portret - hrfd.hr · islamska umjetnost i duhovnost, na tragu tradicionalnog shvaćanja umjetnosti...

Portret

PregledničlanakUDK101.1:101.9/CoomaraswamyPrimljeno13.04.2006.

Lejla MušićUniverzitetuSarajevu,Filozofskifakultet,Račkoga1,BIH-71000Sarajevo

Filozofija umjetnosti u mišljenju Anande Kentisha Coomaraswamyja*

SažetakFilozofija umjetnosti u mišljenju Anande Kentisha Coomaraswamyja povezana je tradici-onalnom filozofijom. Estetika, u modernom smislu, nema veze s tradicionalnom filozofijom umjetnosti, čiji temeljni princip nije »umjetnik je posebna vrsta čovjeka«, nego »svaki je čovjek posebna vrsta umjetnika«. Coomaraswamy nastoji redefinirati suvremeni pristup umjetnosti. Suvremeni umjetnici ne stvaraju svoja djela u skladu s Vječnim Istinama. Ap-straktna umjetnost nije ikonografija transcendentalnih formi nego stvarna slika razjedi-njenog uma. U cilju redefiniranja pristupa umjetnosti, temeljni se jezik umjetnosti mora promijeniti; edukatori i kustosi moraju biti odgovorni za poučavanje o istinskoj prirodi umjetnosti; umjetnost ne može biti jednaka estetskom iskustvu; društvo se mora reorganizi-rati u društvo bazirano na vokaciji, što je analogno Platonovu mišljenju.

Ključne riječitradicionalizam,perenijalnafilozofija,umjetnost,filozofijaumjetnosti,estetika,ornament,inspiracija

»Theartistisnotaspecialkindofman,buteverymanisaspecialkindofartist.«»Umjetniknijeposebančovjek,nego jesvakičovjekpo-sebnavrstaumjetnika.«

AnandaKentishCoomaraswamy (Transformation of Nature in Art,1934.)

Ananda Kentish Coomaraswamy (Ceylon, Sri Lanka, 1877.–1947.)

AnandaKentishCoomaraswamyrođenje22.kolovoza1877.naCejlonu,aodrastaojeuEngleskoj.UpisaojeWycliffekoledž1889.godine,gdjejestu-diraoosamgodina.Studiraojegeologijuiprirodnenauke,alinjegovudušuprivlačilajeIndija,njezinakulturaiumjetnost.DokmujemajkabilaEngle-

*Ovdje izražavam svoju posebnu zahvalnostprofesoru Nevadu Kahteranu za pomoć priiznalaženjunedostajućeliterature,kaoisinuAnandeKentishaCoomaraswamyja,profeso-ruRamiCoomaraswamyju,naustupanjujoš

neobjavljenog djela svog uvaženog oca Art as a way of living(Umjetnostkaonačinživ-ljenja), te za svesrdnupomoćprikonačnomuobličenjuovograda.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(213–234)

L.Mušić,FilozofijaumjetnostiumišljenjuAnandeKentishaCoomaraswamyja214

skinja,poocujeibioIndijac.DjeloMedieval Sinhalese Artobjavioje1909.ikroznjeganastojisagraditimostizmeđuIstokaiZapada,mostkojimbiseostvarivao»saobraćajuobasmjera«.Njegovimetafizičkispisiimalisuzaciljpokazatijedinstvovedānteiplatonizma.Konačno,biojekustosindijanskeiislamskeumjetnostiubostonskommuzejulijepihumjetnosti.Povokaciji,biojeznanstvenikpar excellence,kojijesvojeposljednadesetljećaživotaposve-tioistraživanjusvetihspisa,teuniverzalanisvestranmisliteljkojijegovoriovišeoddesetjezika.Predstavnikjetradicionalnefilozofijeisvojufilozofijujenazivaomnogimimenima–perenijalnafilozofija,sanāthana dharma,lex eterna.Njegova filozofijaumjetnostiodražava tradicionalanpristupumjet-ničkimdjelima.

Uvod

Prirazmatranjimatradicionalnedoktrineilirazumijevanjaumjetnosti,trebaseprvoograditiodsvakekonfuzijetermina»tradicionalno«sjednostavnim»konzervatizmom«, ilis terminom»klasično«,uskolastičkomsmislu.Onoštose imanaumunijeodređeniperiod»povijestiumjetnosti«.Tradicija jeprijesvegaprimordijalnamudrost, iliIstina,nepromjenjivaineoblikovana.Ovoučenjenepružasvojuunikatnufilozofiju,negojeutemeljenonareafir-maciji ortodoksnih tradicija svijeta.Najistaknutiji tradicionalni pisci našegdobasuRenéGuénon,AnandaCoomaraswamyiFrithjofSchuon.Međunji-maseAnandaCoomaraswamynajvišefokusiranatradicionalnuumjetnost.1

OsnivačtradicionalneškolejestfrancuskimetafizičarRenéGuénon,iakosesmatradasutradicionalniprincipibezvremeniidasemogupronaćiusvimautentičnim tradicijama. Poznata je pod nazivom perenijalizam, perenijal-nafilozofijailisophia perennis et universalis.Terminphilosophia perennis potječeizrenesanse,dokindijskiizrazsanathana dharma–Vječnoučenje– ima isto značenje.Najistaknutiji predstavnici tradicionalizma suAnandaCoomaraswamy, znanstvenik s Cejlona i švicarskimistik Frithjof Schuon.Ovomsmjerumišljenjapridružujuse,nakonodređenogvremena,impozantneosobekaoštosuTitusBurckhardtiprofesorSeyyedHosseinNasrsGeorgeWashingtonUniverzitetauSAD.Drugevelikeosobnostidvadesetogstoljeća,odkojihnavodimsamoneke,akojesubilepodutjecajemovogučenja,jesuT.S.Eliot,rumunjskiantropologMirceaEliadeitalijanskiezoteristipolitičarJuliusEvola.Temeljnistavovioveškolemoguseizložitinasljedećinačin:Sve autentične religiozne tradicije su istinite, budući da potiču iz primordi-jalne tradicije.Usuprotnostismodernomidejomnapretka,auskladusasvimtradicijama,svijetjeustanjuintelektualnogiduhovnogopadanja,neizbježnogodsamogpočetkapovijesnogciklusa.Mismosada(uterminimaklasičnogZapada)uželjeznomdobu,apoHindusimaurazdobljuKaliYuge.2Bitnafunkcijaljud-skeinteligencijejestraspoznavanjeizmeđuZbiljskogiprividnog,iliizmeđuStalnoginestalnog,dokjebitnafunkcijavoljepripojenjeStalnomiliZbilj-skom.Toraspoznavanjeitopripojenjebitsusvekolikeduhovnosti;uznesenido njihova najvišeg stupnja ili svedeni na njihovu najčišću supstancu, onisačinjavaju, u svakom velikom duhovnom nasljeđu čovječanstva, ponornuuniverzalnostilionoštobismomoglinazvatireligio perennis.3TradicijaumišljenjuAnandeCoomaraswamiyapredstavljadoktrineoprvimprincipima,kojisenemijenjaju.4OtudaSeyyedHosseinNasrusvomdjeluIslamska umjetnost i duhovnost,natragutradicionalnogshvaćanjaumjetnostiAnandeCoomaraswamiya,ističedasvetaumjetnostpredstavljasrcetradici-onalneumjetnosti,odražavajućinaneposredaninedvosmislennačinnačelai



normekojesenaposrednijinačinodražavajuuukupnojdomenitradicionalneumjetnosti.5‘Tradicionalno’i‘sveto’su,smatraNasr,neodvojivi,alineiisto-vjetni.Tradicionalnoseodnosinasvemanifestacijetradicionalnecivilizaci-jeodražavajućiduhovnanačelatecivilizacije.‘Sveto’se,posebnouslučajuumjetnosti,vezujezatradicionalnemanifestacijekojesuuneposrednojve-zanostisduhovnimpitanjima,religijskimiinicijacijskimobičajimaidjelimakojasupredmetnosveta,teposjedujusimbolizamduhovnogkaraktera.Sdrugestrane,ArhurC.Danto,usvomdjeluFilozofija i suvremena umjet-nost,ističedajetemeljnamisaonjegovadjelaPhilosophising Artdaumjet-nostsusrećefilozofijuumjetnostinapolaputa,takodajemogućefilozofira-jućigovoritioumjetnostiposebi.Ontakođersmatradajetekkrozistinskipluralizam suvremene umjetnosti postala moguća odgovarajuća filozofijaumjetnosti, filozofijaumjetnostikompatibilnasasvimešto jestumjetnost.6 Pristup oblikovanju rada jest pokušaj da se promišljanjem nekoliko ovdjeobrađivanihesejaoumjetnostiAnandeKentishaCoomaraswamyjaprikaženjegovnačinrazumijevanjatradicionalneumjetnosti.

1. Prikaz filozofije umjetnosti Anande K. Coomaraswamyja kroz odabrane eseje

Dr.AnandaKentishCoomaraswamy(1877.-1947.),kojijebiokustosindijskeumjetnostiuBostonskommuzejulikovnihumjetnosti,nenadmašenjeusvompoznavanjuumjetnostiOrijentaibezpremcaurazumijevanjuindijskekultu-re,jezika,religijeifilozofije.

1.1. Athena and Hephaisthos

Ueseju»AthenaiHephaisthos«,Coomaraswamyističedasuuumjetničkomstvaranjunečega,iliuprakticiranjubilokojeumjetnosti,dvijesposobnosti,jednakomaštoviteioperativne,slobodneiservilne,istovremenouključene;prvasesastojiukoncepcijinekeidejeuformikojasemožeimitirati,potonjau imitaciji(mimesis)ovognevidljivogmodela(paradigme)nanekommate-rijalu,kojijenatajnačinoblikovan.7Imitacijakaodistinktivnoobilježjesvihumjetnosti,smatraCoomaraswamy,jestdvostruka.Činejeintelektualnirad,sjedne,iradruku,sdrugestrane.Ovadvaaspektastvaralačkedjelatnostiod-govarajunašojvlastitojdvostrukosti,odnosnozajedničkojdjelatnostinašegduhovnog ili intelektualnog jastva i senzitivnogpsiho-fizičkog ega.Uobli-čenjeumjetničkogradazavisitićeodmjereukojojseegopodredijastvu,ili

1

The on-line Journal of Perennial Studies (Vincit Omnia Veritas), Timothy Scott, »ABriefIntroductiontotheTraditionalDoctrineofArt«.

2

http://en.wikipedia.org/wiki/Traditionalist_School

3

FrithjofSchuon,Ka drevnim svjetovima, Des,Sarajevo2005.,str.186.

4

Sophia: A Journal of Traditional Studies,sv.11,br.1(ljeto2005.),str.156.

5

Seyyed Hossein Nasr, Islamska umjetnost i duhovnost, LinguaPatria,Sarajevo2005.,str.24.

6

Život umjetnosti, Časopis za suvremena likov-na zbivanja,br.67–68,godinaXXXVI/2002.,str.124–127.

