planiranje i upravljanje projektima-gojko sikimic

Download Planiranje i Upravljanje Projektima-Gojko Sikimic

Post on 25-Jul-2015

191 views

Category:

Documents

5 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKEVanredne studije Smjer Poslovna Informatika

Predmet SOFTVERSKI INENJERING

Planiranje i upravljanje projektom(seminarski rad)

Predmetni nastavnik Prof. dr Zoran . Avramovi, dipl.in.elek.

Student

Gojko SikimicIndex br. 31/10-VPI-S

Banja Luka, April 2011.1

S ADRAJ UVOD 1. PRAENJE NAPRETKA PROJEKTA 1.2. Struktura poslova i grafovi aktivnosti 1.3. Procjena gotovosti 1.4. Alati za praenje napretka 2. OSOBLJE NA PROJEKTU 2.1 Uloge i karakterstike tima 3. POTREBAN RAD 4. UPRAVLJANJE RIZICIMA 4.1 Aktivnosti upravljanja rizicima 5. PLAN PROJEKTA 6. MODELI PROCESA I UPRAVLJANJE PROJEKTOM 6.1. Upravljanje u paketima 6.2. Model vodopada 6.3. Model evolucijskog razvoja 6.2. Model vodopada 6.3. Model evolucijskog razvoja 6.4. Model formalnog razvoja Z AKLJUAK LI TERATURA

2

UVODOvaj seminarski rad bavi se raunarskim i tehnikim aspektima softverskog inenjerstva,ali podjednako i vanosti organizacijskog (managerskog) aspekta. Upravljanje softverskim projektom (engleski software project management) potrebno je zato da bi se softver razvio na vrijeme i u okvirima planiranih trokova. Posao upravljanja softverskim projektom povjerava se softverskom manageru. Softversko inenjerstvo je znanstvena i struna disciplina koja se bavi svim aspektima proizvodnje softvera. Dakle, softversko inenjerstvo bavi se modelima, metodama i alatima koji su nam potrebni da bi na to jeftiniji nain mogli proizvoditi to kvalitetnije softverske proizvode. Planiranje i praenje projekta predstavlja redovan, svakodnevni i najegzaktniji posao softverskog menadera.

3

1. PRAENJE NAPRETKA PROJETKA Krajnji cilj svakog softvera jeste da sistem funkcionie a da naruilac i korisnik budu zadovoljni sa dobijenim rjeenjem, jer softver je koristan iskljuivo ako realizuje eljenu funkciju ili prua traenu uslugu. Dok se potvrde sredstva za realizaciju razvoja ili odravanja softvera korisnik obino eli da procjeni koliko e projekat da kota i traje. Prema tome tipian projekat poinje od trenutka kada nam se naruilac obrati radi razmatranja uoene potrebe. Na primjer nama se obrate hidrolozi koji bi volili da imaju sistem povezan sa njihovom opremom za rad, mjerenje i nadgledanje voda pomou kojeg bi mogli vriti statistike analize prikupljenih podataka te tako lake mogli predvidjeti i potencijalne opasnosti od poplava ili drugih katastrofa. Obino naruilac ima vie pitanja na koje treba dati odgovor: -Da li razumijete moj problem i moje potrebe ? -Da li moete da projektujete sistem koji bi rjeio moj probelm i zadovoljio moje potrebe ? -Koliko vremena je potrebno da se razvije takav sistem ? -Koliko e kotati izrada i razvoj takvog sistema ? Odgovor na dva posljednja pitanja zahtjeva postojanje dobro osmiljenih rokova za aktivnost na projektu. Projektni rokovi opisuju razvojni ciklus nekog softvera u okviru odreenog projekta , sa fazama ili etapama projekta od kojih je svaka razbijena ili usitnjena na izolovane zadatke ili aktivnosti i procjenjuje rokove i trajanje svakog zadatka ili aktivnosti. Prema tome rokovi predstavljaju vremensku osu koja prikazuje kada zapoinje aktivnost i kada se zavravaju,tj. Kada emo imati krajnji proizvod na raspolaganju. Sistemski pristup obuhvata i analizu i sintezu: razbijanje problema na dijelove, formulisanje rjeenja za svaki dio posebno i sklapanje tih djelova u koheretnu cjelinu. Identian pristup moemo primjeniti i kod definisanja rokova za aktivnosti u okviru projekta. Posao zapoinjemo radom sa naruiocima i potencijalnim korisnicima da bismo to bolje shvatili njihove elje i potrebe. U isto vrijeme provjeravamo da li su oni zadovoljni naim poznavanjem njihovih potreba. Pri tome navodimo sve meuproizvode ,tj. Stavke koje naruilac oekuje da dobije tokom razvoja projekta. U meuproizvode spadaju: - dokumenti - demonstracija funkcija - demonstarcija podsistema - demonstracija tanosti - demonstracija pouzdanosti,bezbjednosti ili performansi. Nakon toga utvrujemo koje aktivnosti moraju da se sprovedu u cilju realizacije definisanih elemenata isporuke. Pri tome moemo izlagati ta tano mora da se dogodi i koje aktivnosti zavise od drugih od drugih aktivnosti, proizvoda, odnosno resursa. Odreeni dogaaji se deklariu kao miljokazi i slue kao pokazatelji nepredovanja projekta. Na primjer nakon dokumentovanja zahtjeva, provjere njihove dosljednosti i kompletnosti i uruenja projektantima, specifikacija zahtjeva se moe smatrati i miljokazom projekta. U naoj analizi projekta , moramo napraviti jasnu razliku izmeu aktivnosti i miljokaza. Aktivnost je dio projekta koji se odigrava tokom nekog vremenskog perioda, dok miljokaz predstavlja zavretak aktivnosti u odreenom vremenskom trenutku.Prema tome aktivnost ima poetak i kraj, dok miljokaz predstavlja kraj neke posebno izdvojene aktivnosti.

