osnove organizacije.doc

7/31/2019 OSNOVE ORGANIZACIJE.doc

1/37

1. OSNOVE ORGANIZACIJE

- organizacija poinje s pojavom ovjeka

- preoblikovao je predmete rada u raznovrsne proizvode radi svojih ivotnih potreba

- organizacija rada se razvijala meusobno i paralelno s razvojem prirodnog rada

- ovjek s kvalitetnom organizacijom, uz manji napor, bre i bolje postie mnogo veerezultate

- prve sluajne organizacije bile su lovake skupine

- bez znanstvenog pristupa nije bilo mogue rijeiti sloenije organizacijske probleme

- pojam organizacije se koristi u dvostrukom smislu, u prvom za oznaavanje procesaorganiziranja nekih aktivnosti, a u drugom za oznaavanje rezultata tog procesa

- znaaj organizacije odnosi se na cjelokupnu radnu i ivotnu aktivnost

- omoguava realizacije ciljeva koje sam ovjek ne bi mogao u potpunosti realizirati

- organizacija od individualnih snaga stvara drutven snagu

- organizacijom se smanjuju utroci za postizanje istog rezultata- negativna strana organizacije je da u odreenoj mjeri sputava ovjeka (namee muzadatke koje nisu u skladu s njegovim sposobnostima)

- organizacija je drutvena znanost

- Adamiecki organizacija kao ekonomska znanost

- Organizacija ima klasno obiljeje jer se njom uspostavljaju odnosi meu njezinimsudionicima kakve eli vladajua klasa

- glavni zadatci organizacije postupno se prilagoavaju novoj tehnici proizvodnje itehnologiji, kao i drutvenim odnosima

- pojam organizacije je kompleksan i obuhvaa aktivnosti na podrujima drutvenog iprivrednog ivota

- organizacija je svjesna djelatnost koja se provodi i odrava voljom ljudi radi stvaranjacjeline iz mnotva

- osnivai organizacije Taylor (Amerika), Fayol (Francuska) i Nordsieck

(Njemaka)


2/37

- velik broj pisaca razlikuje organizaciju u irem (svaki oblik udruivanja ljudi radiostvarivanja zajednikih ciljeva) i uem organizacija rada (udruivanje radi postizanja

privrednih ciljeva)

- za neke je organizacija znanost (uklanjanje proizvoljnosti, sluajnosti i obiaja), za neke

vjetina (sposobnost kojom ovjek usklauje initelje proizvodnje), a neki kao i jedno i drugo

- bavi se ljudima i njihovim odnosima, dok drugi smatraju da se bavi skladnimpovezivanjem ljudi i sredstava

- organizacija uspostavlja hijerarhijske odnose, dok drugi smatraju da se njome, potpunoregulira rad i ivot pripadnika zajednice

- bitna obiljeja organizacije su: cilj koji se eli ostvariti, skladnost materijalnih sredstavai ljudskog potencijala i njihova racionalna uporaba

- u poetku organiziranje se uglavnom temeljilo na iskustvu

- potrebno je postii optimalne uvjete rada, u suprotnom je proizvodnje nemogua

- organizacija rada odnosi se na usklaivanje initelja proizvodnje, a poslovnaorganizacija na cjelokupno poslovanje poduzea

- organizacija rada je dio poslovne organizacije poduzea

- organizacija se mijenja kvalitativno i kvantitativno

- Taylor je prvi pokuao sistematizirati naela organizacije, a nakon njega je Fayol izvriosistematizaciju

- prema Fayolu naela organizacije su (14): podjela rada, autoritet, disciplina, jedinstvonareivanja, jedinstvo upravljanja, podreivanje pojedinanih opim interesima, nagraivanje,centralizacija, hijerarhija, nareivanje i red, pravinost, stalnost osoblja, inicijativa, udruivanje,izjednaavanje i ujedinjavanje osoblja

naela podjela rada i specijalizacije (zadatak ralaniti do elementarnih dijelova)

naelo povezivanja initelja proizvodnje (meusobno usklaivanje svih radnji unutarpoduzea)

naelo koordinacije (uspostavljenje veza i donosa izmeu initelja proizvodnje ikoordinacija rada radnika)

naelo dobrovoljnog ukljuivanja organizacije (organizacija ima zadatak da privue ljudena dobrotvornoj bazi)

- standardizacija je specifian postupak u kojem se nalaze optimalna rjeenja, a rezultat jeodreeni propis ili standard


3/37

- tolerancija je doputeno odstupanje od propisanih svojstava

- tipizacija je postupak kojim se putem selekcije i redukcije suava izbor standardiziranihproizvoda

- unifikacija je postupak kojim se iskljuivo na temelju razmatranja slinosti srodnihproizvoda, razliitim preinakama rtvuju neke modifikacije

- opi postupci racionalizacije su:

uklanjanje tetnih razmaka i hodova postie se maksimalna neprekidnost i izjednaenostodvijanja procesa

predvianje (predvidjeti ono to se odnosi na proces i okolnost koje su s njima u vezi)

priprema (osposobljavanje radnika, dokumentacija, rokovi, istraivanje trita i mjere

sigurnosti)

ujednaavanje (da cijeli proizvodni proces bude to vie ujednaen)

spajanje jednakih elemenata ili procesa

- pristupi provoenju organizacije:

a) PREMA OPSEGU potpuna (odnosi se na cjelokupno poslovanje) i djelomina (susreese u onim poduzeima u kojima se provode manje organizacijske promjene)

b) PREMA NAINU NA KOJI SE PROVODI individualna (individualno se pristupasvakom organizacijskom problemu) i shematska (prema unaprijed utvrenim shemama se

pristupa organizaciji)

c) PREMA KONCEPCIJI UPRAVLJANJA centralizirana (utvrena je hijerarhija i svatkoima tono utvrene zadatke) i decentralizirana (ona vrsta organizacije u koji se upravljanje

prenosi s centralnih organa na nie)

d) PREMA TRAJANJU RADA NA ORGANIZACIJI jednokratna (rjeavanje problema naogranienom podruju u kratkom roku) i postupna organizacija (kod veih zahvata, ukljuujesistematski rad na rjeavanju problema)

e) S OBZIROM NA POSTOJANJE ORGANIZACIJE jedina razlika izmeu organizacije ireorganizacije je u tome to se reorganizacija odnosi na postojea, a organizacije na nova

poduzea

- univerzalne metode organizacije se korist u svim znanstvenim disciplinama, a posebne

(anketa i metoda intervjua) u nekoliko znanstvenih podruja


4/37

- kompleksna analitika metoda je kombinacija raznih analitikih metoda, a osnovnakarakteristika je to analitiko ocjenjivanje organizacijske razine povezuje s analizomfinancijskog poslovanja i analizom kadrova

- metoda ocjenjivanja organizacije prema posebnim funkcijama slina je prethodnoj, ali

je jednostavnija i moe se obaviti za krae vrijeme

- kompleksno-matrina metoda oblikovanje nove organizacije

1. TEORIJE ORGANIZACIJE

- prvi pisani dokazi organizacije pothvata Hamurabijev zakonik, u Europi prvi zapisikod Grka

KLASINA ORGANIZACIJA

- Taylor ("Upravljanje pogonom"-1903. i "Principi znanstvenog upravljanja"-1911.;prouavao je radno vrijeme radnika, ele da rukovoditelji upravljaju radnikom, uveo jefunkcionalni sustav upravljanja)

- Fayol ("Principi opeg i industrijskog upravljanja"-1914.; razmatra problemeupravljanja u svim aktivnostima i poduzeem u cjelini)

- Weber ("Privreda i drutvo"; bavi se birokratskom organizacijom)

- Taylor studij vremena i pokreta

- panja je usmjerena samo na tehniku stranu organizacije

- radnik zainteresiran samo za zaradu

- zaokupljenost uincima i efikasnou nad radnicima

- kult stroja i nove tehnike

- centralistika organizacija; hijerarhija


5/37

NEOKLASINA TEORIJA ORGANIZACIJE

- Sheldon ("Filozofija upravljanja"-1923.)

- Mayo ("Ljudski, socijalni i politiki problemi industrijske civilizacije"; novi stilrukovoenja, rjeavanja konflikata, upotreba moi, organizacijske promjene i komunikacija)

- organizacije je prvo socijalni, a onda tek tehniki i gospodarski sistem

- poduzee nije savren stroj nego zajednica ljudi

- ovjek osim za novac moe raditi i iz zadovoljstva

- decentralizacija i ublaavanje hijerarhije

1. IMBENICI OBLIKOVANJA ORGANIZACIJE

- postoje unutarnji i vanjski imbenici organizacije

UNUTARNJI IMBENICI (ZAVISNE VARIJABLE)

- meusobno su povezani i promjena jednog automatski izaziva promjene na drugima

1. CILJEVI I STRATEGIJA

- ciljevi su najvanije obiljeje organizacije te predstavljaju eljeno stanje organizacije ubudunosti

- glavni cilj organizacije naziva se MISIJA, tj. svrha postojanja poduzea

- mjerljivi ciljevi su nedvosmisleni, precizni, jasni i ostvarivi

- postavljanje ciljeva je najvaniji zadatak top managementa


6/37

- strategijom se postavlja pitanje kako e organizacija postii ciljeve

- A. Chandler ("Utjecaj strategije na strukturu"-1962.)

