engleski - osnove

U V O D

Odlu~ili ste da nau~ite engleski. Sjajno! Nadamo se da ne o~ekujete da se to moè od danas do sutra ili do slede}eg ponedeqka. Spremni ste da odvojite malo vremena za u~ewe? Tim boqe. Ako svaki dan utro{ite ne{to vremena i truda, ako redovno radite, za dvanaest nedeqa ste}i }ete zadovoqavaju}e znawe savremenog engleskog. Mo}i }ete da kaète: „Da, govorim engleski, ne perfektno, ali...”Ako govorite jo{ koji strani jezik, zacelo }e vam biti lak{e. Mnoge engleske re~i poti~u iz latinskog ili francuskog, mnoge su internacionalne te smo ih preuzeli i mi, tako da vam ne}e biti te{ko da prevedete, na primer, re~i pyramid ili biennial. Obradova}e vas kad uvidite da i ne znaju}i ve} koristite deo engleskog vokabulara.

Ovaj te~aj sastoji se od dvanaest lekcija koje vaqa rasporediti na dvanaest nedeqa. Vreme koje }ete posvetiti u~ewu zavisi}e od brzine kojom usvajate novo gradivo i od stepena va{eg ranijeg (ne)znawa. Prose~noj osobi potrebno je od 30 do 60 minuta da nau~i dve stranice sasvim nepoznatog sadràja. (No, nemojte se poradovati i pomisliti: Ako je tako, onda }u za dva sata nau~iti dvostruko vi{e, a za ~etiri – ~etvorostruko.) Ritmom dve-tri stranice dnevno, za {est dana proradi}ete jednu lekciju, odnosno dvanaest lekcija za dvanaest nedeqa.Najverovatnije ne}ete imati svih dvanaest nedeqa zaredom vremena za u~ewe. U tom slu~aju, savetujemo vam da prora|ujete dve stranice dnevno (tj. ~etrnaest stranica nedeqno). Prve lekcije bave se naju~estalijim konstrukcijama i poèqno je da ih temeqno usvojite, a ne da preletite ceo te~aj; od toga nikakve koristi. Ako morate da prekinete, uvek moète da nastavite kasnije.Ako se jo{ se}ate ne~ega iz {kole, mo`da }ete mo}i i da presko~ite neke odeqke, ali pazite {ta radite! Koristan savet: morate odoleti isku{ewu da lekcije prelazite na brzinu, ~ak iako vam se ~ine jednostavne. Naime, dajte sebi vremena da zaista usvojite re~i i re~enice. To zna~i da ih ne}ete u~iti i nau~iti samo kad ih

1

susretnete prvi put, i nikad vi{e, nego da }e pro}i dani, ~ak i sedmice, da ih ponovo susretnete i jo{ potpunije usvojite. Nastoje}i da skratite to razdobqe, sebi ne ~inite nikakvu uslugu.Mo`da }ete se upitati kako je uop{te mogu}e trideset do {ezdeset minuta prou~avati samo dve do tri stranice. Evo nekoliko preporuka za slu~aj da vam ponestane ma{te:Sakrijte pojedine delove ekranske stranice i prisilite se da pamtite re~i i fraze, ili ~ak iza|ite iz CD-a i poku{ajte da rekonstrui{ete fraze u se}awu.Nakon ve`be prevo|ewa, pogledajte odgovore klikom na ikonicu re{ewe i ponovo ih prevedite na engleski.Zapisujte re~i i fraze koje èlite da upamtite (deset do dvanaest dnevno nije neskroman ciq). Nosite svoj spisak sa sobom i s vremena na vreme bacite pogled na wega, na primer, pre spavawa.Nastojte da re~enice i fraze izgovarate naglas. Izgovarawe naglas pomaè pam}ewu. A u u~ewu }ete napredovati samo ve`bawem. Za na{a usta, glasne ìce, jezik, pa ~ak i plu}a naviknuta samo na materwi jezik, izgovarawe engleskog nije prirodna aktivnost. Morate uve`bati mi{i}e i dobro ih koordinisati. Pet ili deset minuta dnevno nekoliko dana i uvide}ete razliku. Naposletku, {ta biste vi savetovali nekome ko èli da nau~i da vozi bicikl ili pliva? Sigurno mu ne}ete re}i da pro~ita u kwizi kako se to radi. Dakle, izgovarajte re~i, fraze i re~enice glasno, isprva polako pa zatim brè, pa glasnije i ti{e, vrlo tiho, vrlo brzo. Shvatite to kao fizi~ku ve`bu, {to govorewe stranog jezika i jeste.Rasporedite gradivo koje bi trebalo nau~iti za jedan dan u dva ili tri dela. U~ite, na primer, dvadeset minuta ujutro i dvadeset minuta uve~e kako ne biste osetili zamor ili zasi}ewe. Vreme moète proveravati pomo}u displeja koji se nalazi na CD-u.Sastavqajte vlastite primere, fraze i dijaloge kombinuju}i novoste~ena znawa kako biste {to boqe uve`bali primenu nau~enog.Vratite se katkad na staro gradivo kako biste odmorili mozak umesto da stalno ùrite napred.

2

Ako se spotaknete o kakvu te{ko}u, poku{ajte da problemu pristupite iz druk~ijeg ugla. Na primer, ako vam se neki deo gramatike u~ini te{ko razumqivim, primere navedene uz tu temu iskoristite za ve`bawe izgovora ili bar poku{ajte da upamtite nove re~i. Ako vam koji gramati~ki problem ostaje nejasan, ne brinite. Pribeleìte ga i vratite mu se nakon nedequ ili dve. U me|uvremenu }ete obraditi neke druk~ije primere i va{ }e se problem najverovatnije re{iti sam po sebi ili bar postati jasniji. [to se ti~e ostalog, verujemo da znate pone{to o procesu u~ewa. Sve zavisi od toga koliko vremena posve}ujete u~ewu, kao i od va{e koncentracije.Za po~etak prou~i}emo izgovor u engleskom jeziku. Uvereni smo da }e vam u~ewe olak{ati slu{awe naratora, jer }ete ~uti kako govore pravi Englezi i Amerikanci i mo}i }ete da ih opona{ate.

IZGOVOR

SuglasniciZvu~ni i bezvu~ni suglasnici

I sami ste verovatno primetili da se z i s, na primer, u re~i zastava, artikuli{u na jednak na~in (s jednakim poloàjem zuba, jezika i usana), no z je zvu~an, dok je s bezvu~an, odnosno prvi se proizvodi glasom, a drugi samo vazdu{nom strujom. Ve}inu suglasnika moèmo svrstati u parove ~iji je jedan ~lan zvu~an, a drugi bezvu~an. Uzmimo za primer f i v (f je bezvu~no, a v je zvu~no) ili t i d. To }e nam trebati i za u~ewe pravila izgovora u engleskom jeziku. Najjednostavniji na~in da prepoznate zvu~nost bi}e da ruku stavite na grlo i izgovarate glas po glas. Ako u trenutku artikulisawa osetite vibracije u grlu, glas je zvu~an, i obrnuto.Ve}ina engleskih suglasnika izgovara se sli~no kao i u na{em jeziku. No, neki od wih pri~iwava}e nam posebne te{ko}e:

th Srpski jezik ne poznaje taj glas, pa ve}ina nas izgovara ovu kombinaciju slova kao d, kao s ili ~ak f i v. Pravilno }ete

3

ih izgovarati ako vrh jezika stavite izme|u predwih zuba i, lagano pritiskaju}i gorwe zube, proizvodite zvuk sli~an tepawu malog deteta. Pritom }ete izgovarati zvu~no (glasom) ili bez glasa, dakle bezvu~no.

r U engleskom r izgovaramo tako da vrh jezika povu~emo unatrag i samo jednom dodirnemo svod nepca dok ispu{tamo glas. Pritom usne treba zaobliti. Slovo r izgovara se samo kad stoji na po~etku re~i ili sloga, odnosno ne}emo ga izgovarati kad stoji na kraju re~i i ispred samoglasnika. Na kraju re~i r se izgovara samo kad iza wega sledi re~ koja po~iwe samoglasnikom.

h Slovo h se u engleskom tako|e ne izgovara uvek, na primer, u re~ima hour (sat), honest (po{ten). Naj~e{}e }emo ga ipak „pro~itati” lagano, izdi{u}i vazduh upravo kao na{e h. U nekim nare~jima, posebno u lo{ijim ~etvrtima Londona, h nikad ne izgovaraju.

Izgovor ve}ine suglasnika u engleskom jeziku ne razlikuje se od na{eg. U takvim slu~ajevima, umesto obja{wewa navodimo samo na{e re~i u kojima se taj glas pojavquje. U zagradi se nalazi znak kojim se obele`ava izgovor toga glasa.

Izgovor

p izgovoriti s poja~anom strujom vazduha, kao u puhb bol, robt vrh jezika prisloniti o koren gorwih zuba, ne o zube; izgovara se s poja~anom strujom vazduha, tj. ~uje se prizvuk hd isto kao t, ali zvu~nok,q izgovoriti s poja~anom strujom vazduha, kao da istovremeno `elite izgovoriti i k i h, posebno ako iza wih sledi samoglasnik

4

g geslo, dugf fin, mufv vaqan, sav

th (θ) vrh jezika izme|u zuba, izgovara se bezvu~no, dakle samo vazdu{nom strujomth (ð) kao th, ali zvu~nos sam, pasz zadwi, vitezsh (S) {est, na{s (3) uìtak, ra`ch (tS) ~amac, kova~

jg,g,dg (d3) xeph hitarm meso, limn nos, sin

ng (η) grleno n kao u re~ima banka, bitangal ispred vokala izgovara se kao na{e i u list; ispred suglasnika i na kraju re~i l je muklo; poku{ajte s jezikom u poloàju za l izgovoriti u ne zaobquju}i usney jajew najlak{e }e biti tako da po~nete da izgovarate u i odmah nadoveète slede}i samoglasnik

Samoglasnici

U engleskom jeziku ima 12 samoglasnika i uglavnom se razlikuju od na{ih. Zajedni~ko im je obele`je da se svi izgovaraju vrlo opu{tenih mi{i}a usta i grla.Da bismo vam olak{ali posao, poku{a}emo da za svaki engleski samoglasnik na|emo ekvivalent ili najsli~niji glas u na{em jeziku. U zagradi je znak kojim se obeleàva izgovor. Dve ta~ke iza glasa zna~e da je on dug.

1. (i:) sea pivo, iwe2. (i) sit mnogo kra}e i otvorenije od na{eg; razvucite usne kao da }ete izgovoriti e3. (e) end plesti, tren, sestra4. (æ) hat {to vi{e otvorite i opustite usta, izgovaraju}i istovremeno a i e

5

5. (a:) palm opustite koren jezika {to vi{e unazad, {irom otvorite usta i izgovorite dugo a, kao kod lekara6. (c) plot kratko i vrlo otvoreno o, donekle sli~no vrlo otvoreno izgovorenom odmah7. (c:) talk zatvorenije od à (npr. dànas), ali

otvorenije od na{eg o, vilica je opu{tena8. (u) put usne su zaobqene, ali nisu izba~ene napred; donekle sli~no kratkom u u udav9. (u:) roof kupiti, suv, gluv

10.(∧) but kratak, otvoren i slab glas, poput a u rashladiti11.(e:) girl dugi glas koji izgovaramo dok tra`imo pravu re~; ve`bajte ga stisnutih zuba12.(e) Texas vrlo kratak i slab glas, koji se pojavquje u nenagla{enim slogovima re~i London i Ireland.

Evo sada i dvoglasa, glasova koji se sastojeod dva samoglasnika. Izgovara}ete ih tako daizgovaraju}i prvi element dvoglasa pripremitejezik, usne i vilicu za izgovor drugog, koji jeuvek slabiji i kra}i. Prvi element uvek jeotvoreniji od odgovaraju}ih na{ihsamoglasnika.

13. (ei) way hej14. (eu) boat zatvorenije o, kao kad bismo umesto l u bol izgovorili u15. (ai) smile majka, hajka16. (au) out nautika, nauka17. (c) boy oj, woj18. (ie) here19. (ee) air prvi element, e, sasvim je otvoren20. (ue) tour

Drugi glasovi pod brojevima 5,7 i 11 (a:, c: i e:)naj~e{}e dolaze ispred r: farm, fork, bird. Zarazliku od Amerikanaca, Britanci r u takvimprimerima ne izgovaraju, ve} samo produ`avajusamoglasnik koji mu prethodi. Isto vredi i za

6

dvoglase 18, 19, 20, a ponekad i za 12.

Engleska abeceda

A (ei) J (d3ei) S (es)B (bi:) K (kei) T (ti:)C (si:) L (el) U (ju:)D (di:) M (em) V (vi:)E (i:) N (en) W (’dablju:)F (ef) O(ou) X (eks)G (d3i:) P (pi:) Y (wai)H (eit S) Q (kju:) Z (zed) (britanski)I (ai) R (a:) (zi:) (ameri~ki)

Ve`bajte speluju}i svoje ime na engleskom(kako biste to mogli u~initi u telefonskomrazgovoru za nekoga ko ne razume srpski). Spelujte i druga imena, naziv svoje ulice igrada, maj~ino, o~evo ime...

