pokreta; mnogo suvinih pokreta; odsutnost pozitivnog odsutnost pozitivnog transfera vjetinetransfera vjetine

Dobro stvorene veze Dobro stvorene veze sekundarnog signalnog sekundarnog signalnog sustava i poetak stvaranja sustava i poetak stvaranja veza u primarnom veza u primarnom signalnom sustavu. arite signalnom sustavu. arite optimalnog uzbuenja, kao optimalnog uzbuenja, kao i prii pri--je, u sekundarnom je, u sekundarnom signalnom sustavusignalnom sustavu

IIIIII..automatizaciautomatizacijaja vjetinevjetine

Sve kvalitetnije obavljanje Sve kvalitetnije obavljanje radnje; svjesna pozornost radnje; svjesna pozornost pomalo slabi i pojavljuje se pomalo slabi i pojavljuje se mogunost distribucije mogunost distribucije pozornosti; nestaju suvini pozornosti; nestaju suvini pokreti; mogunost pokreti; mogunost pozitivnog transferapozitivnog transfera

Stvaranje veza u Stvaranje veza u primarnom sustavu primarnom sustavu povremeni prijelaz arita povremeni prijelaz arita optimalnog uzbuivanja u optimalnog uzbuivanja u sekundarni signalni sustavsekundarni signalni sustav

1818

VjebanjeVjebanjeIVIV..VisokoVisokoautomatiziranaautomatizirananavikanavika

Tono ekonomino, postojano Tono ekonomino, postojano obavljanje radnje, koje ponekad obavljanje radnje, koje ponekad postaje sredstvo obavljanja postaje sredstvo obavljanja druge sloenije radnje; no ona se druge sloenije radnje; no ona se uvijek obavlja pod nadzorom uvijek obavlja pod nadzorom svijestisvijesti

Optimalno arite uzbuenja Optimalno arite uzbuenja povezano je s obavljanjem povezano je s obavljanjem druge radnje; ta se radnja druge radnje; ta se radnja obavlja inhibiranim ali vrsto obavlja inhibiranim ali vrsto stvorenim vezamastvorenim vezama

V.V.(neobavezna) (neobavezna) deautomatizacijadeautomatizacija

Pogreno obavljanje radnje. Pogreno obavljanje radnje. Ponovno se pojavljuju stare Ponovno se pojavljuju stare grjeke i napetostigrjeke i napetosti

Slabljenje veza na raun Slabljenje veza na raun priguene inhibicije opeg priguene inhibicije opeg smanjenja tonusa kore velikog smanjenja tonusa kore velikog mozga i negativne indukcijemozga i negativne indukcije

VIVI..ponovnaponovnaautomatizacijaautomatizacija

Uspostavljanje karakteristika IV. Uspostavljanje karakteristika IV. etapeetape

1919

ARTIKULACIJA ARTIKULACIJA VJEBEVJEBE

UVODNI DIOUVODNI DIO GLAVNI DIOGLAVNI DIO ZAVRNI DIOZAVRNI DIO

Upoznavanje i projekUpoznavanje i projek--tiranje radnog zadatkatiranje radnog zadatka

Ponavljanje bitnih pojmovaPonavljanje bitnih pojmova

Postavljanje radnog Postavljanje radnog zadatkazadatka

Projektiranje naina Projektiranje naina izvoenja radnog zadatkaizvoenja radnog zadatka

Upoznavanje materijala i Upoznavanje materijala i tehnika radatehnika rada

Organizacija radaOrganizacija rada

Pokazivanje radnih Pokazivanje radnih operacijaoperacija

Izvoenje praktinog radaIzvoenje praktinog rada

Zavrni razgovoriZavrni razgovori

Vrjednovanje rada uenikaVrjednovanje rada uenika

2020

PROVJERAVANJE I PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJEOCJENJIVANJE

Utvrivanje rezultata u svakom radu ini se Utvrivanje rezultata u svakom radu ini se procjenom vrijednosti toga rada, njegovim procjenom vrijednosti toga rada, njegovim ocjenjivanjem.ocjenjivanjem.

U nastavi se postavljaju posve konkretni zadaci.U nastavi se postavljaju posve konkretni zadaci.

Praenjem i ocjenjivanjem utvruje se zapravo Praenjem i ocjenjivanjem utvruje se zapravo stupanj ostvarivanja tih zadataka.stupanj ostvarivanja tih zadataka.

Praenje uenikova rada i postignua omoguuje:Praenje uenikova rada i postignua omoguuje: evidentiranje njegovih aktivnosti,evidentiranje njegovih aktivnosti, ispravak negativnih ispravak negativnih

isticanje pozitivnih svojstavaisticanje pozitivnih svojstava pruanje pomoi ueniku u radu.pruanje pomoi ueniku u radu.

Provjeravanjem se utvruje ostvarenost Provjeravanjem se utvruje ostvarenost obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka nastavenastave

2121

za uoavanje uenikovih obrazovnih tekoa za uoavanje uenikovih obrazovnih tekoa (dijagnoza) te pozitivnog i negativnog povratnog (dijagnoza) te pozitivnog i negativnog povratnog djelovanja to treba utjecati na daljnje djelovanja to treba utjecati na daljnje usmjeravanje nastave;usmjeravanje nastave;

za provjeru ostvarivanja nastavnog programa u za provjeru ostvarivanja nastavnog programa u cjelini i u njegovim pojedinim dijelovima te, pokae cjelini i u njegovim pojedinim dijelovima te, pokae li se potrebnim, njegovo prilagoavanje i li se potrebnim, njegovo prilagoavanje i dopunjavanje;dopunjavanje;

za uenikovu spoznaju o vlastitim sposobnostima, o za uenikovu spoznaju o vlastitim sposobnostima, o napredovanju i o poloaju u skupini kojoj uenik napredovanju i o poloaju u skupini kojoj uenik pripada;pripada;

za za procjenu uenikova uinka na osnovi ega procjenu uenikova uinka na osnovi ega nastavnik moe ocjenjivati itd.nastavnik moe ocjenjivati itd.