- ciljevi mogu biti strateki (vezani uz tehnologiju razvoja i velike investicije), taktiki

(promjena alata, obuavanje ljudi) i operativni (na dnevnoj, tjednoj, mjesenoj bazi)

- korporacijski ciljevi su: ciljevi irenja (rasta, ulaganja), ciljevi kontrakcije (povlaenja,dezinvestiranja) i odravanje

1. ZADACI I TEHNOLOGIJA

- jasno definirani ciljevi su pretpostavka za definiranje zadataka (definiranje zadatakapodrazumijeva odreivanje nosilaca izvrenja zadataka, vremena potrebnog za izvrenjezadataka, vremena potrebnog za izvrenje i trokova izvrenja)

- tehnologija je znanje o nainu da se neto napravi

- tehnologija kao pojam ukljuuje: strojeve i proizvodne postupke proizvodna i uslunatehnologija

- J. Woodward ("Industrial Organization: Theory and Practice"- 1965.; utvrdila je dapoduzea koja su uspjena imaju fleksibilnu strukturu)

- poduzea pojedinane proizvodnje moraju prvo osigurati narudbu, a zatim kreirati iproizvesti proizvod

- poduzea masovne proizvodnje moraju prvo razviti proizvod, proizvesti ga, te na krajudolaze marketinke aktivnosti

- Tomphsonova klasifikacija objedinjuje tehnologiju (sekvencijalnu i recipronu)tehnologiju znanja i kljunu tehnologiju

1. VELIINA I STAROST PODUZEA

- veliina poduzea moe se mjeriti brojem zaposlenih, veliinom ostvarenog ukupnogprihoda, profita i dr.

- P. Drucker 4 do 5 stupnjeva veliine poduzea

- najee kao kriterij za odreivanje veliine poduzea uzima se broj radnika


7/37

- rastom veliine poduzea raste i sloenost strukture poduzea

- u velikim poduzeima raste i sloenost strukture poduzea

- u velikim poduzeima javlja se decentralizacija

- manja poduzea se elastinija te se lake prilagoavaju promjenama u okolini

- u privredi treba postii optimalan odnos izmeu velikih i malih poduzea

- VELIKO PODUZEE ima globalnu orijentaciju, koristi se ekonomijom obujma,mehanikom strukturom, organizacija je formalizirana i decentralizirana, kompleksna je ivertikalno i horizontalno

- MALO PODUZEE proizvodi u malim koliinama, regionalno je orijentiran, imaorgansku strukturu, organizacija je manje fleksibilna, ima vertikalnu i horizontalnu

jednostavnost

- vertikalna sloenost je broj organizacijskih razina u hijerarhijskoj strukturi, ahorizontalna broj formiranih organizacijskih jedinica na pojedinim organizacijskim razinama

- faze ivotnog ciklusa poduzea

a) poduzetnika faza (faza maaka) teite je razvoj novog proizvoda i usluge s ciljemopstanka na tritu i javlja se prva kriza voenja (nedostatak profesionalnog managementa)

b) faza kolektivnog duha (faza zvijezda) - detaljnija podjela rada, javlja se potreba zadelegiranjem

c) faza formalizacije (faza krava muzara) birokratizira se organizacija (uvode se pravila)

d) faza elaboracija (faza vjerni psi) organizacija je podijeljena na velik broj podrujadjelatnosti, dolazi do potrebe za revitalizacijom

1. LJUDSKI RESURSI (KADROVI)

- utjecaj kadrova na strukturu presudan

- zaposleni utjeu na oblik organizacije na dva naini, prvi je putem kompozicije radnesnage, a drugi vrijednostima, stavovima i potrebama

- isti tipovi poduzetnika su: pionir, maher, strateg i trener

1. PROIZVOD


8/37

- razlikujemo pojedinanu i maloserijsku, te masovnu ili procesnu proizvodnju

- proizvod je opipljiv, standardiziran, potronja mu je odgoena, proizvodnja se odvija u

zatvorenom sustavu, kapitalno je intenzivan proizvod (u njega se ulae kapital)

- usluga je neopipljiv, presonaliziran proizvod, proizvodnja se odvija istodobno spotronjom i radno je intenzivan proizvod (u njega se ulae rad)

1. LOKACIJA

- razlikujemo izbor mikro lokacije (ovisi o blizina nabavnog ili prodajnog trita, izvorimaenergija i kadrovima) i makro lokacije

- postoji teritorijalno organizacijska struktura (do nje dolazi kada su dijelovi poduzeadislocirani)

VANJSKI IMBENICI

- poduzee moe na njih u maloj mjeri utjecati

- poduzee im se mora prilagoavati ako eli opstanak

- okolina moe biti :

a) stabilna i nestabilna

b) homogena i heterogena

c) koncentrirana i disperzirana

d) jednostavna i sloena

1. INSTITUCIONALNI UVJETI


9/37

- je zakonodavni okvir unutar kojeg poduzea posluju; to je skup formalnih i neformalnihpravila koji odreuju poslovanje na nekom tritu

- u formalna pravila spadaju zakoni koje donosi drava, a u neformalna zakoni kojepoduzee donosi za sebe(kontrola radnika, hijerarhija), te obiaji i vrijednosni sustavi

1. INTEGRACIJSKI PROCESI

- spajanje, pripajanje poduzea s drugim poduzeem

- horizontalni model integracije vei broj poslovnih funkcija e biti organiziran podivizijskim jedinicama, a manji broj na razini poduzea kao cjeline

- vertikalni model integracije vei broj poslovnih funkcija e biti organizacijski smjetenna razini poduzea

1. TRITE

- trite moemo podijeliti na trite nabave i trite prodaje

- na tritu nabave poduzea se susreu s tritem dobavljaa za sirovine, materijal iusluge i tritem radne snage

- na tritu prodaje poduzee se susree s kupcima i konkurencijom

- kupci, konkurencija, dobavljai i radna snaga elementi trita kao imbenikaorganizacije

1. RAZVOJ ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

- poduzee mora prihvatiti nove spoznaje u znanosti i tehnologiji radi konkurentnosti

- za poslovanje u novim uvjetima trae se i novi oblici organizacije koji istiu potrebuumreavanja, ukidanja hijerarhije, veu decentralizaciju i smanjivanje veliine poduzea

- poduzee moe tehnologiju razvijati aktivno (da je samo razvija) i pasivno (da jepreuzima od nekog drugog)


10/37

- model kontingencije imbenici organizacije konkretnog poduzea previe su sloeni ibrojni pa ih je zbog toga potrebno svesti na one najveeg znaenja za oblikovanje organizacijepoduzea (situacijski pristup)

PODUZEA VISOKIH TEHNOLOGIJA

- razvoj im je brz i neizvjestan

- stvara se velik broj managerskih ideja

- vode strategiju tehnolokog vodstva(ele imati bolju tehnologiju od konkurencije)

- brza i masovna komercijalizacija proizvoda

- to due traje privremeni monopol (prednost u tehnologiji koje poduzee ima nadkonkurencijom) vei su prihodi i vea je dobit

- velika su ulaganja u znanstvena istraivanja (inovacije)

- kratki vijek trajanja proizvoda

- toka loma cijena ulazak konkurenata na trite

ELEMENTI ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

- prema Mintzbergu elementi organizacijske strukture su:

a) operativni dio

b) strateki dio

c) srednji dio


11/37

d) tehnostruktura

e) tabni dio (slube administrativne podrke)

- prema Novaku elementi organizacijske strukture su:

a) organizacija materijalnih imbenika

b) organizacija ljudskog imbenika

c) organizacija ralanjivanja zadataka

d) organizacija upravljanja i managementa

e) organizacija vremenskog slijeda poslova

FORMALNA I NEFORMALNA ORGANIZACIJA

- formalna organizacijska struktura je ona koja je propisana i slubeno utvrena

- formalnom strukturom se:a) utvruju, opisuju i povezuju poslovi

b) spajaju initelji rada

c) odreuju status ljudi u organizaciji

d) propisuju pravila i norme ponaanja u organizaciji

- stvarna organizacijska struktura nastaje spontano u procesu funkcioniranja formalne

organizacijske strukture

- neformalna organizacijska struktura se vezuje za ljude i njihovo djelovanje u organizaciji

SLOENOST, FORMALIZACIJA I CENTRALIZACIJA U ORGANIZACIJI

- tri su dimenzije organizacije:

1. SLOENOST


12/37

- pod tim se razumijeva razina horizontalne (podjela zadataka u organizaciji na razliitepodzadatke na istoj organizacijskoj razini) i vertikalne diferencijacije (po razinamamanagementa u organizaciji)

- sloenost organizacije ovisi i o stupnju podjele rada i specijalizacije u organizaciji

1. FORMALIZACIJA

- podrazumijeva se stupanj propisivanja organizacije, tj. razina standarda pravila iprocedura