Nagla{avawe re~i

Engleske re~i uvek imaju naglasak najmawena jednom od slogova. Na primer, re~ English ima naglasak na prvom slogu, dok je arrive nagla{enona drugom. Naglaske u po~etku vaqa jednostavnopamtiti sa svakom novom re~ju. U fonetskojtranskripciji usvojeno je da se naglasakobeleàva znakom ’ (apostrofom) isprednagla{enog sloga. Problem se moè pojaviti zbog toga {to su uengleskom nenagla{eni slogovi uvek vrlooslabqeni, pa je nenagla{eni samoglasnikkatkad neprepoznatqiv. Slu{aju}i Englezasavr{enog izgovora, na primer, novinara BBC-jao~ekivali biste da razaznate vama poznatere~i, ali dogodi}e se da }ete ~uti samo wihovefragmente. Ako zaista èlite da razumeteengleski, morate da budete spremni na to da}ete ~uti samo nagla{ene slogove u prividnomhaosu nenagla{enih. Mo`da je u po~etku te{ko zapamtiti koji je slog u re~i nagla{en, ali ne odustajte! Zbog pogre{nog naglaska, kao i u na{em jeziku, moè do}i do ozbiqnih nesporazuma. Prakti~an savet: ne poga|ajte. Ako niste sigurni u svoje znawe, izgovorite razgovetno svaki slog bez nagla{avawa. Mnogo je gore ako naglasite pogre{an

7

slog jer vas tada mo`da ne}e razumeti. Ako izgovorite „ravno”[Âraiv], svima}e biti jasno da je posredi arrive (e’raiv) ali akokaète [’Âraiv], niko ne}e znati o ~emu govorite. Kao {to smo rekli, razlika u naglasku moèda promeni zna~ewe re~i. Na primer, kad re~record izgovorite kao (ri’kc:d), ona zna~izabeleìti, snimiti, dok record (’rik c:d) zna~iplo~a, snimak, zapis. U oba primera naglasak je na zavr{nom slogu.U sloènicama, naglasak se naj~e{}e nalazi na prvom slogu :greenhouse (’gri:nhaus) zna~i staklenik, a green house (’gri:n ’haus) zelena ku}a.Kako vidimo, naglasak je nedeqivi deoengleske gramatike i ono {to se nama ~ini„gutawem” slova i glasova posledica je upravoslabqewa nenagla{enih slogova isamoglasnika, a ne afektacije ili govornelewosti Engleza. Naglasci nam ne}e pri~iwavati te{ko}e ujednoslo`nim re~ima, u wima ih ni nenazna~ujemo. Ve}ih problema ne bismo smeliimati ni s dvoslo`nim re~ima kod kojih supredmetak ili nastavak naj~e{}e nenagla{eni:

arrange, reverse, invite, success(e’reind3) (ri’ve:s) (in’vait), (sek’ses)ration, army, native, central(’reiòen) (’a:mi) (’neitiv) (’sentrel)

Naj~e{}e je nagla{en prvi slog, no, ipakproverite svaku novu re~ u re~niku. Za re~i koje se sastoje od vi{e od dva slogapostoje prili~no jednostavna pravila i onavrede u 90 odsto slu~ajeva. Evo najpre osnovnog:

American, photograph, photographer,(e’meriken), (’feutegra:f), (fetcgrefe)psyschologist, thermometer(sai’kcled3ist), (qe’mcmite)

Prebrojte slogove od kraja re~i. Uvek jenagla{en tre}i slog s kraja. Ako re~ ima vi{eod tri sloga, naglasak se preme{ta, tako da jeuvek nagla{en tre}i slog pre kraja:

american, photograph, photographer,

8

(e’meriken), (feutegra:f), (fe’tcgrefe)psychology, psychological(sai’kcled3i), (saike’lcd3ikl)(Pripazite na p, ono se ne izgovara).

Dakle, moèmo zakqu~iti da su troslo`nere~i uvek nagla{ene na prvom slogu. Isto pravilo vaì i za mnoge duè re~i,ali u takvim slu~ajevima jedan od po~etnihslogova uvek nosi lagani sporedni naglasakkako bi re~ bila razgovetnija. Na primer,sedmoslo`na re~ meteorological ima sporedni naglasak na prvom slogu (,mi:tjerelcd3ikl). Da vasute{imo, i sami Englezi ovu re~ uspevaju daizgovore tek nakon mnogih neuspelih poku{aja svelikom usredsre|eno{}u. Prva dopuna ovog neobi~nog, ali jednostavnogi delotvornog pravila jeste da ono ne vredi zare~i koje se zavr{avaju nastavcima -ic ili -ion.Kod wih je naglasak na pretposledwem slogu.

photographic, republic, fantastic(,feute’græfik) (ri’pÙblik) (fæn’tæstik)explanation, explosion, evolution(,eksple’neiòen), (iks’pleu3n), (reve’lu:òn)

Druga dopuna glasi: pravilo ne vaì za re~ikoje zavr{avaju nastavcima-ee (i:),-eer,-ier i sl. Utim slu~ajevima nagla{en je posledwi slog:

referee, guarantee, employee(,refe’ri:), (,gæren’ti:) (,emplc’i:)engineer, disappear, persevere(,end3i’nie), (,dise’pie), (,pe:si’vie)

Tre}a i posledwa dopuna odnosi se na re~i koje se zavr{avaju gramati~kim nastavcima kao -ing i -ly. Ti gramati~ki nastavci nimalo neuti~u na naglasak, mada wima re~ dobija slogvi{e:

recognize, recognizing(’rekegnaiz), (’rekegnaizih)diplomatic, diplomatically(,diple’mætik), (’diple’mætikli)estimate, estimated

9

(’estimeit) (’estimeitid)

To pravilo dobro je poznato pripadnicimaengleskog govornog podru~ja. Ako se pojavi novare~ u novinama, oni se ne}e nimalo kolebatikako da je naglase: video (’vidieu) (osnovnopravilo), aerobics (,ee’rebiks) (prva dopuna),videoing (’vidieuih) (tre}a dopuna).

Ve`ba A

Re~eni~ni naglasak

Nagla{avawe re~enice ne}e nam pri~iwavatite{ko}e kad ~itamo ili pi{emo na engleskom. Uusmenom izraàvawu u po~etku zasigurno }eteslediti {emu re~eni~nog naglaska na{egajezika pa }e se mo}i razumeti {ta èlite dakaète. Ali, kad slu{ate Engleza, stvaripostaju komplikovanije. Mi smo nau~ili da glasove vaqa izgovaratijasno i razgovetno i da nenagla{enesamoglasnike ne smemo ispu{tati, ali kodEngleza je to druk~ije. Normalno izgovorena, ova re~enica ima trinaglaska:

I’ve ordered some coffee and cake. Naru~io sam kafu i kola~.

Jasno nam je {ta se doga|a: nagla{ene sure~i koje nose poruku. Kod dvoslo`nih ilivi{eslo`nih re~i nagla{en je samo slog kojinosi re~eni~ni smisao. Svi ostali slogovi sunenagla{eni (gube se svi sporedni naglasci). Svaka od slede}ih re~enica ima trinaglaska:

I’ll go home now. Sada idem ku}i. I’m going to Spain tomorrow. Sutra idem u [paniju. I’m going to America tomorrow. Sutra idem u Ameriku. I’ll be returning from America in October. Iz Amerike se vra}am u oktobru.

10

Dakle, va`ne re~i nagla{ene su na jakimslogovima, ostali su slogovi nenagla{eni,odnosno oslabqeni, a wihova duìna zavisi odtoga koliko slogova ima do prvog slede}egnaglaska. Kao da pevate odbrojavaju}i taktove.Ako izme|u dva nagla{ena takta morate daizgovorite {est re~i, mora}ete da govoritebrè nego ako su posredi samo dve re~i. Jasno jeda }e ~etiri nenagla{ena sloga biti vrlooslabqena. Engleski jezik ima sna`no izraènritam. U navedenim primerima, izgovarawetre}e re~enice ne}e trajati ni{ta duè oddruge; premda sadrì tri sloga vi{e, ritam sene mewa. Ritam vrlo dugih re~enica bi}e ne{tomalo sporiji. Za posledwu re~enicu treba}emalo vi{e vremena, ali ne toliko koliko bisteo~ekivali. Sada su nam jasnije te{ko}e pri razumevawugovornog engleskog jezika. Gde bisteo~ekivali and (ænd) ~u}ete samo nd (end) ili n(en). „Pa za{to oni ne govore jasno i razgovetno,upita}ete se u o~aju. Ali, Englezi nemajuvremena da se zadràvaju na pukomand jer jeslede}i nagla{eni takt ve} tu. Nemojte se stoga~uditi {to je engleska konverzacija neretkoispresecana brojnim„molim” i „da li bisteponovili?” Ne}e biti na odmet napomenuti i to daameri~ki i australijski engleski imajuistovetnu {emu nagla{avawa kao i britanski.Nije, dakle, posredi nikakva nemarnost ilisuvi{e liberalan pristup jeziku. Re~eni~ninaglasak temeqno je svojstvo engleskog jezikave} vi{e od hiqadu godina. No, moè se dogoditi da va{ sagovornikinsistira na onom istom and, izgovaraju}i ga sad {kolski,[ænd], premda ga je jo{ pre nekoliko trenutaka dosledno „gutao”:

He was late. And he was drunk. Zakasnio je. [tavi{e, bio je pijan. I can do it. (normalni naglasak) Ja to mogu da uradim. I can do it moè da zna~i:„Ja to mogu dauradim, ali ne}u” ili „Svakako da sam kadar dato uradim, veruj mi”, ali ni u kom slu~aju „Ja to

11

mogu da uradim”. Da zakqu~imo: govornik uvek nagla{ava jakeslogove re~i koje nose poruku (osim ako ne `elida istakne odre|eni deo re~enice). Izme|unagla{enih slogova nalaze se nenagla{enislogovi (dakle, nisu „progutani”).

Ve`ba B

Intonacija

Posledwi vid izgovora kojim }emo se sadabaviti jeste na~in na koji ton raste ili pada uiskazu. Engleska intonacija obi~no je silazna.Intonacija re~enice postupno pada. Naime, tonpada posle svakog nagla{enog sloga (vidiprethodno poglavqe o re~eni~nom naglasku),odr`ava se na istoj visini na svakomnenagla{enom slogu, pa ponovo raste da bi pao na kraju re~enice.

It’s about eighty miles from Houston. To je oko 800 miqa od Hjustona.

It’s about eighty miles from Hou ston.

Takvu ritmi~ku {emu slede i upitnere~enice koje po~iwu upitnom re~i kao Whatili Why. Slede}e re~enice izgovaraju sesilaznom intonacijom, dakle ton pada naposledwem nenagla{enom slogu.

Where do you come from? Odakle ste? How much did it cost you? Koliko te je to ko{talo?

Pitawa koja po~iwu izrazima Do you?, Is he? Isl. slede istu intonacijsku {emu, premda seglas pomalo pewe ka kraju re~enice:

Have you ever flown in a helicopter?

12

Jesi li ikada leteo helikopterom? Have you ever flown in a ter? Helicop

Uspon tona izraèniji je u potpunim nego ukratkim upitnim re~enicama (i prvog i drugogpomenutog tipa):

What are you trying to do, young lady? [ta to poku{avate, gospo|ice? What are you dy? trying to la do, young

Uzlazna intonacija zna~i ili da o~ekujeteodgovor od sagovornika ili da niste zavr{ilire~enicu. I can get you some coffee or tea. Tare~enica, izgovorena silaznom intonacijom,zna~i: „Mogu ti ponuditi kafu ili ~aj.” Ako seton pewe na re~ tea, dakle na kraju re~enice, topodrazumeva nagove{taj poput „ili bi mo`daradije popila limunadu”. Sami morate daodgonetnete èli li va{ sagovornik time re}i:„Kaì ve} jednom {ta èli{ da popije{” ilise tek prise}a ~ega sve ima u wegovom ku}nombaru. U svakom slu~aju, uzlazna intonacija moèimati daleko vi{e zna~ewa od silazne. U engleskom jeziku ~u}ete neke drugeintonacijske {eme. Razli~iti tonovi bitni sunosioci zna~ewa. Nagli i veliki usponi ipadovi intonacije izraz su zanosa, iznena|ewaili sumwe. Jedva ~ujni usponi i padovi ukazujuna ne{to negativno, na primer, odbojnost ilidosadu. Obi~no hello moè se izre}i najmawe nadesetak razli~itih na~ina - laganom silaznomintonacijom, naglim padom tona, usponom ipadom, ravnomernim tonom oba sloga, laganomuzlaznom intonacijom itd. Poku{ajte sami. Tako}ete najboqe naviknuti glas i sluh na svevarijacije tonova.

13

1. LEKCIJA

1. - Li~ne zamenice (Personal Pronouns)

I ja we miyou ti you vihe on they oni (one)

she onait ono (on, ona - obi~no ne`ivo)

2. - to be (biti) Prezent

I am ja sam we are mi smoyou are ti si you are vi stehe, she, it is on, ona, ono je they are oni su

Vidimo da je ovaj glagol i u engleskom, kao i u na{em i mnogim drugim jezicima, nepravilan. Nau~imo ga dobro, treba}e nam vrlo ~esto.

Klikom na link uradite prvu ve`bu.

1. ve`ba

3. - Upitni i odri~ni oblici

Kad `elite da postavite pitawe, glagol }ete staviti na po~etak re~enice: Am I? (jesam li ja)?; Are they? (jesu li oni)?Odri~na re~enica oblikuje se tako {to se iza glagola dodaje odri~na re~ica not. Tako }ete, na primer, ispravno re}i It is not English. (To nije engleski.)

Klikom na link uradite drugu ve`bu.

2. ve`ba

4. - Pridevi (Adjectives)

Kao {to vidite, u engleskom jeziku oblik prideva ne mewa se prema rodu i broju imenice

14

koju opisujemo. Italian upotrebqavamo i za italijanski i za italijansku, kao i za italijanske. Nije li engleski jednostavan? Ipak, zapamtimo da se, za razliku od na{eg jezika, svi pridevi kojima se ozna~ava nacionalna pripadnost pi{u velikim po~etnim slovom. Pridev koji ozna~ava nacionalnost upotrebqava se i kao imenica: Italian (Italijan, Italijanka), American (Amerikanac, Amerikanka).