4

Paljivim ispitivanjem projekta na ovaj nain .moemo da podjelimo razvoja na niz faza. Svaka faza se sastoji od koraka , a svaki korak, ako je to neophodno , moe biti predemet dalje podjele. Kao to je prikazano na slici 1.1.

Slika 1.1 Faze, koraci i aktivnosti u okviru projekta

KORAK 1

AKTIVNOSTI 1.1 AKTIVNOSTI 1.2

FAZA 1 AKTIVNOSTI 2.1 KORAK 2 KORAK 1 FAZA 2 KORAK 2 AKTIVNOSTI 2.2 AKTIVNOSTI 2.3

PROJEKAT

Da bismo vidjeli kako ta naliza funkcionie , razmotriemo faze , korake i aktivnosti date u tabeli 1.1, koje opisuju gradnju kue. Za poetak emo uzeti dvije faze : zemljane radove i gradnju same kue. Nakon toga emo svaku fazu razbiti na manje korake, kao to su: :raiavanje i krenje terena, sijanje trave i saenje drvea. Gdje je neophodno, navedene korake moemo podijeliti na aktivnosti: na primjer, zavretak unutranjosti ukljuuje dovravanje unutranje vodovodne i elektrine instalacije, malterisanje, kreenje, stavljanje vrata i montaa ureaja. Svaka aktivnost predstavlja mjerljiv dogaaj, pri emu imamo objektivni kriterijum na osnovu koga odreujemo da li je aktivnost zavrena. Prema tome kraj svake aktivnosti moe biti miljokaz.

5

Tabela 1.1 Faze, koraci i aktivnosti gradnje kueTabela 1.1 Faze,koraci I aktivnosti gradnje kue Faza 1:Zemljani radovi Korak 1.1. raiavanje i krenje Aktivnost 1.1.1: Uklanjanje stabala Aktivnost 1.1.2:Uklanjanje panjeva Korak1.2:saenje trave Aktivnost 1.2.1:Aeracija tla Aktivnost 1.2.2:Sijanje Aktivnost 1.2.3: Zalijevanje i pljevljenje Korak 1.3:Planiranje bunova i stabala Aktivnost 1.3.1: Dobijanje bunova i stabala Aktivnost 1.3.2: Kopanje rupa Aktivnost 1.3.3: Sadnja bunova

Faza 2:Gradnja kue Korak 2.1:pripremanje gradilita Aktivnost 2.1.1: Premjer zemljita Aktivnost 2.1.2: Traenje dozvola Aktivnost 2.1.3: Kopanje jama za temelj jame