- veliina je u uskoj vezi s formalizacijom

- velike su organizacije formaliziranije od malih

- formalizirane organizacije su manje fleksibilne

1. CENTRALIZACIJA

- moe biti centralizirana i decentralizirana

- stupanj decentralizaciji mjerimo:

a) brojem odluka koje se donose na niim razinama

b) vanou odluka koje se donose na niim razinama

c) koliko je utjecaj odluka koje se donose na niim razinama

d) koliko se esto provjeravaju nie razine od strane vieg rukovodstva

- razlikujemo funkcijsku (od vanijih radnih faza stvoriti integralne jedinice i dati im

maksimalnu odgovornost) i federalnu (stvoriti samostalne proizvodne jedinice svaku sa svojimvlastitim tritem i proizvodom) decentralizaciju


13/37

VRSTE ORANIZACIJSKIH STRUKTURA

- departmentalizacija je formiranje niih organizacijskih jedinica u poduzeu koje semogu nazivati odjeli, divizije i sekcije

- razlikujemo birokratsku i organsku strukturu (bolje se prilagoava brzim promjenama ivisokoj tehnologiji) organizacije

- najvanije vrste organske strukture su PROJEKTNA i MATRINA, a najvanijebirokratske su FUNKCIJSKA i DIVIZIJSKA

FUNKCIJSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

- podjela rada u poduzeu, te grupiranje i povezivanje poslova obavlja se premaodgovarajuim poslovnim funkcijama u poduzeu

- tri su oblika funkcijske organizacijske strukture:

POETNA F.S. (broj formiranih funkcijskih jedinica je manji od broja poslovnih funkcija)

STANDARDNA F.S. (broj formiranih funkcijskih jedinica jednak je broju poslovnih funkcija)

RAZVIJENA F.S. (broj formiranih funkcijskih jedinica vei je od broja poslovnih funkcija)

- prednosti su: jasna podjela poslova, specijalizacija, najpreciznija kontrola poslova

- nedostatci su: koordinacija izmeu odjela, manja preglednost i mogunost donoenjaispravne odluke, jedan ovjek se penje u jednom odjelu i specijalizira u jednom podruju

PROCESNA ORGANIZACIJSKA SRTUKTURA

- djeluje unutar funkcijske strukture

- procesna organizacijska struktura temelji se na tijeku radno ili poslovnog procesa kaokriteriju za formiranje organizacijskih jedinica

- prednost procesne organizacijske strukture u odnosu na funkcijsku je ekonomian nainoblikovanja radnih proces i skraivanje vremena potrebnog za rad


14/37

DIVIZIJSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

- javlja se kao posljedica rasta i razvoja poduzea

- proces dividionalizacije paralelno slijedi proces diverzifikacije proizvodnje

- diverzificirano poduzee je ono s veim brojem proizvoda

- divizijske organizacijske jedinice su sa statusom profitnih centara, autonomne i trinoorijentirane

- divizijska podjela poduzea dijeli se prema

PROIZVODU/PREDMETIMA D.S. (grupiranje slinih poslova i formiranje niihorganizacijskih jedinica se obavlja prema proizvodima ili uslugama)

Strateka poslovna jedinica (SBU) oblik je divizijske organizacijske jedinice u poduzeuprimarno orijentirane na strateko planiranje.

Postoje i nezavisne poslovne jedinice za kreiranje novih proizvoda i procesa(IBU).

TERITORIJALNA D.S. (podjela rada u poduzeu i povezivanje slinih poslova obavlja seprema geografskim podrujima. Svaka teritorijalna jedinica sadri sve nune djelatnosti,odnosno funkcije na tom podruju)

O ovoj vrsti strukture govorimo kada poduzee na najvioj razini podjele i grupiranja zadatakaosniva organizacijske jedinice po razliitim geografskim podrujima.

POTROAIMA

Taj tip strukture primjenjuje se u velikim poduzeima koji posluju s mnogo razliitih proizvoda,a namijenjeni su razliitim kategorijama potroaa. Ova se organizacijska struktura nee estokoristiti za najviu organizacijsku jedinicu.

- pozitivna strana ove organizacijske strukture su skraeni komunikacijski kanali ipojednostavljeno poslovanje

- negativna strana je to to svaki odjel ima uvid u svoju dobit, te je nevoljko nude da

podmire trokove


15/37

PROJEKTNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

- ova struktura predstavlja privremenu formu koja se uspostavlja za realizaciju jednogodreenog projekta, odnosno zadatka.

- Cilj je skupiti najbolje talente koji stoje na raspolaganju da bi se rijeio neki sloenizadatak, uz odreene trokove, za odreeno vrijeme i uz zahtijevanu kvalitetu obavljenog posla(Mescon, Albert i Khedauri)

- Kada je projekt zavren tim se rasputa

- S obzirom na uestalost pojavljivanja projekata razlikujemo jednokratne projekte iprojektne procese

- Moe biti nestalna (ako se radi o jednokratnim projektima) i stalna (ako se radi oprojektnim procesima)

- Individualna projektna organizacija (kada postoji voditelj projekta ali on radi bez radnogtima ima ulogu koordinatora i organizatora aktivnosti)

- ista projektna organizacija je oblik organizacije kod koje su projekti potpunosamostalni i nezavisni od linijske organizacijske strukture

MATRINA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

- Karakteriziraju je dva zapovjedna lanca

- Glavni nedostatak ovog oblika organizacije je to to je svaki odjel dvostruko podreen

- S obzirom na kombinacije divizijskih i funkcijskih jedinica razlikujemo:

Funkcijsko-predmetnu, funkcijsko-teritorijalnu i predmetno-teritorijalnu matricu

- prikladna je za poduzea koja istovremeno rade na veem broju projekata

- u matrinoj organizaciji primarna organizacijska struktura u pravilu je funkcijska

- ovlatenje odgovornosti ostvaruje se po vertikali, a po horizontali upravljanje i voenje

projektom


16/37

- razlikujemo projektno-matrine strukture, proizvodno-matrine strukture iprogramsko-matrine strukture (prikladna za organizacije koje istovremeno izvode vei broj

programa) strukture.

HIBRIDNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

- oblik organizacije u kojem se na istoj organizacijskoj razini kombiniraju funkcijske imultidivizijske komponente

- pored divizijskih organizacijskih jedinica (proizvodnih ili teritorijalnih) javljaju se i

funkcijske organizacijske jedinice na istoj razini

XVII. SPECIFINOSTI ORGANIZACIJE SVAKE POSLOVNE FUNKCIJE

FUNKCIJA ISTRAIVANJA I STUDIJA RAZVOJA

- industrijska istraivanja omoguuju da poduzea konkretnije zacrtavaju svoju budunost,da dre korak s razvojem i da svoju proizvodnju neprestano usavravaju

- industrijska istraivanja obavljaju se radi postizanja osnovnih zadataka poslovanja uprvom redu zbog potrebe razvoja novog, poboljanja starog ili pronalaenja nove uporabnevrijednosti ve postojeeg proizvoda

- postupak istraivanja novog proizvoda ima slijedee faze:

1) ideja o novom proizvodu

2) preliminarno istraivanje (ukljuivi i patentno)

3) laboratorijsko istraivanje

4) razvoj plana proizvodnje

5) poluindustrijska proizvodnja

6) konano ispravljanje i oblikovanje proizvoda


17/37

- industrijsko oblikovanje traje za vrijeme itavog procesa istraivanja proizvoda i ononije samo stvar dizajnera ve cijele ekipe ljudi

- trokovi istraivanja se moraju drati unutar granica koje poduzee moe podnijeti

- organizacija istraivanja se moe postaviti na dva naina; tako da se podjela zadatakaobavi na funkcijskoj osnovi ili na projektnoj osnovi

- tri su osnovna zadatka organizacijske jedinice istraivanja i studija proizvoda:

1) istraivanje

2) ispitivanje (obavljaju se svi zadaci vezani za ispitivanje modeliranih primjeraka ili drugihistraivakih prijedloga vezanih uz laboratorijsku pripremu poluindustrijske proizvodnje i

radionicu u kojoj se obavlja ta proizvodnja)

3) programiranje (posebni zadaci na projekciji tehnolokog procesa, projekciji razvojapoduzea i postavljanju plana kooperacije)

RAZVOJNA FUNKCIJA

- postoji velika meuuzajamna ovisnost izmeu studija proizvoda i studija razvoja

- osnovni zadatak studija razvoja je taj da obavi izbor onog procesa koji sa stajalita(tehnikih, ekonomskih i ekolokih) osiguravaju odreene prodnosti

- zadaci studija razvoja mogu se podijeliti na: tehniko-tehnoloke i ekonomske

- razvojna funkcija u cilju realizacije svojih zadataka obavlja ove skupine poslova:

- POSLOVI PROGRAMIRANJA (obuhvaaju strateka marketing istraivanja,

istraivanja postojeih tehnolokih procesa, te izbor najpovoljnijeg tehnolokog procesa)

- GRAEVINSKA SKUPINA (izrauje projekte i brine se o ureenju prostora, izraujeizvedbenu dokumentaciju, prikuplja dozvole, te nadzire i preuzima objekte)

- SKUPINA ZA STROJEVE I POSTROJENJA (izrauje specifikacije potrebnihstrojeva i postrojenja, izbor isporuitelja opreme, izbor montaera, te putanje pogona u rad)

- EKONOMSKO-FINANCIJSKA SKUPINA (sudjeluje u realizaciji razvojnogprograma ekonomskim vrednovanjem tehnikih rjeenja i u izboru ekonomski najpovoljnijevarijante)