5. - Skra}eni oblici

Glagol to be upotrebqava se vrlo ~esto u skra}enim oblicima. Umesto samoglasnika koji se izostavqa, stoji apostrof: you are tako postaje you’re (ti si, vi ste); I am se saìma u I’m (ja sam); we are u we’re (mi smo).

Klikom na link uradite tre}u ve`bu.

3. ve`ba

Klikom na link pro~itajte 1. razgovor.

1. RAZGOVOR

6. - the

the boy, the girl, the boys de~ak, devoj~ica, de~aci

U engleskom jeziku postoje dva ~lana, odre|eni i neodre|eni, a sluè za bliè odre|ivawe imenice. Pozabavi}emo se prvo odre|enim ~lanom the. Svojim poreklom, on ima pokazno zna~ewe, a ta ~iwenica olak{a}e nam wegovu upotrebu - upotrebi}emo ga na mestima gde ga po pravilu moèmo zameniti pokaznom zamenicom, ispred imenice koja je poznata (the man - upravo taj, a ne neki drugi ~ovek), odre|ena situacijom, ili ve} spomenuta ili opisana. Ispred suglasnika the se izgovara druk~ije nego ispred samoglasnika. Poku{ajte.

15

the morning, the night jutro, no} the afternoon, the evening poslepodne, ve~e

7. - Brojevi (Numbers)

1 one 6 six 2 two 7 seven 3 three 8eight 4 four 9 nine 5 five 10 ten

Klikom na link uradite ~etvrtu ve`bu.

4. ve`ba


2. RAZGOVOR

8. - Pozdravqawe

Hello je najuobi~ajniji pozdrav. Hi je ne{to neobavezniji. Oboje odgovara na{em “dobar dan” ili “zdravo”. Hi, zavisno od konteksta i situacije, mo`emo smatrati kao ekvivalent za na{e “}ao”.Good morning (dobro jutro), Good afternoon (dobar dan) i Good evening su formalni pozdravi. Do podneva }ete pozdravqati s Good morning, Good afternoon }ete upotrebqavati od podneva do 17 ili 18 sati, a Good evening (dobro ve~e) nakon 17 ili 18 sati sve do slede}eg jutra.Good night (laku no}) se upotrebqava kad neko odlazi na spavawe ili se opra{ta s ostalima.Good day, {to kako vidimo nije ekvivalent za na{e “Dobar dan”, obi~no se upotrebqava na odlasku.Nau~imo jo{ neke izraze:

How are you? Kako ste? Kako si? Please. Yes, please. Molim. Da, molim. Thank you. No, thank you. Hvala. Ne, hvala.

16

Klikom na link uradite petu ve`bu.

5. ve`ba

9. - Glagoli (Verbs)

Osnovni oblik glagola upotrebqava se, na primer, u zapovednom obliku: work, go, stop (radi/radite, idi/idite, stani/stanite). U sada{wem vremenu, prezentu, oblik glagola uglavnom se ne mewa.

I work (ja) radim we work (mi) radimoyou work (ti) radi{ you work (vi) raditehe,she, (on,ona, they work (oni) radeit works ono) radi

Kao {to vidimo, osnovni oblik glagola upotrebqava se u svim licima, osim u 3. licu jednine, gde mu se dodaje-s. To }e nas mo`da za~uditi, ali zacelo i obradovati. Naime, jedino {to treba upamtiti jeste nastavak-s u 3. licu jednine. No, u izgovoru se pojavquju neke razlike. Pogledajmo primere:

live he lives (z) (on) stanuje/`ivicome it comes (z) (ono) dolazigo it goes (z) (ono) ideask she asks (s) (ona) pitastop she stops (s) (ona) se zaustavqaclose it closes (iz) (to) zatvara sefinish he finishes (iz) (on) zavr{ava

Nastavak -s izgovaramo na tri razli~ita na~ina: iza zvu~nih suglasnika kao[z]; iza bezvu~nih suglasnika (f, t, p, k...) kao[s]; iza glasova [s, z, c, ch, sh] kao [iz].

Klikom na link uradite {estu ve`bu.

6. ve`ba

Klikom na link uradite sedmu ve`bu.

17

7. ve`ba

10. - a / an

a man ~ovek, mu{karac a woman ènaa house ku}a an apartment stanan American Amerikanac European Evropqanin

Neodre|eni ~lan a / an, kako mu i naziv kaè,upotrebqava se ispred imenice koju prvi put spomiwemo, koja je nepoznata, odnosno, jednostavnije, onde gde bismo mogli upotrebiti “jedan” ili “neki”. Ispred re~i koja po~iwe samoglasnikom koji se izgovaraa se pretvara u an bez obzira na oblik pisawa re~i. Na primer, re~ European u pisanom obliku po~iwe samoglasnikom e, ali u usmenom obliku eu uzima se kao suglasnik koji prethodi samoglasniku[ju]. Obrnuto, ispred skra}enice MP (Member of Parliament, ~lan parlamenta) i u pisanom obliku upotrebi}emo oblik an, dakle pisa}emo an MP, jer se skra}enica izgovara [’em’pi:]. Koji }emo oblik neodre|enog ~lana upotrebiti, odre|uje iskqu~ivo na~in izgovora, a ne pisawa re~i.

Klikom na link uradite osmu ve`bu.

8. ve`ba


3. RAZGOVOR

11. - Mnoìna

a friend, three friends prijateq, tri prijateqaa car, cars automobil, automobilia ticket, tickets ulaznica, ulaznicea house, two houses ku}a, dve ku}e

Mnoìna ve}ine re~i gradi se jednostavnim dodavawem-s na kraju re~i. Pravila izgovora

18

ista su kao i za glagole u 3. licu jednine:[z], [s], [iz]. Nepravilno gra|ewe mnoìne vrlo je retko. Evo najva`nijih primera:

a man, men mu{karac, mu{karci a woman, women èna, ène a child, children dete, deca a foot, feet noga, noge / stopalo, stopala a tooth, teeth zub, zubi

Upozoravamo i na poseban primer mnoìne: a person, people osoba, qudi

12. - ^lanovi

Upozoravamo da se uz neodre|enu mnoìnu„qudi, ulaznice” (u op{tem smislu) ~lan ne upotrebqava: men, tickets.

13. - there is, there are

There’s (There is) a man in the house.U ku}i je (neki) ~ovek.There are two men in the house U ku}i su dva mu{karca.Is there a taxi? Ima li (kakav) taksi?Are there taxis? Voze li taksiji?There isn’t (is not) a train. Nema voza.

There is ili there are, dakle izraz u jednini ili mnoìni, upotrebi}emo zavisno od toga da li je re~ na koju se taj izraz odnosi u jednini ili mnoìni. Taj vrlo ~est izraz zna~i da ne{to jednostavno jeste na nekom mestu, da se tamo nalazi, da ne~ega ima ili nema.

Klikom na link uradite devetu ve`bu.

9. ve`ba

14. - have, do

19

1.I have imam 1.I do ~inim (radim)2. You have ima{ 2.You do ~ini{3.he, she, it has ima 3.he, she it does ~ini

Ova dva glagola vrlo su va`na i ~esta. Upozoravamo na promene u na~inu pisawa i izgovora tre}eg lica jednine.

Klikom na link uradite desetu ve`bu.

10. ve`ba


4. RAZGOVOR

15. - Upitne re~i

Where? Gde? When? Kada? How? Kako? How much? Koliko? What? [ta?

16. - Nastavak -s

Nastavak-s u mno`ini imenica i-s glagola u 3. licu jednine katkad se pretvaraju u-es. Pogledajmo primere.

a bus, buses autobus, autobusi pass, he passes prolaziti, (on) prolazi potato, potatoes krompir, krompiri go, he goes i}i, (on) ide a city, cities grad, gradovi try, he tries poku{avati, (on) poku{avaU re~ima koje zavr{avaju slovima s/sh/ch/z i u nekima koje zavr{avaju na o,-s prelazi u -es. Re~i koje zavr{avaju na y dobijaju nastavak-ies, osim kad ispred zavr{nog y stoji samoglasnik. Tada se dodaje samo-s: day (dan),days; boy (de~ak), boys (de~aci), ali baby (beba, malo dete), babies.

20

Zavr{etak f ili fe u nekim slu-~ajevima u mnoìni prelazi u-ve. „On ima ènu”, re}i }emo He has a wife. No, ako do|ete u priliku da kaète da neko ima ~etiri ène, re}i }eteHe has four wives.

Klikom na link uradite jedanaestu ve`bu.

11. ve`ba

17. - Pitawa

Do you work? Does he work?Radi{ li/ Radi li on?When do you work? Where does he work?Kada radi{/te/ Gde radi? What does he do? What do you do? [ta on radi/ [ta radi{/te?

Mnogi }e na}i da je postavqawe pitawa u engleskom jeziku vrlo te{ko. S glagolom to be nema te{ko}a, ali ako su posredi drugi glagoli, neretko nastaju ~udnovate re~enice koje ne zvu~e nimalo engleski. Gorwi primeri pokazuju vam kako se grade pitawa: po~nite sa do (ili does - za 3. lice prezenta) i potom dodajte glavni glagol u neodre|enom obliku.

Klikom na link uradite dvanaestu ve`bu.

12. ve`ba


5. RAZGOVOR

18. - Pridevi (nastavak)

big a very big house velik - vrlo velika ku}asmall small children mali - mala decagood a very good man dobar - vrlo dobar ~ovekbad a bad idea lo{ - lo{a zamisaohot a very hot country topao, vru} - vrlo topla zemqacold cold drinks hladan - hladna pi}a

21

Pridevi uvek stoje ispred imenice i ne mewaju se u rodu, broju ili pade`u imenice.

Klikom na link uradite trinaestu ve`bu.

13. ve`ba

19. - Li~ne zamenice

me mene, meni us nas, namayou tebe, tebi you vas, vamahim wega, wemu them wih, wimaher woj, wuit wega, wemu, wu, woj (obi~no za ne`ivo)

Klikom na link uradite ~etrnaestu ve`bu.

14. ve`ba

20. - Odri~ni oblik (nastavak)

I do not know - I don’t know (ne znam).He does not know - he doesn’t know (on ne zna).

Kao i u postavqawu pitawa, pomo}ni glagol do upotrebqavamo u odri~nim iskazima i u zabranama: -“ne idi”, don’t go (do not go). U negacijama posebno su ~esti skra}eni oblici: do i not pi{u se zajedno, a umesto samoglasnika o u not stavi}emo apostrof. Dobro prou~ite primere.

Klikom na link uradite petnaestu ve`bu.

15. ve`ba

Klikom na link uradite {esnaestu ve`bu.

16. ve`ba


6. RAZGOVOR

22

2. LEKCIJA

21. - Brojevi

11 eleven 16 sixteen 12 twelve 17 seventeen 13 thirteen 18 eighteen 14 fourteen 19 nineteen 15 fifteen 20 twenty

Klikom na link uradite sedamnaestu ve`bu.

17. ve`ba

22. - will, can

Will I see you tomorrow?Ho}u li te sutra videti?Will you give me fifteen dollars?Ho}e{ li mi dati petnaest dolara?The waiter will come in a moment.Konobar }e za~as do}i.I won’t (will not) be here on Monday.Ne}u biti ovde u ponedeqak.He’ll (He will) help you.On }e vam pomo}i.He won’t (He will not) help you.On ti ne}e pomo}i.

Kao {to vidimo, will se ~esto upotrebqava uskra}enom obliku (’ll). Neki ne vole skra}eneoblike, ali vaqa se potruditi. Naime, punioblici upotrebqavaju se samo u nagla{enomzna~ewu, na primer, kad insistiramo. Ustarijim gramatikama mo`da }ete nai}i napreporuku da se will ne upotrebqava za prvolice. Ne obazirite se na to. Svi re~eni~ni primeri koje ovde navodimo u duhu su dobroggovornog engleskog jezika.

Klikom na link uradite osamnaestu ve`bu.

18. ve`ba

I sami ste ve} naslutili da will izri~ebudu}nost, dakle, taj oblik poslu`i}e nam za

23

obrazovawe futura. To je jedan od glagola koji se nepravilnomewaju: u 3. licu jednine ne dobija nastavak-s, aupitni i odri~ni oblik ne gradi se pomo}uglagola do.

She can speak English.Ona moè da govori engleski.Can you help me?Moète li mi pomo}i?He can’t (cannot) be here tomorrow.On sutra ne moè da bude ovde.

Can je tako|e nepotpun, to jest defektivniglagol. Obratite pa`wu na skra}eni odri~nioblik.

Klikom na link uradite devetnaestu ve`bu.

19. ve`ba


7. RAZGOVOR

23. - here and there; this and that

here Come here. ovde, ovamo, evo Do|i ovamo. Here are the boys. Evo de~aka.there Go there. onde, onamo, eno Idi onamo. There is a taxi. Eno taksija.this this man ovaj ~ovek these men ovi qudi (mu{karci)that that man onaj ~ovek those men oni qudi (mu{karci)

Klikom na link uradite dvadesetu ve`bu.

20. ve`ba

Get se upotrebqava toliko ~esto i u toliko razli~itih prilika da mu je ponekad te{ko odrediti ta~no zna~ewe. Moè zna~iti: dobiti, do}i, postati, razumeti...

24

Klikom na link uradite dvadesetprvu ve`bu.

21. ve`ba

24. - Prisvojni pridevi

my moj our na{your tvoj your va{his wegov their wihovher wenits wegovohis mother, his father, his friends

wegova majka, wegov otac, wegovi prijateqi

Is this your coat? Je li to tvoj/va{ kaput?

Vrlo jednostavno, zar ne? Isti oblik za svepade`e i brojeve. Vaqa, me|utim, obratitipa`wu na to da se its upotrebqava (naj~e{}e) za sve ne`ivo u jednini.