7

Ananda K. Coomaraswamy, The Art of Li-ving.Essays on Catholic and Traditional Art,FonsVitae,2005.,str.209.



ukolikosugospodariradnikdvijerazličiteosobe,premamjerinjihovameđu-sobnograzumijevanja.Coomaraswamyističedajeumjetničkiradistovreme-noproduktmudrostiimetode,ilirazumaiumjetnosti.Primarnoupućivanjeriječisophiailiepisteme,hebrejskehochma isanskritskemāyā naumjetničko»lukavstvo«ili»znanost«,izkojihsesmisao»mudrosti«razvija,dok»tech-ne«možečestobitiiskazanokao»umjetnost«,usuprotnostis»neumjetnič-kimradom«,pričemu jeovadistinkcija istakao idistinkcija industrijeod»metode«.AnandaCoomaraswamyćeuistomesejupronaćimitološkiizrazovedvijesposobnostineophodnezanastanakumjetničkogdjelaumitskimlikovimaAtheneiHephaisthosa.Athena,božicamudrostikojajenastalaizglavesvogocavrhovnoggrčkogbogaZeusaiHephaisthos,tetitankovač(čijisupredivniradovinastaliuzpomoćAtenekaosuradnika)dijeleistuprirodu(rođeni suod istogoca) iživeu istomsvetištu.OdAthene iHephaisthosapotičesvoljudskoznanjeoumjetnosti.Onisuljudenaučilidastvarajuumjet-ničkadjela,iliimjetusposobnostzajednosvatromoteoPrometejipoklonioljudimakaoudioBožanskog.Izovog,premaCoomaraswamyju,proizlazidačovjekkaoumjetnik»posjedujesvojuumjetnost«izučešćaukreativnojmoćiStvoritelja.Umjetničkaseinspiracija,iliBožanskamoć(dynamis-śakti),kojadotičeumjetnikačestonaziva‘Bogom’,imanentnim‘daimonionom’iliEro-som,odnosnoDuhomnakojiupravosamariječinspiracijaupućuje.Među-tim,kadamehaničarprimjenjujesamoservilnusposobnostbezrazumijevanjaonogštočini,ondajenjegovadjelatnostsvedenana»nevještirad«,asamjemehaničarsvedennapukogradnikakojizarađujenovaczagospodara,inijevišestvaraocililjubiteljmudrosti.8

1.2. The Christian and Oriental or True, Philosophy of Art – (Kršćanska i orijentalna ili istinska, filozofija umjetnosti)

Ueseju»TheChristianandOrientalorTrue,PhilosophyofArt«(Kršćanskaiorijentalnailiistinska,filozofijaumjetnosti)Coomaraswamyističekakovje-rujedastudiranjebilokojegpredmetamoženapredovatisamoumjeriukojojstudentsampodržavailiživiživotompredmetakojiproučava,tedasemeđu-ovisnostvjereirazumijevanjaodnosinateorijuumjetnostikolikoinasvakodrugoučenje.9UnavedenomesejuCoomaraswamyneželiiznostivlastitipo-gled,negoučenjeoumjetnostikojejesuštinskoperenijalnojfilozofijiimožebitiprepoznatosvugdjegdjenijezaboravljenoda‘kultura’potječeizdjelat-nosti,aneizigre.Aktivnostčovjekapotječeiznjegovastvaralaštvailirada.Obaovaaspektanjegovaaktivnogživotaoviseusvojojispravnostiokontem-plativnomživotu.Apsolutnadistinkcijaumjetnostiodrazboritostiučinjenajezapotrebelogičkograzumijevanja,alipriovojdistinkcijinesmijemozabora-vitidaječovjekcijeličovjek,inemožesekaotakavpotvrditisamoonimeštočini;umjetnikradi»umjetnošćuislobodnomvoljom«.Proizvođenje,smatraCoomaraswamy,jestzaupotrebu,anezaprofit.Umjetniknijeposebnavrstačovjeka,alisvakičovjekkojinijeumjetnikodređeneoblasti,svakičovjekbezvokacije,jestbesposličar.Vrstaumjetnikakakavbičovjektrebaobiti–slikar,pravnik,farmerilisvećenik–određenajenjegovomprirodom,drugimriječi-ma,njegovimrođenjem.Čovjeknemapravonadruštvenistatusukolikonijeumjetnik.10UfilozofijikojurazmatraCoomaraswamy,samokontemplativaniaktivanživotdostojanječovjeka.Životposvećenisključivopostizanjuza-dovoljstvanedostojanječovjeka.Zadovoljstvose,međutim,neisključujeizživotakaoneštoposebiloše.Onoseisključujekaotežnjazazadovoljstvomshvaćenimkao‘zabava’iodvojenimodživota.Usamomživotu,uispravnomdjelovanju,zadovoljstvonastajesamoodsebe.



Tradicionalnisvjetopogledosudupostojećegdruštvenogporetkavidiupravoučinjenicidaupostojećemdruštvenomporetkučovjeknaposluneradivišeonoštonajviševoli,negoradijeonoštomora,teuopćemuvjerenjudamožebiti istinski sretan samo ako se »provlači« ili je »u igri«.Coomaraswamysmatradasamoljudskobićekojejeposvećenosvomepozivupronalazisa-vršenstvo.Proizvođenje,primjenjivanjeumjetnosti,nijestvaranjesredstavanegounajvišemsmisluobrazovanječovjeka.Ononikadnemožebiti,osimza sentimentalista koji živi za zadovoljstvo, »umjetnost zbog umjetnosti«,odnosnostvaranje»lijepih«ilinekorisnihpredmetasamozbogoduševljenja»lijepimbojamaizvukovima«;alijednakotakonesmijesegovoritiotradi-cionalnojumjetnostikao»dekorativnoj«umjetnosti.Mislitidajebittradicio-nalneumjetnostidekoracijaistoještoimislitidajebitkostimanjegovobrub.Utradicionalnompogledunaumjetnost,unarodnojumjetnosti,kršćanskojiorijentalnojumjetnosti,zapravonepostojisuštinskarazlikaizmeđulijepeibeskorisneumjetnostiodkorisnogobrtništva.Nepostoji razlikauprincipuizmeđugovornikaitesara,negosamorazlikaizmeđustvarikojesudobroiispravnosačinjeneionihkojenisu,teonogštojelijepoionogštojeružnouterminimaformalnostiineformalnosti.Ukolikosepomislidajeikonapleme-nitijaodkaminailisimfonijaodbombe,Coomaraswamyističedajeplemeni-toetičkitermin,tedanijemogućegovoritiovrstiznanjailimoćiputemkojemogunastatilijepooblikovanestvari,zadobreililošesvrhe;umjetnostkojaproizvodisredstvanemožesemoralnoprosuđivati,zatoštonijevrstavoljenegovrstaznanja.Ljepotauperenijalnojfilozofijipredstavljaatraktivnumoćsavršenstva.Postojesavršenstvaililjepoterazličitihvrstastvari,iliurazliči-timkontekstima,aliseonenemoguhijerarhijskiporedati,kaoštosemogusamestvari.Nemožemorećidajekatedralakaotakvaboljaodžitnicekaotakve,kaoštonemožemorećidajeružakaotakvaboljanegokupuslošegmirisakaotakav,jerjesvakoodnjihlijepoumjeriukojojtrebadabude,teuistojmjeridobro.Jedinikriterijizvrsnostiumjetničkograda,smatraComa-raswamy,jestmjeraumjetnikovastvarnoguspjehauoblikovanjuonogštojeimaozacilj.11

ZaCoomaraswamyjaljepotajeobjektivna,smještenajeunutarrukotvorine,anijeusamompromatraču,kojimožebitikvalificiranilinekvalificirandajeprepozna.Umjetničkodjelodobrojesvojevrste,iliuopćenijedobro;njegovaizvrsnostneovisna jeonašimreakcijamananjegovestetski izgled,upravokaošto jenašamoralnareakcijaneovisnaonjegovoj tezi.Coomaraswamysmatradapripromatranju‘prvobitnih’umjetničkihdjelanesmijemogovoritidasutadjelanastalakadnijebilapoznataanatomijailiperspektiva,ilinazi-vatinjihovadjelaneprirodnimzbognjihovaoblika.Moramorazumjetidaovi»primitivci«nisuimalinašuvrstuinteresazaanatomiju,nitisuimalinamjerukazatinamkakostvariizgledaju.Trebamorazumjeti,smatraCoomaraswamy,dajenjihovaumjetnostapstraktnija,intelektualnijaupravozatoštosuimalineštoodređenozareći.Ukolikostvaralaštvosrednjovjekovnihumjetnikaod-govaraodređenomnačinumišljenja,sigurnojedamožemorazumjetinjihovsmisaosamoukolikosepoistovjetimosnjihovimnačinommišljenja.Cooma-raswamysmatrada»poštovanjeumjetnosti«nesmijebitizamijenjenopsi-

8

Isto,str.212.

9

Ananda K. Coomaraswamy, The Essential Ananda K.Coomaraswamy, WorldWisdom,2004.,str.123.

10

Isto,str.124.

11

Isto,str.127.



hoanalizomnašihsviđanjailine-sviđanja,označenihimenom»estetskere-akcije«:»estetskapatologijasuvišakjespramizvornoginteresazaumjetnostkojaseciviliziranimljudimačinisvjetovnom«.Studiranjeumjetnosti,kakobiimaloikakvukulturnuvrijednost,morazahtijevatidvadalekotežapostupkaodonihprethodnonavedenih.Prijesvega,razumijevanjeiprihvaćanjesvjeto-pogledaizkojegjepotrebazanastankomradomnastalai,nadrugommjestu,oživljavanjeformeukojojjeumjetniksačinioradunamasamima.Studentumjetnosti, ističeCoomaraswamy,ukolikoželiučinitivišenegodaskupljačinjenice,moražrtvovatisamogsebe:štoješirepodručjenjegovastudiranjauterminimavremenaiprostora,višemoranastojatidaseuniverzalizira,maka-kavbionjegovtemperamentiobuka.12Kadagovorimooduhovnimifizičkimpotrebama,itvrdimodaseumjetničkiradovinemoguklasificiratianalognonjima,tojeizrazlogaštosmozaboravilitkosmo,smatraCoomaraswamy,itošto»čovjekuterminimaovefilozofijejesteduhovno,jednakokaoipsiho-fizičkobiće«.KadasekažedačovjekneživisamoodkruhanegoiodriječiproizašleizBožijihusta,tadasemislinačovjekaunjegovojcjelini.»Božjeriječi«supreciznoidejeiprincipikojisemoguizrazitiverbalnoilivizualnoputemumjetnosti;riječiilividljiveformekojeizražavajunisusamosenzibil-nenegoiznačajne.Čovjekjeusvojojukupnostimetafizičar,patekpotomfilozofipsiholog,si-stematičar.Njegovoseshvaćanjeodvijauanalogijamaili,drugimriječima,u»adekvatnomsimbolizmu«.Kaoosoba,onpoznajebesmrtnestvarikrozonekojesusmrtne.Dasu»nevidljivestvariBoga«(idejeilivječnirazlozistvari,pokojimaznamokakvebitrebalebiti)mogusevidjetiu»stvarimakojesunastale«zanjega,nesamoustvarimakojesuBožjedjelonegoionimaštoihječovjeksamsačinio.Primitivničovjeknijepraviodistinkcijusvetogodsvjetovnog:njegovaoruđa,odjećaikućabilisuimitacijaBožanskogproto-tipa.Indijskiglumacspremasezasvojupredstavuputemmolitve.Zaindij-skogarhitektačesto sekažedaposjećujenebo i tamosačinjavazabilješkearhitektonskihoblika,kojepotomimitiranazemlji.Ustvari,svatradicionalnaarhitekturaslijedikozmičkiuzor.Coomaraswamymislidabionikojisvojukućupromatrajukao»mašinuukojojžive«trebaliprocijenitisvojestajalištestajalištemčovjekaneolita,kojijetakođerživioukući,alikućikojajeotje-lovljenjekozmologije.VećinastvarikojejePlatonnazivao‘idejama’zanassusamo‘praznovjerja’.Nevidjetiurukotvorinamaništaosimsamihstvariiumitusamoanegdotu,zaCoomaraswamyjabibiosmrtnigrijeh,jerbitobiloistokaodanetkousamomsebinevidiništaosim»ovogčovjeka«anikad»ljudskioblik«.Nadalje,Coomaraswamysmatradasmomiusamimasebiubilimetafizičkogčovjekaizatvoriliseutmurnepećinefunkcionalnogieko-nomskogdeterminizma.Umjetničkiradovikojisuuskladusaperenijalnomfilozofijomnemogubitipodijeljeniukategorijeutilitarnogiduhovnog,negotrebajusadržavatiobasvijeta:funkcionalniismisleni,fizičkiimetafizički.13 Coomaraswamy,uterminimaperenijalnefilozofije,ističeda,kaoštoBožjuumjetnost predstavlja Sin »kroz kojeg su sve stvari nastale«, na isti načinumjetničkodjelo čovjekapredstavljanjegovodijetekojim senešto izraža-va.Intuicija-ekspresijaimitirajućeformejestintelektualnikonceptnastaoizumjetnikovemudrosti,itonaistinačinnakojivječnirazlozinastajuizVječ-neMudrosti.Liknastajeprirodnounjegovuduhu,nenanačinbesciljneinspi-racije,negousvrhovitojivitalnojoperaciji»krozriječnastaluuintelektu«.Tijeloiumnisučovjeknegoradijesamonjegoviinstrumentiiprijevoznici.Čovjekjepasivansamokadasepoistovjetispsihofizičkimegom,puštajućidagaistivodigdjehoće.Inspiracijaiaspiracijanisuisključivealternative,negojednoteisto,jerseduhnakojiseobjeriječiodnosenemoženalazitiu