Provjeravanje slui:Provjeravanje slui:

2222

Na osnovi rezultata provjeravanja Na osnovi rezultata provjeravanja uenikov rad se vrjednuje i ocjenjuje.uenikov rad se vrjednuje i ocjenjuje. VrjednovanjeVrjednovanje uenikova rada razumijeva primjenu uenikova rada razumijeva primjenu

raznovrsnih tehnika instrumenata praenja njegova razvoja i raznovrsnih tehnika instrumenata praenja njegova razvoja i napredovanja. napredovanja. Vrjednovanje uenikova rada ima viestruko znaenje:Vrjednovanje uenikova rada ima viestruko znaenje:

stjee se uvid u ostvarivanje cilja i zadataka nastave. stjee se uvid u ostvarivanje cilja i zadataka nastave. utvruje se ispravnost rada, postie sigurnost u radu, ali se i utvruje se ispravnost rada, postie sigurnost u radu, ali se i

poduzimaju odreene mjere kako bi se jo uspjenije poduzimaju odreene mjere kako bi se jo uspjenije svladali zadaci nastave.svladali zadaci nastave.

razvija se uenikova radoznalost, upornost i odgovornost u razvija se uenikova radoznalost, upornost i odgovornost u radu i poveava se elja za postizanjem jo boljih rezultata. radu i poveava se elja za postizanjem jo boljih rezultata.

budi i stalno obogauje samosvijest i objektivnost u budi i stalno obogauje samosvijest i objektivnost u uoavanju uenikovih vrlina i mana.uoavanju uenikovih vrlina i mana.

razvijanjem kritinosti i samokritinosti u procesu razvijanjem kritinosti i samokritinosti u procesu vrjednovanja razvija se i stvaralatvo.vrjednovanja razvija se i stvaralatvo.

OcjenjivanjeOcjenjivanje uenikova rada je postupak kojim se na nain uenikova rada je postupak kojim se na nain utvren propisima odreuje razina uenikova postignua utvren propisima odreuje razina uenikova postignua tijekom njegova praenja, provjeravanja i vrjednovanja. U tijekom njegova praenja, provjeravanja i vrjednovanja. U ocjenjivanju uenikova rada neizbjeno se pojavljuju i odreene ocjenjivanju uenikova rada neizbjeno se pojavljuju i odreene slabosti. slabosti.

2323

Da bismo izbjegli te slabosti, Da bismo izbjegli te slabosti, moramo se drati i odreenih moramo se drati i odreenih naela ocjenjivanja, posebice:naela ocjenjivanja, posebice:

Naela ocjenjivanja

Naelo javnosti Naeloobjektivnosti

Naelo potivanjaosobnostiuenika

2424

dosljednostdosljednost valjanostvaljanost objektivnostobjektivnost osjetljivostosjetljivost

praktinostpraktinost ekonominostekonominost

badarenostbadarenost razumljivostrazumljivost prikladnostprikladnost izmjerljivostizmjerljivost

Obilje ja testa

Mjerna obilje jaObilje ja o kojima

ovisi mogu ? nostprimjene testa

Ostala obilje ja

OBILJEJATESTA

MJERNA OBILJEJAOBILJEJA O KOJIMA OVISI MOGUNOST

PRIMJENE TESTAOSTALA OBILJEJA

2525

IMBENICI KOJI IMBENICI KOJI UTJEUTJEU NA U NA

OCJENJIVANJEOCJENJIVANJE

NASTAVNI NASTAVNI SADRAJISADRAJI

RASPOLOIVO RASPOLOIVO VRIJEME VRIJEME NASTAVNICINASTAVNICI

2626

Elementi o kojima kvaliteta ovisi. Elementi o kojima kvaliteta ovisi. 1. Cjelokupan proces uenikova rada2. Sposobnost uenika da objasni naela rada,3. Tehniki crte i druga dokumentacija,4. Poznavanje svojstava materijala5. Sposobnost objanjavanja zakonitosti i naela na kojima se

temelji 6. Funkcionalnost izraenog objekta rada7. Solidnost, tonost8. Brzina, spretnost, praktinost i uvjebanost 9. Estetski zahtjev10. Organiziranost uenika tijekom rada11. Ekonominost u radu:12. udjel svakog pojedinog uenika u skupnom radu u

zajednikom radu,13. Razvijenost tehnikog miljenja, konstruktorske

sposobnosti 14. Ostali elementi

2727

Elementi o kojima kvaliteta ovisi.Elementi o kojima kvaliteta ovisi.1. Cjelokupan proces uenikova rada1. Cjelokupan proces uenikova rada sve etape kojima takav rad prolazi i to od zamisli, pa preko planiranja i

pripreme organizacije radnog mjesta, izvoenje radnih operacija itd., pa sve do konanog rezultata rada. Ocjena mora uenika upozoriti na propuste koje je uinio, bilo da su oni

sluajni, povremeni ili stalni 2. Sposobnost uenika da objasni naela rada,2. Sposobnost uenika da objasni naela rada, da uoi i shvati povezanost izmeu znanosti i tehnike na jednoj i

proizvodnje na drugoj strani te ulogu ovjeka u tome povezivanju. sposobnost uenika da znanja steena u drugim predmetima uspjeno i

svjesno primjenjuje u rjeavanju praktinih zadataka, ocjenjuje se sposobnost povezivanja teorije i prakse.

3. Tehniki crte i druga dokumentacija,3. Tehniki crte i druga dokumentacija, planiranje rada i vjebanja, samostalnost i inicijativnost stvaralaka primjena steenih znanja,.

2828

Elementi o kojima kvaliteta ovisi.Elementi o kojima kvaliteta ovisi.4. Poznavanje svojstava materijala4. Poznavanje svojstava materijala uenik mora znati objasniti zato upravo taj materijal upotrebljava, bitna

svojstva materijala koja su bila odluujua za odabir ba toga materijala, utjecaj tih svojstava na izvoenje radnih operacija, na primjenu odgovarajueg alata, instrumenata, tehnikih ureaja itd.

