predavanja 2 sp.pdf
TRANSCRIPT
ISTORIJSKA POZADINA MENADŽMENTA
ISTORIJSKA
POZADINA
RANI PRIMJERI
MENADŽMENTA
ADAM SMITH
INDUSTRIJSKA
REVOLUCIJA
TEORIJE
MENADŽMENTA
EVOLUCIJA MENADŽMENTA
Za razvoj menadžmenta karakteristična su
dva perioda:
rani menadžment - u kome se menadžment
razvijao prevashodno kao praksa upravljanja
ljudima, odnosno organizacijama i
moderni menadžment - u kome se
menadžment razvija i kao praksa i kao nauka.
1. RANI MENADŽMENT
Menadžment kao praksa je vrlo star, dok je proučavanje
menadžmenta kao naučne discipline relativno mlado. Kako
navodi P. Drucker menadžment kao disciplina pojavio se tek
posle II Svetskog rata.
P. DRUCKER: “ČESTO ME PITAJU KOGA SMATRAM
NAJBOLJIM MEĐU NAJVEĆIM DIREKTORIMA. MOJ
ODGOVOR GLASI: TO JE ONAJ ČOVEK KOJI JE SMISLIO,
PROJEKTOVAO i SAGRADIO PRVE EGIPATSKE
PIRAMIDE PRE VIŠE OD 4000 GODINA – I TA
GRAĐEVINA JOŠ STOJI”
KEOPSOVA PIRAMIDA:
VISOKA 146,5m, STRANA KVADRATNE OSNOVE 230m. SASTOJI SE OD 2.300.000 KAMENIH BLOKOVA PROSEČNE TEŽINE cca 6t.
KINESKI ZID:
DUZINA 2.450km, VISOK 16m, ŠIROK 5-8m
(III VEK PRE NOVE ERE)
KATEDRALE – CRKVE, itd.
PRE INDUSTRIJALIZACIJE ORGANIZACIJE SU POSTOJALE KAO: DOMAĆINSTVO. CRKVA, VOJSKA, DRŽAVA.
EGIPĆANI:
• PODELA RADA
• RASPON – OBIM MENADŽMENTA (Q10)
• ODEĆA NADZORNIKA i RADA
1. RANI MENADŽMENT
1. RANI MENADŽMENT
HUMURABIJE – vavilonski kralj (2123-2081 p.n.e) kodeks od 282 zakona
(poslovne norme, ponašanje pojedinca, odnosi među ljudima, zaštita potrošaća)
KONFUČIJE - (551-479 p.n.e) etičko učenje i sistem vrednosti. Provera ljudi za
poslove u državnoj upravi.
MOJSIJE - jevrejski vođa i zakonodavac (13 vek p.n.e) odredio je “Princip
izuzetka” (“Management by exception”)
SOKRAT i ARISTOTEL – Grčka (privatna V.S., javni poslovi)
RIM i KATOLIČKA CRKVA, itd.
1. RANI MENADŽMENT
MENADŽMENT U STAROM VREMENU (P.N.E.)
Približno
godine
Individualne ili
etničke grupe
Glavni doprinosu u menadžmentu
5000 P.N.E. SUMERI Korišten rukopis za vođenje zabilješki
4000 P.N.E. EGIPĆANI Prepoznate su potrebe za planiranjem, organizovanjem i
kontrolisanjem
2700 P.N.E. EGIPĆANI Prepoznate su potrebe za poštenim ili fer plaćanjem u
menadžmentu; Korištena terapija intervjua “Izjadati se, tj. skinuti
teret sa prsa”
2600 P.N.E. EGIPĆANI Korištena je decentralizacija u organizaciji
2000 P.N.E. EGIPĆANI Prepoznali su potrebe za zahtevima u pisanoj formi; Koristili su
savete zaposlene
1800 P.N.E. HAMURABI Korišteni su svedoci i pisani oblici za kontrolu; Utvrđivane su
minimalne nadnice; Priznanje da odgovornost ne može biti
preneta
1600 P.N.E. EGIPĆANI Korištena je centralizacija u organizaciji
1491 P.N.E. Hebreji (Jevreji) Koristili su koncepte organizacije; Skalarni princip (obim
menadžmenta); Princip izuzetka
1100 P.N.E. Kinezi Prepoznali su potrebe za organizacijom, planiranjem,
usmeravanjem i kontrolom
600 P.N.E. Nebuchadnezzar Koristio proizvodnu kontrolu i podsticajni sistem nadnica
1. RANI MENADŽMENT
500 P.N.E. Mencius Prepoznao potrebe sa sistemima i standardima
Kinezi Prepoznali su principe specijalizacije
Sun Tzu Prepoznao potrebe za planiranjem, usmeravanjem i
organizacijom
400 P.N.E. Sokrat Proglasio je univerzalnost menadžmenta
Xenophon
(Ksenofon)
Prepoznao je menadžment kao posebnu veštinu
Cyrus (Sajrus) Prepoznao je potrebu za ljudskim odnosima;
