gojko vukčević - o porijeklu ilira ii

Download Gojko Vukčević - O porijeklu Ilira II

Post on 24-Oct-2015

413 views

Category:

Documents

10 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

historija

TRANSCRIPT

  • Biblioteka SVJEDOANSTVA

    UrednikSLOBODAN KALEZI

    Recenzentiprof. dr RELJA NOVAKOVI

    LektorRADOSAV MILI, prof.

    Za izdavaaNOVAK VUKEVI

    IzdavaKULTURNO PROSVJETNA ZAJEDNICA

    PODGORICA

    GOJKO VUKEVI

    O PORIJEKLU ILIRA II

    PODGORICA,1999.

  • O II

    PREDGOVOR

    Sve prolazi samosu seobe trajne

    M.Crnjanski

    U knjizi "O porijeklu Ilira" koja je uglavnom tre-tirala doseljavanje kavkaskih plemena na prostor ZapadnogBalkana, ukazano je i na tragove iranskih (arijskih) pleme-na na prostoru dananje Crne Gore(l). U vezi sa time po-stavljena je hipoteza da se radi o medskim (midanskim)plemenima, te da je i ime ilirskog plemena Ardijeji u stvarilo grki izgovor za Arije, grupu iranskih plemena, kako suIranci zvali sami sebe(2), a od Herodota (VII, 62), znamoda su se Medi nekada zvali Arije. Ovom knjigom nastavlja-mo njihovo istraivanje primjenjujui istu multidiscipli-narnu i komparativnu metodu. Zbog nedovoljne arheolokeistraenosti Crne Gore, a najveim dijelom se radi o nje-nom prostoru, takav pristup je jedino i mogu. Uoavajuineke tragove Arija (iranskog naroda Meda), oko brda Bu-sovnika, nedaleko od Podgorice, ti tragovi e nas odvesti dojugozapadnog Sibira. Tako e naa istraivanja u stvari bitiputovanje kroz prostor i vrijeme od Busovnika do gornjegtoka rijeke Oba. Zato ova knjiga moe da nosi i naziv "OdBusovnika do Sibira".

    Ovim se radom nastavlja preispitivanje postojeihteorija o etnogenezi Ilira i njihove praistorije. No, autor jesvjestan da teorija koju nudi ima jo nedostataka kao svakainicijalna teorija, ali, ako nita drugo, nada se da e pokre-

  • nuti reagovanja i kritike primjedbe, to e biti u svakomsluaju korisno za preispitivanje vaee teorije koja jezapala u "or-sokak".

    Svrha istraivanja prolosti ne bi smjela da budezadovoljenje intelektualne radoznalosti, ve da bolje razu-mijemo sadanjost. A pristup istraivanjima mora biti bezpredrasuda, ako hoemo da od toga imamo koristi, natonas upuuje jo i "otac istorije" Herodot. Razvoj savremenenauke ukazuje na mogunost primjene novih metoda istra-ivanja. Dostignua savremene genetike, otkrie "preta-mpavanja" DNK u hromozomima, ukazuje na trajnu biolo-ku determinantnost ovjekovog bia kao i ljudskih grupa ina mogunost njihovog prepoznavanja kroz duge vreme-nske distance, to se jo dovoljno ne koristi.

    Zamisao autora je da pokua da rekonstruie (etno-kulturne) grupe koje su ivjele na prostoru Crne Gore u ra-znim fazama praistorije. Pri tome autor se ne zanosi miljuda da zakljune istine o nekoj fazi praistorije "Ilira" nego daotvori proces istraivanja. Stavljanjem "Ilira" pod znacimanavoda ima smisao da su Iliri i Ilirik, za autora vie geogra-fski i dravni pojam nego etniki.

    Stari svijet nije potpuno iezao. Ostali su tragovi ito svuda, ali ih treba otkriti, pod zemljom u neotkrivenimnekropolama i neotkopanim tumovima, nad zemljom u to-ponimima, oronimima i hidronimima. Zatim, u duhovnomivotu recentnog stanovnitva, njegovim metodama i preda-njima, njegovoj onomastici pa i u njegovom genetskom ma-terijalu naslijeenom od paleostanovnika dotinog prosto-ra. Vjetina je sada nai odgovarajue kompleksne metodekoje bi nam pomogle da izvrimo retrospekciju na dotinomterenu, i doemo do valjanih informacija. Ovo nije jedno-stavan zadatak jer je sadanja nauka isparcelisana pa je sveto teko objediniti, a mora se, jer u stvari postoji samo je-dna nauka.