5. Sposobnost objanjavanja zakonitosti i naela5. Sposobnost objanjavanja zakonitosti i naela na kojima se temelji djelovanje alata, instrumenata i tehnikih ureaja koje uenik upotrebljava u radu,

6. Funkcionalnost izraenog objekta rada6. Funkcionalnost izraenog objekta rada

7. Solidnost, tonost7. Solidnost, tonost tonost dimenzija predmeta pravilnost kutova i njihove usklaenosti s tehnikim crteom tonost oblika nain obrade povrina kakvou spojeva itd.

2929

Elementi o kojima kvaliteta ovisi.Elementi o kojima kvaliteta ovisi.

8. Brzina, spretnost, praktinost i uvjebanost8. Brzina, spretnost, praktinost i uvjebanost

9. Estetski9. Estetski zahtjev:zahtjev: sposobnost uoavanja i doivljavanja, prosuivanja i ostvarivanja estetskih vrijednosti. sklad pokreta u radu, harmoninost i odnos dijelova, boje, skladnost

boja, oblik itd. 10. Organiziranost uenika tijekom rada10. Organiziranost uenika tijekom rada

Treba vrjednovati i ocjenjivati: kako uenik planira svoj rad kako se priprema za rad kako priprema svoje radno mjesto kako uenik unaprijed predvia slijed rada zavretak rada, spremanje radnog mjesta, alata, pribora itd.

3030

Elementi o kojima kvaliteta ovisi.Elementi o kojima kvaliteta ovisi.1111.. Ekonominost u raduEkonominost u radu::a) racionalna uporaba materijala, pri emu se procjenjuje:

kako uenik prenosi crte na materijal koliko ima otpada kakav materijal upotrebljava itd.;

b) odnos prema alatu, instrumentima i tehnikim ureajima, a to se odnosi na: uporabu ienje odravanje popravljanje itd.;

c) odnos prema energijikod putanja u pokret i kod iskljuivanja strojeve kojima se slui,koliko ima "praznog hoda";

d) raspolaganje vlastitom tjelesnom energijom i vremenom utroenim za izvravanje radnog zadatka.

3131

Elementi o kojima kvaliteta ovisi.Elementi o kojima kvaliteta ovisi.12.12. udjel svakog pojedinog uenika u skupnom radu u zajednikom udjel svakog pojedinog uenika u skupnom radu u zajednikom

radu,radu, uenikov osobni doprinos i zalaganje u opem uspjehu, odnos prema drugim lanovima skupine, suradnju, spremnost da preuzete obveze izvri potpuno i na vrijeme

organizatorske sposobnosti i dr.13. Razvijenost tehnikog miljenja, konstruktorske sposobnosti i 13. Razvijenost tehnikog miljenja, konstruktorske sposobnosti i

stvaralatvostvaralatvoPotrebno je da uenici unaprijed znaju mjerila vrjednovanja njihova rada, jer to djeluje poticajno.Ocjenu uenikova rada nastavnik donosi na temelju: promatranja uenika na radu prouavanja i ocjenjivanja izraenih predmeta razgovora s uenicima tijekom rada.

3232

Elementi o kojima kvaliteta ovisi.Elementi o kojima kvaliteta ovisi.14. Ostali elementi14. Ostali elementi koji nisu specifini samo za praktinu nastavu, ali koji u

njoj vrlo vidljivo, esto i jasnije dolaze do izraaja nego u nekim drugim predmetima: odnos prema radu odnos prema alatu, strojevima, ureajima, materijalu i drugoj imovini odnos prema kolskoj ili obrtnikoj radionici u kojoj se izvodi praktinanastava

odnos prema nastavnicima, instruktorima i drugim sudionicima u radu odnos prema postavljenim zadacima i njihovu pravodobnom

ispunjavanju odgovornost u radu, inicijativa, stvaralatvo, praenje strune literature, primjena steenog znanja u praksi itd.

3333

Kvaliteta izradeKvaliteta izradeKvalitetu izrade treba, promatrati i u odnosu prema vremenu izrade.Ako se smanji vrijeme izvrenja rada, a broj neispravnih proizvoda

ostane u doputenim granicama odstupanja u normalnim uvjetima rada, znai da su uenici bolje uvjebani u radu.

Ako se smanji potrebno vrijeme izrade proizvoda ili vrijeme izvrenja rada, a kvaliteta rada se smanji, znai da se previe nastoji na kvantiteti rada, a kvaliteta rada se zanemaruje.

Pri vrjednovanju utroenoga vremena za izradu potrebno je najprije utvrditi vremensku normu, a zatim uoiti moebitne smetnje koje su utjecale na produetak vremena izrade.

u poetku treba teite biti na kvaliteti, a kasnije i na brzini rada. Konani cilj treba biti najvea brzina s visokom kvalitetom.

Kod snalaenja u radnim okolnostima (primjena znanja u praksi) vrjednuje se snalaenje uenika u onim radnim okolnostima koje zahtijevaju intelektualnu angairanost to se izraava:

u sluenju knjigom u sluenju prirunicima i strunom literaturom itd.

3434

ELEMENTI VRJEDNOVANJA I ELEMENTI VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJAOCJENJIVANJA

OSNOVNI ELEMENTIOSNOVNI ELEMENTI DOPUNSKI ELEMENTIDOPUNSKI ELEMENTI

Praktian radPraktian rad

Primjena znanja u praksi i Primjena znanja u praksi i misaona aktivnostmisaona aktivnost

Dnevnik praktine nastaveDnevnik praktine nastave

Interes uenikaInteres uenika

Zalaganje uenikaZalaganje uenika

Subjektivne mogunosti uenikaSubjektivne mogunosti uenika

Objektivne mogunosti uenikaObjektivne mogunosti uenika

3535

Dopunski elementiDopunski elementi interes i volja za radinteres i volja za rad odnos prema imoviniodnos prema imovini izdrljivost i marljivostizdrljivost i marljivost zalaganje i napredovanje zalaganje i napredovanje odravanje alata, strojeva i ureaja odravanje alata, strojeva i ureaja tonost dolaska na nastavutonost dolaska na nastavu urednost voenja evidencije urednost voenja evidencije odnos prema kolegama, nastavnicima i drugim odnos prema kolegama, nastavnicima i drugim

osobama na radu osobna higijena uenika itd.osobama na radu osobna higijena uenika itd.