čovjekuosimumjeriukojojjeonu‘duhu’.Samoondakadajeformastvarikojutrebasačinitipoznataumjetniku,umjetniksevraća‘samomsebi’,izvo-deći servilnu operaciju s dobromnamjerom, usmjeren isključivo ka dobrustvarikojutrebanačiniti.AnandaCoomaraswamyunavedenomesejusmatradačovjekkojijenesposobanzakontemplacijunemožebitiumjetnik,negosamovještradnik.Umjetnikmorabitioboje,kontemplativanidobarradnik.Onoštosepostižeukontemplacijijestdasenašarazinareferencijeuzdižeizčistoempirijskenarazinuideja,pričemuonajkojikontemplira(ilivjer-nik)»preuzimaidealnuformupomoćuvizije,tokomkojesamopotencijalnoostaje biti ‘on sam’«.Coomaraswamy potomnavodiDantea, koji kaže dakadagaLjubav inspiriraonpočinjepisati, jermuOnadiktiraunjemusa-mom.14Tamogdjemiprepoznajemogenijakaoposebnorazvijenuosobnost,tradicionalnafilozofijavidiimanentniDuh.OnoštoAugustinnazivaingeni-umkorespondirasanskrtskom‘UnutarnjemKontroloru’,usrednjovjekovnojteologiji synteresis, imanentniDuhmišljen kao umjetnička, spekulativna imoralnasvijest,grčkomdaimonionu,alineionomštoseusuvremenimter-minimamislipodgenijem.Nijedančovjekkojisesmatra»takvimitakvim«,nemožebitigenij,alisviljudiposjedujugenija,kojemtrebajuslužitiiliganeslušatinasvojuvlastituštetu.Nepostojivlasništvonadidejama,zatoštosuonedaroviDuhainisuistoštoitalenti:idejenisunikadnastale,negosusamo»izumljene«,pronađeneipodržane.Bezobziranačinjenicudasuidejenebrojenoputaprimjenjivali drugi, osobakoja seposveti određenoj ideji inatajjenačinposvoji,stvaratićenaorginalannačin,alineiakosamoizra-žavavlastiteidejeilimišljenja.Mislitizasebe,smatraCoomaraswamy,jestuvijekmislitiosebi,aonoštosezove‘slobodnamisao’jestprirodanizrazhumanističkefilozofije.Slobodnamisaojeststrast,azapravojeslučajdasumisli prije slobodne negomi sami.15Coomaraswmay ističe da je kontem-placijaakt,anestrast,tedajeinspiracijauterminimamodernepsihologije,kaonastanakinstinktivneipodsvjesnevolje,zasamuortodoksnufilozofijuuzdizanje umjetnikova bića na nadsvjesne i nadindividualne razine. Stil ječovjek.Stilovisuutemeljunašihpovijestiumjetnosti,kojesunapisanedalaskajunašojljudskojtaštini.Aliumjetnikutradicionalnomshvatanjunepo-znajepovijestismjenustilova.Stilovisuakcidentalniinemogusesmatratiesencijom same umjetnosti. Slobodan čovjek ne želi da ispolji sebe, negoonoštotrebaizraziti.UCoomaraswamyjevumišljenju,našerazumijevanjeprirode srednjovjekovne i orijentalne umjetnosti sprečava čitava koncepci-jaumjetnostikaoesencijalnoispoljavanjeosobnosti,čitavpoglednagenija,nametljivaradoznalostzaumjetnikovprivatniživotkaoproduktizokrenutogindividualizma.Usvakompogledu,tradicionalniseumjetnikposvećujedo-brustvaralaštvakojetrebaostvariti.Uskladusvladajućimkonceptomsmislaživota,radovitradicionalneumjetnosti,bezobziranatotičulisekršćanske,orijentalneilinarodneumjetnosti,gotovosuuvijeknepotpisani:umjetnikjeanoniman,ili,akojeimeostalo,znamovrlomaloiligotovoništaonjemu.U tradicionalnom shvaćanju umjetnosti nikada nije važno ‘tko je rekao?’,negosamo‘štojerečeno?’,izrazlogaštosverečenoimasvojeporijeklouDuhu.Coomaraswamy,uskladustradicionalnimstajalištem,zapravosmatradaprvopitanjekojesetičeumjetničkogradatrebabiti‘Čemusluži?’i‘Štoznači?’.Funkcijaiznačenjenemogusenasiluodvojiti.Smisaoumjetničkog

12

Isto,str.128

13

Isto,str.130.

14

Isto,str.133.

15

Isto,str.134.



radajestnjegovabitnaformaujednakojmjerikaoštojedušaformatijela.Svatradicionalnafilozofijausmjerenajeprotiviluzijesadržaneuizričaju:‘Jasamstvaralac’.Stajalištefilozofijeumjetnostiu tradicionalnomsmislugla-si:‘jaustvarinisamstvaralac,negosredstvo(instrument)’,budućidaljudskiindividualitetnijeciljnegosamosredstvo.Najvišedostignućeindividualnesvijestisadržanojeutomedaonaizgubiilipronađesamusebeuonomeštojeoboje,njezinpočetakinjezinkraj.Konstitucijačovjekajesthijerarhijatijela,dušeiduha.Coomaraswamyproblematiziratodalikršćanitrebajusmatratinekirad»svojimvlastitim«kadječakiKristrekao:»Neradimništasamodsebe«,ilihindusikadajeKrishnarekaodaOnajkojishvaća,nemožetvoritikoncept»Jasamstvaralac«,ilibudistizakojevrijedishvaćanjedajeizjava»Jasamautor«mišljenječovjekakojijošnijepunoljetan.Utradicionalnojumjetnostikipindividuenastajekaoreprezentacijaodređe-nogtipa.Čovjekjepredstavljensvojomfunkcijom,anesvojimizgledom;kipkralja,vojnika,trgovcailikovača,radijenegotakavi takav.Najvišiciljeviza ovo nemaju ništa zajedničko s tehničkimnesposobnostima ili nedostat-kommoćizamjećivanjakodumjetnika,aliihjeteškoobjasnitinamačijesupreokupacijetakorazličiteičijajevjerauvječnevrijednosti‘osobnosti’takonaivna.Tradicionalnipoglednalazisvojizrazudoktriniprenošenjanasljeđaosobnostiifunkcije,kakobičovjekmogaoumrijetiumiru,uzspoznajudaćenjegov radnastaviti nasljednik, te je kao takav i takav čovjekponovnorođenusvojimnastavljačima.Uonomštomizovemoosobnosttradicija,pak,vidisamovremenskufunkciju»kojuuzimateuzakup«.KarakteristikalikovanasljednikaumnogimoblastimaIstokajestdasenemoguprepoznati,osimposvojimlegendama,kaoportretiindividua;nepostojiništadrugopočemubiserazlikovaliodbožanstvakojemseduhvratiokadaječovjeka»napustioduh«:gotovosunaistinačinanđeoskaozbiljnostiodsustvoljudskognesa-vršenstvaiznakovastarostikarakteristikakršćanskihkipovado13.stoljeća,kadaseproučavanjeposmrtnihmaskivratiloumoduitimemoderniportretnastajeugrobnicama.KršćanskaumjetnostpočinjespredstavljanjimaBogauapstraktnimsimbolima,kojibimoglibitigeometrijski,vegetacijskiinemajusentimentalnuvrijednost.Nakontogasejavljaantropomorfnisimbol,kojijejošuvijekforma,anefiguracija.Tekkasnije,formajedobilasentimentalnuvrijednost,likovižrtvovanjasačinjenisudaprikažuljudskupatnjuiovdjepo-činjeoblikhumanostikaoanalogijskareprezentacijaidejeBoga.Umjetničkismjerreflektirasmjermišljenja,ističeCoomaraswamy.Mipromatramomit-skeelementepriče,kojisunjezinaesencija,kaoakcidente,ibrkamoanegdotuzasmisao.Sekularizacijaumjetnostiiracionalizacijareligijeneodvojivosupovezane.Zasvakogčovjekakojijošuvijekvjerujeuvječnorođenjesvakogavatara,sadržajumjetničkihradovanemožebitiindiferentnopitanje.Kada govorimo o dekadenciji umjetnosti, ustvari, govorimo o dekadenci-ji čovjeka s intelektualnih na sentimentalne interese. Vještina umjetnikapritomostaje ista,budućidaonmoženačinitionoštonamjerava.Mijenjasementalnilikpremakojemumjetnikdjeluje.Međutim,daumjetnostimaodređeneciljevenijevišeistinaukolikoznamoštovolimoumjestodavoli-moonoštoznamo.UkolikoznamoizautoritativnihliterarnihizvoradalotosnakojemBuddhasjediilistojinijebotaničkavrsta,negouniverzalnitemeljegzistencijekojicvjetauvodamabeskrajnihmogućnosti,ondabibilonedo-ličnopredstavitigaukrutomtijelukakonesigurnoodržavaravnotežunapo-vršinistvarnogikrhkogcvijeta.Istibiseobzirtrebaoprimijenitinačitanjemitologijeibajki,tenasveosudeprimitivnihinarodnihumjetnosti.Antro-pologkojiimaintereszakulturuboljijepovjesničartakvihumjetnostinego kritičarčijijejediniinteresestetskapovršinasamihrukotvorina.Utradici-