    O II

    Kasno pokuavamo da doemo do istorije svoga pro-stora. Zbog toga i ne poznajemo dovoljno sebe. Treba razli-kovati istoriju tla od istorije nacije ili naroda. Svrha predisto-rijske nauke je produiti granicu predpismene istorije.

    Politizacija istorije je pseudo-nauka, kojoj je iliro-logija u nekim sluajevima bila podvrgnuta.

    Razmiljajui o metodolokom postupku na ovomradu, priklonili smo se, u poetku sa optim pristupom sazahvatom perspektive, zatim detaljizacijom konkretnih pi-tanja. Uspjeh ovog dokazivanja zavisie od loginog i hro-nolokog povezivanja arheolokih, lingvistikih, antropolo-kih i dr. podataka. Zadatak je utoliko tei i sloeniji to senema uzora, jer koliko nam je poznato ovim pristupom dosada nije niko pokuavao da se sa informacijama odreenogprostora, arheoloki dovoljno neistraenog, ide u dubokupraistoriju.

    Ne radi se o nekom enciklopedizmu praznom i ste-rilnom, ve o nedjeljivoj povezanosti svih komponenti isto-rije jednog tla. Danas se bez takvih pristupa ne moe nitatemeljito objasniti, jer je redukcionizam arheologije sam posebi sterilan ali i nezaobilazan u multidisciplinarnoj metodi.

    Posebno mi je zadovoljstvo i obaveza da zahvalimmnogim ljudima koji su mi bili od pomoi tokom rada naovoj knjizi. Njihov spisak je pogolem, ali da pomenem barneke od njih: R.M.Munajeva, direktora Arheolokog insti-tuta RAN u Moskvi, arheologe, E.E.Kuzminu, N.J.Merpe-rta i N.L.elnovu, kao i lingviste, B.ekularca i V.Abajeva,V.H.Tmenova, B.V. Tehova, A.Z.Aptekareva.

    Posebnu zahvalnost dugujem recenzentima, prof. drRelji Novakoviu.

    U prvoj knjizi "O porijeklu Ilira" (1992), predvidjelismo mogunost ignorisanja naeg rada od oficijelne nauke.Sa ovom knjigom se potvruju hipoteze iz prve knjige i na-stavlja se njihovim proirenjem na indoiranski etniki su-pstrat ime se pojavljuje na vidiku jedno novo sagledavanje

  • Ilira koje se vie ne moe ignorisati, a ako se to pokua, toe biti kontraproduktivno za razvoj irilologije koja i tako za-ostaje. Mnoga nejasna pitanja iz irologije, kao to su, etni-ko porijeklo, antropoloki tipovi, jezik (jezici), kultovi,hronologija dolaska plemena i si. mnogo e se uspjenije re-avati, sa teorijom koju predlaemo (u to smo sigurni), ne-go do sada. Zato ova knjiga, da budemo neskromni, inipreokret u nauci o Ilirima.

    O II

    I. UVOD

    Ja vjerujem u intuiciju i imaginaciju. Ima-ginacija je vanija od znanja, jer je znanjeogranieno, imaginacija obuhvata sve nasvijetu, stimulie procese i javlja se izvo-rom njegove evolucije. Strogo govoreiimaginacija je realni faktor u naunomistraivanju.

    (A Ajmtajn)

    Istraivanja praistorije se moraju zasnivati na nekimdokazima, u prvom redu informacijama iz oblasti materija-lne kulture. Ukoliko su te informacije oskudne, kao to je unaem sluaju, mora se orijentisati na one iz oblasti duho-vne kulture. Loginim sreivanjem korelacija tih informa-cija dolazimo do novih saznanja, koja uz pomo imaginacijepostaju informacija, to bi se matematiki izrazilo sa fo-rmulom:

    Z=f (Inf, Img); gdje su:Z=znanje,f=funkcija,Inf=informacijaImg=imaginacija.Imaginacija je sposobnost povezivanja i predvianja

    meuzavisnosti poznatih i nepoznatih faktora, dok je fanta-

  • zija neto drugo i ne treba je brkati sa imaginacijom. Fanta-ziji treba staviti uzdu.