Klikom na link uradite dvadesetdrugu ve`bu.

22. ve`ba

Klikom na link uradite dvadesettre}u ve`bu.

23. ve`ba


8. RAZGOVOR

25. - always, often, sometimes, never

always uvek often ~esto sometimes ponekad never nikad

Klikom na link uradite dvadeset~etvrtu ve`bu.

24. ve`ba

25

26. - –ing

work I don’t like working. Ne volim da radim.do I like doing nothing. Volim da ni{ta ne radim.speak Speaking English is easy. Govoriti engleski je lako.swim Swimming can be fun. Plivawe moè da bude zabavno.live She doesn’t like living there. Ne voli da ìvi onde.

Ubudu}e mora}ete se naviknuti na glagolskioblik s nastavkom -ing jer je on vrlo ~est. Kadstoji sam, prevodimo ga na{im infinitivom(„raditi, ìveti” itd.), glagolskim pridevom sada{wim („plivaju}i”) ili glagolskom imenicom („plivawe”). Upozoravamo na neke pravopisne posebnosti u navedenim primerima. Kod glagola koji zavr{avaju muklim -e, to -e otpada ispred nastavka -ing: living, having.Kod glagola koji zavr{avaju suglasnikom kojem prethodi nagla{en i kratak samoglasnik, udvostru~uje se zavr{ni suglasnik: swim - swimming, get - getting.

Klikom na link uradite dvadesetpetu ve`bu.

25. ve`ba

27. - Predlozi (Prepositions)

for za at na, kodto u, k (dativ) from od, izof iz, od (genitiv) with s(a), priin u about o, oko

Klikom na link uradite dvadeset{estu ve`bu.

26. ve`ba

Klikom na link uradite dvadesetsedmu ve`bu.

27. ve`ba

26


9. RAZGOVOR

28. - be – ing

I’m going. Odlazim. He’s not working. On ne radi. Are they coming? Dolaze li (oni)?

Klikom na link uradite dvadesetosmu ve`bu.

28. ve`ba

Glagolski oblik koji se gradi zavr{etkom-ing ~esto moèmo prevesti na{im futurom jerizri~e i ideju budu}nosti. No, naj~e{}e se wimeiskazuje sada{wost, kao u slede}im primerima:

Kao {to vidimo, glagolski oblik dobijendodavawem nastavka-ing moè da posluì zaizricawe radwe koja traje u trenutku govora,dakle, u sada{wosti, kao da umesto-ingkaèmo„u ovom trenutku” kako bismo naglasilida je to o ~emu govorimo samo privremeno:They’re staying in a hotel zna~i„Oni trenutno borave u hotelu”.

29. - Colours (boje)

red crvenowhite beloyellow ùtoblack crnogreen, light green zeleno, svetlozelenobrown, light brown sme|e, svetlosme|eblue, dark blue plavo, tamnoplavo

Klikom na link uradite dvadesetdevetu ve`bu.

29. ve`ba

27

30. - Zanimawa

Upozoravamo da Englezi ispred nazivazanimawa stavqaju neodre|eni ~lan a/an: He’san architect. (On je arhitekta.)

Klikom na link uradite tridesetu ve`bu.

30. ve`ba

Klikom na link uradite tridesetprvu ve`bu.

31. ve`ba


10. RAZGOVOR

31. - some, every some neki, nekoliko every svaki someone neko everyone svako, svi something ne{to everything sve somewhere negde everywhere svagde, svuda Klikom na link uradite tridesetdrugu ve`bu. 32. ve`ba

32. - Predlozi (nastavak)

He lives in France, in Paris,in a good district, in therue Marc, at number 23. On ìvi u Francuskoj, u Parizu, u dobroj ~etvrti, u ulici Mark, broj 23.

In upotrebqavamo uz zemqu ili grad, a at zaodre|enije, vrlo precizne geografske ta~ke.Katkad }ete ~uti kako neko kaè: He lives atZurich. (On ìvi u Cirihu.) Osoba je zacelo nekiLondonac ili Wujor~anin za koje je sve {to nijeLondon ili Wujork si}u{na ta~kica na vidiku,

28

zaselak. Govornik, me|utim, slobodno mo`e dabira ho}e li re}i:I’ll meet you at London airport.I’ll meet you in London airport.Ta dva predloga upotrebqavamo i ispredoznaka vremena: in za razdobqe, vremenskiinterval, a at za vrlo precizan vremenskitrenutak, na primer, za sat.

in the morning, in 1977 ujutro, 1977. Godineat lunchtime, at 12.35 u vreme ru~ka, u 12.35

Klikom na link uradite tridesettre}u ve`bu.

33. ve`ba

On, predlog koji naj~e{}e odgovara na{em„na”, tako|e se, iz nejasnih razloga,upotrebqava i za izricawe vremena. Uvek }emoga upotrebiti uz dane u nedeqi i datume, naprimer, on the 1st of June, te uz re~i poputro|endan (birthday).

33. - much

not much ne mnogo very much veoma mnogo too much previ{e

Klikom na link uradite trideset~etvrtu ve`bu.

34. ve`ba


11. RAZGOVOR

34. - one, ones

Ne crna (nego) bela.Not the black one, the white one.Ne crne (nego) bele.Not the black ones, the white ones.

29

Klikom na link uradite tridesetpetu ve`bu.

35. ve`ba

35. - other

other drugi, ostali another drugi, jo{ jedan the same isti, ista, isto different razli~it, razli~ita, razli~ito Do you want another one? @elite li jo{ jednu?

Klikom na link uradite trideset{estu ve`bu.

36. ve`ba

36. - would like

I’d (I would) like a beer, please.@eleo bih pivo, molim vas.

Ovaj oblik mo`da je neobi~an, ali vrlo ~est.Uqudniji je od I want a beer ili Give me a beer.Dobro pogledajte primere, a posebnu pa`wuobratite na pitawa i odri~ne oblike, kao i napotpune oblike:

She’d like a ticket to Paris.Ona bi `elela kartu do Pariza.I wouldn’t like to go there.Ne bih voleo da idem tamo.Would you like a drink? Da li biste `eleli pi}e?My friend would like to say „Hello”.Moj prijateq bi se rado pozdravio.

Upozoravamo na razli~ito zna~ewe izrazapoput Do you like coffee? (Volite li kafu?) teWould you like a coffee? (@elite li kafu?).

Klikom na link uradite tridesetsedmu ve`bu.

37. ve`ba

30

37. - Upitne re~i

Who? Ko?What’s the difference? U ~emu je razlika?What? [ta?Who’s your friend? Ko je tvoj prijateq?Why? Za{to?Why not? Za{to ne?

Klikom na link uradite tridesetosmu ve`bu.

38. ve`ba


12. RAZGOVOR

31

3. LEKCIJA

38. - Preterit glagola to be

Be ima dva oblika za pro{lo vreme: was iwere. U engleskom se ono naziva preterit (SimplePast Tense). Dobro ga zapamtite.

1. I was we were 2. you were you were 3. he, she, it was they were

Upitni i odri~ni oblik gradimo kao i kodsada{weg vremena: was I? i I was not; tako|e su~esto skra}eni: wasn’t/weren’t umesto was not/werenot.

Klikom na link uradite tridesetdevetu ve`bu.

39. ve`ba

39. - Brojevi

21 twenty-one 22 twenty-two 30 thirty 34 thirty-four 40 forty 47 forty-seven 50 fifty 56 fifty-six 60 sixty 68 sixty-eight 70 seventy 73 seventy-three 80 eighty 85 eighty-five 90 ninety 99 ninety-nine 100 a hundred

Klikom na link uradite ~etrdesetu ve`bu.

40. ve`ba

40. - all

All day and night.Ceo dan i no}.All my friends were there.Svi moji prijateqi bili su onde.

32

That’s all.To je sve.

Jednostavno, zar ne?

41. - a little, a bit

It looks a bit dangerous.Izgleda pomalo opasno.I’m getting a little cold.Postaje mi malo hladno.Do you speak English? Yes, a bit.Govorite li engleski? Da, pomalo.

To su dva vrlo ~esta izraza, a zna~ewe im jeistovetno: malo, pomalo.


13. RAZGOVOR

42. - Jo{ brojeva

135 a hundred (and) thirty-five 250 two hundred (and) fifty 301 three hundred (and) one, three-oh-one 499 four hundred (and) ninety-nine 500 five hundred 1.000 a thousand 1.600 one thousand six hundred; sixteen hundred 3.700 three thousand seven hundred; thirty-seven hundred 12.000 twelve thousand 1.000.000 a million 2.000.000 two million

U britanskom engleskom naj~e{}e se ka`e twohundred and twenty, a u ameri~kom engleskom ~e{}e }emo ~uti two hundred twenty.

Klikom na link uradite ~etrdesetprvu ve`bu.

41. ve`ba

33

43. - that

I’m sure that you’re right.Siguran sam da ima{ pravo.I’m sure you’re right.Siguran sam da ima{ pravo.I think (that) that’s all.Mislim da je to sve.He says (that) he’s under thirty.Kaè da jo{ nema 30 godina.

Umesto na{eg veznika „da” po èqi moèteupotrebiti that. No, Englezi ga rado izostavqaju.

Klikom na link uradite ~etrdesetdrugu ve`bu.

42. ve`ba

44. - Predlozi

in It’s in the street. To je na ulici.into We’ll go into the supermarket. I}i }emo u samoposlugu.out Take it out of the room. Iznesi to iz sobe.around You can walk around the church. Moè{ pro{etati oko crkve.through Look through the window. Pogledaj kroz prozor.under Put it under the table. Stavi to pod sto.over There’s a bridge overthe river. Preko reke je most.

Klikom na link uradite ~etrdesettre}u ve`bu.

43. ve`ba


14. RAZGOVOR

34

45. - Preterit (nastavak)

1. I worked radio sam we worked radili smo 2. you worked radio/la si you worked radili ste 3. he, she, it worked radio/la/lo je they worked radili su

Gradwa prostog pro{log vremena, kojeEnglezi nazivaju preterit (Simple Past Tense),vrlo je jednostavna: osnovnom obliku glagoladodaje se-d ili-ed. Uz to upozoravamo nanekoliko nepra-vilnih glagola koje vaqanau~iti napamet, i na detaqe u izgovoru ina~inu pisawa.

happen (dogoditi se) happened live (`iveti) lived ask (pitati) asked stop (zaustaviti/se) stopped want (`eleti) wanted end (zavr{iti) ended

Pravila izgovora mogu se uporediti s onimakoja smo nau~ili uz nastavak-s. U najve}em brojuslu~ajeva, ovaj nastavak izgovara}ete kao[d].Iza bezvu~nih suglasnika (p, f, t) izgovara}ete gakao[t], a iza zavr{nog-t ili-d, kao[id].

try (poku{ati, nastojati) tried study (u~iti) studied stay (boraviti, ostati) stayed

Y i ovde prelazi u ie, osim ako se ispred wegane nalazi samoglasnik.

prepare (pripremiti/se) prepared invite (pozvati) invited free (osloboditi) freed

Ako se osnovni oblik glagola zavr{avaslovom -e, u preteritu }emo dodati samo -d.Pogledajte slede}e primere.

35

stop (zaustaviti/se) stopped hope (nadati se) hoped permit (dopustiti) permitted invite (pozvati) invited

Zavr{ni suglasnik udvostru~uje se kod nekihglagola. Samoglasnik ispred wega je kratak.Dobro prou~ite dvostruki suglasnik. Odengleskih osnovaca koji tek u~e da ~itajuzahteva se da pamte „magic E”, ~arobno E koje sene izgovara, ali uti~e na samoglasnik koji senalazi ispred wega. Ako se izme|u e i togsamoglasnika nalaze dva slova, ono gubi svusvoju mo}. Stoga }emo re}i hoped, ali stopped itaped. Dodu{e, i mnogi Englezi gre{e u izgovoru.

Klikom na link uradite ~etrdeset~etvrtu ve`bu.

44. ve`ba

46. - more

more vi{emore than vi{e nego, vi{e odno more ne vi{e, vi{e nesome more jo{ (malo)Would you like more coffee? @elite li jo{ kafe?There were more than Bilo je vi{e oda thousand people. hiqadu qudi.No more for me, thanks. Ja vi{e ne bih, hvala.It’s delicious. Can Vrlo je ukusno. MoguI have some more? li dobiti jo{?


15. RAZGOVOR

47. - Days of the week (dani u nedeqi)

Monday ponedeqak Tuesday utorak Wednesday sreda Thursday ~etvrtak

36

Friday petak Saturday subota Sunday nedeqa

Klikom na link uradite ~etrdesetpetu ve`bu.

45. ve`ba

48. - must (morati)

I must go now. Sada moram da po|em. I mustn’t go there. Ne smem tamo da idem.

Klikom na link uradite ~etrdeset{estu ve`bu.

46. ve`ba

Must/must not (u skra}enom obliku mustn’t) jejo{ jedan od defektivnih glagola koji nedobijaju nastavak-s u 3. licu i nije im potrebanpomo}ni glagol do za gra|u upitnog i odri~nogoblika. Ponovimo sve takve glagole koje smodosad upoznali:

can Can she come? Mo`e li ona da do|e?must Must he wear that hat? Mora li on da nosi taj {e{ir.will Will she be here tomorrow? Ho}e li ona sutra biti ovde?would Would he like some coffee? Da li bi on `eleo malo kafe?

Must }emo na}i i u izrazima poput:

He must be her father. Mora da joj je to otac. You must be crazy. Mora da si poludeo.

Istini za voqu, Englez }e pre re}i You mustbe mad, premda crazy i za wega zna~i isto. ZaAmerikanca mad zna~i„qut, besan”. Upravo utakvim zna~ewskim finesama kriju se i najve}erazlike izme|u britanskog i ameri~kogengleskog. No, ne brinite, upozori}emo vas uvek

37

kad na wih nai|emo.