onalnojumjetnosti,umjetnostsevezujezaspoznaju.Ljepotajeatraktivnamoćsavršenogizražavanja,kojujedinomožemoprocijenitiiunjojistinskiuživatikaou»inteligibilnomdobru,kojejedobrorazuma«ukolikoznamoštoonatrebastvarnopredstavljati.16Namjeradaseproučavakršćanskailibudističkaumjetnostbezpoznavanjakorespondentnihfilozofijajednakajenamjeri da se proučavamatematički papirus bez poznavanjamatematike,ističeCoomaraswamy.Navedeniesejzavršavaraspravomoproblemimado-brovoljnogsiromaštvairušenjaustanovljenihvrijednosti.Ukulturamaštoihjeoblikovalatradicionalnafilozofijanalazimodvasuprotstavljenastajališta:umjetnički rad kao koristan i njegovo značenje, odnosno na jednoj stranidobro,anadrugojzlo.Ideal dobrovoljnog siromaštva, koji odbija koristi,može se spremno razu-mjeti.Beskrajnoproizvođenjekoristi,sredstavazaživot,možezavršitiupo-istovjećivanjukulturesudobnošću,tezamjenisredstavazaciljeve.Umnožitipotrebe znači umnožiti čovjekovo služenje njegovu vlastitu proizvodu. ZaCoomaraswamyja,uskladusmišljenjemtradicionalne filozofije,čovjek jenajviše samodovoljan, autohton i slobodankadanajmanjeovisi oposjedu.Vrijednostijednostavnogživotaonosuštojeuskladusperenijalnomfilozofi-jom.Materijalnadobranužnasudomjereukojojihmožemokoristiti;legiti-mnojeuživatiuonomštokoristimo,alijednakotakojeprekomjernouživanjeuonomštonamnemožekoristitiilikoristitionoučemusenemožeuživati.Svamaterijalnadobrakojanisuistovremenolijepaikorisnauvredasuljud-skogdostojanstva.Upućivanjenaikonoklastijujestupućivanjenaupotrebulikovakaopomoćprikontemplaciji.Postojivelikavećinazakojujeprikon-templacijineophodnatakvavrstapomoći,dokjekododabranemanjinevizijaBogaizravna.Zapotonje,mislitioBoguuterminimaverbalnogilivizual-nogkonceptabilobiistoštoizaboravitiga.Nemožemoimatijednopravilozaobjegrupe.Nazvatidrugogčovjekapraznovjernimili idolopoklonikom,općenito govoreći, samo je pitanje ispoljavanja naše vlastite superiornosti.Idolopoklonstvojepogrešnaupotrebasimbola,definicijakojanetrebadaljnjeklasifikacije.Tradicionalna filozofija nema ništa protiv upotrebe simbola iobreda,iakomnogiortodoksnipravciimajuprotivnjihovezloupotrebe.Onajtkoželiprećirijeku, trebabrod,»alinekavišenekoristiZakonzapotrebedolaskakadajevećstigao«,ističeCoomaraswamy,citirajućiAugustina.Religioznaumjetnost,tradicionalnafilozofijaumjetnosti,jednostavnojevi-zualnateologija:kršćanskaiorijentalnateologijasredstvasuzaciljeve,alisenesmijumiješatisciljevima.Objeuključujuaktivniživotikontemplativ-niživot,afirmirajućiustvariBogaputemmolitve,tesdrugestrane,poriču-ćisvakuodovihograničavajućihopisnihafirmacija, jer, iakojevjerovanjedispozicijaneposrednevizije,Bognije»onouštoljudivjeruju«.NavodećiUpanishadi,Coomaraswamyističedaosobatrebakontemplacijuimolitvu,apotomporicanje,budućidaseputemporicanjaosobauzdiženavišerazinebića.Međutim,kadaprođesveforme,tadadostižejedinstvoOsobe.17Coo-maraswamyu navedenomeseju zaključuje da stajalište »Iako je umjetnik,umjetnikjeipakčovjek«nijeprivatnostajalištefilozofa,mjestailivremena,temožemosamorećidajeuodređenimvremenima,kaoštojenaše,takvostajalištezaboravljeno.Umjetnostjezačovjeka,anečovjekzaumjetnost;sveonoštojesačinjenosamodapružizadovoljstvojestluksuz.Utradicionalnomrazumijevanjuumjetnostifunkcijaiznačenjenerazdvojnosupovezani.Tra-dicionalniumjetnikneispoljavasebenegosamosvojestajalište.Umjetnost

16

Isto,str.142.17

Isto,str.145.



jesuštinskisimboličkogkarakteraisamoakcidentalnoilustrativnailihisto-rična.Načinnakojiindijskiumjetnikoblikujesvojeumjetničkodjeluuskla-dusastajalištimatradicionalnefilozofijeumjetnostiAnandaCoomaraswamyopisujeusvomdjeluDance of Shiva(Śivinples),opisujućijednoodobličjaBogahinduističkogpanteona.

1.3. Dance of Shiva (Šivin [Natarajin] ples)

Dr.AnandaKentishCoomaraswamy,svojevremenokustosindijskeumjetno-stiuBostonskommuzejulikovnihumjetnosti,doistajenenadmašenusvompoznavanjuumjetnostiOrijentaiopćenitobezpremcausvomrazumijevanjuindijskekulture,jezika,religijeifilozofije.Tijekomnjezinadugograzvitka,uindijskojseumjetnostineprestanoogledanapordaseBožanskozaodjeneuumjetničkioblik.Načelatognastojanjaostalasunepromijenjenakrozsto-ljeća,alijenačinizražavanjapoprimaorazličiteoblike.Nalazećinadahnućeuoblicimavjerskemisliiživota,oblicimakojisusemeđusobnorazlikovaliaponekadpreklapali,unutarovekulturenastaojenizumjetničkihiarhitek-tonskihdjela.18Coomaraswamyjenastojaoobjasnitisuštinskurazlikuizme-đuzapadnjačkeiistočnjačkeumjetnosti,ističućidaseistočnjačkaumjetnostnemožerazumjetiukolikosepromatrazapadnjačkimumomipogledom.UdrevnojIndijimnogiumjetnicinikadanisupotpisalisvojaumjetničkadjela.Uovojzemlji,umjetniknijenačinioumjetničkiradisključivoizvlastiteima-ginacije.UoblikovanjuskulpturaBuddhe,Nā§arāđeiliMahišāsuramardinī,samkiparstvaranosećiusvojimvenamapredodžbucijelogsvogdruštva irase.NaZapadu jeumjetnik individua injegoviosjećaji imašta formirajutemeljnjegovihslika,dokuIndijislika,pjesmaiskulpturaimajuusvojimko-rijenimaimaginacijuivjerucijelezajednice.Kakobiserazumjeladjelaindij-skeumjetnosti,neophodnojerazumjetiosjećajeivjerovanjacijelogindijskogdruštva.Ovaumjetničkadjelanisurealistična,onasusimboličkogkaraktera.Likodređenogbožanstvanepredstavljanačinnakojiumjetnikinjegovisu-vremenicividetosàmobožanstvo.Naprimjer,činjenicadajeBuddhapred-stavljenkakosjedinalotosu,neznačidasuumjetnikinjegovisuvremenicivjerovalidaBuddhasjedinalotosu.Lotos,dvijeruke,četiriruke,osamrukuidrugitakvidetaljiimajudubljeznačenje.Samumjetnikneodređujenave-denedetalje. Imaginacija iosjećajičitavogdruštvauneseni suuskulpturu.Postojimoćuuniverzumukojajestvorilalik,štitećiga,ionaćegaiuništiti;iupravotaćemoćuništitiželjeiiluzijeljudskogbićaipružitimuspas,aštojeonoštojeskulptorupravokanioprikazati.Itomciljuslužesvidetalji.19 Uhinduističkompanteonuvladaju triboga,kojasu teorijski istogznačaja:Brahman,Viš×uiŚiva.Jedanjestvarateljsvijeta,drugiječuvarstvorenog,atrećijerazaračsvijeta.OnitvoreTrimūrti,tj.troličnioblikjednogteistogBožanstva.20UsvomdjeluŚivin ples(Esejioindijskojumjetnostiikulturi)CoomaraswamypišeolikuNāÝarāđe(Śive)slijedeće:

»Ovajkonceptsampredstavljasintezuznanosti,religijeiumjetnosti.UnoćiBrahme,Prirodajeinertna,inemožeplesatidokŚivatonedopusti.Onnastajeizsvojezanesenostiiplešućišaljekrozinertnumaterijunavirućetalasezvukakojibudi,ipogledaj!MaterijaistoplešepojavljujućisekaoaureolaokoNjega.«

Ovojepoezija,aliništamanjeiznanost.BezobziranaporijekloŚivinaplesa,vremenomtopostajenajjasnijilikBožjeaktivnostištogasvakaumjetnostisvakareligijamoguprigrliti.Svakijediotakvoglika,kaoštojeovaj,izravnoizražen,alineupraznovjerjimailidogmama,negouevidentnimčinjenicama.Nijedanumjetnikdanašnjice,bezobzirananjegovuveličinu,nebimogao



točnije ilimudrijestvoriti lik takveEnergijekojujeznanostpostulirala izasvihfenomena.

»NiječudodajelikNatarajazadobioobožavanjetolikomnogoprošlihgeneracija;upoznatihsasvakimskepticizmom,stručnjakaunaglašavanjuvjerovanjaspramprimitivnihpraznovjerja,istraživačasvegabeskonačnovelikogibeskonačnomalog,imismosvisljedbeniciNataraje,jošuvijek.Hindusisuprihvatili,odlučnijenegodrugi,temeljnoznačenjeisvrhuživota,idra-govoljnijeoddrugihsuorganiziralidruštvospogledomnapostizanjeplodovaživota;iovajeorganizacijaodređena,nezaprestižodređeneklase,negozaupotrebumoderneformule,daseodsvakoguzmeshodnonjegovimsposobnostima,tedasesvakomdashodnonjegovimpotre-bama.«21

UkolikosepostavipitanjekojaunutarnjabogatstvaIndijadonosi,kakobipo-moglaurealizacijisvjetskecivilizacije,ondaseodgovorsindijskogstajalištamorapronaćiunjezinimreligijamainjezinojfilozofiji,tenjezinojkonstan-tnojprimjeniapstraktne teorijeupraktičnomživotu.Bit indijskog iskustvaukorijenjena je u »konstantnoj intuiciji« jedinstva i harmonije svekolikogživota.Sveimasvojemjesto,svakobićesvojufunkcijuisveigrasvojuulo-guuBožanskomkoncertukojivodiNātarāđa(Śiva),GospodarPlesača.KaoVrhovnoBiće,Śivajezasvojevjernikeapsolutan,jednorodan,nesastavljan,neoznačen.Kadseotjelovljuje,ondonosiovomsvijetusvjedočanstvoosvomvlastitupostojanjuispašavaljude;onimastrašanliksamokadseboriprotivneprijateljasvojihvjernika.Śivaizvodirazornuigrukojomuništavasvijetigrijehčovjekaupletenogusvijet,alitaigraistovremenopredstavljaponovnostvaranjesvijeta.22StogaAnandaK.Coomaraswamyprimjećujedaje:

»…nemogućepromatratiumjetnostkaopojavuizoliranuodduhovnogifizičkogživotaljudikojisujojudahnuliživot.Indijskuumjetnostnemogurazumjetionikojinemajuinteresazaindijskukulturu,itojejošuvijekrijetkost.Ortodoksnikršćani,materijalisti,imperijalistisusvi,uonojmjeriukojojsuonoštoimplicirajuovaimena,sustavnonemoćnisaživjetisesidealimaindijskecivilizacije.Indijskaumjetnostusvojojjebîtireligioznogkaraktera;ionikojisupot-punoravnodušniibeznadežnonemajusimpatijezaindijskereligije;jednakokaoionikojibiuimepuritanizmasekulariziraliilidokinuliumjetnostupotpunosti,nemajuusebisposobnostnjezinagrazumijevanja.«23

ŚivajetakođerpoznatkaoNataraj,GospodarPlesača.Najveličanstvenijare-prezentacijaNatarajamožesepronaćiuCholabronziizJužneIndije,izperi-odaodVIII.doXII.stoljeća;iupravojelikNatarajapostavljenkaosredišnjebožanstvouvelikomhramuuChidambaramuuTamilNadu.ŚivinlikkaoNa-tarajneizbrisivojeurezanuindijskumaštu.»KolikojemnogorazličitihŚivi-nihplesovapoznatonjegovimvjernicima?«,ističeAnandaCoomaraswamy,»Nemogureći.Bezsumnje,idejakojastojiukorijenuizasvihovihplesovajevišemanjejednateista,manifestacijaiskonskeritmičkeenergije«.PotomCoomaraswamynastavljaikaže:»MakakvodajeporijekloŚivinaplesa,s

18

Opća povijest umjetnosti; Indija i Daleki istok,Mozaikknjiga,Zagreb2003.,str.166.