18/37

FUNKCIJA UPRAVLJANJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA (RESURSIMA)

- Zadaci ove funkcije se okreu oko ovjeka kao proizvodnog imbenika, a definiraju sena osnovi odreene politike upravljanja ljudskim potencijalima

- Briga za ivot i rad lanova poduzea vaan je zadatak ove funkcije jer se na radnikatreba gledati kao na osobu sa eljama, tekoama i problemima

- Obavlja est skupina poslova i to: plan i analiza, radni odnosi, raspodjela, socijalnasluba, drutveni standard i izobrazba

NABAVNA FUNKCIJA

- nabavna funkcija je sluba u organizaciji koja prvo dolazi u dodir s novim idejama inovim proizvodima, ona ima najui kontakt s dobavljaima

- osnovni zadatak je osigurati harmonian tijek proizvodnog procesa pravodobnom iekonominom nabavom potrebnog reprodukcijskog materijala, sirovina i drugog

- ZADACI NABAVNE SLUBE SU:

- istraivanje nabavnog trita

- ispitivanje i usklaivanje zahtjeva za nabavu materijala

- ispitivanje ponuda

- nadzor rokova isporuke

- primanje materijala

- uvanje materijala (u posljednje vrijeme koristi se JIT Just In Time nabavamaterijala pa nema ovog zadatka)

- etiri su vana imbenika koji dominiraju gotovo u svim zadacima nabavne slube, a tosu KVALITETA, KVANTITETA, ROKOVI ISPORUKE i CIJENA

- u nekim proizvodnim organizacijama nabavna je sluba ukljuena u proizvodni sektor

dok je u drugima samostalna sluba


19/37

- organizacija nabavne slube ovisi o veliini organizacije, veliini i vrijednosti nabava,ralambi zadataka, strunosti i kvalificiranosti njezinih radnika

- u proizvodnim je poduzeima najpogodnije organizacijsko rjeenje da se skladiteorganizira u sklopu nabavne slube

- najvanije djelatnosti skladita jesu primanje, uvanje i izdavanje materijala

- paletizacija je sustav mehaniziranog uskladitenja robe i materijala gdje se manipuliraveim brojem odnosno veom koliinom odjednom

PROIZVODNA FUNKCIJA

- ima zadatak da u skladu sa strukturom i karakterom osnovnih sredstava,kvalifikacijskom strukturom zaposlenih i njihovim radnim iskustvima, proizvodi odreenu vrstu

proizvoda u odreenoj koliini i kvaliteti, u odreeno vrijeme i s najmanjim trokovima

- organizacija proizvodnje u pravilu ovisi o karakteru proizvodnog procesa

- kontinuiran tehnoloki proces moe se pojaviti u obliku masovne proizvodnje i radnike(cehovske) proizvodnje

- diskontinuiran tehnoloki proces javlja se u odabiru najpovoljnijeg oblika organizacijerada i ritma proizvodnje

- tri su tipa proizvodnje: POJEDINANA, SERIJSKA i MASOVNA

- dva su naina proizvodnje: KONTINUIRANI i DISKONTINUIRANI

- dva su sastava proizvodnje: LINIJSKI i SKUPNI

- zadatak pripreme proizvodnje jest prije poetka proizvodnje ispitati i utvrditi sveokolnosti uz koje e se proizvoditi kako bi se proizvodni proces mogao odvijati normalno, bezzastoja

- dva su osnovna tipa organizacije: CENTRALIZIRANI i DECENTRALIZIRANI

- zadatak studije rada je istraivanje i pronalaenje najjednostavnijeg i najuinkovitijeg

naina rada, njegovog vremenskog redoslijeda ako se u pogonima provodi normiranje radnoguinka


20/37

- nadzor rada za zadatak ima nadgledati proizvodnju po kvaliteti, vrsti, boji

- nadzor proizvoda moe biti PREVENTIVAN, CENTRALIZIRAN i KATNI ilikombinacija navedenih

- Odravanje se brine za sigurnost strojnog parka, ureaja, zgrada i ostalog; razlikujemoTEKUE i INVESTICIJSKO odravanje (kapitalni remont)

Sigurnost na radu funkcija iji je zadatak prouavanje i prilagoavanje svih onih imbenikakoji utjeu na radnu sposobnost i zdravlje radnika

PRODAJNA FUNKCIJA

- prodaja je jedna od najvanijih funkcija u procesu reprodukcije jer omoguuje da seproizvedeni proizvodi realiziraju, pretvore u novac, odnosno da se dostave krajnjem potroau

- glavni zadatakprodajne slube je pravodobna i maksimalno povoljna prodajaproizvedene robe

- PRIPREMA PRODAJE je prvi zadatak prodaje a zatim slijediISTRAIVANJE TRITA (utvrditi mogue prodajne kvote i druge relevantne podatke),EKONOMSKA PROMIDBA (glavni joj je zadatak obavjetavati kupce o znaajkama i

prednostima proizvoda koje organizacija proizvodi ili namjerava proizvoditi) i DAVANJEPONUDE (njome se zapravo zakljuuje posao s kupcem i utvruju svi potrebni uvjeti koji seodnose na proizvod ili uslugu koji su vani za kupca s kojim se ugovara)

- Organizacija same funkcije ponude ovisi o homogenosti proizvodnje, tipu proizvoda,prodajnim metodama i dr.

- Ako proizvodna organizacija proizvodi vie skupina proizvoda moe se primijenitidecentralizirana prodaja

- esto se prakticira da prodaja za domae trite i prodaja za strano trite budu dvije

odvojene organizacijske jedinice

FINANCIJSKA FUNKCIJA


21/37

- financijska funkcija mora voditi rauna da poduzee ima stalnu potrebu za kapitalomradi pravodobnog plaanja dospjelih obveza ili obavljanje potrebnih kupnji

- posebna uloga financijske funkcije je praenje trine vrijednosti poduzea

- FINANCIJSKA OPERATIVA njeni se zadaci odnose na evidenciju financijskihsredstava, ukljuivi i devizna, u privrednoj organizaciji, obavljanje blagajnikog poslovanjaitd.

- MATERIJALNO KNJIGOVODSTVO osnovni je zadatak pratiti sve promjene usirovinama i drugom materijalu, i to u naturalnim i financijskim pokazateljima

- KNJIGOVODSTVO PLAA- treba pratiti sva kretanja u osobnim primanjima radnika

- POGONSKO KNJIGOVODSTVO ima zadatak da na temelju obuhvaanja svih vrstatrokova obavi obraun proizvodnje u odreenom vremenskom razdoblju

- FINANCIJSKO KNJIGOVODSTVO ima zadatak voditi poslovne knjige u kojima seevidentiraju sve promjene na sredstvima, utvrivati periodino i godinje ostvarenje prihoda injihovu raspodjelu, obveze i potraivanja i uvati svu potrebnu dokumentaciju.

__________________

SUVREMENI TRENDOVI U OBLIKOVANJU ORGANIZACIJE

Suvremena organizacija je pod utjecajem brojnih imbenika od kojih su najvaniji IMBENICIOKOLINE.Osim funkcijske i divizijske strukture

suvremena organizacija razvija i nove oblike organizacije. Naela organiziranja su ista a razlikaje samo u tome gdje je teite, da li je u: centralizaciji ili decentralizaciji; dubljoj ili pliojpodjeli rada; uskom ili irokom rasponu kontrole; krutoj ili fleksibilnoj strukturi; statinoj iliinovativnoj organizaciji; birokratskim ili organskim strukturama; autoritetu pojedinca ilitimskom radu; neuvaavanju ili uvaavanju ljudi u organizaciji; upravljanju ljudima iliupravljanju stvarima i procesima; nepostojanju ili postojanju korporativne kulture;

nespremnosti ili spremnosti za provoenje organizacijskih promjena; poduzee kao federacijaili konfederacija; funkcionalna ili federalna decentralizacija.

Suvremena org. je decentralizirana, fleksibilna i inovativna te se od vertikalne pretvara uhorizontalnu. Nema klasine hijerarhije ve se stvaraju timovi. Tu razlikujemo:

1. INFORMACIJSKI BAZIRANA ORGANIZACIJA- organiz. znanja specijalista, vaanje raspon komunikacije

2. ATOMIZIRANA ORGANIZACIJA- male radne jedinice vezane sustavomkompjutorskih i komunikacijskih veza (ekonomske i upravljake kontrole)

Kod suvremene organizacije dolazi do drukijeg naina grafikog prikazivanja, tu je strukturapoduzea znatno nia i plia.


22/37

CORE PROGRAM- organizacije se orijentiraju na svoj srni program

OUTSOURCING- svaka lanica mree proizvodi ono u emu je bolja od konkurencije.

Tu se uspostavljaju razni oblici organizacije:T-oblik, mrena/virtualna, timska, procesna,

izvrnuta, modularna/beskrajno niska, samoorganizacija, adhokracija, heterarhija i organizacijaintenzivna znanjem.