Dopunskim elementima izraavaju se posebnosti svakog uenika. To su posebnosti koje nastaju zbog razliitih psihofizikih sposobnosti uenika i razliitih uvjeta rada.

3636

Izbor elemenata za vrjednovanje Izbor elemenata za vrjednovanje i ocjenjivanjei ocjenjivanje

za vrjednovanje i ocjenjivanje svake vjebe odreuju se elementi vrjednovanja postignua te vjebe.

Uenikov rad treba vrjednovati i ocjenjivati na temelju osnovnih elemenata (kvaliteta, primjena znanja u praksi i dnevnik praktine nastave) i tako dobivenu ocjenu ispraviti pomou ocjene koju smo dobili dopunskim elementima vrjednovanja i ocjenjivanja uenika.

Redoslijed utjecaja pojedinih elemenata na konanu ocjenu:1. Praktian rad2. Dopunski elementi (odnos uenika prema radu)3. Primjena znanja u praksi i misaona aktivnost4. Dnevnik (mapa) praktine nastave.

3737

Elementi vrjednovanja i Elementi vrjednovanja i ocjenjivanjaocjenjivanja

Svaki se element moe bodovati i izraditi ljestvica za preraunavanje bodova Svaki se element moe bodovati i izraditi ljestvica za preraunavanje bodova u ocjene, kako je prikazano u sljedeoj tablici:u ocjene, kako je prikazano u sljedeoj tablici:

ELEMENTI KOJI ELEMENTI KOJI SE OCJENJUJUSE OCJENJUJU

BODOVIBODOVI

OCJENA odlian vrlo dobar dobar dovoljan nedovoljan

Praktian rad 30-40 26-30 22-26 18-22 manje od 18Dopunski eleme-nti (odnos ueni-ka prema radu)

22-25 17-21 12-16 7-12 manje od 7

Primjena znanja u praksi i misa-ona aktivnost

19-23 15-19 11-15 7-11 manje od 7

Mapa praktine nastave

14-18 10-14 6-10 2-6 manje od 2

Ukupno bodova 85-100 68-84 51-65 34-50 manje od 34

3838

BODOVANJEBODOVANJE

Elementi: Uspjeh uenika na vjebi Interes uenika za rad Uporaba materijala Uporaba alata Urednost uenika na radnom mjestu Samostalnost uenika u radu Odnos uenika prema zadacima Odnos uenika prema radu Urednost uenika Dolazak uenika na nastavu Voenje dnevnika (mape) praktine nastave

3939

BODOVNA LISTABODOVNA LISTA1.1. Uspjeh uUspjeh uenika na vjeenika na vjebibi

Procjenjuje se na osnovi miljenja Procjenjuje se na osnovi miljenja nastavnikanastavnika--majstoramajstora Broj bodovaBroj bodovaUenik je izvodio radnu operaciju, ali nije pokazao nikakav uspjeh 11

Uenik je pokazao samo neke pozitivne rezultate u izvoenju radne operacije 22

Uenik pokazuje pozitivne rezultate u izvoenju radne operacije 33

4040

BODOVNA LISTABODOVNA LISTA2. 2. Interes uenika za radInteres uenika za rad

Procjenjuje se na osnovi opeg odnosa Procjenjuje se na osnovi opeg odnosa uenika prema poslovima za koje se uenika prema poslovima za koje se osposobljavaosposobljava

Broj bodovaBroj bodova

Dodjeljuje se uenicima koji se ne ele osposobljavati za zanimanje 11Dodjeljuje se onim uenicima koji suzainteresirani za obavljanje samo nekihposlova, a ne svih

22

Dodjeljuje se uenicima koji se ele osposobljavati za zanimanje i koji pokazuju interes za sve poslove vezane uz zanimanje

33

4141

BODOVNA LISTABODOVNA LISTA3. 3. Uporaba materijalaUporaba materijala

Procjenjuje se na osnovi uporabe Procjenjuje se na osnovi uporabe materijala tijekom radamaterijala tijekom rada Broj bodovaBroj bodovaDodjeljuje se uenicima koji pri izradi vjebe imaju mnogo otpadnog materijala 11Dodjeljuje se uenicima koji pri izradi vjebe imaju malo ili djelomino otpadnog materijala

22

Dodjeljuje se uenicima koji pri izradi vjebe imaju vrlo malo otpadnog materijala

33

4242

BODOVNA LISTABODOVNA LISTA4. 4. Uporaba alataUporaba alata

Procjenjuje se na osnovi odnosa Procjenjuje se na osnovi odnosa uenika prema alatu i ureajima koji se uenika prema alatu i ureajima koji se koriste na vjebikoriste na vjebi


Lo odnos,Lo odnos, dodjeljuje se kada se alat i ureaj namjerno unitavaju, oteuju i upropatavaju (dobiva ga cijela skupina ako se poinitelj ne moe ustanoviti)

11

Nemaran odnos,Nemaran odnos, procjenjuje se kada se alat i ureaj neprikladno koriste i kada se nakon uporabe ne odloe na odgovarajue mjesto

22

Dobar odnos,Dobar odnos, dodjeljuje se kada se s alatom i ureajima ispravno postupa i kada se nakon uporabe odlau na odgovarajue mjesto

33

4343

BODOVNA LISTABODOVNA LISTA5. 5. Urednost uenika na radnom mjestuUrednost uenika na radnom mjestu

Procjenjuje se na osnovi nastojanja Procjenjuje se na osnovi nastojanja uenika da urednim odrava radno uenika da urednim odrava radno mjesto i radnu sredinumjesto i radnu sredinu


Dodjeljuje se ueniku koji ostavlja Dodjeljuje se ueniku koji ostavlja svoje radno mjesto neurednimsvoje radno mjesto neurednim 11

Dodjeljuje se onom ueniku koji Dodjeljuje se onom ueniku koji polovino ureuje svoje radno mjestopolovino ureuje svoje radno mjesto 22

Dodjeljuje se onom ueniku koji svoje Dodjeljuje se onom ueniku koji svoje radno mjesto dri i ostavlja urednoradno mjesto dri i ostavlja uredno 33

4444

BODOVNA LISTABODOVNA LISTA6. 6. Samostalnost uenika u raduSamostalnost uenika u radu