19

www.adwaitha-hermitage.net/rishikul/coo-maraswamy.html

20

Opšta Enciklopedija Larousse, tom I, Beo-grad1971.,str.491.

21

Ananda K. Coomaraswamy, The Dance of Shiva:Fourteen Indian Essays,rev.izd.,No-ondayPress,NewYork1957.,str.57–66.

22

Opšta Enciklopedija Larousse, tom I, Beo-grad1971.,str.492.

23

AnandaK.Coomraswamy,Essays on Natio-nal Idealism(Esejionacionalnomidealizmu),MunshiramManoharlalPublishers,NewDel-hi1981.,str.82–83.



vremenomonpostajenajjasnijilikBož-jeaktivnostikojimsesvakaumjetnostisvakareligijamožeponositi.«Fluidnija ili energičnija reprezentacijapokretnefigurekaoštojelikŚivekojipleše, gotovo da se ne može pronaći.Iako postoje neznatne varijacije, ka-rakteristični detalji Nataraja jesu slije-deći:prikazanjesčetiriruke,podvijesasvakestrane.Gornjalijevarukadržiplamen, koji simbolizira destrukciju ipreobražaj, donja lijeva ruka upućujenademonaMuyalakuj,kojijeprikazankakodržikobru.Demonneznanjazga-ženjeŚivinimdesnimstopalom;drugoje stopalo podignuto kao simbol spa-sa.24Gornjadesnarukadržibubanjkojisimbolizira kreaciju i ritmični protokvremena,25donjajeuabhaymudrapo-ložaju,‘Budibezstraha’.Śivinajekosa

spletenaiukrašenadraguljima,alinekeodnjegovihlokniokrećusedokple-še;uuvojcimanjegovekoseupletenisukobra,lubanjaifiguraGange.Čitavafigurastojinalotosovupijedestaluiukrašenajekrugovimavatre,štodotičurukekojedržebubanjiplamen.Dinamizamfigurekojapleše,snjegovimle-tećimpojasomiplovećimloknama,usuprotnostijesasmirenimizrazomnje-govalicairukomkojajepodignutazablagoslov.Śivanosimuškunaušnicuujednomuhu,aženskuudrugom,štosimboliziranjegovudvostrukuprirodu(ardhanareśvara).KozmičkiplesodvijaseuChidambaramu,kojipredstavljacentarhinduističkoguniverzuma,kojijeujednosymbolljudskogsrca.26

Śivinplespredstavljanjegovihpetdjelatnosti:Shrishti (stvaranje, evoluci-ju);Sthiti(održavanje,podrška);Samhara(destrukcija,evolucija);Tirobhava(iluzija);iAnugraha(oslobađanje,emancipacija,milost).Simboličnoznače-njesvakogaspektaŚivinereprezentacijeopskrbljenojemnogimtekstovima,kaoštojeChidambaraMummaniKovai:

»OmojGospodaru,Tvojarukakojadržisvetibubanjsačinilajeirasporedilanebesaizemljuidrugesvjetoveibezbrojduša.Tvojapodignutarukaštitisvjesniipodsvjesniporedaktvojekreacije.SvisuovisvjetovitransformiraniTvojomrukomkojadrživatru.Tvojesvetostopalo,spuštenonazemlju,pružautočišteumornojdušikoja seboriupatnjamakauzalnosti.TvojepodignutostopalopružavječnoblaženstvoonimakojiTipriđu.‘OvihpetdjelatnostisuTvojihRukuDjelo’.«27

1.4. Zašto izlagati umjetničke radove? (Why Exhibit Works of Art?)

Coomaraswamypotcrtavadauovomesejuneizlaževlastitamišljenjanegologičkededukciježivotaprovedenogubavljenjuumjetničkimradovima,za-pravoopservaciještoihjestekaoradećikaokustosumuzejuibavećisepro-učavanjemuniverzalnefilozofijeumjetnosti.28PitanještogaCoomaraswamypostavljausamomuvodnomdijeluesejajest:»Čemuslužimuzejumjetno-sti?«.Kaoštoriječkustosimpliciraprvuimoždanajsuštinskijufunkcijuta-kvogmuzeja,voditibriguodrevnimiunikatnimumjetničkimdjelimakojavišenisunasvojimorginalnimmjestimanitisevišekoristezasvojeprvotne

Nataraja,iliŚivinPles.TamilNadu. CholaBronza,13.stoljeće.

Visina22.2cm.



svrhe,tesustogauopasnostioddestrukcijezapostavljanjem.29Međutim,ovabrigaoumjetničkimradovimaneuključujenužnonjihovuizložbu.Ukolikoseupitamozaštobiseumjetničkadjelatrebalaizlagatiičinitidostupnim,teobrazložitisejavnosti,odgovorjestdajetousvrhuobrazovanja.Coomara-swamysmatradajeneophodnonapravitidistinkcijuizmeđudjelaumjetnikakojijošuvijekstvaraju,teantičkihilirelativnoantičkihiliegzotičnihumjet-ničkihdjela.Ukoliko izložba trebabiti nešto više odpredstavekuriozitetailizabavnispektakl, tadnijedovoljnodasezadovoljimonašimreakcijamasprampredmeta;znationoštosuizaštosusačinjenimoraznatičovjekkojiihjenačinio.Nebibilo»poučno«interpretiratitakvepredmeteuskladusnašimsviđanjemilinesviđanjem,ilipakdapretpostavimodasuoviljudimislilioumjetnostinanašnačin,ilidasuimaliestetskemotive,ilidasu»izražavalisebe«.Dabismorazumjelistvarikojesunačinjeneuumjetnosti,moramopri-jesvegaispitatiteorijuumjetnostiuokvirukojenastaju,tekaodrugo,upitatisejelinjihovpoglednaumjetnostmogaobitiistinitijiodnašegvlastitog.30 CoomaraswamynaspozivadauzmemouobzirizložbugrčkihrukotvorinaipozovemoPlatonazanašegučitelja.SamPlatonnepoznajenašudistinkci-julijepihiprimjenjenihumjetnosti.Slikaiagrikultura,muzikaistolarstvo,predstavljajujednakovrijednevrstepoezijeoblikovanjauPlatonovumišlje-nju.UmjetnostkojuPlatonnazivacjelovitomikojupriznajeusvojojidealnojdržavinesmijebitisamokorisnavećtakođeriistinitaspramispravnoizabra-nihmodelaitimelijepa.Platonističe,navodiCoomaraswamy,daćenavede-naumjetnostpriskrbljivati»zadušuitijelugrađanaistovremeno«.Platonova‘muzika’,smatraCoomaraswamy,stojizasveštomimislimopodkulturom,a‘gimnastika’zatjelovježbuidobrobit.Nježniumjetnikigrubiatletičarjed-nakosuprezreni.Mismonaviknutinamišljenjedasuglazbaikulturaopće-nitobeskorisne,aliipakvrijedne.Našashvatanjakultureobičnosunegativ-na.Tradicionalnaumjetnostimazaciljdasvojimformamakojesuimitacijanevidljivihstvaripodsjeti,iznovastaviuumnjihoveprauzore.Umjetničkisuradovipodsjetnici;drugimriječima,pripomoćprikontemplaciji.31Sobziromnatodakontemplacijairazumijevanjeovihdjelaslužepotrebamaduše,Coo-maraswamynavodiPlatonoveriječi:Asimilacijompoznavateljaonomeštosetrebaspoznati,arhetipskojprirodi,itežećidabudeutakvomsviđanju,može-mosudjelovatiu»najboljemodživota«kojijepruženčovjekuodbogova,iliindijskimterminimarečeno,utjecatinanašuvlastitureintegracijukrozimita-cijubožanskihformi.KaoštojenapisanouUpanishadima:»Čovjekpostajeod one vrste na koju je njegov um usmjeren«.Coomaraswamy zaključujedaje‘što’umjetnostiznačajnijeodnjezina‘kako’.Ukolikopjesniknemožeimitirativječnestvarnosti,negosamopromjenjiviljudskikarakter,nemazanjegamjestauidealnojdržavi,smatraPlaton.

24

Nataraja,Microsoft® Encarta® Encyclope-dia 2000.©1993–1999MicrosoftCorpora-tion.Allrightsreserved.

25

»The Dance of Shiva«, u:Ananda K. Coo-maraswamy,The Dance of Shiva: Fourteen Indian Essays,str.66–78.

26

Nataraja,Microsoft® Encarta® Encyclope-dia.

27

»TheDanceofShiva«,str.66–78.

28

The Essential Ananda Coomaraswamy:Why Exhibit Works of Art,WorldWisdom,2004.,str.122.

29

Isto, str.111.

30

Isto,str.112.

31

Isto,str.113.