T-OBLIK ORGANIZACIJE

-nije posebna vrsta org.strukture, ve je oblik umreene organizacije dobavljaa, kupaca,stratekih partnera i ostalih virtualnih komponenti uz pomo informacijske tehnologije. To jetehnoloka organizacija za 21. stoljee. Najvanija znaajka je velika sloboda u menadmentu ukreiranju org. strukture.. Karakterizira ju vea zaokupljenost logikom nego fizikomstrukturom, omoguava veliku fleksibilnost te elektroniko povezivanje i komuniciranje.

VIRTUALNA ORGANIZACIJA

-odgovor na brze promjene i visoke tehnologije poduzea, naziva se i prividna organizacija.Nema svoju strukturu ve eksternalizira sve aktivnosti u kojima nije najbolja(outsourcing), azadrava gl. poslovni programu kojem je lider(core business). Tu se koristi JIT(just in time)sustav. Virtualna org. je dinamino orue za otru konkurenciju, to je organizacija koja stalnoui, tzv. uea organizacija. Tu je najvanija interakcija izmeu nezavisnih kompanija kojamoe biti: partnerstvo, zajednika ulaganja, strategija alijanse, nove korporacije, odnosdobavlja-kupac, licencije, kooperativni sporazum, podrunice, eksternalizacija aktivnosti, web.

MRENA ORGANIZACIJA

- novi oblik organizacije koji je vezan uz virtualnu org., tj. pokazuje nain povezivanja lanica uvirtualnoj organizaciji. Naziva se i organizacija bez granica jer je neograniena, nijeformalizirana i nema strukture ni hijerarhije. Razlikuju se razni oblici mrea:

lanac- samo neki lanovi imaju neposredne veze

kota-postoji 1 lan mree koji je u centru i ima kljunu ulogu

viekanalna mrea-najei oblik, omoguava ju informatika tehnologija

dinamina mrea- preko raunala se povezuju svi lanovi

-glavna znaajka mrene org. je smanjivanje nesigurnosti u poslovanju. Mree se razlikuju sobzirom na: razloge umreavanja, broj lanova, jainu pojedinog lana, meusobnu povezanostlanova, specifinost kulture pojedinih zemalja. S obzirom na interakciju meu lanovimarazlikujemo:

interne mree- izmeu pojedinih dijelova poduzea, zatvorene su


23/37

eksterne mree- izmeu poduzea razliitih djelatnosti, otvorene su

IZVRNUTA ORGANIZACIJA

- oblik nehijerarhijske i decentralizirane organizacije koju nije mogue primijeniti svugdje, ve

samo u sluajevima kada se znanje pojedinca ne razlikuje od znanja organizacije, tj. kadaindividualni strunjaci posjeduju vei dio znanja. Odreuje ju to to najvei broj zaposlenihobavljaju isti posao ali na irokom podruju za vei broj klijenata.

ORGANIZACIJA PAUKOVE MREE

- to je oblik mrene organizacije, nije stalna ve je ad hoc organizacija. Ona skuplja ljude (8-10nezavisnih profesionalaca) za rjeavanje odreenog problema, a im se problem rijei mrea seraspada. To je mrea umreenih organizacija

TIMSKA ORGANIZACIJA

- nov nain pristupa dizajniranju organizacije. Formiraju se timovi koji unose dinaminost uorganizaciju, otklanjaju rigidnost klasinih struktura te je ine pliom, fleksibilnom a pomalo i

plivajuom. Tu dominira timska struktura koja se koristi za otklanjanje slabosti funkcijskestrukture, unosi elemente organske strukture u klasine modele organizacije. Uvode semenaderi treneri koji pomau radnicima u rjeavanju problema, a nazivaju se kros-funkcijskitimovi. Kreiraju se zrcalne strukture, tj. formiraju se timovi za pojedine proizvode iji lanovidolaze iz svih poslovnih funkcija.

FRONT/BACK ORGANIZACIJA

-hibridna organizacija, tj. organizacija prednjeg dijela(front) i zadnjeg dijela (back).

Front-organizacija prve linije okrenuta prema potroaima, tj. tritu

Back-organizirana prema proizvodima ili uslugama

Ta cjelokupna organizacija podsjea na matrinu org. zbog 2 dimenzije (trite i proizvod).Pogodna je za kompanije koje imaju dvojne strategije. Zbog dvije dimenzije vani su procesi

planiranja (proces pregovaranja) i budetiranja. Tu se javljaju horizontalna povezivanja izmeuprednje linije i pozadine.

AMEBA ORGANIZACIJA

- temelji se na autonomiji, fleksibilnosti i suupravljanju od strane zaposlenih u organizaciji. Onesu bez hijerarhije, jednorazinske organizacije. To su male organizacijske jedinice koje imaju 3-50 lanova, a sline su timskoj organizaciji. Ne moe biti sama za sebe ve mora biti uklopljenau neki od poznatih modela organizacijskih struktura.

FRAKTALNA ORGANIZACIJA

- to je novo ime za divizijski model organizacije. Divizije se kao autonomne i trino

orijentirane org. jedinice mogu nazvati fraktalima, i obrnuto, fraktali se mogu nazivatidivizijama. Oni nisu samoorganizacija ali imaju veu ili manju autonomiju. Fraktal (holon) u


24/37

organizaciji se odnosi na samostalnu radnu jedinicu koja je ukljuena u opi informacijski ikomunikacijski sustav poduzea i odrava unutarnju ravnoteu na sinergian nain. To jedecentralizirani oblik organizacije koji karakteriziraju jasno definirani ciljevi te velikaautonomija dijelova, ali i integritet cjeline.

KLASTER ORGANIZACIJA

- oblik divizijske organizacijske strukture koji se koristi u organizacijama koje istovremenoupotrebljavaju vei broj razliitih strategija i u poduzeima koja se orijentiraju na mjeovitestrategije. Klasteri su skupine fraktala koji se strukturiraju na naelima strukturiranjaorganizacije.

HETERARHIJE

- sastoji se od vie centara koji su jednako vani. To je decentralizirana org. sa vieorganizacijskih jedinica od kojih svaka ima autonomiju. Ona je skuplja od klasine strukture jer

se isti poslovi obavljaju u svakoj organizacijskoj jedinici. Javlja se u multinacionalnimkompanijama koje imaju podrunice u mnogim zemljama. Nema samo 1 centar u kojem jeuprava kompanije nego su one rasprene po geografskim podrujima. Zbog te rasprenostiaktivnosti heterarhije se jo zovu i horizontalne strukture.

CENTRI ODGOVORNOSTI U ORG. STRUKTURI PODUZEA

Unutarnje org. jedinice mogu imati razliiti ekonomski, pravni i organizacijski status a razlikujuse po tehnoloko-ekonomskoj zaokruenosti i sposobnosti samostalnog razvoja. Prema tome

postoje:

divizijske org. jedinice- tehnoloko ekonomske zaokruene cjeline koje imaju sposobnostsamostalnog razvoja

funkcijske org. jedinice- ne zadovoljavaju te kriterije

Centar odgovornosti- zajedniki naziv za sve vrste unutarnjih org. jedinica

kojima rukovodi menader koji je odgovoran za ostvarenje budetskih ciljeva.

Svi centri odgovornosti koriste resurse (inpute) te imaju trokove za proizvodnju outputa iliprihoda. Top menadment daje ovlasti menaderima u centrima odgovornosti koji su odgovorniza rezultate poslovnih aktivnosti.

Budet- plan prihoda i rsahoda za odreeno vremensko razdoblje. Budetiranje pomaemenaderima u planiranju poslovnih aktivnosti i prema tome se ocjenjuju centri odgovornosti.Mogue je formirati nekoliko vrsta centara odgovornosti:

1.trokovni centri funkcijska organizacijska struktura

2.prihodni centri


25/37

3.profitni centri divizijska organizacijska struktura

4.investicijski centri

Postoje 4 budetske veliine: rashodi, prihodi, profit i investicije

TROKOVNI CENTRI

-org. jedinica koja ima kontrolu nad trokovima ali ne i na prihodma. To su sve one org.jedinice iji se budet temelji na ocjeni koliko e kotati usluge koje te jedinice pruajuproizvodnim dijelovima poduzea. Centri iji se trokovi ne mogu unaprijed sigurno procijenitijesu diskrecijski centri, ovise o menaderovoj diskrecijskoj moi.. Trokovni centri nemajuoutputa ili prihoda.

PRIHODNI CENTRI

- org. jedinice u kojima se njihovi outputi mjere u novanim/naturalnim pokazateljima ali sedirektno ne usporeuju s trokovima inputa. Nemaju trokove ili rashode za inpute. Imaju vrlomalo kontrole nad trokovima, ali su zato izrazito odgovorni za marketinki output (prodajniodjel). Odgovorni su za ostvarenje budeta prodaje. Efikasnost se mjeri po tome kako jeostvaren budet prodaje, odreuju se prodajne kvote.

PROFITNI CENTRI

-org. jedinice koje imaju kontrolu nad svojim prihodima i rashodima. Cilj im se definira kaorazlika izmeu prihoda i rashoda, dok se uspjeh mjeri veliinom te razlike. Definira se kaokompletna, posebna i samodovoljna organizacijska jedinica u poduzeu koja za cilj imaostvarenje stope profita. Glavni menader odgovoran je za odravanje ravnotee izmeu

prihoda i trokova (razine profita). Formiraju se u okviru divizijske org. strukture poduzea.Svugdje gdje neka organizacijska jedinica ima odgovornost za zaraivanje profita.