Koristio
studije pokreta; Plan i manipulisanje materijalom
350 P.N.E. Grci Primenjivali su naučne metode; Koristili su metode
rada i brzine
Platon Proglasio je princip specijalizacije
325 P.N.E. Aleksandar Veliki Koristio je kadrove
321 P.N.E. Kautilija – INDIJA Prepoznao nauku i veštine u državnoj upravi
175 P.N.E. Cato Upotrebljavao je opis poslova
50 P.N.E. Varro Upotrebljavao je specijalizaciju posla
1. RANI MENADŽMENT
MENADŽMENT INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE
Osamnaesti vek je karakterističan po tome da je ljudskoj civilizaciji
podario brojne inovacije koje su unapredile industrijsku proizvodnju u
takvoj meri da je ovaj period nazvan industrijska revolucija. Industrijska
revolucija, kojoj je glavni zamah dala masovna primena parnih mašina u
industrijskoj proizvodnji, dovela je do brojnih promena u organizaciji i
funkcionisanju proizvodnih firmi.
Među njima su najznačajnije:
• mehanizacija radnih procesa,
• povećavanje proizvodnih kapaciteta,
• povećavanje (omasovljavanje) proizvodnje i povećavanje stepena
podele rada i
• specijalizacije radnika.
Drugi važan događaj koji je prethodio razvoju menadžmenta je podela
rada – Adam Smit “Bogatstvo naroda” 1776.g.
ISTORIJSKA POZADINA MENADŽMENTA
TEORIJE MENADŽMENTA
NAUČNI
MENADŽMENT
OPŠTE-
ADMINISTRATIVNI
TEORETIČARI
KVANTITATIVNI
PRISTUP
SISTEMSKI
PRISTUP
KONTIGENTNI
PRISTUP
ORGANIZACIONI
BIHEVIORIZAM
Promoteri
Ranijeg
perioda
Hawthornove
studije
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
2.1.1. Naučni menadžment
Korišćenje naučnih metoda kako bi se odredio najbolji način da posao bude urađen.
Frederik Tejlor (Frederick Winslow Taylor; 1856 - 1915) Taylor veći deo radnog veka proveo u kompaniji Midvale Bethleher Steel
Companies u Pensilvaniji. Kao inženjer mehanike, deklarisani kveker i puritanac, neprekidno se borio protiv nenefikasnosti radnika.
Tvorac 4 principa menadžmenta
1. Razvijajte strategiju za svaki element rada pojedinca koja će da zameni staro pravilo metode korišćenja palca.
2. Izaberite , a potom vežbajte, učite i razvijajte radnika
3. Svesrdno sarađujte s radnicima da bi ste osigurali obavljanje u saglasnosti s već razvijenim naučnim principima.
4. Podelite ravnomerno posao i odgovornosti između menadžmenta i radnika, Menadžment preuzima na sebe sva poslove za koje radnici nisu kvalifikovani
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
FRENK (1868 – 1924) I LILLIAN (1878 – 1972) GILBRETH
• Studija vremena i pokreta – analizirao pokrete radnika što
je omogućavalo zaposlenima da na najbolji način obavljaju
radne operacije
• Gilbretovi su sastavili listu od 17 osnovnih pokreta koji im je
pomogao da anliziraju radne zadatke u mnoštvu
porganizacija, a koriste se i danas
• Gilbretovi su razvili tzv. “tropozicioni plan unapređenja” koji
se koristi kao razvojni program zaposlenih i kao moralni
podsticaj
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
HENRY GANTT (1861-1919):
POMOĆNIK TAYLOR-A RADIO NA UPRAVLJANJU VREMENA –
KAKO SE POSAO OPERACIJA KRETAO OD POČETKA DO KRAJA.
TZV. GANTT-ov DIJAGRAM.
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
Administrativni menadžment
HENRY FAYOL (1841-1925)
OD RUDARSKOG INŽINJERA DO GENERALNOG DIREKTORA
POZNATA KNJIGA: “GENERAL AND INDUSTRIAL MANAGEMENT”
1916.GOD.