49. - Nepravilni oblici preterita

Neki glagoli grade Past Tense nepravilno.Premda ih i nema tako mnogo, to su upravo onikoje naj~e{}e upotrebqavamo. Komplikovani iretki glagoli poput disinfect (dezinfikovati)ili psychoanalyse (psihoanalizovati) pravilnisu i redovno dobijaju -d ili -ed u preteritu.Me|utim, vrlo ~esti glagoli, poput say (re}i), nepona{aju se na isti na~in. Evo nekoliko takvihglagola. Potrudite se da ih dobro zapamtite:

do (~initi, raditi) did go (i}i) went have (imati) had say (re}i) said

Klikom na link uradite ~etrdesetsedmu ve`bu.

47. ve`ba


16. RAZGOVOR

50. - Jo{ neki nepravilni oblici preterita

come (do}i) came know (znati, saznati) knew pay (platiti) paid think (misliti) thought

Klikom na link uradite ~etrdesetosmu ve`bu.

48. ve`ba

51. - Upitni i odri~ni oblici preterita

She went; I didn’t go.Ona je oti{la. Ja nisam i{ao.I stopped; he didn’t stop.

38

Ja sam stao. On nije stao.He did it; I didn’t do it.On je to u~inio. Ja to nisam u~inila.I knew; Did you know?Znala sam. Jesi li ti znao?I arrived yesterday.Stigao sam ju~e.When did you arrive?Kada si ti stigla?Did you do that?Jesi li ti to u~inio?

Za obrazovawe upitnog i odri~nog oblika upreteritu upotrebqavamo did, preterit glagolado. Glavni glagol gubi sve tragove preterita ipojavquje se u svom osnovnom obliku, istovetnoonome {to se u prezentu doga|a sa do i does.Poku{ajte da se naviknete na tu jednostavnukonstrukciju koliko god vam se ~inilaneobi~nom. Mnogima }e biti ~udna takva gra|apreterita (jer je u srpskom pomo}ni glagol uprezentu, a uz wega stoji glagolski pridevpro{li - Ja sam rekao) pa }e se uporno truditida upitni i odri~ni oblik preterita obrazujuprevode}i na{u konstrukciju za perfekat.Naàlost, to nema nikakve veze s engleskim.Kao i obi~no, i did not ima svoj skra}eni oblikkoji glasi didn’t.

Klikom na link uradite ~etrdesetdevetu ve`bu.

49. ve`ba

Klikom na link uradite pedesetu ve`bu.

50. ve`ba

Spomenimo usput da do/did sluè za isticawe smisla, izraàvaju nastojawe, odnosno potkrepquju zna~ewe glagola koji sledi:

Sit down. Do sit down. Sedite. Dajte sedite.He likes you. Honestly. Svi|a{ mu se. âsna re~.He does like you. Zaista mu se svi|a{.I paid for it. I promise you. Platila sam. Uveravam vas.I did pay for it. Zaista sam platila.

39

Klikom na link uradite pedesetprvu ve`bu.

51. ve`ba


17. RAZGOVOR

52. - Nepravilni glagoli

eat (jesti) ate get (dobiti, postati) got put (staviti) put (ne mewa se) see (videti) saw take (uzeti) took

Neki glagoli, poput put, imaju isti oblik uprezentu i preteritu. U 3. licu jednine ipak}ete osetiti razliku, naravno ako nistezaboravili na -s u prezentu.

He puts it down. Spu{ta ga. He put it down. Spustio ga je.

Klikom na link uradite pedesetdrugu ve`bu.

52. ve`ba

53. - Glagoli s predlogom

Put on a jersey. Obuci majicu. Take off your coat. Svuci kaput. Turn on the TV. Ukqu~i televizor. Turn off the radio. Ugasi radio.

Klikom na link uradite pedesettre}u ve`bu.

53. ve`ba

Jedna od katkad neugodnih osobenostiengleskog jeste ~esto kombinovawe dveju re~ikako bi se izrazilo ono {to je mogu}e re}ijednom. Objekat se stavqa izme|u glagola iwegovog dodatka.

40

54. - Pitawa

Who? Ko? What? [ta? Which? Koji?

Te re~i mogu u pitawu da budu subjekat (ko?{ta?) ili objekat (koga? {ta?). Kada imajufunkciju subjekta, pitawe se gradi na istina~in kao i potvrdna re~enica (Who saw you?).Redosled re~i je isti. No, kada te re~i imajufunkciju objekta, pitawa se grade pomo}uglagola do (Who did you see?).

Who saw you? Ko vas je video?Who did you see? Koga ste videli?What eats insects? [ta jede insekte?What do insects eat? [ta jedu insekti?Which policeman attacked you? Koji vas je policajac napao?Which policeman did you attack? Kog policajca ste napali?

Osim who postoji i oblik whom (kome) koji jezapravo dativ te upitne zamenice. Me|utim, umodernom engleskom on se upotrebqava samo uzpredlog - to whom, with whom - i ne dolazi upitawima.

Klikom na link uradite pedeset~etvrtu ve`bu.

54. ve`ba


18. RAZGOVOR

41

4. LEKCIJA

55. - Re~i kojima se izri~e vreme

yesterday ju~e today danas tomorrow sutra

Yesterday was hot.Ju~e je bilo vru}e.Today is cold.Danas je hladno.Tomorrow will be hot again.Sutra }e opet biti vru}e.

56. - Redni brojevi (Ordinal Numbers)

1st first 6th sixth 2nd second 7th seventh 3rd third 8th eighth 4th fourth 9th ninth 5th fifth 10th tenth

Klikom na link uradite pedesetpetu ve`bu.

55. ve`ba

57. - let

Imperativ, zapovedni na~in, za 1. Licemno`ine, npr., „po|imo” - u engleskom se gradipomo}u glagola let (pustiti, dopustiti): let us.Naravno, i ovde je neizbe`an skra}eni obliklet’s.

Klikom na link uradite pedeset{estu ve`bu.

56. ve`ba

Klikom na link uradite pedesetsedmu ve`bu.

57. ve`ba

58. - have got

42

I’ve got (have got) a bad cold.Jako sam prehla|ena (dosl. Imam jaku prehladu.)She’s got (has got) two brothers.Ona ima dva brata.Have you got a light?Imate li vatre?He hasn’t got any money.On nema novca.

Englezi vrlo ~esto uz got dodaju have. To nedodaje nikakvo zna~ewe niti ga mewa, nisadràjno, ni formalno, pa je sasvim opravdanopitawe koja je svrha svega toga. Kako god bilo,~esto }emo ~uti taj izraz, posebno uneobaveznom razgovoru u ameri~kom engleskom.

Klikom na link uradite pedesetosmu ve`bu.

58. ve`ba


19. RAZGOVOR

59. - Prisvojne zamenice (duì oblik) (Possessive Pronouns)

1. mine ours 2. yours yours 3. his, hers, its theirs

Kratki oblici (my, your) imaju isto zna~ewekao i dugi (my, yours). Razlika je u tome {tokratki oblici dolaze uz druge re~i, a dugisamostalno. (Ho}e{ li pojesti moj kola~? - Ne, previ{e mi je bio i moj.)

Klikom na link uradite pedesetdevetu ve`bu.

59. ve`ba

60. - whose

Whose is it? îje je ovo?

43

Klikom na link uradite {ezdesetu ve`bu.

60. ve`ba

61. - The family (porodica)

mother majka father otac brother brat sister sestra son sin daughter }erka husband suprug wife supruga aunt tetka, ujna uncle ujak, stric nephew bratanac, niece bratanica, ne}ak ne}aka

Klikom na link uradite {ezdesetprvu ve`bu.

61. ve`ba

62. - ’s

Michael’s mother is here.Majklova majka je ovde.Actually, the car was Marie’s.Zapravo, automobil je pripadao Mari(jen).It was my brother’s apartment.To je bio stan mog brata.

Nastavkom’s grade se prisvojni oblici samokad su posredi osobe. Ako je posredi neìvastvar, upotrebi}emo predlog of, koji i ina~e uengleskom jeziku obeleàva genitiv.

Josip’s face is red.Josipovo lice je crveno.The face of the house isconcrete.Pro~eqe ku}e je od betona.

Jedini razlog za pisawe apostrofa (’) jestelak{e ~itawe. Ako re~ sama po sebi u mnoìnizavr{ava na -s, apostrof se dodaje na wen kraj,iza s, a izgovor se ne mewa. Dakle, razlikaizme|u jednine i mnoìne vidqiva je samo upisanom, a ne u usmenom obliku, na primer : my

44

friend’s house (ku}a mog prijateqa) i myfriends’house (ku}a mojih prijateqa).

Klikom na link uradite {ezdesetdrugu ve`bu.

62. ve`ba


20. RAZGOVOR

63. - Redni brojevi

11th eleventh 16th sixteenth 12th twelfth 17th seventeenth 13th thirteenth 18th eighteenth 14th fourteenth 19th nineteenth 15th fifteenth 20th twentieth

Ovi brojevi ne}e nam predstavqati nikakavproblem. Upamtimo samo da 12 (twelve) zbognastavka-th prelazi u12th (twelfth).

Klikom na link uradite {ezdesettre}u ve`bu.

63. ve`ba

64. - some / any

some ne{to, malo, neki someone neko somebody neko something ne{to somehow nekako

Neke od ovih re~i ve} smo upoznali, se}atese? Some se ~esto zamewuje s any.

I’ve got some money. Imam (ne{to) novca.I haven’t got any money. Nemam (nimalo) novca.Have you got any money? Ima{ li (i{ta) novca?

Pravilo je jednostavno:any zamewuje some u

45

upitnom i odri~-nom obliku. Isto vredi i zasloènice nastale od wih.

I saw something. Ne{to sam video.Did you see anything? Jesi li i{ta video?There’s somebody there. Neko je onde.Is there anybody there? Je li neko onde? (Ima li koga ...?)

Klikom na link uradite {ezdeset~etvrtu ve`bu.

64. ve`ba

Katkad }ete na some nai}i i u upitnimre~enicama, ali samo kad ne{to traìmo ilinudimo.

Can you give me some money?Moète li mi dati ne{to novca?Would you like some coffee?@elite li kafu?

U tim primerima ne{to se nudi ili traì, za razliku od pitawa: Jesi li {ta video?Ali, i tu bi upotreba any bila ispravna. U potvrdnim re~enicama any ima druk~ijezna~ewe.

Any fool can do that.Bilo koja budala to moè da u~ini.He doesn’t care. He does the job anyhow.Nije ga briga. Posao }e ipak obaviti.Come and visit us any time.Posetite nas u bilo koje vreme.


21. RAZGOVOR

65. - Jo{ brojeva

21st twenty-first 50th fiftieth 22nd twenty-second 100th hundredth 30th thirtieth 101st hundred and first 31st thirty-first 1.000th thousandth 40th fortieth 1.000.000th millionth

46

43rd forty-third last posledwi

Klikom na link uradite {ezdesetpetu ve`bu.

65. ve`ba

66. - Months (meseci)

January May September February June October March July November April August December

Jan. 1 = the first of January ili January the first. Oba na~ina su ispravna. Na vama je daizaberete koji }ete upotrebiti u slede}ojve`bi. Jo{ jedna napomena: nazivi meseci uengleskom jeziku pi{u se velikim po~etnimslovom, a iza rednog broja koji ozna~avadatum i godinu ne stavqa se ta~ka. Ako sebrojevi dana, meseca i godine ispisujubrojkama, obi~no se odvajaju kosim crtama.Jo{ jedan detaq. U ameri~kom engleskom,npr., 10/1 zna~i 1. oktobar, dok u britanskomengleskom isto zna~i 10. januar. Nije zato~udno {to se u datumu mesec vrlo ~estoispisuje punim nazivom ili skra}enicom.

Klikom na link uradite {ezdeset{estu ve`bu.

66. ve`ba

67. - could

I could, he could, you couldCould you open a window, please?Da li biste mogli da otvorite prozor, molim vas?That could be her brother.Ono bi mogao da bude wen brat. (Ono joj je mo`da brat.)

Ovaj ~udni glagol - dodajmo ga odmah spiskunepravilnih glagola - ~esto se smatrapreteritom glagola can. Kako i sami viditeiz primera, to i nije sasvim ta~no.

47

Pogledajmo i re~enice koje potvr|uju takvutvrdwu.

I can speak English now.Sada znam da govorim engleski.I couldn’t last month.Pro{li mesec nisam (mogao).She could swim at the age of four.Znala je da pliva sa ~etiri godine.

Upozoravamo na skra}eni oblik couldn’t (couldnot)

Klikom na link uradite {ezdesetsedmu ve`bu.

67. ve`ba


22 RAZGOVOR

68. - may, should

It may rain tomorrow.Sutra }e mo`da padati ki{a.That may be her brother.Ono bi mogao da bude wen brat.Maybe that’s her brother.Ono je mo`da wen brat.It may never happen.To se mo`da nikad ne}e dogoditi.

May je jo{ jedan od nepravilnih glagola(ne dobija-s u tre}em licu jednine itd.). Wimese izri~e mogu}nost ili dopusni smisao,dakle prevodimo ga s „mo}i” i (naro~ito u pitawima) „smeti”.

You may go now.Sada moète (smete) i}i.May I use your telephone?Smem li da se posluìm tvojim telefonom?

Should, tako|e nepravilni oblik, izraàvaobavezu i mogu}nost.

48

I should do some work.Trebalo bi da se prihvatim posla.He should be here by now.Trebalo bi da ve} bude ovde.People shouldn’t be so unfriendly.Qudi ne bi smeli da budu tako neprijatni.