Procjenjuje se na osnovi obavljanja radnih Procjenjuje se na osnovi obavljanja radnih zadataka bez pomoi drugihzadataka bez pomoi drugih Broj bodovaBroj bodovaDodjeljuje se onda kada je ueniku Dodjeljuje se onda kada je ueniku potrebna stalna pomo i kada ga instruktor potrebna stalna pomo i kada ga instruktor stalno potie i upozorava na radni zadatakstalno potie i upozorava na radni zadatak

11

Dodjeljuje se kada uenik prima zadatak,ali s primjedbama i negodovanjem 22

Dodjeljuje ueniku koji uglavnom Dodjeljuje ueniku koji uglavnom samostalno obavlja radni zadataksamostalno obavlja radni zadatak 33

4545

BODOVNA LISTABODOVNA LISTA7. 7. Odnos uenika prema zadacimaOdnos uenika prema zadacima

Prihvaanje zadataka procjenjuje se na Prihvaanje zadataka procjenjuje se na temelju spremnosti uenika da prihvati temelju spremnosti uenika da prihvati novi radni zadataknovi radni zadatak


Dodjeljuje se kada uenik odbija zadatakDodjeljuje se kada uenik odbija zadatak 11Dodjeljuje se onom ueniku kojem je Dodjeljuje se onom ueniku kojem je potrebna povremena pomo i kojeg potrebna povremena pomo i kojeg instruktor mora povremeno poticati na radinstruktor mora povremeno poticati na rad

22

Dodjeljuje se onim uenicima koji novi Dodjeljuje se onim uenicima koji novi zadatak primaju bez prigovorazadatak primaju bez prigovora 33

4646

BODOVNA LISTABODOVNA LISTA8. 8. Odnos uenika prema raduOdnos uenika prema radu

Prihvaanje zadataka procjenjuje se na Prihvaanje zadataka procjenjuje se na temelju ponaanja uenika prema osobi na temelju ponaanja uenika prema osobi na radu, prema uspjehu ili neuspjehuradu, prema uspjehu ili neuspjehu


Dodjeljuje se kada je uenik nezainteresiran Dodjeljuje se kada je uenik nezainteresiran za uspjeh ili je drzak prema instruktoru ili za uspjeh ili je drzak prema instruktoru ili nastavnikunastavniku

11

Dodjeljuje se onom ueniku koji dolazi napraktinu nastavu bez odgovarajuegodijela, a ima zatitnu kapu ili maramu zakosu

22

Dodjeljuje se onom ueniku koji je Dodjeljuje se onom ueniku koji je zainteresiran za rad, koji se veseli uspjehu i zainteresiran za rad, koji se veseli uspjehu i ima ispravan odnos prema instruktoruima ispravan odnos prema instruktoru

33

4747

BODOVNA LISTABODOVNA LISTA9. 9. Urednost uenikaUrednost uenika

Procjenjuje se na osnovi dojmova koje Procjenjuje se na osnovi dojmova koje nastavniknastavnik--instruktorima o osobnom izgledu instruktorima o osobnom izgledu uenikauenika


Dodjeljuje se onom ueniku koji na praktinu Dodjeljuje se onom ueniku koji na praktinu nastavu dolazi neuredan i nema zatitne kape nastavu dolazi neuredan i nema zatitne kape ili marame za kosuili marame za kosu

11

Dodjeljuje se onom ueniku koji dolazi na Dodjeljuje se onom ueniku koji dolazi na praktinu nastavu bez odgovarajueg odijela, praktinu nastavu bez odgovarajueg odijela, a ima zatitnu kapu ili maramu za kosua ima zatitnu kapu ili maramu za kosu

22

Dodjeljuje se onom ueniku koji dolazi na Dodjeljuje se onom ueniku koji dolazi na praktinu nastavu uredan u radnom odijelu i praktinu nastavu uredan u radnom odijelu i sa zatitnom kapom ili maramom za kosusa zatitnom kapom ili maramom za kosu

33

4848

BODOVNA LISTABODOVNA LISTA10. 10. Dolazak uenika na nastavuDolazak uenika na nastavu

Procjenjuje se na osnovi prisutnosti i Procjenjuje se na osnovi prisutnosti i pravodobnosti dolaska na nastavupravodobnosti dolaska na nastavu Broj bodovaBroj bodovaDodjeljuje se onom ueniku koji zakasni na Dodjeljuje se onom ueniku koji zakasni na poetak nastavepoetak nastave 11

Dodjeljuje se onom ueniku koji stigne na Dodjeljuje se onom ueniku koji stigne na sam poetak nastavesam poetak nastave 22

Dodjeljuje se onom ueniku koji na Dodjeljuje se onom ueniku koji na nastavu doe pravodobno te se do poetka nastavu doe pravodobno te se do poetka nastave stigne presvui u radno odijelonastave stigne presvui u radno odijelo

33

4949

BODOVNA LISTABODOVNA LISTA11. 11. Voenje dnevnika (mape) praktine nastaveVoenje dnevnika (mape) praktine nastave

Svaki je uenik duan voditi dnevnik (mapu) Svaki je uenik duan voditi dnevnik (mapu) praktine nastavepraktine nastave Broj bodovaBroj bodovaDodjeljuje se onom ueniku koji nema dnevnik Dodjeljuje se onom ueniku koji nema dnevnik (mapu) ili nema u dnevniku upisanu prethodnu (mapu) ili nema u dnevniku upisanu prethodnu vjebuvjebu

11

Dodjeljuje se onom ueniku koji u dnevniku Dodjeljuje se onom ueniku koji u dnevniku ima upisanu prethodnu vjebu, ali djelomino ima upisanu prethodnu vjebu, ali djelomino opisanu i bez odgovarajuih crteaopisanu i bez odgovarajuih crtea

22

Dodjeljuje se onom ueniku koji ima u Dodjeljuje se onom ueniku koji ima u dnevniku rada upisanu, potanko opisanu i dnevniku rada upisanu, potanko opisanu i odgovarajuim crteima dokumentiranu vjebuodgovarajuim crteima dokumentiranu vjebu