INVESTICIJSKI CENTRI

-jedinice u kojima menaderi imaju kontrolu tj. odgovaraju za prihode, trokove, ali i za stopupovrata uloenog kapitala.

NAELA GRUPIRANJA ZADATAKA

Grupiranje zadataka po razliitim organizacijskim razinama oblikuje se organizacijska strukturapoduzea. Projektant organizacije prilikom grupiranja zadataka mora poi od analizekonkretnog poduzea pa grupiranje mora izvriti u skladu sa zahtjevima ba tog poduzea.Grupiranje je razliito od poduzea do poduzea pa se ne moe kopirati. Autori koji govore ogrupiranju su : L.Gulick, L.Allen, H.Koontz i O.Donnell, E.Kosiol.

Grupiranje je obrnut proces od ralanjivanja. Tu polazimo od radnih mjesta da bismo prekoskupina radnih mjesta formirali ue pa ire organizacijske jedinice do onih najvieg ranga


26/37

neposredno podreenih direktoru poduzea. Rezultati grupiranja zadataka su: radna mjesta,org.jedinice nieg i vieg ranga(odjeli,pogoni itd.) pa sve do onih najvieg ranga neposredno

podreenih direktoru poduzea ili predsjedniku uprave.

VOENJE

-najvanija funkcija menadmenta, uspjenost menadmenta ovisi o toj funkciji. Ona imasposobnost utjecanja na druge koji izvravaju neki zadatak. Bit voenja je u slijeenju. Postojivie teorija o voenju:

1. teorija koja polazi od znaajki voe-najstarija, voe se raaju a ne stvaraju

2. bihevioralna teorijatemelji se na ponaanju uspjenih voa, voenje se moe nauiti

3. kontingencijska ili situacijska teorija-polazi od situacije u kojoj se voa nalazi, ponaanjevoa ovisi o okolnostima u kojima se nalaze.

Moderno voenje karakteriziraju 3 temeljne orijentacije:

a)orijentacija na potroae

b)orijentacija na zaposlene

c)stalne inovacije i promjene

Transformacijsko voenje-jedna ili vie osoba se povezuju tako da voa i sljedbenici potiujedni druge.

Transakcijsko voenje-zasniva se na primjeni nagrada ili kazni.

OVLASTI

- ogranieno pravo uporabe sredstava organizacije i usmjeravanje napora ljudi u eljenompravcu. Postoje 3 osnovna tipa ovlasti:

1. linijska ovlast- temeljna ovlast unutar poduzea koja se prenosi sa nadreenog na podreenogu organizacijskoj strukturi poduzea. Stvara se organizacijska hijerarhija koja se naziva lanaczapovijedanja ili skalarni lanac. Nadreeni direktno nadgleda podreenog.

2. tabna ovlast- tu osobe imaju pravo samo davati savjete u odluivanju onima koji imajulinijsku ovlast. Uloga taba i tabnog osoblja raste s veliinom organizacije. To suspecijalisti(strunjaci)za odreena funkcijska podruja pa mogu uspjeno savjetovati linijskog

menadera iz domene funkcije za koju su dobili mjesto u tabu. Mogua su tri osnovna tipataba: savjetodavni, usluni i osobni. S obzirom na ovlast tab ima slijedee ovlasti:


27/37

a)savjetodavna ovlast-savjetovanje linijskog menadmenta kada on zatrai savjet od svogtabnog organa.

b)ovlast obvezatne konzultacije- daje vea prava,tj. veu ovlast tabu

c)konkurentna ovlast-daje pravo tabnom osoblju da se suprotstavlja odlukama linijskogmenadmenta

d)funkcijska ovlast-kada linijski menadment na tab prenese ovlast i odluivanje na nekompodruju djelatnosti, tj. o nekim pitanjima

e)linijska ovlast unutar taba

3. funkcijska ovlast- predstavlja dio ovlasti linijskog menadera. Linijski menader daje pravosavjetnicima u tabu da daju instrukcije direktno linijskoj organizaciji.

ODGOVORNOST

-obveza izvrenja zadataka uz zadovoljavajue rjeenje. Vea ovlast tei za veomodgovornou za izvrenje zadataka. Potrebno je izvriti podjelu zadataka i odgovornosti. Kodtoga je potrebno voditi rauna o tome da se izbjegne:

a)preklapanje odgovornosti- odgovornost kod koje 2 ili vie osoba odgovaraju za izvrenje istihaktivnosti

b)jaz odgovornosti- situacije u kojima odreeni zadaci nisu ukljueni u podruje odgovornostinekog pojedinca

c)sve one radne aktivnosti koje ne doprinose ostvarenju cilja

Raspon odgovornosti- broj svih onih posredno i neposredno podreenih jednom menaderu naodreenoj razini organizacijske piramide.

DELEGIRANJE OVLASTI I ODGOVORNOSTI

Decentralizacija menadmenta u poduzeu u najuoj je svezi s delegiranjem ovlasti iodgovornosti.

Delegiranje- prenoenje zadataka i ovlasti onim primateljima koji e biti odgovorni za njihovoizvrenje. To je jedna od najvanijih vjetina menadmenta i voenja.Ono je neophodno zaopstanak i funkcioniranje organizacije. Mogu se pojaviti sljedee situacije tzv. rascjepkane ili

podijeljene ovlasti- kad odreenu odluku donose menaderi dviju org. jedinica s obzirom na toda menader jedne organizacijske jedinice nema ingerencije na donoenje odluka u drugojorganizacijskoj jedinici. Zapreke u procesu delegiranja su: one koje se odnose nadreene, one

koje se odnose na podreene i one koje se odnose na organizaciju.


28/37

STILOVI VOENJA

AUTOKRATSKI STIL

-predstavlja nain voenja kod kojeg je sva vlast koncentrirana u rukama jedne osobe koja imaneogranienu mo u odluivanju. Tu je karakteristino davanje naredbi od strane nadreenog

podreenima. To omoguava brzo donoenje odluka, poveava mo voe i njegov utjecaj naizvrenje zadataka.

DEMOKRATSKI STIL

-ukljuivanje podreenih u proces donoenja odluka. Pretpostavljeni prije nego to doneseodluku konzultira podreene. Jo se naziva i participativno- demokratski stil. Veliku panju

poklanja ljudskim odnosima, vee je zadovoljstvo radnika i vei su uinci proizvodnje. Tu se

istie Likertov sustav 4

TEORIJA X I TEORIJA Y

-sinteza autokratskog i demokratskog stila voenja. Autor je Douglas McGregor sa svojimdjelom LJudska strana poduzea(1960)

Teorija x- kae da su prirodno lijeni pa izbjegavaju rad koliko mogu, a na rad ih trebaprimoravati (ljudi vole da ih netko vodi pa izbjegavaju odgovornosti), autokratski stil.

Teorija y- kae da ljudi vole raditi, to ih ini zadovoljnima, preuzimaju odgovornosti zaizvrenje zadataka, ima elemente demokratskog stila.

KONTINUUM VOENJA

R.Tannenbaum i V.H.Schmidt kau da su krajnje toke autokratski i demokratski stilovi.Umjesto ta dva krajnja stila oni navode jo pet stilova voenja koji su izmeu te dvije krajnosti.Oni smatraju da izbor odgovarajueg stila mora biti rezultat znaajki voe, znaajki podreenihi situacije

ODNOSI I STRUKTURE

-dvije su dimenzije stilova voenja: odnosi ili uvaavanje (jak ili slab) i strukture (niska ilivisoka). Njihovom kombinacijom dobivaju se 4 stilova voenja.

TEORIJA IVOTNOG CIKLUSA VOENJA


29/37

-obuhvaa ove dimenzije voenje: zadatak i ponaanje meusobnim odnosima. Ova teorijatemelji se na ponaanju mendaera, zrelosti (sposobnosti) i na meusobnom odnosu menaderai podreenih. Stil voenja mora se mijenjati u zavisnosti od toga kako se mijenja zrelost tj.sposobnost podreenih da rjeavaju probleme tj. zadatke koji su im postavljeni.

MENADERSKA MREA

Robert Blake i Jane Moutont (1981) kombiniraju 2 dimenzije: brigu za ljude i brigu zaproizvodnju u 9 stupnjeva. U tih 9 stupnjeva razlikujemo 4 ekstremna stila voenja:

1.osiromaeno voenje - mala briga za ljude i prizvodnju

2. timsko voenje - najvea panja je na ljudima ali i na proizvodnji

3. country club menadment - velika briga za ljude a mala za proizvodnju

4. autokratsko voenje - velika briga za proizvodnju a mala za ljude

FIEDLEROVA SITUACIJSKA TEORIJA VOENJA

Oni izdaje Teorija uspjenog voenja(1967), te istie 3 kljuna imbenika: odnos voa-podreeni; struktura zadataka; pozicija moi voe. Njihovom kombinacijom dolazi se do 8potencijalnih situacija tzv. oktava. F.Fiedler predlae dva stila voenja: onaj koji je orijentiranna zadatak; i onaj koji je orijentiran na dobre meuljudske odnose.