Klikom na link uradite {ezdesetosmu ve`bu.

68. ve`ba

69. - too

That’s too much. To je previ{e. It’s too far. To je predaleko.

Klikom na link uradite {ezdesetdevetu ve`bu.

69. ve`ba

70. - much / many

That doesn’t give me much help.To mi ne poma`e mnogo.That doesn’t give me many ideas.To mi ba{ i ne daje mnogo ideja.too much previ{e (neizbrojivo)too many previ{e (neizbrojivo)There’s too much noise here.Ovde ima previ{e buke.There are too many people here.Ovde ima previ{e qudi.

Much se upotrebqava ispred re~i ujednini, a many ispred re~i u mno`ini.

Klikom na link uradite sedamdesetu ve`bu.

70. ve`ba


23. RAZGOVOR

49

71. - Jo{ re~i kojima se izri~e vreme

yesterday ju~etoday danastomorrow sutra

yesterday morning ju~e ujutrothis morning jutrostomorrow morning sutra ujutro

yesterday afternoon ju~e posle podnethis afternoon danas posle podnetomorrow afternoon sutra posle podne

yesterday evening ju~e uve~e,this evening sino}, ve~erastomorrow evening sutra uve~e

last night pro{le no}itonight no}astomorrow night sutra uve~e

Klikom na link uradite sedamdesetprvu ve`bu.

71. ve`ba

72. - both, neither, none

both oba, obojeI’m here both tonight and tomorrow night.Bi}u ovde i ve~eras i sutra uve~e.Both his parents are dead.Oba roditeqa su mu umrla.

neither nijedanNeither of my parents is/are alive.Nijedno od roditeqa nije mi `ivo.Would you like beer or tea?@elite li pivo ili ~aj?Neither, thank you.Nijedno, hvala.

Neither se koristi kao negacija both.

50

none niko, nijedanSorry. There’s none left.@ao mi je. Nije ostao nijedan.None of them speaks English.Niko od wih ne govori engleski.

Starije gramatike kazuju da su neither i noneuvek u jednini. Me|utim, u savremenomengleskom, oni se upotrebqavaju i za jedninui za mnoìnu, {to je prepu{teno govorniku.Ako se misli na subjekat u jednini,upotrebqava se glagol u jednini: None of the houses is big (Nijedna od ku}a nije velika).Ako se misli na subjekat u mnoìni, i glagol}e biti u mnoìni: None of the houses are big.

Klikom na link uradite sedamdesetdrugu ve`bu.

72. ve`ba

73. - all right

She was in hospital, but she’s all right now.Bila je u bolnici, ali sada je dobro.

Will you ring me tomorrow?Ho}e{ li me nazvati sutra?

All right.U redu.

All right,isto kao OK, zna~i „u redu”, „dobro” i sl.


24. RAZGOVOR

51

5. LEKCIJA

74. - Pridevi

quick brz slow sporsafe bezopasan dangerous opasangood dobar bad lo{easy lak difficult teàkyoung mlad old starcareful oprezan important vaàn

Neke od wih ve} ste upoznali.

Klikom na link uradite sedamdesettre}u ve`bu.

73. ve`ba

75. - Prilozi

slowly sporo, polako safely bezopasno, sigurno badly lo{e easily lako carefully oprezno, pa`qivo

Prilozi se grade na vrlo jednostavanna~in, dodavawem nastavka - ly. Da sve budejo{ boqe, ovo pravilo ima vrlo maloizuzetaka. Jedino vaqa zapamtiti da sezavr{no - y mewa u - i; easy - easily.

Klikom na link uradite sedamdeset~etvrtu ve`bu.

74. ve`ba

Obratite pa`wu na tri priloga koji segrade nepravilno:

good -well dobar - dobro fast -fast (bez promene) brz - brzo hard - hard (bez promene) teàk - te{ko

Klikom na link uradite sedamdesetpetu ve`bu.

75. ve`ba

52


25. RAZGOVOR

76. - Glagolski pridev pro{li

close a closed doorzatvoriti zatvorena vratainvite an invited audiencepozvati pozvana publikawant an unwanted child`eleti ne`eqeno detestop a car stoppedzaustaviti automobil zaustavqen

in the road na drumucontrol nadziraticontrolled experiment ogled pod nadzorom

Glagolski pridev pro{li pravilnihglagola ima istovetan oblik kao preterit:osnovnom obliku dodaje se - d ili - ed.Neki nepravilni glagoli ne mewaju oblik:

have imati had imao/la/lo had imao/la/lo je

put staviti put stavio/la/lo put stavio/la/lo je

say re}i said rekao/la/lo said rekao/la/lo je

pay platiti paid platio/la/lo paid platio/la/lo je

Five hundred dollars, paid in cash.$ 500, pla}eno u gotovini.Some words said in French.Re~i izgovorene na francuskom.

53

Ali, neki va`ni glagoli imaju sasvimdruk~iji glagolski pridev pro{li:

PRETERIT GL. PRIDEV PR.

be biti was/were beenbreak slomiti broke brokencome do}i came comedo u~initi did donegive dati gave givengo i}i went gonetake uzeti took taken

a broken armslomqena rukaa ring given on her birthdayprsten poklowen woj za ro|endana man taken to prison~ovek odveden u zatvor

Vidimo da glagolski pridev pro{limoèmo prevesti na dva na~ina: kad sluì zaobrazovawe sloènih glagolskih vremena(koja }emo uskoro obra|ivati, npr.,He hasbroken his arm, slomio je ruku), prevodimo gana{im glagolskim pridevom pro{lim (- o, - la,- lo), no ako u re~enici stoji sam, u svojstvuprideva, prevodimo ga na{im pridevom (Hisarm is broken, ruka mu je slomqena). Sigurno }e vas obradovati {to smo ovimupoznali sve oblike u kojima se engleskiglagol moè pojaviti. Da zakqu~imo, postoji pet glagolskihoblika: go (i}i); goes (ide); going (idu}i); went(i{ao je, i{la je, i{lo je); gone (oti{ao).Samo glagol be ima vi{e oblika: am, is, are, being, were, been.Ve}ina glagola ima samo ~etiri oblika: work,works, working, worked. Neki defektivni glagoli poput can i will imaju samo jedan oblik, na primer, must.

77. - In the street (na ulici)

the supermarket samoposluga

54

the baker’s pekarathe bank bankathe post office po{tathe travel agent’s putni~ka agencijathe clothes store prodavnica ode}ethe hairdresser’s frizerthe newsagent’s prodavnica novina

U ameri~kom engleskom, za prodavnicu se naj~e{}e ka`e store, dok }emo u britanskom engleskom ~e{}e ~uti shop.

Klikom na link uradite sedamdesetpetu ve`bu.

76. ve`ba


26. RAZGOVOR

78. - once

once jedanput, jednomtwice dvaputthree times triputfour times ~etiri putaetc. itd.

Klikom na link uradite sedamdesetsedmu ve`bu.

77. ve`ba

79. - have -ed (Present Perfect)

I’ve (I have) worked here two months.Ovde radim dva meseca.He’s (He has) lived here twenty years.On ovde `ivi 20 godina.He hasn’t arrived yet.Jo{ nije do{ao.Have you seen my brother?Jesi li mi video brata?

Glagolsko vreme koje ~esto zbuwuje one

55

koji u~e engleski. Problem predstavqasli~nost na~ina tvorbe s na{im perfektom(ja sam radio), premda je pomo}ni glagolrazli~it (imati umesto biti). [tavi{e, ovoglagolsko vreme i u engleskom se nazivaperfekt. Me|utim, vide}emo da su torazli~ita vremena. Ovo je jedan od dobrihprimera koji nas upozoravaju da u~e}i stranijezik moramo da usvojimo i nov na~inmi{qewa. Zaboravite sli~nost izme|u na{egi engleskog perfekta i za sada seusredsredite na upotrebu konstrukcije: have+ glagolski pridev pro{li. Poku{ajte daustanovite u ~emu je, osim u pomo}nomglagolu, razlika izme|u na{eg i engleskogperfekta.

Klikom na link uradite sedamdesetosmu ve`bu.

78. ve`ba

Klikom na link uradite sedamdesetdevetu ve`bu.

79. ve`ba

Dakle, su{tina glagolskog vremena koje segradi oblicima have -ed nije prvenstveno utome da se wima izraàva pro{lost, nego daono obuhvata i pro{lost i sada{wost. Hisfather has always helped him zapravo zna~i: „Otacmu je uvek pomagao i jo{ uvek mu pomaè”.Zbog toga je i te{ko prevesti ovo glagolskovreme na na{ jezik. To }emo ~initi glagolimakoji izri~u trajnu radwu („pomagati”, a ne„pomo}i”). Najva`nije je upamtiti da se timoblikom izri~u radwa ili stawe koji supo~eli u pro{losti, ali se jo{ nisuzavr{ili, odnosno wihove posledice iliu~inci vaè u trenutku kad se govori.Sve oteàva i ~iwenica {to smo mi sklonida sva pro{la vremena, bez razlike,izraàvamo perfektom. Zapamtite stoga dase u engleskom jeziku oblik have -ed nikad neupotrebqava u situaciji gde bismo se miizrazili aoristom, na primer, u iskazu „stigoh ju~e”, pa ~ak ni za „stigao sam ju~e”, jeryesterday podrazumeva da se radwa odvila izavr{ila u pro{losti, dok have -ed izraàva

56

trajnu radwu koja se prote`e i u sada{wost.Jedini na~in da se gorwi primer ispravnoprevede na engleski jeste I arrived yesterday.


27. RAZGOVOR

80. - no

no X nijedanno one nikonobody nikonothing ni{tanowhere nigdeI’ve got no money. Nemam novca.There’s no one here. Ovde nema nikoga.Nothing for me, thank you. Za mene ni{ta, hvala.

Preporu~ujemo vam da se vratite na 64.odeqak i uporedite upotrebu no supotrebom not any, i no one snot anyone itd.

Klikom na link uradite osamdesetu ve`bu.

80. ve`ba

81. - have to (morati)

Do you have to go now?Mora{ li sada da ide{?She has to be there at six.Ona mora da bude tamo u {est sati.

Have to zna~i isto {to i must, ali zarazliku od wega ima i pro{lo vreme:

It’s late. We have to / We must find a hotel.Kasno je. Moramo da na|emo hotel.It was late, and we had to find somewhere to sleep.Bilo je kasno i morali smo da na|emo nekopreno}i{te.He failed the test, so he had to do it again.Pao je na ispitu pa je morao ponovo da

57

polaè.

U prvom primeru moète da upotrebite ihave to imust. U drugom i tre}em primeru samohave to jer se taj oblik moè prebaciti upreterit. Me|utim, u odri~nom obliku (sanot), ta dva glagola imaju razli~ito zna~ewe.

You mustn’t eat that. (It’s poisonous.)Ne sme{ to pojesti. (Otrovno je.)You don’t have to eat that.Ne mora{ to pojesti.

Klikom na link uradite osamdesetprvu ve`bu.

81. ve`ba

Klikom na link uradite osamdesetdrugu ve`bu.

82. ve`ba


28. RAZGOVOR

82. - Re~i koje izri~u vreme

last pro{li this ovaj next slede}ilast week this week next weeklast month this month next monthlast year this year next year

Klikom na link uradite osamdesettre}u ve`bu.

83. ve`ba

83. - been to

Have you ever been to Egypt?Jesi li (ikad) bila u Egiptu?No, I’ve never been to Egypt.Ne, nikad nisam bila u Egiptu.

Kada govorimo ili pitamo o tome gde smobili, ~esto upotrebqavamo ovu pomalo

58

neobi~nu konstrukciju.

Klikom na link uradite osamdeset~etvrtu ve`bu.

84. ve`ba

84. - going to

She is going to be sick. Pozli}e joj.

Be + going to odgovara na{em futuru kojim seizri~e izvesnost da }e se ne{to dogoditi ilinamera da se ne{to u~ini.

She’s going to have a baby.Ona }e roditi dete.I’m going to have an early night tonight.No}as }u rano le}i.

Klikom na link uradite osamdesetpetu ve`bu.

85. ve`ba

85. - Putovawe

go by car putovati automobilomdrive vozitigo by plane putovati avionomfly letetigo by train putovati vozom

Kao {to vidite, uvek putujemo ne~im, dakle upotrebqavamo by ispred naziva prevoznog sredstva: by bus, by ship, by bicycle (autobusom, brodom, biciklom). Me|utim, i ovde postoji izuzetak: kad putujete pe{ice, you go on foot, doslovno nogama.


29. RAZGOVOR

86. - since, for

I’ve been here since Tuesday.

59

since 9.a.m.Ovde sam od utorka od 9 sati ujutro.I’ve been here for two days. for over an hourOvde sam dva dana. vi{e od sata

Ovde moramo da upozorimo na dve stvari.Prvo, kad èlite da kaète koliko dugo ne{toradite, uvek }ete upotrebiti pomo}ni glagolhave + glagolski pridev pro{li (vidi odeqak79). Drugo, uvek treba razmisliti kako da seizrazi trajawe radwe. Since se upotrebqava kadse govori o preciznom vremenskom odre|ewupo~etka radwe u pro{losti: Since when?(Otkada?). For se upotrebqava za odre|enuduìnu vremenskog razdobqa: For how long?(Koliko dugo?). Pripazite da izaberete ta~anizraz.

Klikom na link uradite osamdeset{estu ve`bu.

86. ve`ba

Pretpostavimo sada da vas zanima izvesnaosoba i da èlite da saznate ne{to vi{e o woj.Postoji li razlika u zna~ewu u slede}imre~enicama?

X was married for three years.(married - udata, oèwen)X has been married for three years.