Stvarnaumjetnostjestumjetnostsimboličneiznačajnereprezentacije,repre-zentacijastvarikojesemoguvidjetisamointelektom.Ovakoshvaćenaumjet-nost antiteza je vizualnog obrazovanja, koje teži da nam kaže kako stvariizgledaju.Platonnijevidiorazlikuizmeđumatematičaraoduševljenog»pre-lijepomjednadžbom«,iumjetnikakojijeoduševljensvojomformalnomvizi-jom.CoomaraswamyističekakoPlatonpozivadasestojikaočovjekspraminstiktivnihreakcijapremaugodnomineugodnom.Uumjetničkimseradovi-matrebamodivitilogiciilipravilnomnačinunjiihovekompozicije,aneestet-skimpovršinama.UskladustimePlatonističeda»ljepotepravelinije,krugaipovršine,tečvrstihfiguraiznjihformiranihnisurelativnenegouvijekap-solutnoprelijepe«.Sovetočkegledišta,slikeupijeskuameričkihIndijanacasuperiornesuuodnosunabilokojuslikunastaluuEvropiiliAmericitijekomposljednjihnekolikostoljeća.Coomaraswamyističekakopostojiširokoraši-renazabludadajemodernaapstraktnaumjetnostnaodređennačinsličnaiuvezisformomprimitivneumjetnosti.SličnostjezaCoomaraswamiyatekpo-vršna.Umjetnostneolitikaapstraktnaje,odnosnoradijealgebarska,zatoštosamoalgebarskaformamožebitizajedničkaformaveomarazličitihstvari.Moderniapstrakcionistizaboravljajudaformalistneolitikanijebiodekoraterinterijera,negočovjekmetafizičarkojijevidioživotkaocjelinu.Umjetnikneolitanije težio,kaomi, živjeti samozakruh,nego je (štopotvrđujuan-tropolozi) ispunjavao potrebe duše i tijela istovremeno.KadaPlaton ističedaumjetnosttrebabrinutizadušuitijelograđana,tedaumjetnikmorabitislobodančovjek,onnemislinaemancipiranogčovjekaslobodnogodobvezabilokakvevrste, većna čovjeka emancipiranogoddespotizmaprodavača.Ukolikoumjetniktrebapredstavitivječnerealnosti,moraihpoznavatitakvimkakveonejesu.Aktimaginacijeukojemjeidejakojasetrebapredstavitiprviputobučenauformu,moraprethoditiprocesuukojemjeformaotjelovljenaustvarnimaterijal.Prvijeakt‘slobodan’,adrugi‘servilan’.Samoukolikoseprviizbjegne,drugidobijanečasnupoziciju.Manufakturni sistem (radije kvantitet produkcije kojim dominira novčanavrijednost), pretpostavlja postojanje dvije vrste stvaratelja: privilegiranih‘umjetnika’kojisumožda‘inspirirani’,ineprivilegiranihradnika,nemašto-vitih,jerseodnjihtražidaradeonoštojenekodrugizamislio.32Coomara-swamysmatrada»ukolikokulturanepokažesamusebeusvemuštočinimo,ondaminismokulturni«.Mismoizgubilivokacijskinačinživota,inepostojivećidokazodonogdasmouništilikulturedrugihnarodakojesudošleudodirscivilizacijom.Nemožemorazumjetiumjetnostakonemislimonanačinnakojisumislilinjeziniumjetnici.Učiteljnasmorauputitiuelementestranogjezika;iakoznamonjegovepojmove,miihupotrebljavamoudrukčijemzna-čenju.Značenjatermina–umjetnost,priroda,inspiracija,forma,ornamentiestetika–trebalabibitiobjašnjenauriječimaoddvasloga.Unutartradicio-nalnefilozofijenijedanodovihterminanijeseupotrebljavaoonakokaoseupotrebljavajudanas.Izvornoznačenjegrčkeriječiestetikaznačisenzacijailireakcijanaizvanjskepodražaje,budućidajesenzibilitetprisutanučovjeku,biljci, životinji.Ove senzacije vodeće su sile instinkta. Platon nas poziva,ističeCoomaraswamy, da ustanemo protiv prijatnih i neprijatnih iskustavakojimasmoizloženi,zatoštominesudjelujemounjima,negoseoninamadešavaju.Samoprocjenjivanjeipoštivanjeumjetnostijestaktivnost.Umjet-nostjeintelektualna,anefizičkavještina.Ljepotajepovezanasaznanjemidobrotom,čijijeonaatraktivniaspekt.Ljepotaradanasprivlači,kaosredstvozacilj,alineciljumjetnostiposebi.Svrhaumjetnostiuvijekjeefektivnako-munikacija.Formautradicionalnojfilozofijiumjetnostinijeopipljivioblik,negojesinonimidejeiličakduše.Ukolikopostojistvarnojedinstvoformei



materijeuumjetničkomradu,obliktijelaizrazitićenjegovuformu,kojajeuzorakuumuumjetnikapremakojemseoblikujematerijalnioblik.Stupanjnjegovauspjehauovojimitativnojoperacijijestmjerasavršenstvadjela.33

Coomaraswamysmatradaumjetnostnijeništaopipljivo.Nemožemoslikunazvatiumjetnošću.Kaoštoriječrukotvorinailiriječumjetničkiimpliciraju,sačinjena je stvar umjetnički rad.Umjetnički je rad oblikovan umjetnošćuali nijeumjetnost sama.Umjetnostostajeuumjetniku i predstavlja znanjeputemkojeg su stvari nastale.Umjetnički radoviuopće suornament ili sunanekinačinornamentalni.Učiteljćenekadrazmatratipovijestornamenta.Rećićedanasvimjezicimaornamentpredstavljaopremu,jednakokaoštoikućninamještajizvornopredstavljastoloveistolicezaupotrebu,aneunu-tarnjudekoracijuzaprestižilipokazivanjenašegznanja.Nesmijemomislitiornamentkaododatakpredmetubezkojegbipredmetbioružan.Ornamentsamouvećavaljepotunečega.Ornamentjestkarakterizacija,aornamentisuatributi.Često se čujeda je primitivni ornament imaomagičnuvrijednost.Coomaraswamyističedatonijeupotpunostinetočno.Sunčaniuzorcikorište-nisukaodugmadzatoštojesunceprimordijalnipričvrščivačzakojesusvestvarivezanenitimaDuha.Kadaseizgubesimboličnevrijednosti,ornamentadekoracijapostajesofistika,kojaneodgovarasadržajudjela.Sokrat jedis-tinkcijuljepoteodupotrebesmatraologičnom,alineirealnomiobjektivnom.Stvarmožebitilijepaunutarkontekstazakojijenamijenjena.34Inspiracija,kaoslijedećitermin,uokvirimatradicionalnefilozofijenikadnemožeznačitidrugoosimdjelovanjaduhovnesileunutarnassamih.UWebsterovurječni-ku, inspiracijaje»nadnaravniBožanskiutjecaj«.Priroda,naprimjer,unutartvrdnje»Umjetnostimitirapriroduunjenomnačinudjelovanja«,neupuću-je na vidljivi dio naše okoline.Tradicionalna priroda, ističeComarswamy,jestMajkaPriroda,princippočijemsuuzorustvari‘prirodne’,pokojemječovjekhuman.Umjetnost je,uskladus time, imitacijaprirodestvari,anenjihovihpojava.35

Objašnjenjemovihterminananačinnakoji ihrazumijevatradicionalnafi-lozofija,pripremasejavnostzarazumijevanjeprimjerenostidrevnihumjet-ničkih radova.Ouniverzalizmu indijskephilosophiae perennis (Sanâthana Dharmah, Lex Aeterna, Hagia Sophia, Dhamma, Tao, ili pak arapski Dīn al-Haqq–primordijalnaiUniverzalnaTradicija)36svjedočiiulomakizChan-dogya-upanišad,VII,25,2:

»Nazemljiserodilovrlomalotakvihljudikojisubiliprosvjetljenisamiposebi,čijasvjetlostnijebilaposuđena,kojisusepotpunoočitovaliuvlastitomsjajuistine…PotpuniizrazČovjekauoč-ljivjesamouonometkousebisamompredstavljasveljudesvihvremenaizemaljaičijasvjetlostnijebilaprelomljenazidovimaobičajnihrazmeđakojadijelerazdoblja,raseinarode.«37

Mislitiumjetnostkaobitnoestetskuvrijednostjestmodernirazvojiprovin-cijalnipoglednaumjetnost,nastaoizkonfuzijeizmeđu(objektivne)ljepoteporetkai(subjektivno)ugodnog,praćenpreokupacijomsazadovoljstvom.38

32

Isto,str.116.

33

Isto,str.119.

34

Isto,str.120.

35

Isto,str.120.

36

Vidjeti:WhitallN.Perry,A Treasury of Tra-ditional Wisdom,QuintaEssentia,Cambridge1971.,str.19.

37

ČedomilVeljačić,Ethos spoznaje u evropskoj i indijskoj filozofiji, Bigz,Beograd1982.,str.90.

38

Ananda K. Coomaraswamy, The Art of Li-ving,str.191.



Ukolikovjerujemodajepoštivanjeumjetnostiestetskoiskustvo,pružitćemopublicionoštoželi.Međutim,ističeCoomaraswamy,zadatakmuzejailiuči-telja jestda laska ilizabavlja javnost.Ukoliko izložbaumjetničkihradova,kaoičitanjeknjiga,imazaciljkulturalnuvrijednost,ukolikotežipomoćira-zvojunajboljegdijelanassamih,toćečinitiputemrazumijevanja,aneputemlijepihosjećaja,dabiseizazvaoutisak.Coomaraswamysmatradaseništanemožepostićiukolikoživotiljudinisupodutjecajem,iliukolikonjihovevrijednostinećebitipromijenjeneonimštoimamopokazati.Uskladusovimstajalištemnepostojirazlikaizmeđulijepeiprimjenjeneumjetnosti,antro-pologije i umjetnosti.Coomaraswamy smatra da je antropologijski pristupumjetnostimnogobližiodonogestetskog.Pripostavljanjuizložbestavićemozajednoegipatskureprezentacijusunčevihvratakojačuvasamosunceifigu-ruPantokratorabizantijskekupole,teobjasnitidaovavratakrozkojaseizlaziizuniverzumajesuistakaootvornakrovukrozkojiameričkiIndijanaculaziiliizlaziizsvoghogana,istakaootvorusredinikineskogpi,kaoiotvorkrovaiznadžrtvenikaJupiteraTerminusa,objašnjavajućidasusveovekonstrukcijepodsjetniciBožanskihVrata, Jednogkoji bimogao reći: »Ja samvrata«.39 Coomaraswamysmatradabinašerazumijevanjedrevnihumjetničkihrado-vaiuvjetapodkojimsunastalimoglopotcijenitinašulojalnostsuvremenojumjetnostiisuvremenimmetodamaproizvodnje.Smatradabiupravotakvačinjenicabiladokazuspjehaobrazovanja.Otudaonističedajeestetikasamoprovincijalnadevijacijauniverzalnefilozofijeumjetnosti.40

1.5. Samvega ‘Aesthetic Shock’ (Samvega – estetski šok)

Pali41riječsamvegaoznačavašokiličudokojesemožeosjetitikadapercep-cijaumjetničkogdjelapostaneozbiljnoiskustvo,razjašnjavaCoomaraswamyuesejukojinosiistinaziv.42Samariječsamvegaoznačavaiznenadniudaracilidrhtajpristrahuodnečeg,kaoštoljudidrhtekadčujulavljuriku,ilimonahkojizaboraviBuddhu.Mnogiljudidrhteilisuustrahupripogledunaprizoresmrti.Emocionalnipoticajkojiizazivajubolnetememožebitipotaknutkadavoljailiumotupi,

»…onda ga on pobuđuje razmatranjemosam emocionalnih tema (rođenja, starosti, bolesti,smrtiipatnjekojanastajeizčetiridruganačina);izazivajućistanjetjeskobe,onondapobuđujeradostprisjećanjemnaBuddhu,VječniZakoniZajednicuMonaha.Samvegajestanješoka,agi-tacije,straha,divljenja,čuđenjailioduševljenjakojijeizazvalonekofizičkiilimentalnointen-zivnoiskustvo.Međutim,doistinskogpotresanjaunamasamimadolaziiuvezisumjetničkimdjelima,teuvijekkadapercepcijavodiozbiljnomiskustvu,mismoistinskipotreseni.«43

Comaraswamyističeda»učenčovjeknemožebitiistinskipotresenpotresnimsituacijama«. Ikonekoje služekaopodsjetnici navelike spomenikeBudd-hinaživotaikojesudjelujuunjegovojesencijitrebajusesmatrati‘postajama’pripogledunakoje‘šok’ili‘oduševljenje’moguitrebajuiskusitimonahilisvjetovnjak.NatraguovakvarazumijevanjaVivekanandasmatradaječitavavedāntafilozofijasadržanausljedećojpriči:

»Dvijepticezlatnogperjasjelesunaistodrvo.Jednajesjelagore(mirna,veličanstvena,udu-bljenausvojuvlastituslavu).Drugajesjelaispodnje,nadonjegrane(nemirna,jelajeplodovesadslatke,sadgorke).Odjednompojedeiznimnogorakplod,potompogledapticuiznad.Aliuskorozaboravinadrugupticu inastavi jednakokaoiprije jestiplodovesdrveta.Ponovnopojedegorkiplodiskočinekolikogranaviše,približavajućisepticinavrhu.Dogodisetopunoputasvedokkonačnodonjapticanedođenamjestogornjeiizgubise.Otkrijedatamonikadnisubile dvije ptice, većda je čitavovrijemeonabila gornjaptica (smirena, veličanstvena,udubljenauvlastituslavu).«44



Oduševljenje(samvega),kojejeizazvanoodgovarajućimuvjetima,ukolikoseuopćemožemislitikaoemocija,nijenikakoestetskiodgovornegoprije»bezinteresna estetska kontemplacija«. Samvega upućuje na iskustvo kojemožebitiizazvanoprisustvomumjetničkogdjela,kadasmosnjimiznenadapogođeni(Coomaraswamyčinianalogijusudarcembičapoleđimakonja).Međutim,udaracimaznačenjezanasirazumijevanjetogznačenjaunutarko-jegništaodfizičkihosjećajanepreživljava–jošjeuvijekdiošoka.Ovedvijefazešokaosjećajuseistovremenokaodijeloviiznenadnogiskustva.Uprvojfazinastaje smetnja,audrugoj iskustvomirakojesenemožeopisatikaoemocijausmisluukojemsustrah,ljubavilimržnjaemocije.45Unajdubljemiskustvukojemožeizazvatiumjetničkodjelo(ilidrugipodsjetniknaVječnuIstinu),našejenajdubljebićeukorijenupotreseno.Samvegaješokkojisamointelektualnaumjetnostmožeizazvati,tojeudaractijelakojimožedonijetisvakasavršenaitimeuvjerljivaizjavaistine.Aliovajšokmoženastatisamoukolikosmonaučiliprepoznatiistinukadajevidimo.CoomaraswamycitiraPlotinaikažedajesjećanjezaonekojisuzaboravili.Dabiseosjetilapunajačinaovog‘udaragroma’neophodnajemakarslutnjaoonomštouključu-jeplatonsku i indijsku teorijuprisjećanja (anamnezis).46 JednaodpjesamaBuddinihsljedbenika,kojiseizvornonazivaju‘prosjaci’(članoviprosjačkogreda),akojagovoriodostignuću,glasi:

Ispravni naporShrvanumoromizađohizćelijedaprošetampohodniku,Itusesrušihnazemlju.Protrljahudoveiponovnoseuputihpohodniku.Tadsamhodaohodnikomsažetunutriniduha.Imisaomibipodstreknutaizdubine,Jasnomisepredočiopasnost;Odvratnost je prevršila mjeru. Tako mi se oslobodi duh.47

1.6. A Figure of Speech or figure of Thought (Figura govora ili figura mišljenja?)

Mismoneobični ljudi, smatraCoomaraswamyuuvodnomdijelueseja»AFigureofSpeechorfigureofThought«(Figuragovorailifiguramišljenja?). Doksusvidruginarodinazivaliteorijuumjetnostiiliizražavanja‘retorika’,

39

Isto,str.121.

40

Isto,str.122.

41

Jezikkanonskihtekstovatheravadabudhizma(vidjeti:TrevorO.Ling,Rječnik budizma, vo-dič kroz misao i tradiciju,Geopoetika,Beo-grad1998.,str.184.

42


43

AnandaCoomaraswamy,The Essential Anan-da K. Coomaraswamy,str.195.

44

Vivekananda,Meditacija,Cid-Nova,Zagreb1997.,str.96.

45


46

Isto,str.198.

47

ČedomilVeljačić,Pjesme prosjaka i prosjaki-nja.Izbor iz rane budističke poezije,VeselinMasleša,Sarajevo1990.,str.205.



temislilioumjetnostidajevrstaznanja,mismoizmislili‘estetiku’ipromi-šljamoumjetnostkaovrstuosjećaja.Izvornogrčkariječ‘estetika’označavapercepcijučula,posebnoputemosjećaja, ističeCoomaraswamy.48Estetskoiskustvo iracionalna je sposobnost koju dijelimo s biljkama i životinjama.‘Estetskaduša’jestonajdionašepsihekoji‘osjeća’stvariinanjihreagira,drugimriječima,tojesentimentalnidionas.Retorikakojaizvornonagrčkomoznačavavještinujavnoggovorenja,implicirateorijuumjetnostikaoefektiv-noizražavanjeteza.Postojivelikarazlikaizmeđuonogštojerečenozaefektionogštojerečenodabibiloefektivno.Postojitakozvanaretorikastvaranjaefekata,kaoštopostojitakozvanapoezijakojasesastojisamoizemotivnihriječiivrstaslikarstvakojajepriličnospektakularna.Termin ‘retorika’, u skladu s Platonom i Aristotelom, »promišljamo kaoumjetnostdavanjaučinkaistini«.49Coomaraswamyističeda,ukolikoseželerazumjetiumjetnički radovi,ondamoramonapustiti termin ‘estetika’u sa-dašnjojinterpretacijiivratitise‘retorici’,kakosujemisliliPlatoniAristo-tel.Umjetnostimpliciratransformacijumaterijala,utiskivanjenoveformenamaterijalkojijebiobezforme.Upravoiztograzloga,ističeCoomaraswamy,stvaranje svijeta iz potpuno bezobličnematerije nazvano je ‘djelo kićenja(ukrašavanja)’. Platon smatra da su umjetnička djela svih umjetnosti vrstepoezije,tedasunjihovistvarateljisviumjetnici.Uširokomsmislu,teriječi‘demiurg’i‘tehničar’ izvornesugrčkeriječizaumjetnika, ipodtaj terminPlatonuključujenesamopjesnike,slikare,glazbenikenegoistrijelce,tesa-re,skulptore,farmere, ljekare, lovcei iznadsvihnjihonečijajeumjetnostupravljanje,kojičinedistinkcijuizmeđukreacijeipukograda,umjetnostiineumjetničkeproizvodnje.50Svinavedeniumjetnici,ukolikosuistinskistva-ratelji,anesamoradnici,ukolikosumuzikalni,mudriidobri,teposjedujusvoju umjetnost, smatraju se pouzdanim.Umjetnost prihvaćena u idealnojdržavi treba sadržavati kombinaciju praktične i filozofske umjetnosti, kojaslužiidušiitijelu.Odvojenosluženjeovimciljevimaneobičanjesimptomnašemoderne‘bezdušnosti’.Razlikovanje‘lijepe’i‘primjenjeneumjetnosti’(štojezaCoomaraswamiyasmiješno,jerselijepaumjetnostprimjenjujezapružanjezadovoljstva),jestnalikmišljenjurazlike»nesamokruhom«nego»kolačem«zaelitukojaidenaizložbei»samokruhom«zavećinuiobičnozasve.Platonovaglazbaigimnastika,kojezaCoomaraswamiyakorespondirajuna-šojdistinkcijilijepeiprimjenjeneumjetnosti(jerjejednozadušu,adrugozatijelo),nisunikadrazdvojeneunjegovojteorijiobrazovanja;slijeditisamoprvuvodidomekuštva,asamodrugudobrutalnosti.Nježniumjetniknijeuvećojmjeričovjekodjakogatlete.51Duševnoilisentimentalnosopstvouživauestetskimpovršinamaprirodnihiliumjetnihstvari,dokintelektualnoilidu-hovnosopstvouživaunjihovuporetku.Duhjeizbirljivijinegosenzitivnien-titet.Duhnekušafizičkekvalitetestvarinegoonoštosezovenjihovimzači-nima,naprimjer,‘glazbukojasenečuje’,‘inteligibilnuformu’.52Platonovo»olakšanjesrca«istoještoi»intelektualnoblaženstvo«,kojeindijskaretorikavidiu»kušanjuzačina(arome)«umjetničkogdjela,kao trenutnog iskustvakojesevezujezaBoga.OvojeestetskoilipsihološkoiskustvoštogaPlatoniAristotelnazivajukatharsis,iprevladavanjeosjetilnihzadovoljstavailibola.Katharsisježrtvenočišćenjeipurifikacijakojasesastojiuodvojanjudušeodtijela,drugimriječima,vrstaumiranjakojemjeposvećenživotfilozofa.Pla-tonovterminkatharsisimpliciraekstazuili»stajanjepostrani«energetskog,duhovnogiliravnodušnogsopstvaodpasivnog,estetskogiprirodnogsopstvauznačenju‘bitivansamogsebe’,odnosnobitiupravomSopstvu.53Njegovakatharsis,smatraCoomaraswamy,ilioslobađanje‘besmrtneduše’odutjecaja



‘smrtnog’,kaokoncept emancipacijeblisko jepovezan s indijskim teksto-vima,ukojimaseoslobođenjeostvarujeuprocesu»oslobađanjaodtijela«.CoomaraswamysmatradaPlaton,izlažućifilozofijuumjetnosti,zapravoizla-žeprincipeperenijalne filozofije.Sveumjetnosti,zaPlatonasu imitativne.Umjetnički se radmože prosuđivati po stupnju korektnosti reprezentacije.Ljepotadjelaproporcionalnajenjegovojtočnosti,odnosnoistinitosti.54

OsnovnakritikaštojuPlatonupućujeprirodnimpjesnicimaislikarimajesttadaneznajuništaostvarnosti,osimštopoznajusamopojavnustranustvari.Onineimitirajubožanskiorginal,većsamokopijekopija.Samodjeloobliko-vanopouzorunavječnioblikmožesenazvatilijepim.Zanastanakumjetnič-kogdjelaneophodnasudvaakta,kontemplacijaiprodukcija.Stvaralacbilokakvevrste,ukolikoseželinazvatitakvim,trebaslužitisvomimanentnomgeniju.Nemožesenazvatigenijemnegoingenijem.OnnedjelujezasebenegozaImanentniEros,SanctusSpiritus,izvorsvih‘darova’.Sveštojeisti-na,bezobziratkojeizgovara,imasvojeporijeklouDuhu,ističeCoomara-swamy.55Istinskafilozofijaumjetnostiuvijekjeisvugdjeista.Opozicijasve-toiprofano,vječnoisvjetovno,javljasesvugdjegdjesepotrebetijelaidušenemogu istovremeno ispuniti.Uskladus indijskomfilozofijom,analognoPlatonovushvaćanju,mismoorganizam,aOnjeenergija.CoomaraswamycitiraodlomakizsvogdjelaSun-Kiss:

»Nijenašedasviramonaševlastitetonove,negodapjevamopjesmeNjega,kojijejedno,BogSunca(Apolon)inašaVlastitaOsoba(odvojenaod‘našeosobnosti’).Unutarindijskeumjet-nosti razlikuju se istaknuta (padārthābhinaya) i oslobađajuća (vimukti) umjetnost, umjetnostonihkojiusvojimpredstavamaslaveBoga,ZlatnuOsobu,uNjegovojimanentnoji transce-dentnoj prirodi i neistaknute (beznačajne) umjetnosti koja je ‘obojena svjetovnom strašću’(lokānurañjaka)i‘ovisnaoraspoloženjima’(bhāvaśraya).Prvajeumjetnost‘glavnacesta’kojavodiizravnokrajuputa,drugaje‘paganska’iekscentričnaumjetnostkojalutausvimsmjero-vima,imitirajućisveisvašta.«56

Nakrajueseja,Coomaraswamyističesvojunadudaćeuskorodoćivremenakadaćeseosuditisvakaumjetnostkojanijepodkontrolomintelekta.