TEORIJA PUT DO CILJA

-situacijska teorija, mogua su 4 stila voenja:

a)podravajui-prijateljski odnos menadera prema podreenima

b)instrumentalni-menader daje podreenima na znanje to se od njih oekuje

c)participativni-podreeni surauje s menaderom u donoenju odluka

d)voenje orijentirano na izvrenje zadatka-od podreenih se oekuje dostizanje ambicioznihciljeva

REINENJERING POSLOVNIH PROCESA ( BPR )

-ima posebnu ulogu u promjenama u organizaciji, to je novi pristup redizajniranju(restrukturiranje organizacije). U najuoj vezi s reinenjeringom je nova poslovna orijentacija

poduzea (core business), uz istovremeno eksternaliziranje svih ostalih aktivnosti (outsourcing);one izazivaju potrebu za umreavanjem organizacija razvijajui izvrsnost, ali i ovisnost o


30/37

drugim kompanijama u mrei. Takva poslovna organizacija je karakteristina za firme visokihtehnologija. Termin reinenjering prvi se put spominje 1990. u lanku Michaela Hammera. Podreinenjeringom se misli na poboljanje svakog poslovnog procesa pa i na poboljanje

postojeih procesa kao i upravljakih. On je usko vezan uz potrebu da se kompanije ponovonaprave inventivnim. Reinenjering zapravo predstavlja ponovni poetak tj. pokuaj da se cijeli

posao radi bolje, na drugaiji nain nego inae. Taj je pojam kreiran da bi opisao kreativni idinamini pristup biznisu, mijenja organizacijsku kulturu stvarajui nove procese. Obiljejareinenjeringa su:

a)fundamentalna promjena naina razmiljanja

b)orijentacija prema procesima, a ne prema strukturama i funkcijama

c)temeljna promjena pristupa rjeavanju problema

d)pokuaj da se posao radi na drugaiji nain (bolje)

e)drastine promjene

f)ponovni poetak

g)reinventivnost, dinaminost i kreativnost

h)redefiniranje, reorganizacija i redizajn

i)orijentacija na temeljne poslovne procese

Razlozi zato je potreban reinenjering: sve bre promjene koje se dogaaju u svijetu; kupcipostaju sve zahtjevniji; konkurencija je sve otrija. Cjelokupna filozofija reinenjeringa temeljise na procesima za razliku od ranije kad je to bila poslovna funkcija i struktura. Jedno odosnovnih polazita reinenjeringa su i visoko postavljeni ciljevi. Meu temeljna polazita joubrajamo:

krenje postojeih pravila

otklanjanje unaprijed definiranih, apriornih, rigidnih i vrstih stavova

uvaavanje svakog ovjeka u organizaciji

Downsizing-poslovna orijentacija na smanjivanje posla kao i broja zaposlenih te otputanjeradnika.

Uz reinenjering se veu pojmovi: kreativnost (sposobnost gledanja na odreenu informaciju),inovacija, inventivnost (intenzivan pristup promjeni procesa). Osnovni ciljevi koji se ele

postii reinenjeringom: poveanje proizvodnosti rezultata, postizanje bolje vrijednosti zadioniare, konsolidacija funkcija i uklanjanje nepotrebnih razina i poslova u organizaciji.Glavne karakteristike, obiljeja reinenjeringa mogu se izraziti rijeima:

fundamentalno-povratak na neka osnovna pitanja


31/37

radikalno-potreba radikalnog redizajna

dramatino-oekuje se dramatino poboljanje

procesi-zbroj aktivnost (input=output), kljuna rije u reinenjeringu, zadaje najvee tekoe.

PRAVNI OBLICI PODUZEA U SVIJETU

Pravne oblike poduzea razlikujemo prema tome jesu li to drutva osoba ili drutva kapitala.Takoer se razlikuju i prema vlasnitvu zato to broj vlasnika uglavnom odreuje i veliinu

poduzea. Sa stajalita organizacije, poduzea se razlikuju samo po nositeljima funkcijeupravljanja u poduzeu pa e razni pravni oblici poduzea zahtijevati i razliitu organizaciju.

Poduzea dijelimo na: individualna(inokosna, samostalna), partnerska drutva (ortatva) ikorporacije (dionika drutva).

INDIVIDUALNO PODUZEE

-najjednostavniji pravni oblik, u vlasnitvu 1 osobe koja samostalno upravlja poduzeem iodgovara za sve obveze poduzea cijelom svojom imovinom. To su mala poduzea, lako seosnivaju i ne zahtijevaju velik poetni kapital. Vlasnik sam uiva dobit ali i snosi sav rizik

poslovnog pothvata. Slabosti: rast i razvoj je ogranien zbog malo raspoloivog kapitala.Organizacijska struktura: jednostavna, plitka, najjednostavniji oblik centraliziraneorganizacijske strukture.

PARTNERSKO DRUTVO

- pravni oblik poduzea u vlasnitvu 2 ili vie osoba. Dva su temeljna oblika: ope partnerstvoi ogranieno partnerstvo.

ope partnerstvo- pravni oblik poduzea u vlasnitvu 2 ili vie osoba koji upravljajupoduzeem, vode poslove i dijele dobit a za obaveze odgovaraju neogranieno cjelokupnomosobnom imovinom. Ulozi partnera ne moraju biti jednaki a oni predstavljaju i menadment

poduzea.

ogranieno partnerstvo-2 ili vie partnera koji za obveze drutva odgovaraju ogranieno, dovisine svojih uloga (spavajui partneri).

Partnerska drutva su mala poduzea a najee izrastaju iz individualnih poduzea, lakedolaze do potrebnog kapitala. Organizacijska struktura: vei broj partnera znai i vee poduzee

pa e struktura biti funkcijska i to poetnog oblika.


32/37

KORPORACIJA

-najsloeniji pravni oblik, moe biti u vlasnitvu od 1 do 1000 vlasnika/dioniara. To je

ekonomski mona organizacija u kojoj je obuhvaen kapital velikog broja dioniara. Prednosti:ograniena odgovornost vlasnika dionica, mogunost lakog stjecanja kapitala, stalno postojanje,vlasnitvo nad dionicama se lako prenosi (prodajom ili zamjenom). Postoji obina korporacija(ima dvostruko oporezivanje dobiti i dividendi) i korporacija s pravom odabira poreza(osloboenje su plaanja poreza na dobit). S obzirom na vlasnitvo postoje privatne i javnekorporacije. S obzirom na svrhu mogu biti profitne i neprofitne. S obzirom na dostupnost zakupnju dionica mogu biti zatvorene i otvorene. Organizacijske struktura:

razvedena i sloena, najee divizijski ali i matrini oblik, decentralizirana s naglaskom naprocesnoj i timskoj strukturi.

PRAVNI OBLICI PODUZEA U HRVATSKOJ

-nazivamo ih trgovaka drutva.

Trgovac-pravna ili fizika osoba koja samostalno, trajno obavlja gospodarsku djelatnost radiostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom roba ili pruanjem usluga na tritu.

Trgovako drutvo- pravna osoba za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti.Mogu biti: javno trgovako drutvo i komanditno drutvo (drutva osoba), te dioniko drutvo idrutvo s ogranienom odgovornou (drutva kapitala).

Trgovac pojedinac- fizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost.

Tajno drutvo- nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni lan) ulae neku imovinskuvrijednost u poduzee druge osobe te stjee pravo u dobiti i gubitku poduzea.

JAVNO TRGOVAKO DRUTVO

-udruivanje 2 ili vie osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, asvaki lan odgovara neogranieno, solidarno cijelom svojom imovinom. lanovi mogu bitifizike i pravne osobe. Naglaena je uloga osobnog rada lanova drutva kao i njihovacjelokupna imovina. Drutvom upravljaju svi njegovi lanovi a poslovodnu funkciju obavlja 1od lanova drutva. Ima svojstva opeg partnerstva, a prikladan je za mala i srednja poduzea.Organizacijska struktura: funkcijska, poetnog oblika.

KOMANDITNO DRUTVO


33/37

-trgovako drutvo u koje se udruuju 2 ili vie osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti podzajednikom tvrtkom od kojih najmanje jedan lan odgovara neogranieno cijelom svojomimovinom (komplementar), a najmanje jedan odgovara ogranieno, do iznosa uloenog(komanditor). Komanditori nemaju pravo upravljati drutvom niti ga voditi, sudjeluju u dobitkutj. gubitku drutva (proporcionalno). S obzirom na 2 vrste lanova razlikujemo mjeavinu javno

trgovakog drutva i drutva s ogranienom odgovornosti.

Organizacijska struktura: jednostavna, s niskom organizacijskom piramidom i plitkomorganizacijom te centraliziranim rukovoenjem, najee funkcijska a iznimno divizijskastruktura.

DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU

-trgovako drutvo u koje 1 ili vie pravnih ili fizikih osoba ulae temeljne uloge s kojima

sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Takvo se drutvo javlja na podrujuuslunih djelatnosti. Zbroj svih uloga ini osnovnu glavnicu drutva, a ulozi ne moraju biti

jednaki. Za obveze drutva odgovara se cjelokupnom imovinom drutva a svaki lan odgovaraogranieno (do visine svog uloga). lanovi ortaci mogu biti fizike i pravne osobe. Drutvoima svojstvo pravne osobe, pogodno je za mala i srednja poduzea, ali moe biti i veliko

poduzee. Tijela upravljanja su : skuptina i nadzorni odbor, a poslovodna funkcija pripadaupravi (jedan ili vie direktora). Organizacijska struktura: funkcijska, poetnog, standardnog ilirazvijenog oblika.