33

5050

BODOVNA LISTABODOVNA LISTA

POSTIGNUTI BODOVIPOSTIGNUTI BODOVI OCJENAOCJENA

Do 50% bodovaDo 50% bodova Nedovoljan (1)Nedovoljan (1)

Od 51Od 51-- 65% bodova65% bodova Dovoljan (2)Dovoljan (2)

Od 66 Od 66 -- 85% bodova85% bodova Dobar (3)Dobar (3)

Od 86 Od 86 -- 95% bodova95% bodova Vrlo dobar (4)Vrlo dobar (4)

Od 96 Od 96 -- 100% bodova100% bodova Odlian (5)Odlian (5)

5151

Odlian (5)Odlian (5)

Uenik je sposoban da samostalno Uenik je sposoban da samostalno zamijeni radnika na radnom mjestu, zamijeni radnika na radnom mjestu, racionalno se koristi materijalom i racionalno se koristi materijalom i vremenom. vremenom. Alate, strojeve i pribor upotrebljava Alate, strojeve i pribor upotrebljava ispravno. Ima sposobnost integracije ispravno. Ima sposobnost integracije nastavnih podataka i radnih postupaka. nastavnih podataka i radnih postupaka. Odlikuje se sposobnou da samostalno Odlikuje se sposobnou da samostalno iznese materijalne injenice i da ih logiki iznese materijalne injenice i da ih logiki povee. Odnos uenika prema radu je povee. Odnos uenika prema radu je pozitivan, a ponaanje primjerno.pozitivan, a ponaanje primjerno.

5252

Vrlo dobar (4)Vrlo dobar (4)

Uenik rad organizira samostalno, Uenik rad organizira samostalno, materijalom se koristi racionalno, ali ne materijalom se koristi racionalno, ali ne postie vremensku normu. Tijekom postie vremensku normu. Tijekom vjebe treba nastavnikovu pomo.vjebe treba nastavnikovu pomo.U stanjuje davati objanjenja i obrazloiti U stanjuje davati objanjenja i obrazloiti radne postupke.radne postupke.Usporeivanjem i sustavnou u stanjuje Usporeivanjem i sustavnou u stanjuje pronalaziti slino u razliitom i razliito u pronalaziti slino u razliitom i razliito u slinom. Ispravnim odnosom prema radu slinom. Ispravnim odnosom prema radu pozitivno utjee na druge uenike.pozitivno utjee na druge uenike.

5353

Dobar (3)Dobar (3)

Razumije i poznaje radni postupak. Radni Razumije i poznaje radni postupak. Radni zadatak izvrava uz manje pogrjeke i zadatak izvrava uz manje pogrjeke i potrebna mu je nastavnikova pomo.potrebna mu je nastavnikova pomo.Alatom i priborom koristi se ispravno, ali u Alatom i priborom koristi se ispravno, ali u organizaciji rada treba nastavnikovu organizaciji rada treba nastavnikovu pomo.pomo.Na postavljena pitanja daje tone Na postavljena pitanja daje tone odgovore, slui se opisom. Daje odgovore, slui se opisom. Daje objanjenja za radne postupke, u stanju je objanjenja za radne postupke, u stanju je da u radu uoi njegovo znaenje sa da u radu uoi njegovo znaenje sa stajalita proizvoda, proizvodnje ili stajalita proizvoda, proizvodnje ili tehnolokog sustava i procesa u njemu. tehnolokog sustava i procesa u njemu. Primjerenim ponaanjem djeluje Primjerenim ponaanjem djeluje konstruktivno.konstruktivno.

5454

Dovoljan (2)Dovoljan (2)

Postupci rada bez sustavnosti.Uspijeva Postupci rada bez sustavnosti.Uspijeva izraditi vjebu, ali s grubim pogrekama. izraditi vjebu, ali s grubim pogrekama. Uinjene pogreke ne moe uoiti i Uinjene pogreke ne moe uoiti i otkloniti bez nastavnikove pomoi.otkloniti bez nastavnikove pomoi.Nije samostalan u organizaciji radnog Nije samostalan u organizaciji radnog mjesta. Radi bez zalaganja i interesa za mjesta. Radi bez zalaganja i interesa za elemente radnog procesa.elemente radnog procesa.

5555

dosljednostdosljednost valjanostvaljanost objektivnostobjektivnost osjetljivostosjetljivost

praktinostpraktinost ekonominostekonominost

badarenostbadarenost razumljivostrazumljivost prikladnostprikladnost izmjerljivostizmjerljivost

Obilje ja testa

Mjerna obilje jaObilje ja o kojima

ovisi mogu ? nostprimjene testa

Ostala obilje ja

OBILJEJATESTA

MJERNA OBILJEJAOBILJEJA O KOJIMA OVISI MOGUNOST

PRIMJENE TESTAOSTALA OBILJEJA

5656

Dosljednost testaDosljednost testa (pouzdanost, postojanost, (pouzdanost, postojanost, vjernost, relijabilnost):vjernost, relijabilnost):

jest mjerno obiljeje onog testa koji u jest mjerno obiljeje onog testa koji u ponovljenoj primjeni s istim ispitanicima daje ponovljenoj primjeni s istim ispitanicima daje iste rezultate. iste rezultate.

Valjanost testaValjanost testa

Valjanost testa (validnost, simptomatska Valjanost testa (validnost, simptomatska vrijednost) vrijednost)

pokazuje u kojoj se mjeri testom mjeri ono to pokazuje u kojoj se mjeri testom mjeri ono to se testom eli izmjeriti.se testom eli izmjeriti.

5757

Objektivnost testaObjektivnost testa

Mjera objektivnosti je stupanj slaganja Mjera objektivnosti je stupanj slaganja razliitih ocjenjivaa u ocjeni postignua u razliitih ocjenjivaa u ocjeni postignua u testu. testu.

Da bi se to postiglo, potrebno je:Da bi se to postiglo, potrebno je: unaprijed odrediti klju bodovanja za svaki odgovor,unaprijed odrediti klju bodovanja za svaki odgovor,

zadaci moraju biti tako postavljeni da imaju isto zadaci moraju biti tako postavljeni da imaju isto znaenje za sve uenike i u njima ne smije biti znaenje za sve uenike i u njima ne smije biti skrivenih znaenja koja mogu otkriti samo pojedini skrivenih znaenja koja mogu otkriti samo pojedini uenici.uenici.