1.7. Symptom, diagnosis and regimen (Simptom, dijagnoza i terapija)

Najistaknutijekarakteristikenašegsvijetaustanjukaosajesunered,nesigur-nost,sentimentalnostiočaj.Našaugodnavjerauprogresuzdrmanajeini-smovišetakosigurnidačovjekmožeživjetisamoodkruha.57Ovojesvijet‘osiromašene stvarnosti’, ističeCoomaraswamy, u kojoj se život promatra

48

The Essential Ananda Coomaraswamy,WorldWisdom,2004.,str.21.

49

Isto,str.22.

50

Isto,str.23.

51

Isto,str.24.

52

Isto,str.25.

53

Isto.

54

Isto,str.26–27.

55

AluzijanaIvanovoEvanđelje,III,8,gdjesekažesljedeće:»Duhdušegdjegodhoće.Ču-ješmu šum, ali ne znaš ni odakle dolazi nikamoide.TakojesasvakimkojerođenodDuha«.

56

Isto,str.40.

57




kaodaimakrajusebisamominemasmisla.Jednaodsimptomskihabnor-malnostiovakvogživotajestishvaćanjedajeumjetnostestetika,pasijakojasetrpi,aneaktkojimsedjeluje.Značenjeumjetnostipripisujeseumjetnikuiprevladavamišljenjedajeumjetnikposebančovjekradijenegodajesvakičovjekposebnavrstaumjetnika,kakojemislioPlaton.RazlikujeselijepaiprimijenjenaumjetnostivjerujesedaprirodapremakojojsemjeriumjetnostinijeStvaralačkaPriroda,negonašaokolina,tj.misami.Suvremeniumjetnici,smatra Coomaraswamy, nemaju nikakvih obveza prema vječnim istinama.Apstraktna umjetnost nije ikonografija transcendentalnih formi, nego real-naslikarazjedinjenogmentaliteta.Standardživotanedostojanjeposvojimkvalitetama,iakosekvantitativnočiniveličanstvenim.Svisimptomi,smatraCoomaraswamy,upućujunadubokoukorijenjenubolest.Prva jedijagnozaignoriranjeprincipanakoje svodjelovanjemožebiti reducirano imorasereduciratidabiserazumjelo.58Kulturadanašnjice jestnominalistička, isti-čeCoomaraswamy.Onoštosenemožedotaknutirukamailiprimijetitinijestvarno.Umjetnik se obrazuje da zamjećuje, a ne damisli.U obučavanjuovog temeljnogneznanja javljaseegocentričnost,pohlepa,neodgovornost,kaoishvaćanjedajeradzlo,akulturasekaorezultat»nemara«naziva»od-morom«.Američki Indijanci ne bi razumjeli zašto nas interesiraju njihovepjesme ukoliko nemožemo razumjeti njihov duhovni sadržaj, a Platon biisključio izsvojeIdealne državeumjetnostkoja isključivoslužipotrebamatijela.Našepitanjeotomečemuslužiumjetničkodjelo,akojepostavljamoodvojenoodpitanjaotomeštaonoznači,jestistoštoodvojitioblikodforme,simbolodreferencije,tepoljoprivreduodkulture.Pišućiorežimu,Cooma-raswamy ističe da od edukatora i kustosa treba zahtijevati odgovornost zaučenjeistineoprirodiumjetnostiidruštvenojuloziumjetnika.Također,trebazahtijevatidaseodbacistajalištedaumjetnostpredstavljaestetskoiskustvo.Estetske su reakcije, smatra Coomaraswamy, biološke ‘iritabilnosti’ što ihdijelimosamebom.Umjetnostpredstavljaznanjeputemkojegznamokakouraditinašposao,alinamnekažeštotrebamoučiniti.Uobavezismoradi-kalnopromijenitimetoduunašojinterpretacijijezikaumjetnosti.UmjetnostsenemoževratitinasvojepravomjestodokseprincipporetkakojiupravljaproizvodnjomsredstavanepromijeniinedonesereorganizacijudruštvakojećebitiutemeljenonavokacijianalognoPlatonovumišljenju.59

2. Recepcija Anande K. Coomaraswamiya u XXI stoljeću

AlvinMoore,Jr.(1923.–2005.),suizdavačdjelaThe Selected Letters of Anan-da K. Coomaraswamy(IzabranapismaAnandeK.Coomaraswamyja),ističe:Kao Sveti Augustin, Ananda K. Coomaraswamy pisao je s ciljem usavršava-nja vlastita razumijevanja. Težio je da spozna principe koji stoje u korijenima stvari, ali iznad svega samog sebe.« SayyedHosseinNasr,predstavniktradi-cionalnefilozofijeitradicionalnogpristupafilozofijiumjetnosti:

»Gotovopedesetgodinaprošlo jeodsmrtiAnandeK.Coomaraswamiya;pa ipak,njegovisuspisiprimjereni idanaskaoštosu tobili iondakada ih jenapisao.Njegovglasodzvanjauušimatragačazaistinomdanašnjiceiljubiteljatradicionalneumjetnostikaoštojeodzvanjoigeneracijamaranije.«60

HeinrichZimmer,autordjelaPhilosophies of India,oAnandiCoomaraswa-miyujerekao:Taj plemeniti znanstvenik na čijim ramenima još uvijek stojimo! HarryOldmeadow,autordjelaTradicionalizam: Religija u svjetlu perenijalne filozofije pakkaže:Ananda K. Coomaraswamy najpoznatiji je znanstvenik



svete umjetnosti i umjetničkih djela Istoka i Zapada u dvadesetom stoljeću. M.AliLakhani,autoržurnalaSacred web: Jedan od velikih predstavnika tra-dicionalnog mišljenja u dvadesetom stoljeću, Ananda Coomaraswamy, obje-dinio je u svom impresivnom obrazovanju, matematske i estetske vještine sup-tilne vrijednosti. Iluminirajuće reference i fusnote u njegovom elokventnom pisanju su bogatstvo za znanstvenike i tragaoce…

Umjesto zaključka

Predsamkrajsvogživota,točnije,naproslavisvog70.rođendana,AnandaCoomaraswamyjeosvomživotnomdjelurekaoslijedeće:

»Želiobihnaglasitidanikadnisamustanoviosvojuvlastitufilozofijuinikadnisamželiozasno-vatinovuškolumišljenja.Moždajenajvećastvarkojusamnaučio,upravodanemislimzasebe.Onočemusamtežiobilojerazumijevanjeonogštojebilorečeno,bezdapridajemvažnosttvrd-njama‘inferiornihfilozofa’.Smatrajući,uskladusaHeraklitom,dajeRiječsvimazajednička,tedajeMudrostznatiVoljuizkojesusvestvaripotekle,uvjerensamdasusveljudskekultureusvojimpojavnimrazlikamaništadrugonegodijalektijednogteistogjezikaduha,tedapostoji‘zajedničkiuniverzumdiskursa’kojiprevvladavarazlikemeđujezicima.«

Coomaraswamy je istaknuo u svom djeluHindu View of Art (Indijski po-glednaumjetnost)daspajanjereligijskeekstazeiumjetničkogiskustvanijeisključivohinduističko stajalište, njega su iznosilimnogidrugi, kao što suneoplatonisti,HsiehHo,Goethe,Blake,Schopenhauer, iliSchiller iCroce.Coomaraswamyjesebenazvao»orijentalistomkojijeugotovo,uistojmje-ri,iplatonistisrednjovjekovnifilozof«.Nastojaojedarazumijestvaralačkojedinstvosimboličkihekspresija–Brahmuindijskihfilozofa,»MističnoJed-no«JanavonRuysbroecka,anaovajjenačintežiosintetiziratitemeljneuvi-deistočnjačkihizapadnjačkihmističkihtradicija.PremaCoomaraswamyju,izabrani ljudibudućnostinemogubitinijednenacije,niti rase,već trebajupredstavljatiaristokracijuzemljekojapovezujeaktivnostevropskemladostisozbiljnošćuazijskogdoba.TakođerjerekaodaseonajkojijeudisaočistiplaninskizrakUpanišadi,Gautame,ŚaîkaraiRumijevaKabira,Lao-tseaiIsusa–možebitisaveznikonihkojisubiliučeniciPlatonaiKanta,Withma-na,NietzscheaiBlakea.61

Literatura

Ananda K. Coomaraswamy, The Essential Ananda K.Coomaraswamy,WorldWisdom2004.

AnandaK.Coomaraswamy,The Art of Living, Essays on Catholic and Traditional Art,FonsVitae,2005.

AnandaK.Coomaraswamy,The Dance of Shiva:FourteenIndianEssays,rev.izd.,NewYork:NoondayPress,1957.

58

Isto,str.2.

59

Isto,str.4.

60

Vidjetisadavećprevedenonjegovodjelonanaš jezik: Seyyed Hossein Nasr, Islamska umjetnost i duhovnost,LinguaPatria,Saraje-vo2005.

61

www.tamilnation.org/hundredtamils/cooma-raswamy.htm



AnandaK. Coomaraswamy,Essays on National Idealism,MunshiramManoharlal Pu-blishers,1981.

Sophia: A Journal of Traditional Studies,Volume11,Number1(Summer2005.).

Trevor O. Ling, Rječnik budizma-vodič kroz misao i tradiciju, Beograd: Geopoetika,1998.

Opća povijest umjetnosti,Mozaikknjiga,Zagreb2003.

Opšta enciklopedija Larousse,tomI,Beograd1971.

Theon-lineJournal of Perennial Studies(VincitOmniaVeritas);TimothyScott, (A Brief Introduction to the Traditional Doctrine of Art).

FrithjofSchuon,Ka drevnim svjetovima,Sarajevo:Des,2005.

SeyyedHosseinNasr,Islamska umjetnost i duhovnost,Sarajevo:LinguaPatria,2005.

Život umjetnosti. Časopis za suvremena likovna zbivanja,br.67–68,(XXVI/2002).

Encarta Encyclopedia On-line, 2000.

Vivekananda, Meditacija, Zagreb:CID-Nova,1997.

ČedomilVeljačić,Ethos spoznaje u europskoj i indijskoj filozofiji, Beograd:Bigz, 1982.

ČedomilVeljačić,Pjesme prosjaka i prosjakinja,izbor iz rane budističke poezije,Saraje-vo:VeselinMasleša,1990.

Internetizvori:http://en.wikipedia.org/wiki/Traditionalist_School

www.adwaitha-hermitage.net/rishikul/coomaraswamy.html

www.tamilnation.org

www.religioperennis.org

www.kataragama.org

Mušić Lejla

Philosophy of Art in the Thinking of Ananda Kentish Coomaraswamy

SummaryPhilosophy of Art in the thinking of Anande Kentish Coomaraswamy is connected with tradi-tional philosophy. Aesthetics in modern sense has nothing to do with traditional philosophy of art which basic principle is “The artist is not special kind of man” but “Every man is special kind of artist”. Coomaraswamy wants to redefine contemporary approach to art. Contempo-rary artist does not create in accordance with Eternal Truth. Abstract art is not iconography of transcendental forms but real picture of disoriented mentality. In order to redefine approach to art basic language of art must be changed; educators and curators must have responsibility to teach about true nature of art; art can not be equal with esthetic experience; society must be reorganized into one that is based on vocation in analogy with Plato’s thought.

Key wordstraditionalism, philosophia perennis,art,philosophyofart,aesthetics,ornament,inspiration

portret - hrfd.hr · islamska umjetnost i duhovnost, na tragu tradicionalnog shvaćanja umjetnosti...

Documents