Aktivnost 2.1.4: Kupovina materijala Korak 2.2: Gradnja spoljanosti Aktivnost 2.2.1: Postavljanje temelja

Aktivnost 2.2.2: Gradnja spoljanih zidova

Aktivnost 2.2.3:Postavljanje spoljane vodovodne instalacije Aktivnost 2.2.4: Spoljani elektro radovi Aktivnost 2.2.5:Krenje fasade i montiranje vrata Aktivnost 2.2.6:Montiranje krova Korak 2.3:Unutranji zavrni radovi Aktivnost 2.3.1:Postavljanje unutranje vodov. Mree Aktivnost 2.3.2:Postavljanje unutranje elek. Instalacije Aktivnost 2.3.3:Malterisanje i unutranja kreenja Aktivnost 2.3.Postavljanje vrat i ureaja

Aktivnost 1.3.4:Uvrivanje stabala i zagrtanje ubrivom

Ovo analitiko razlaganje daje naruiocu i projektantu viziju svega to je obuhvaeno gradnjom kue. Slino tome , analizom razvoja ili odravanje softvera, identifikovanje faza, koraka i aktivnosti, postiemo da projektni tim i naruilac bolje shvate ta je sve obuhvaeno gradnjom kue ili odravanjem sistema.

1.1. Struktura poslova i grafovi aktivnosti6

Analiza ove vrste nekada se opisuje kao proces generisanja strukture poslova (work breakdown structure, WBS) u okviru projekta, budui da opisuje projekat kao skup diskretnih ili odvojenih poslova. Treba imati u vidu da aktivnosti i miljokazi predstavljaju elemente koje naruilac i razvojni tim mogu da koriste za praenje razvoja ili odravanja. Naruilac e moda htjeti da vidi napredak u bilo kojoj taki projekta. Kao uesnici u razvoju, moemo da ukaemo na aktivnosti, da bismo predstavili poslove koji su u toku i miljokaze, sa ciljem prezentacije stepena gotovosti posla. Meutim, struktura poslova ili dijelova projekta koji se istovremeno razvijaju. Svaku aktivnost moemo opisati sa etiri parametra: - prethodnikom - trajanjem - krajnjim rokom i - krajnjom takom Prethodnik je dogaaj ili skup dogaaja koji moraju da se dogode prije nego to posmatrana aktivnost zapone. Prethodnik opisuje skup uslova koji omoguavaju zapoinjanje aktivnosti. Trajanje je vrijeme potrebno za kompletiranje aktivnosti. Krajnji rok je datum do kojeg aktivnost mora biti okonana, to je esto odreeno ugovorenim krajnjim rokovima. Krajnja taka je obino miljokaz ili meuproizvod, oznaavajui da je aktivnost zavrena. Pomou navedenih parametara moemo ilustrovati odnose izmeu aktivnosti. Radi opisivanja zavisnosti moemo nacrtati graf aktivnosti. vorovi grafa predstavljaju miljokaze projekta, a grane koje povezuju vorove predstavljaju sadrane aktivnosti. Slika 2.2 prikazuje graf aktivnosti za poslove opisane u fazi 2 date u tabeli 1.1. Tabela 2.2 Miljokazi prilikom gradnje kue 1.1 Gotovo premjer 1.2 Dobijene dozvole 1.3 Zavren iskop 1.4 Spreman materijal 2.1 Postavljeni temelji 2.2 Gotovi spoljani zidovi 2.3 Zavrena spoljna vodovodna instalacija 2.4 Zavreni spoljani elektro radovi 2.5 Fasada zavrena 2.6 Kreenje fasada zavreno 2.7 Postavljena vrata i ureaji 2.8 Krov zavren 3.1 Zavrena unutranja vodo instalacija 3.2 Postavljena unutranja elektro instalacija 3.3 Malterisanje zavreno 3.4 Kreenje unutranjosti zavreno 3.5 Postavljene podne obloge 3.6 Postavljeni vrata i ureaji

POETAK

1. 1

7

Traenje dozvola 1. 2. 1. 3 1. 4 2. 1 Postavanje spoljanje vodovodne instalacije

Snimanje terena

Iskopavanje

Kupovin