Postoji, i to bitna! Poku{ajte sami dautvrdite kakva pre nego {to nastavimo. X was married izri~e ~iwenicu koja pripadapro{losti, tj. da je osoba o kojoj je re~ sadaslobodna. Has been nas izve{tava da je osoba jo{uvek u braku, jo{ uvek udata, odnosno oèwena.Ili, pretpostavimo da ste odneli fotoaparatna popravak. Kad do|ete po wega, kaù vam daaparat jo{ nije gotov. Pitate za{to i kaù vamda je to zbog {trajka u fabrici. û}ete jednu odove tri re~enice:

The factory is on strike for three weeks.

60

(factory - fabrika; strike - {trajk, {trajkovati)The factory has been on strike for three weeks.The factory was on strike for three weeks.

Naizgled sitne razlike glagolskog oblikapotpuno mewaju zna~ewe iskaza. Iz prvere~enice moglo bi se shvatiti da je sindikattek odlu~io da organizuje {trajk koji }e trajatitri nedeqe. U tre}oj re~enici,was izri~e da je{trajk trajao tri nedeqe i zavr{io se. Iz drugere~enice saznajemo da je {trajk po~eo pre trinedeqe i da jo{ traje. Dakle, dobro pripazimona engleske glagole.

87. - The body (telo)

arm ruka hand {akaleg noga foot stopalo feet stopalahead glava neck vratchest prsa back le|a

Klikom na link uradite osamdesetsedmu ve`bu.

87. ve`ba


30. RAZGOVOR

61

6. Lekcija

88. - -er (komparativ)

red - redder crven - crveniji old - older star - stariji rich - richer bogat - bogatiji easy - easier lak - lak{i safe - safer siguran - sigurniji

Komparativ kratkih prideva gradi se dodavawem nastavka -er. Ovde vrede ista pravila poput onih koje smo ve} nau~ili u vezi s drugim sli~nim nastavcima. Re~i koja ve} zavr{ava slovom -e doda}emo jednostavno -r: safe - safer. U re~ima koje zavr{avaju suglasnikom koji sledi iza kratkog samoglasnika, suglasnik }e se udvostru~iti: red - redder. Y iza suglasnika prelazi u i: easy - easier. No, kao i uvek, treba upozoriti i na neke nepravilne oblike u pore|ewu prideva:

good - better dobar - boqi bad - worse lo{ - gori far - farther ili further dalek - daqi much i many - more mnogo - vi{e little - less mali – mawi

Klikom na link uradite osamdesetosmu ve`bu.

88. ve`ba

89. - more (slo`eni komparativ)

difficult - more difficult te`iimportant - more important va`nijicareful - more careful pa`qiviji, oprezniji

Kad su posredi dugi pridevi, stvarawe komparativa nastavkom -er bilo bi nezgrapno. Stoga se ispred prideva dodaje more. Dakle, jednoslo`na re~ dobija nastavak -er (small, smaller); tros-lo`na re~ nikad ne dobija i ~etvrti slog, nastavak -er, nego se ispred we uvek stavqa more (more important). [to se ti~e dvoslo`nih re~i, ve}ina wih tako|e dobija more (careful,

62

more careful). Me|utim, re~ima koje se zavr{avaju na -y uvek se dodaje -er, pri ~emu -y prelazi u -i (easy, easier).

Klikom na link uradite osamdesetdevetu ve`bu.

89. ve`ba


31. RAZGOVOR

90. - like (kao)

He drove like a maniac. Vozio je kao ludak.He eats like a horse.On jede kao vuk. (dosl. kow)It sounds like my sister’s voice. Zvu~i kao glas moje sestre.He looks like an Indian.On izgleda kao Indijanac.

Like se upotrebqava i u pitawima u kombinaciji s upitnom re~i what.

What’s it like? (Kakvo je?)What’s the weather like today? Kakvo je danas vreme?What’s your new boss like? Kakav je tvoj novi {ef?

Klikom na link uradite devedesetu ve`bu.

90. ve`ba

91. - Self (sam)

1. myself ja sam ourselves mi sami2. yourself ti sam yourselves vi sami3. himself on sam themselves oni sami herself ona sama itself ono samo (ne`ivo)

63

Klikom na link uradite devedesetprvu ve`bu.

91. ve`ba

Razlika izme|u yourself i yourselves samo je u broju: yourself }ete upotrebiti ako govorite jednoj osobi, a yourselves ako se obra}ate ve}em broju qudi.Re~i koje smo sada nau~ili imaju dvostruku upotrebu. Wima se slu`imo i u refleksivnim, tj. povratnim iskazima.

Please help yourself.Izvolite se poslu`iti.(dosl. potpomognite se sami)

I ask myself this question. I sam se to pitam.

He’s going to hurt himself.Povredi}e se.

Klikom na link uradite devedesetdrugu ve`bu.

92. ve`ba

U vezi s tim, nau~imo jo{ neke izraze:

by myself, by himself, by ourselves (sasvim) sam, sama, sami

She went to America by herself. Oti{la je u Ameriku (sasvim) sama.

They were by themselves all day. Bili su sami ceo dan.


32. RAZGOVOR

92. - each other (jedno drugo; se)

They love each other madly.Oni se ludo vole.

64

Each other je vrlo prakti~an izraz jer se wime izbegava mogu}a dvozna~nost na{ih povratnih oblika kao „Oni se(be) vole”, „Mi se(be) volimo”. We love ourselves zna~i da svako od nas voli samog sebe, dok: We love each other zna~i da je qubav uzajamna.

Klikom na link uradite devedesettre}u ve`bu.

93. ve`ba

93. - Pasiv

Is the train expected soon?O~ekuje li se voz uskoro?Those people are paid too much.Oni qudi su previ{e pla}eni.The cups are made of plastic. [oqice su napravqene od plastike.

Pasiv (trpno stawe) u engleskom upotrebqava se ~e{}e nego u na{em jeziku. Mnoge engleske pasive prevodimo na{im aktivom. Pasiv se gradi od glagola to be (koji stavqamo u `eqeno vreme) + glagolski pridev pro{li.

The house is being redecorated. Ku}a se upravo preure|uje.Are you beeing treated well?Postupaju li dobro s tobom?

Za sada{wost se upotrebqavaju dva oblika. Osim uobi~ajenog prezenta pasiva (It’s done - Obavqeno je), upotrebqava se i oblik be + -ing za ono {to se zbiva u trenutku dok govorimo.

It has never been done.To nikad nije u~iweno.Have you been invited to the party?Jesi li pozvana na zabavu?

Svakako se se}ate da se oblik have + -ed upotrebqava za radwu koja je po~ela u pro{losti, a traje (ili wene posledice) jo{ u sada{wosti.

She was killed in a car crash.Poginula je u automobilskoj nesre}i.

65

Will I be given a visa?Ho}e li mi dati vizu?Would you like to be met? Da li biste `eleli da vas do~ekamo?

Klikom na link uradite devedeset~etvrtu ve`bu.

94. ve`ba

94. - Pitawa

Where do you come from? Odakle ste? What is he talking about? O ~emu on pri~a? Who did you talk to? S kim si razgovarala? Who did she dance with? S kim je plesala?

Primeri pokazuju normalan redosled re~i u ovom tipu pitawa: predlozi na kraju upitne re~enice. Mo`da ~udno, ali vaqa se naviknuti.


33. RAZGOVOR

95. - than (nego, od)

A kilometre is less than a mile.Kilometar je mawi od miqe.New York is bigger than Washington. Wujork je ve}i od Va{ingtona.I do better work than you do.Radim boqe nego ti.She’s older than me.Ona je starija od mene.

Primeri pokazuju najnormalniji na~in izra`avawa pore|ewa. Katkad se i Englezi spore oko posledweg primera pa }e neki tvrditi da She’s older than me nije ispravno, da bi trebalo re}i She’s older than I. Me|utim,

66

retko }ete ~uti da neko tako govori. Ako se na|ete u nedoumici, sna|ite se tako {to }ete re}i She’s older than I am i niko ne}e mo}i da ospori ispravnost tog izraza.

96. - as ... as

She’s as old as I am.Stara je koliko i ja.English is not as difficult as French. Engleski nije tako te`ak kao Francuski.It can’t be as much as a hundred dollars. Nemogu}e da to staje (tako mnogo kao) 100 dolara.

Klikom na link uradite devedesetpetu ve`bu.

95. ve`ba

97. - On the telephone (telefonirawe)

Hello?Halo?

This is Hubert.Ovde Hjubert.

Can I speak to Mr X? Mogu li razgovarati sa g. X?

Speaking.Ja sam. (Govorim.)

I’m calling from the station.Javqam se sa stanice.

Na kraju razgovora mo`ete re}i Goodbye (Dovi|ewa).

Klikom na link uradite devedeset{estu ve`bu.

96. ve`ba


34. RAZGOVOR

67

98. - Pridevska upotreba imenica

Ve} ste primetili da se u engleskom jeziku pridevi upotrebqavaju vrlo sli~no kao u na{em. Imenica dolazi na kraju niza re~i: a very friendly policeman (vrlo qubazan policajac). Isti redosled vredi i kad umesto prideva `elimo da upotrebimo imenicu.

a London taxi londonski taksia summer evening letwe ve~ea design consultant savetnik za dizajna car door automobilska vrata

Klikom na link uradite devedesetsedmu ve`bu.

97. ve`ba

99. - Redosled prideva

Ako morate da upotrebite vi{e prideva, imenica u funkciji prideva do}i }e na kraj niza: an old London taxi (stari londonski taksi), a beautiful summer evening (prekrasno letwe ve~e). Ako pridevi opisuju svojstva poput boje, sastava ili veli~ine, redosled }e biti slede}i: veli~ina, boja, pa sastav - a long/short (duga/kratka) green/brown (zelena/sme|a) nylon/cotton (najlonska/ pamu~na haqina) robe. Svojstva poput good/bad/pretty (dobar/lo{/ lep) uvek dolaze na prvo mesto.

Klikom na link uradite devedesetosmu ve`bu.

98. ve`ba

100. - Slo`eni pridevi

a forty-hour week ~etrdesetsatna (radna) (week of forty hours) nedeqaa six-man group {estoro~lani skup(a group of six men)

68

Prvo {to vaqa upamtiti jeste da imenica u mnoìni prelazi u jedninu kad se nalazi ispred imenice koju opisuje (men postaje man). Drugo, dva dela sloènog prideva povezuju se crticom, na primer, za nov~anicu od deset dolara re}i }emo a ten-dollar bill. U britanskom engleskom, dodu{e, ne}emo re}i bill nego note, dakle za nov~anicu od deset funti re}i }emo da je to a ten-pound note.

Klikom na link uradite devedesetdevetu ve`bu.

99. ve`ba


35. RAZGOVOR

101. - Deobni brojevi

1/2 half 1/3 a third 1/4 a quarter 1/5 a fifth 1/6 a sixth

half an hour pola sata a half-hour pola sata one and a half hours sat i po an hour and a half sat i po a quarter of an hour ~etvrt sata a tenth of a millimetre desetin(k)a milimetra

Klikom na link uradite stotu ve`bu.

100. ve`ba

102. - at ’s (kod nekoga)

Nadamo se da se jo{ se}ate stvarawa prisvojnih prideva dodavawem apostrofa -s: my boss’s wife (èna mog {efa), the technicians’ union (sindikat tehni~ara). Isti oblik upotrebqava se i za ozna~avawe mesta, ne~ije ku}e ili

69

radionice, trgovine.

I’m staying at my sister’s.Odseo sam kod sestre.Buy it at the baker’s.Kupi ga u pekari.It was repaired at the jeweller’s.Popravili su ga u juvelirnici.There’s a barbecue at the Smiths’.Kod Smitovih je ro{tiq.

Kad se prezimenu doda nastavak -s, ono ozna~ava porodicu: the Bonapartes (Bonapartini - Bonapartina porodica).

Klikom na link uradite stoprvu ve`bu.

101. ve`ba

Prisvojni oblik upotrebqava se po pravilu samo za osobe, ali i za mere: half a day’s work (poludnevni posao), ten pounds’ worth of petrol (benzin za deset funti). Usput recimo i to da }e, za razliku od Britanca koji ka`e petrol kad kupuje benzin, Amerikanac zatra`iti gas: ten dollars’ worth of gas.

103. - Verovatnost

certain - certainly sigurnoprobable - probably verovatnopossible - possibly mogu}eimpossible - impossibly nemogu}e

Is it possible that I will see you tomorrow?Je li mogu}e da se vidimo sutra?Will he be fired? Certainly.Ho}e li ga otpustiti? Sigurno.


70

36. RAZGOVOR

71

7. LEKCIJA

104. - be able to

He hasn’t been able to do it.On to nije mogao da u~ini (dosad).It’s nice, being able to help.Lepo je mo}i pomo}i.I’d like to be able to say „Yes”.Volela bih da mogu re}i „da”.

Can i could (mo}i) su glagoli koji se moguupotrebiti samo u prezentu i preteritu. Udrugim glagolskim vremenima koristi}emoizraz be able to.

Klikom na link uradite stodrugu ve`bu.

102. ve`ba

105. - who, which, that

He’s the man who attacked me. To je ~ovek kojiHe’s the man that attacked me. me je napao.

Choose a wine that doesn’t cost too much. Izaberi vino kojeChoose a wine which doesn’t cost too much. nije preskupo.

Dakle, kad govorimo o osobi, izbor jevi{estruk. Neke gramatike, a tako i nekinastavnici, zahtevaju da u takvoj priliciupotrebite whom. Me|utim, ta odnosnazamenica gotovo je nestala iz govornogengleskog jezika i upotrebqava se samo uzpredloge: for whom, with whom i sl.

They live in a house they bought in 1985.They live in a house that they bought ...They live in a house which they bought...Oni stanuju u ku}i koju su kupili 1985.