    Pored arheolokih, znaajna su i lingvistika istra-ivanja na odreenom geografsko - istorijskom prostoru, jersu toponimi, hidronimi i onomastika polazna osnova za na-unu rekonstrukciju i spoznaju najdublje prolosti. Prostorkoji odabiramo za istraivanje nije sluajan, on je namjernoodabran jer ga najbolje poznajemo, jer je zaviaj autorovihpredaka. Radi se o brdu Busovniku i njegovoj najuoj oko-lini. To bi bila inicijalna istraivanja te ukoliko ona daju po-zitivne rezultate prelo bi se na prostor Crne Gore i ireoko nje, to bi po naem miljenju bilo mjerodavno za za-kljuivanja koja bi se odnosila i za vea prostranstva zapa-dnog Balkana gdje su se sve prostirala ilirska plemena izistorijskog perioda.

    Na oko 12 km, zapadno od Podgorice, iznad selaBera uzdie se brdo Busovnik. Njegov se najvei vrh zoveVarin vrh sa 624 mnm. Brdo ima jo nekoliko manjih vrho-va koji imaju neobina imena kao, Kecan, Pjeivac, MaliBovan, Veliki Bovan, Releki vrh, Gargoman i Kuk. I topo-nimi iz okoline Busovnika imaju preteno neslovenska ime-na, kao: Beri, Krusi, Buronji, Steci, Farmaci, Kornet, Parci,Milati, Makonje, Komani, edezi, Baloi, afa i si. Na Bu-sovniku imaju i dvije vode. To su tipine vode iz krenjakihformacija. Jedna se zove Releza, a druga Buster. Sa sjeve-rne strane Busovnika, iznad sela Krusa, postoji jedan niitumul, kojega mjetani zovu Gomilica. I u selu Draevinipostoji vie tumula, koje stanovnici zovu "gomile".

    Brdo Busovnik ima dominantan poloaj na ovimprostorima i sa njegovog Varinog vrha se prua izvanredanpogled na Zetsko-bjelopavliku ravnicu. Sam vrh ini jednazaravan ne vea od jednog ara. Na toj zaravni erozija jeizbacila na povrinu krupne gromade koji zajedno sa rije-tkim drveem stvaraju jedan sugestivni ambijent koji je biopogodan za odbrambene ili kultne aktivnosti. Vrh je sa za-

    10

    O

    pada i jugozapada nepristupaan a sa sjevero-istoka ga jetitio odbrambeni zid, suvomeda, od kamena manjih dime-nzija. Zid je na itavom dijelu razruen i iroko razbacanokamenje kao da ga je ljudska ruka rasturila. Temelji zidanijesu vidljivi jer su pokriveni humusom. Nema tragovakiklopskog zida. Na najistaknutijem dijelu u jednom priro-dnom rascjepu stijene ugraeno je naknadnom intervenci-jom dodatno proirenje, ime je napravljen recipijent elipti-nog oblika (1,5x0,8 m) sa kanalom za odvod. Ovaj recipi-jent je vjerovatno sluio kao rtvenik, odnosno za prihva-tanje krvi rtvovanih ivotinja i libaciju.

    Na ovo poslednjeupuuje kazivanje mjetanada se tu nalazilo fragmenataod keramike i stakla, do ko-jih naalost nijesmo moglidoi. Sa istone strane zara-vni usjeene su u ivoj stije-ni, u duini od 2,5 m tri ste-penika. U poetku smo pr-etpostavljali da se radi ostepenitu huritskog kultakao na Medunu, meutim,kasnije smo shvatili, zbogvisine stepenika od 50-60cm da se radi o klupi tj.sjeditima koja su moglaimati ritualnu namjenu. SI L rtvenik na Verinom vrhuNa ovakvo rezonovanje upuuje to to su sjedita okrenutaprema istoku, izlasku sunca, to je u staroiranskom kultuMitra - Varuna moglo imati obredni karakter. Sa tih sjedi-ta, kao sa prestola, reci su doekivali izlazak Sunca kaoraanje boga Mitre. Fragmenti stakla i keramike upuujuna pomisao da su to bile posude z

Recommended

View more >