Osjetljivost testaOsjetljivost testa ovisi o:ovisi o:

o duljini testa (treba biti najmanje 20 o duljini testa (treba biti najmanje 20 zadataka)zadataka)

o primjerenosti ispitanicima (relativnoj teini)o primjerenosti ispitanicima (relativnoj teini)

o diskriminativnoj vrijednosti zadataka.o diskriminativnoj vrijednosti zadataka.

5858

Praktinost testaPraktinost testa primjena je jednostavna.primjena je jednostavna. lagan za uporabu, to se odnosi na:lagan za uporabu, to se odnosi na: tehniku rjeavanja testa tehniku rjeavanja testa tehniku ispravljanja i bodovanja.. tehniku ispravljanja i bodovanja..

Ekonominost testaEkonominost testa financijsku ekonominost; financijsku ekonominost; vremensku ekonominost; vremensku ekonominost;

Ostala obiljeja testaOstala obiljeja testa, kao to su:, kao to su: badarenost,badarenost, razumljivost,razumljivost, adekvatnost adekvatnost i izmjerljivost predstavljaju zapravo daljnju i izmjerljivost predstavljaju zapravo daljnju

razradu ve navedenih obiljeja testa.razradu ve navedenih obiljeja testa.

5959

RBRB PitanjePitanje Toan odgovorToan odgovor Broj Broj bodovabodova1.1. Navedi osnovne imbenike sigurnog rada:Navedi osnovne imbenike sigurnog rada:

a)a) ..................................................................................................................................................

b)b) ..................................................................................................................................................

c)c) ..................................................................................................................................................

Ukupno bodovaUkupno bodova

11111133

2.2. Navedi fizike imbenike okoline koji utjeu na Navedi fizike imbenike okoline koji utjeu na sigurnost rada.sigurnost rada.a)a) ..................................................................................................................................................

b)b) ..................................................................................................................................................

c)c) ..................................................................................................................................................

d)d) ..................................................................................................................................................

e)e) ..................................................................................................................................................


111111111155

TEST A TEST A teoretske osnove struketeoretske osnove struke (Ukupno 20 bodova)(Ukupno 20 bodova)

TEST A

6060

RBRB PitanjePitanje Toan odgovorToan odgovor Broj Broj bodovabodova3.3. Navedi kojim bi se mjernim instrumentima sluio u Navedi kojim bi se mjernim instrumentima sluio u

sljedeim mjerenjimasljedeim mjerenjimaa)a) Za tonost mjerenja u cijelim Za tonost mjerenja u cijelim

milimetrima ....................................................milimetrima ....................................................b)b) Za tonost mjerenja 0,1 mm ili 0,05 mmZa tonost mjerenja 0,1 mm ili 0,05 mm

..................................................................................................................................................

c)c) Za tonost mjerenja 0,01 mm .........................Za tonost mjerenja 0,01 mm .........................d)d) Za mjerenje odstupanja ..................................Za mjerenje odstupanja ..................................


11

11111144

4.4. Na crte upii odgovarajue oznake kutovaNa crte upii odgovarajue oznake kutova Za svaku tono Za svaku tono upisanu oznaku po upisanu oznaku po 1 bod1 bod

Ukupno bodovaUkupno bodova 44

6161

RBRB PitanjePitanje Toan odgovorToan odgovor Broj Broj bodovabodova5.5. Navedi osnovne imbenike sigurnog rada:Navedi osnovne imbenike sigurnog rada:

a)a) ..................................................................................................................................................

b)b) ..................................................................................................................................................

c)c) ..................................................................................................................................................


11111133

6.6. Oblikovanje strugotine ovisi o ..............................Oblikovanje strugotine ovisi o .............................. 117.7. Kod grecanja kut rezanja mora bitiKod grecanja kut rezanja mora biti

(zaokrui toan odgovor):(zaokrui toan odgovor):a)a) manji od 90manji od 90b)b) vei od 90vei od 90c)c) tono 90tono 90


11111155

Potrebno vrijeme za odgovore 15 minuta.

TEST A

6262

RBRB PitanjePitanje Toan odgovorToan odgovor Broj Broj bodovabodova1.1. Upii oznaku obrade povrine ispitnog dijela kualice uz Upii oznaku obrade povrine ispitnog dijela kualice uz

oznaku na crteu.oznaku na crteu.

Ukupno bodovaUkupno bodova 222.2. U donju tablicu upii izmjerene veliine oznaene na U donju tablicu upii izmjerene veliine oznaene na

crteu kualice.crteu kualice.Ukupno bodovaUkupno bodova 88

TEST BTEST B Ukupno 30 bodovaUkupno 30 bodova

TEST B

6363

dd11 dd22 dd33 dd44 dd55 ll11 ll22 LL

Uenik: 1Uenik: 1

Nastavnik: 2Nastavnik: 2

Za svaku tono izmjerenu veliinu po 1 bod.Za svaku pogreku od 0,1 mm u mjerenju odbiti po 0,5 boda.Napomena: Nastavnik mora rabiti isti instrument za mjerenje kao i uenik.

TEST B

6464

RBRB PitanjePitanje Toan odgovorToan odgovor Broj Broj bodovabodova3.3. Nacrtaj naznaene poglede (nacrt i bokocrt)Nacrtaj naznaene poglede (nacrt i bokocrt) Za svaki tono Za svaki tono

nacrtan pogled po nacrtan pogled po 10 bodova.10 bodova.

Za svaki Za svaki izostavljeni brid ili izostavljeni brid ili netono nacrtan netono nacrtan oduzeti po 0,5 oduzeti po 0,5 boda.boda.

TEST B

6565

TEST B

N B

Ukupno 20 bodova.

Potrebno vrijeme za rjeavanje testa B 45 minuta..