DIONIKO DRUTVO

-trgovako drutvo u kojem lanovi sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom nadionice. Moe se osnovati na 2 naina:

simultano otkupom svih dionica prilikom osnivanja

sukcesivno upuivanjem javnog poziva na otkup dionica

Iznos sredstava koja su potrebna zove se osnovna glavnica. S obzirom na vrstu dionice mogubiti: dionice na ime; i dionice na donositelja. S obzirom na rod mogu biti: redovite (obine); i


34/37

prioritetne (povlatene)dionice. Dividenda je prihod koji donosi dionica. Tijela upravljanja su:skuptina i nadzorni odbor, a voenje je na upravi. Organizacijska struktura : manja dionikadrutva imaju funkcijsku, a vea divizijsku strukturu, organizacija je sloena i razvedena.

INTEGRACIJE

-proces spajanja i pripajanja poduzea radi postizanja sinergikih uinaka, tj. pripajanje 1 ilivie manjih poduzea nekom veem poduzeu. Osnovni oblici integracije poduzea su:

1. FUZIJA (spajanje)- jedan od oblika meuorganizacijskih odnosa, a nastaje spajanjem 2 ilivie poduzea i osnivanjem novog poduzea. Moe se provoditi na 4 naina: kupnjom imovine

jednog poduzea od strane drugog; kupnjom obinih dionica jedne kompanije od strane druge;razmjenom dionica jedne kompanije za imovinu druge; zamjenom dionica jedne kompanije zadionice druge kompanije.

2. AKVIZICIJA (pripajanje)- 1 ili vie kompanija pripaja se drugoj kompaniji. Kompanija kojase pripojila drugoj kompaniji naziva se roditeljska kompanija a ova druga se naziva

podrunicom.

Integracija je specifian proces koncentracije i centralizacije proizvodnje tj. kapitala. Promjenavlasnitva poduzea moe se obavljati preuzimanjem (takeover) ili kupnjom poduzea.

Diverzifikacija- proces irenja asortimana proizvoda u proizvodnom programu poduzea; moebiti horizontalna, vertikalna i konglomeratska.

TIPOVI INTEGRACIJE

a) Poduzea koja su zaista meusobno vrsto povezana- mogu imati razliite veze: serijska,paralelna, neposredna povratna i posredno povratna.

b) Poduzea koja su meusobno slabije povezana

c) Poduzea koja su meusobno proizvodno-tehnoloki povezana

Postoje 3 podvrste poduzea: dominantna poslovna tvrtka, povezana poduzea i nepovezana

poduzea.

MODELI INTEGRACIJE

1. horizontalna integracija- povezuju se poduzea koja proizvode iste proizvode unutar isteprivredne grane


35/37

2. vertikalna integracija- integriraju se poduzea koja su meusobno povezana proizvodnjomsirovina, energije, poluproizvoda, sve do finalnih proizvoda. Moe biti: vertikalna integracija

prema unaprijed i vertikalna integracija prema unatrag.

3. integracija na osnovi podjele asortimana gotovih proizvoda

4. kruna (cirkularna integracija)

5. konglomeratska (mjeovita) integracija

INTEGRACIJA PODUZEA U SVIJETU

Najznaajniji oblici monopolskog povezivanja poduzea su:

KARTEL- ograniavanje meusobne konkurencije i ostvarivanje monopolskog poloaja natritu.

KONCERN-jedno poduzee otkupljuje veinu dionica drugog poduzea, nema ekonomske, alipostoji pravna samostalnost

TRUST- udruivanje poduzea u jedno zajedniko koje ima monopol na tritu, nema pravne niekonomske samostalnosti

KONZORCIJ- udruivanje poduzea s ciljem zajednikog financiranja odreenog poslovnogpothvata, za koji ni jedno poduzee individualno nema interes, npr. konzorcij banaka, gdje se nataj nain smanjuje rizik

PUL-oblik udruivanja gdje poduzea surauju u proizvodnji i/ili prodajnim cijenama

HOLDING DRUTVO

- poduzee koje posjeduje dionice drugih poduzea u opsegu koji mu omoguava nadzor iupravljanje poduzeima. Uglavnom posjeduje vie od 51% dionica. Osniva se za investiranje uvrijednosne papire drugih kompanija. Najvie tijelo u holding drutvu je skuptina dioniara.

- tu vlada velika sloboda menadera u upravljanju, izbjegava se nadzor trokova iraunovodstva

- predsjednici su autonomni u odluivanju, odobrenje od tijela upravljanja trae kad se radi okrupnim odlukama.

- najee se ne bavi proizvodnjom, ve financijskim upravljanjem drugim poduzeima


36/37

TEKOE U PRIKAZIVANJU ORGANIZACIJE

Poduzee je sloen organizam i budui da ovjek daje osnovni ton organizaciji ona dobivakarakter ivog organizma. Organizacija nije statina, ve dinamina pojava, i upravo ju je zbogtoga teko prikazati. Njen se prikaz odnosi na formalnu a ne na stvarnu organizaciju, pa su

razlike izmeu njih jo vee. Ne moe predstaviti kompletnu organizaciju, ve samo jedannjezin dio tj. jedan odnos.

Organizacijske sheme su pomono organizacijsko sredstvo kojim se grafiki pojednostavljenoprikazuju odreeni odnosi i slii vie kao ilustracija nego kao stvarno organizacijsko reguliranjepojedinih odnosa

ORGANIZACIJSKA SREDSTVA

-tekstualni i grafiki prikazi kojima se slue poduzea u oblikovanju organizacije, nazivaju se ipomonim sredstvima. Moderna organizacijska sredstva relativno su skupa pa se treba koristiti

onima koja daju adekvatan rezultat. Postoje dvije krajnosti u njihovu koritenju: kada sesredstva malo ili uope ne rabe u poduzeima u kojima bi se morala rabiti; i kada se sredstvaupotrebljavaju pretjerano iz elje da se prikae sve do najsitnijih detalja.

Vrste organizacijskih sredstava su: organizacijski akti, grafiki prikazi i suvremenatehnika pomagala.

ORGANIZACIJSKI AKTI

- u tekstualnom obliku se rjeavaju i ureuju temeljna pitanja u vezi stanja i odnosa u svimpodrujima poslovanja poduzea. To su: pravila (statuti), pravilnik, poslovnik, odluke,organizacijske okrunice, organizacijski postupci i organizacijski prirunik.

GRAFIKI PRIKAZ

-da bi se mogli rabiti u prikazu organizacijskog poslovanja mora im se znati prava mjera iispravan oblik.

To se zasniva na dva naela: naelo oitosti i naelo iznimnosti. Naelo oitosti proizlazi izpotrebe da se upravljanje kao spoznajni proces olaka i ubrza. Grafiki prikaz je pogodan oblikza takve saete informacije. Tekoa u uporabi grafikih prikaza je zbog njihove

kompliciranosti, pa njihovo razumijevanje zahtijeva solidno obrazovanje.

Grafiki prikaz moe biti:

1. dijagram i grafikon- najpoznatiji oblik, opi naziv za grafiki prikaz 2 ili vie brojanihveliina najee planskih i statistikih podataka iz podruja drutvenog ivota. Dijele se na:

procesni dijagram, Z-dijagram, sociogram, ciklogram.

2. gantogrami (Henry L.Gantt)- oblik tablica upotpunjenih nizom podataka, kolona i redova ukojima horizontalna duina predstavlja terminski plan nekog zadatka. Upotrebljava se za

prikazivanje: iskoritavanje radnog vremena ovjeka i stroja; raspored posla; pregled

optereenja; pregled izvrenja poslova.


37/37

3. mreni dijagram- grafiki izraz tehnike mrenog planiranja, a to je nova metoda upravljanjaproizvodnjom. Dvije osnovne metode su: metode kritinog puta (CPM) i metode procjeneprojekata (PERT). Sastoji se iz ovih podloga: iste aktivnosti, mrenih matrica i mrenogdijagrama.

4. organizacijske sheme- grafiki prikaz pojedinog elementa organizacijske strukture poduzeaili jednog njegovog dijela. Njome nije mogue prikazati kompletnu organizacijsku strukturu vesamo neke elemente i odnose.

5. grafiki prikaz redoslijeda dogaaja- vano pomagalo u planiranju i nadzoru izvrenjaproizvodnog procesa. Njime se utvruju i predoavaju: kompletan tijek rada; kompletan tijekmanipuliranja materijalom; tijek popunjavanja i kretanja dokumentacije.

6. grafiki prikaz odgovornosti- novija tehnika grafikog prikazivanja kojom se predoavafunkcioniranje organizacije tj. kako ona djeluje. Njegova osnova je matrica a njime seodstranjuju uska grla i preoptereenost menadera.

U organizacijska sredstva spadaju i suvremena tehnika pomagala a to su: raunala, uredskistrojevi, tiskanice i obrasci, kartoteke i registratori, simboli i sl.

osnove organizacije.doc

Documents