Fajol je definisao 14 principa
menadžmenta:
1. Podela rada, 2. Autoritet i
odgovornost, 3. Disciplina, 4. Jedinstvo
komandovanja, 5. Jedinstvo vođenja,
6. Podređenost individualnih interesa
opštem interesu, 7. Novčana
nadoknada za rad, 8. Centralizacija, 9.
Hijerarhijski lanac, 10. Red, 11.
Pravičnost, 12. Stabilnost zaposlenja,
13. Inicijativa, 14. Duh zajedništva.
Fajol je zaključio da svi rukovodioci
(obavljajući administrativnu, odnosno
menadžersku funkciju), vrše sledeće
aktivnosti:
1. predviđanje i planiranje
2. organizovanje
3. komandovanje
4. koordinisanje
5. kontrolisanje
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
Birokratski menadžment
BIROKRATIJA KAO IDEALAN ORGANIZACIONI MODEL:
1. ZAPOŠLJAVANJE ZASNOVANO NA KVALIFIKACIJAMA
2. UNAPREĐENJE ZASNOVANO NA DOKAZANIM SPOSOBNOSTIMA
3. KOMANDNI LANAC
4. PODELA RADA
5. NEPRISTRASNA PRIMENA PRAVILA I PROCEDURA
6. PISMENA EVIDENCIJA
7. MENADŽERI ODVOJENI OD VLASNIKA
MAX WEBER (1864-1920)
Max Weber je razlikovao tri tipa autoriteta:
1. racionalno-pravni autoritet: autoritet koji je zasnovan na položaju
koji je određen odgovarajućim pravnim aktom,
2. tradicionalan autoritet: autoritet koji proizlazi iz tradicije
konkretnog društva i
3. harizmatski autoritet: autoritet koji je zasnovan na verovanja
sledbenika u harizmatsku moć vođe.
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
BIHEJVIORISTIČKA ŠKOLA MENADŽMENTA
Bihejvioristička škola menadžmenta je škola koja promoviše tezu da su ljudi
najznačajnija komponenta svake organizacije.
PREDISTORIJA BIHEJVIORISTIČKE ŠKOLE MENADŽMENTA
2. ŠKOLE MENADŽMENTA HOTORN EKSPERIMENTI
ELTON MAYO (1880-1949)
eksperimenti u Hawthorne pogonu Western Electric. 2 grupe
radnica koje su radile na sklapanju telefonskih releja.
Različite prostorije. Varira osvetljenje. Istraživanja 1924-1927.
E. Mayo: 1927. god. ZAKLJUČCI:
Porasti produktivnosti i morala je posledica poboljšanja
društvenih uslova i odnosa među ljudima, a ne nekog fizičkog
faktora (jačina osvetljenja, vlažnost i sl.) Bitni su odnosi u
grupi i usklađenosti interesa i menadžmenta.
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
POKRET LJUDSKIH ODNOSA
DAUGLAS McGREGOR: TEORIJA X TEORIJA Y
TEORIJA X: ljudi su po svojoj prirodi indolentni, lenji, bez ambicija i
odgovornosti zato je tejlorizam nužnost.
TEORIJA Y: ljudi su motivisani, odgovorni i sposoni za razvoj. Zadatak
menadžmenta je da razvije taj potencijal.
ABRAHAM MASLOV I HIJERARHIJA POTREBA
• Ljudska motivacija je hijerarhija pet potreba u rasponu od najosnovnijih, fizioloških, do onih najviših, kao što je potreba za samopotvrđivanjem.
• Jednom kada zadovolje svoje osnovne potrebe, ljudi tragaju za novim, komplikovanijim potrebama i teže ka njihovom zadovoljenju
• Hijerarhija potreba obuhvata: – fiziološke potrebe
– potrebe za sigurnošću
– socijalne potrebe
– potrebe za priznanjem (poštovanjem)
– potrebe za samoaktualizacijom
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
KVANTITATIVNA ŠKOLA MENADŽMENTA
Kvantitativna škola menadžmenta uključuje tri oblasti:
1. menadžment nauku (Management Science),
2. operativni menadžment (Operations Management) i
3. menadžment informacioni sistem (Management Information
Systems).
Doprinos kvantitativne škole
• Oslanja se na čvrste i racionalne činjenice i formule, te je
zbog toga pogodan menadžerima za planiranje, sistem za
podršku u odlučivanju i kontrolu
• Matematički modeli , tehnike i računari su sve više prisutni u
finansijskim analizama, istraživanjima tržišta idr.
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
SISTEMSKA ŠKOLA MENADŽMENTA
• Organizacije je moguće posmatrati kao otvoreni sistem koji je
u interakciji sa okruženjem u okviru kontinuiranog procesa
transformacije resursnih inputa u autpute. Eksterno okruženje
je kritičan element pri sagledavanju organizacije kao
otvorenog sistema.