6666

RADIONIKI TESTRADIONIKI TESTPredvieno vrijeme za prouavanje Predvieno vrijeme za prouavanje radionikog crtea i odgovaranje na radionikog crtea i odgovaranje na pitanja pitanja 30 minuta30 minuta

Radni zadatak:

Prema zadanom radionikom crteu izradi od zadanog materijala kualicu za ispitivanje vrstoe na vlak.Materijal: elini lim od 3 mm.Priprema rada:

6767

Za obradu kualice primijenit u sljedee radne operacije:

RADIONIKI TEST

1. . ______________________(___)1. . ______________________(___) 5. . ______________________(___)5. . ______________________(___)2. . ______________________(___)2. . ______________________(___) 6. . ______________________(___)6. . ______________________(___)3. . ______________________(___)3. . ______________________(___) 7. . ______________________(___)7. . ______________________(___)4. . ______________________(___)4. . ______________________(___) 8. . ______________________(___)8. . ______________________(___)

Za ispravan odgovor 12 bodova.Za obavljanje navedenih operacija potrebni su mi:

Alati: _______________________________________________________Alati: _______________________________________________________ 22Strojevi: _____________________________________________________Strojevi: _____________________________________________________ 22Instrumenti: __________________________________________________Instrumenti: __________________________________________________ 22Pribor: ______________________________________________________Pribor: ______________________________________________________ 22

Ukupno 20 bodova.

6868

Bodovanje praktinog rada:

IZVOENJE PRAKTINOG ZADATKA

Predvieno vrijeme izrade 60 minuta (mogue produljenje rada 30 minuta).1. Za zavretak u vremenu 60 minuta ..................................................... 13 bodova

Za prekoraenje, za svakih 5 minuta oduzeti po .........................................2 bodaUkupno 13 bodova.

2. Tonost dimenzija: Mjeriti kote s obje strane ispitnog dijela.Odstupanje do 0,1 mm za svaku kotu .......................................................... 1 bodZa odstupanje 0,1 0,2 mm oduzeti po koti .......................................... 0,5 boda

Ukupno 10 bodova.3. Obrada polumjera po dva boda x 4 ....................................................... 8 bodova

Za odstupanja vea od 0,1 mm oduzeti po .................................................. 1 bodUkupno 8 bodova

4. Kutnost 90 - vanjski kutovi 4 x 1 bod .................................................... 4 bodaZa odstupanje vee od 30 oduzeti po ......................................................... 1 bod

Ukupno 4 boda

6969

5. Buenje provrta:Tonost razmaka osi za odstupanja od 0,1 mm 1 bod x 4 ......................... 4 bodaOdstupanja 0,1 0,2 mm oduzeti po ......................................................... 1 bodCentrinost kvalitete provrta po 0,5 bodova x 4 ....................................... 2 boda

Ukupno 6 bodova.6. Obraenost povrina:

Polirane povrine ispitnog dijela po 2 boda x 2 ......................................... 4 bodOstale povrine bez tragova po 0,5 bodova x 10 povrina ................... 5 bodova

Ukupno 9 bodova.Ukupno za praktian rad ............................................................ 50 bodova.

Pregled bodova i vremena rada:Pregled bodova i vremena rada:Pregled bodova i vremena rada:Pregled bodova i vremena rada:

Test ATest A 15 minuta15 minuta 20 bodova20 bodovaTest BTest B 45 minuta45 minuta 30 bodova30 bodovaPriprema praktinog radaPriprema praktinog rada 30 minuta30 minuta 20 bodova20 bodovaIzvoenje praktinog zadatkaIzvoenje praktinog zadatka 60 minuta60 minuta 50 bodova50 bodovaUKUPNOUKUPNO 120 bodova120 bodova


7070

Bodovanje praktinog rada:


Predvieno vrijeme izrade 60 minuta (mogue produljenje rada 30 minuta).1. Za zavretak u vremenu 60 minuta ..................................................... 13 bodova

Za prekoraenje, za svakih 5 minuta oduzeti po .........................................2 bodaUkupno 13 bodova.

2. Tonost dimenzija: Mjeriti kote s obje strane ispitnog dijela.Odstupanje do 0,1 mm za svaku kotu .......................................................... 1 bodZa odstupanje 0,1 0,2 mm oduzeti po koti .......................................... 0,5 boda

Ukupno 10 bodova.3. Obrada polumjera po dva boda x 4 ....................................................... 8 bodova

Za odstupanja vea od 0,1 mm oduzeti po .................................................. 1 bodUkupno 8 bodova

4. Kutnost 90 - vanjski kutovi 4 x 1 bod .................................................... 4 bodaZa odstupanje vee od 30 oduzeti po ......................................................... 1 bod

Ukupno 4 boda

7171

5. Buenje provrta:Tonost razmaka osi za odstupanja od 0,1 mm 1 bod x 4 ......................... 4 bodaOdstupanja 0,1 0,2 mm oduzeti po ......................................................... 1 bodCentrinost kvalitete provrta po 0,5 bodova x 4 ....................................... 2 boda

Ukupno 6 bodova.6. Obraenost povrina:

Polirane povrine ispitnog dijela po 2 boda x 2 ......................................... 4 bodOstale povrine bez tragova po 0,5 bodova x 10 povrina ................... 5 bodova

Ukupno 9 bodova.Ukupno za praktian rad ............................................................ 50 bodova.

Pregled bodova i vremena rada:Pregled bodova i vremena rada:Pregled bodova i vremena rada:Pregled bodova i vremena rada:

Test ATest A 15 minuta15 minuta 20 bodova20 bodovaTest BTest B 45 minuta45 minuta 30 bodova30 bodovaPriprema praktinog radaPriprema praktinog rada 30 minuta30 minuta 20 bodova20 bodovaIzvoenje praktinog zadatkaIzvoenje praktinog zadatka 60 minuta60 minuta 50 bodova50 bodovaUKUPNOUKUPNO 120 bodova120 bodova


7272

Bez ljubavi neka nitko Bez ljubavi neka nitko ne ulazi u hram ne ulazi u hram prosvjete, jer e biti prosvjete, jer e biti nesretan, i to nesretan, i to nesretniji, to vie zna nesretniji, to vie zna a manje ljubi.a manje ljubi.

(Davorin Trstenjak)(Davorin Trstenjak)

vrednovanje_praktične_nastave_i_elementi_ocjenjivanja primjer 1

Documents