• Interno, organizacija predstavlja skup međupovezanih delova
ili podsistema koji moraju funkcionisati usklađeno kako bi se
ostvario opšti cilj.
Sistem
Povratna
informacija
ISTORIJSKA POZADINA MENADŽMENTA - TEORIJE
Okruženje
SISTEMSKI
PRISTUP
INPUTI
• sirovine
• ljudski resursi
• kapital
• tehnologija
• informacija
PROCES
TRANSFORMACIJE
• aktivnosti zaposlenih
• aktivnosti menadžmenta
• tehnologija i
operacioni metodi
AUTPUTI
• proizvodi i usluge
• finansijski rezultat
• informacije
• rezultati kadrova
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
SITUACIONA ŠKOLA MENADŽMENTA
Autori situacione škole menadžmenta u centar pažnje
uzimaju:
1. istraživanje situacije u kojoj funkcionišu organizacije,
odnosno situacije u kojoj menadžeri obavljaju svoje
funkcije i
2. definisanje upravljačkih akcija koje menadžeri treba da
preduzmu respektujući performanse situacije.
Suština situacionog pristupa je da delovanje menadžera
“zavisi” od situacije, što znači da se na različite situacije
mora reagovati na različite načine. U tom smislu osnovu
odlučivanja čini stav “sve zavisi” (it all depends), a treba ga
shvatiti šire i kompleksnije.
2. ŠKOLE MENADŽMENTA TEORIJA Z
KARAKTERISTIKE Teorija A(merička) Teorija J(apanska) Teorija Z – američki
ideal
Trajanje zaposlenosti Kratko uglavnom ali
različito
Životno vreme za
muškarca
Dugo
Odlučivanje Individualno od strane
menadžera
Konsenzus između
mnogo
Konsenzus između više
mogućnosti
Odgovornost Individualna Kolektivna Individualna
Ocena i promocija Brza i osnova uspeha Spora i u osnovi
lojalnost je glavna
Spora i u osnovi
lojalnost je glavna
Kontrolni sistem Formalno formulisan i
napisan
Neformalan i ne
Eksplicitno
Neformalan, ali sa
eksplicitnim
standardima
Karijera Unutar specijalizovanih
područja specijalizovana
Kretanje kroz mnogo
područja
(nespecijalizovana)
Manje specijalizovana
nego u teoriji A
Širina nadzorne brige Segmentiranja i
fokusirana samo na
uspeh
Za sve zaspolene i sve
aspekte života
Za sve zaposlene i sve
aspekte života
(uključujući i njihove
porodice)
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
"EXCELLENCE" U MENADŽMENTU
1) Sklonost ka akciji
2) Prisnost sa potrošačima
3) Autonomija i preduzetništvo
4) Produktivnost kroz ljude
5) Vrednosna energija
6) Bavite se onim što najbolje znate
7) Jednostavna forma
8) Istovremeno "lagano-zategnute osobine
Jednostavna šema izvrsnosti
LIDERSTVO
(MBWA)
LJUDI
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
DINAMIČKO ANGAŽOVANE: NOVE TEORIJE
MENADŽMENTA
- Potreba za dinamičkim angažovanjem i odgovorima na
nove menadžment izazove, kao i iniciranju kontinuieranih
promena u sve globalnijoj poslovnoj sredini
- Stoner, Frimman i Gilbreht – 6 tema u teoriji
menadžmenta: nova organizaciona sredina, nova
društvena odgovornost i etika, globalizacija i menadžment,
stvaranje i ponovno stvaranje organizacije, kultura i
polokulturalizam i kvalitet
- Nove teorijske paradigme, novi koncepti i pristupi u
menadžmentu: “organizacija koja uči”, “jezgro
kompetentnosti”, menadžment znanja, “menadžment
odnosa sa kupcima”, “downsizing”, “outsourcing” idr.
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
PITANJA ZA DISKUSIJU I VEŽBE
1. Kada se javlja menadžment kao praksa, a kada kao nauka?
2. Koji principi Tejlorovog naučnog menadžmenta se i danas
primenjivi?
3. Da li su principi Fajola danas primenjivi i koji?
4. Objasnite suštinu svih škola menadžmenta i prodiskutujte sličnosti
i razlike.
5. Sistemske škole: aktuelnost i perspektive?
6. Koje su karakteristike japanskog, a koje američkog menadžmenta i
šta je teorija Z?
7. Era dinamičkog angažovanja: nove menadžment paradigme. O
čemu je reč?
Diskutujte!