Kad nije re~ o osobi, mo`emo da biramoizme|u navedenih mogu}nosti. Posle predlogaobavezno je upotrebiti which: to which, of whichitd. Dobro pogledajte primere i poku{ajte da

72

ustanovite razliku izme|u iskaza the man whoattacked me i the man (that ili who) I attacked. Dali vam je ovo pomoglo da shvatite kako who udrugoj re~enici ima ulogu objekta? Who, thatili which vrlo ~esto se izostavqaju kad seodnose na objekat. Kad se odnose na subjekatre~enice, ne smemo ih ispu{tati.

Klikom na link uradite stotre}u ve`bu.

103. ve`ba


37. RAZGOVOR

106. - enough, quite, rather

Enough is enough.[to je mnogo, mnogo je.I’ve had enough.To mi je (bilo) dovoqno.That’s more than enough for me.Za mene je to vi{e nego dovoqno.It’s not hot enough.Nije dovoqno vru}e.He’s good enough for the team.Dovoqno je dobar za tim.

Enough u re~enici uvek stoji iza prideva nakoji se odnosi.

It’s quite a long way.To je dosta daleko.It’s rather a long way.To je prili~no daleko.He’s quite a good player.On je sasvim dobar igra~.He’s rather good.Prili~no je dobar.

Enough zna~i „dosta”, „dovoqno”, „dostatno”,quite i rather „prili~no”, „donekle”, „nesuvi{e”. Quite rich ne zna~i isto {to i richenough. Naime, ako je u pitawu neko ko `eli dase o`eni va{om }erkom, ta bi vam razlika

73

bila vrlo va`na.Quite i rather u re~enici stoje ispred prideva i~lana: rather /quite a good player. Oni, dakle, nepo{tuju uobi~ajeni redosled re~i u re~enici.Sli~ne re~i poput very (vrlo) ili fairly (prili~no, donekle) pona{aju se normalno: avery good player, a fairly good player.

Klikom na link uradite sto~etvrtu ve`bu.

104. ve`ba

107. - Mere

m metreskm kilometreskg kilos, kilogramsl litreso degrees16.50 sixteen point five degrees Celsius1.65 m one metre sixty-five15 m² fifteen square metres90 kph ninety kilometres an hour4.2% four point two per cent

U zemqama engleskog govornog podru~ja koriste se i druk~ije merne jedinice: zadu`inu miqe, miles (1 m = 1,6 km) i stope, feet (1ft = 30 cm), za zapreminu galoni, gallons (1 gal= 4,5 l), za te`inu funte, pounds (1p = 454 g), zatemperaturu Farenhajtovi stepeni, degrees Fahrenheit (32º F = 0º C ).

Klikom na link uradite stopetu ve`bu.

105. ve`ba


38. RAZGOVOR

108. - Ispu{tawe ~lana

74

Mo`da ste ve} primetili da se ~lan ~estoispu{ta ili nije nuàn. Dosad smo me|u takvimslu~ajevima spomiwali samo neodre|enumnoìnu: people, cars (qudi, automobili).Me|utim, ~lan se moè izostaviti katkad i ujednini, na primer, ispred naziva sportova.

He plays tennis.On igra tenis.I like chess.Volim {ah.We’re watching football.Gledamo fudbal.

Ili ispred naziva obroka:

We’re having breakfast.Doru~kujemo.He’ll have lunch at home.On }e ru~ati kod ku}e.Why not come to dinner?A da do|ete na ve~eru?

I ispred nekih apstraktnih imenica iliop{tih iskaza:

How’s life?Kako je? (dosl. Kako ìvot?)Love is blind.Qubav je slepa.

Englezi breakfast i football mo`da smatrajuneodre|enim ili apstraktnim stvarima. No, i stakvim re~ima upotrebi}emo ~lan ako ihpobliè odre|uju neki drugi elementi:

I’d like the life of a pop star.Rado bih ìveo ìvotom pop zvezde.He needs the love of a good woman.Wemu je potrebna qubav dobre ène.The football this year is disastrous.Ove godine nogomet je grozan.

Kad kaète She likes the life, Englez }e odmahupitati: kakav ìvot. Ako èlimo da kaèmoda voli ìvot uop{te, re}i }emo jednostavnoShe likes life.

75

I nazivi ustanova obi~no dolaze bez ~lana:hospital, prison, school. She’s in hospital zna~i da jeona bolesna i da se le~i u bolnici. She’s in thehospital zna~i, me|utim, da je ona samo oti{la uposetu nekome ko se le~i u bolnici, a da samanije bolesna. I learnt that at school zna~i: „To samnau~io u {koli (kad sam bio |ak)”. ^lan ne dolazi ni uz imenice koje ozna~avajunamirnice ili sirovine:

bread and wine hleb i vinooil and vinegar uqe i sir}eThey export copper and cement.Oni izvoze bakar i cement.

Da bismo se lak{e sna{li, te re~idefinisa}emo kao ono {to se ne broji, naprimer, brojimo a banana, two bananas, threebananas; an orange, two oranges i sli~no, dok fruit(vo}e) ili water (vodu), bread ili wine nebrojimo. Ipak, i neke nebrojive imenice unekim prilikama ipak se mogu brojati: Twosugars, please (Dva {e}era, molim); It’s a goodwine (Ovo je dobro vino). Upravo takve, nebrojive, u engleskom su nekevrlo ~este re~i pa }emo ih ovde ispisati. Evonekoliko primera koji uvek izazivajunedoumice:

furniture name{taj It’s expensive furniture.traffic saobra}aj There was heavy traffic.work posao He hasn’t got work.luggage prtqag The rack is for luggage.weather vreme What nice weather!advice savet I need advice.


39. RAZGOVOR

109. - used to

I used to play football a lot.Obi~avao sam da igram fudbal.He used to be in the army, once.

76

Nekad je bio u vojsci.I used to admire her.Divio sam joj se.

Ovaj nepromewivi izraz pojavquje se samo upreteritu, nikada u prezentu. Wime se izri~e~iwenica (a) da je posredi ne{to {to jetrajalo, navika, sklonost; (b) da je to pro{lost;(c) da je to trajalo prili~no dugo, donedavno. Isami Englezi imaju problema kad izraz morajuda upotrebe u upitnom ili odri~nom obliku:Used you to? Did you used to? Did you use to? Ididn’t use(d) to, I usedn’t to. Zbog toga se radijesnalaze druk~ije. Najzad, I used not to believe(Ranije nisam u to verovao) lako se moèpreobli~iti u I used to doubt (Sumwao sam).

Klikom na link uradite sto{estu ve`bu.

106. ve`ba

110. - was –ing

I was working, you were working...Ja sam radio, ti si radio...They weren’t working.Oni nisu radili.Was he working?Je li on radio?At ten o’clock I was watching TV.U deset sati gledao sam televiziju.I was having a bath and the phone rang.Kupao sam se i zazvonio je telefon.At seventy he was still working.U sedamdesetoj je jo{ uvek radio.

Ovaj oblik sastoji se od preterita glagolabe i glagolskog oblika koji nastaje dodavawemnastavka -ing. Naziva se preterit continuous(trajni preterit) i upotrebqava za trajnuradwu u pro{losti, posebno kada se èliiskazati {ta se doga|alo u odre|enomproteklom trenutku ili naglasiti da je radwaduè trajala.

I was working from two o’clock till three.

77

Radio sam od dva do tri sata.What were you doing last week?[ta si radio pro{le nedeqe?

Klikom na link uradite stosedmu ve`bu.

107. ve`ba

111. - ago

How long ago was that?Pre koliko vremena je to bilo?I came here four years ago.Ovamo sam do{ao pre ~etiri godine.A month ago I was sitting in the sun, enjoying myself.Pre mesec dana sedeo sam na suncu i u`ivao.


40. RAZGOVOR

112. - own

my own, your own, their ownShe cuts her own hair.Ona se sama {i{a.People used to make their own bread.Qudi su nekada sami pravili hleb.I was on my own all day.Bio sam sam ceo dan.

Own zna~i: vlastiti. Iz navedenih primeravidimo da zna~i i: sam (on x’ own).

Klikom na link uradite stoosmu ve`bu.

108. ve`ba

113. - Smer

(to the) north na sever, severno south jug east istok west zapad

78

to the left, on the left nalevo, sleva to the right, on the right nadesno, zdesna straight, straight on ravno, pravo back, go back natrag, vratiti se to direct someone usmeriti koga

Klikom na link uradite stodevetu ve`bu.

109. ve`ba

Klikom na link uradite stodesetu ve`bu.

110. ve`ba


41. RAZGOVOR

114. - -est, most

big, bigger, biggest najve}i old, older, oldest najstariji strange, stranger, strangest naj~udniji happy, happier, happiest najsretniji good, better, best najboqi bad, worse, worst najgori far, farther, farthest najdaqi much, more, most najvi{e little, less, least najmawe, najmawi important, more important, most important najva`niji careful, more careful, most careful najoprezniji

Kao {to vidite, superlative kra}ih pridevagradimo nastavkom -est, a du`ih (vi{eslo`nih)tako {to ispred wih upotrebimo most.

It’s the biggest in the world.To je najve}e na svetu.The worst thing was the dancing.Najgore je bilo plesawe.It’s the most expensive hamburger I’ve ever seen.To je najskupqi hamburger koji sam ikad

79

videla.

The nije uvek nu`no:

The green one is strongest.Zeleni je najja~i.It looks best in summer.Najboqe izgleda leti.Do your best.Daj sve od sebe.It’s New York’s most famous restaurant.To je najpoznatiji wujor{ki restoran.

Klikom na link uradite stojedanaestu ve`bu.

111. ve`ba

Klikom na link uradite stodvanaestu ve`bu.

112. ve`ba


42. RAZGOVOR

80

8. LEKCIJA

115. - Vremenske re~enice

when kadabefore preafter posle, po{tountil, till dok

That was when I was about ten.To je bilo kada mi je bilo otprilike deset godina.It was years before I met her.Bilo je to mnogo godina pre nego {to sam je upoznao.After he left school, he joined the army.Po{to je napustio {kolu, oti{ao je u vojsku.I used to live with my parents, until I was eighteen.@iveo sam s roditeqima do osamnaeste godine.

Dosad je sve jednostavno. Me|utim:

When he comes in tomorrow, I’ll ask him.Pita}u ga sutra kada do|e.When the wind stops, it’ll be nice.Kad prestane vetar, bi}e lepo.

U zavisnom delu vremenske re~enice (onomekoji se uvodi vremenskim veznikom) ne mo`e seupotrebiti oblik futura s will ili be + -ing iligoing to, nego prezent, ~ak i ako se radi obudu}nosti.

Klikom na link uradite stotrinaestu ve`bu.

113. ve`ba

116. - -ing, -ed

It was surprising. Bilo je iznena|uju}e.I was surprised. Bila sam iznena|ena.

Klikom na link uradite sto~etrnaestu ve`bu.

114. ve`ba

117. - Furniture (name{taj)

81

chair stolica table stostairs stepenice bed krevetbath kada toilet nu`nik, toaletdoor vrata window prozor

Klikom na link uradite stopetnaestuu ve`bu.

115. ve`ba


43. RAZGOVOR

118. - had – ed

I’d (I had) worked, you’d workedbio sam radio, bio si radioHe hadn’t worked.On nije bio radio.Had they worked?Jesu li bili radili?

Kao i u na{em jeziku, ovo glagolsko vreme,ta~nije pluskvamperfekt (premda kod nas vrloretko u govornom jeziku), upotrebqava se zaizricawe ~iwenice da se jedna pro{la radwadogodila pre neke druge pro{le radwe.

Klikom na link uradite sto{esnaestu ve`bu.

116. ve`ba

Pro{lost se u engleskom, dakle, mo`eizre}i na tri na~ina. Prou~ite ove re~enice ipoku{ajte da otkrijete po ~emu se onerazlikuju. Kojom se on brzinom kretao utrenutku nesre}e?

When the accident happened, he was stopping.When the accident happened, he stopped.When the accident happened, he’d stopped.

Ili, u ovim primerima, kada je ona iza{la?

She’d gone out when he arrived.

82

She was going out when he arrived.She went out when he arrived.

119. - The head (glava)

face lice ear uvo mouth ustanose nos eye oko hair kosa

Klikom na link uradite stosedamnaestu ve`bu.

117. ve`ba

120. - isn’t it

It’s nice day, isn’t it? Lep dan, zar ne?It was a nice day, wasn’t it?Bio je to lep dan, zar ne?His mother cooks well, doesn’t she?Wegova majka dobro kuva, zar ne?The Romans lived well, didn’t they?Rimqani su dobro `iveli, zar ne?I’ll see you again, won’t I?Vide}u te opet, zar ne?

Takve upitne re~i, „question-tag”, vrlo su~este u govornom engleskom jeziku. Strancukoji tek u~i engleski nije lako da istovremenopamti i subjekat i oblik glagola. Kako uprimerima vidimo, to nije uvek isto, „zar ne?”,kao kod nas, oblik mu se mewa: wasn’t he, can’t you, pa ~ak i is it. Istovremeno, ako je re~enicaodri~na, question-tag je uvek potvrdan.It’s not fair, is it?

Klikom na link uradite stoosamnaestu ve`bu.

118. ve`ba


44. RAZGOVOR

83

121. - during, while

Enjoy yourself while you can.Zabavqajte se dok moète.We were in Bermuda during July.U julu smo bili na Bermudima.During the night, I heard a noise.Tokom no}i ~ula sam buku.While you’re here, can you help me?Moè{ li mi pomo}i dok si ovde?

Lako uvi|amo razliku: iza during slediimenica, a iza while glagol. Naime, whilemoète upotrebiti i s glagolskim oblikom -ing: While waiting, I read the newspaper (Dok sam ~ekao (~ekaju}i), ~itao sam novine).

Klikom na link uradite stodevetnaestu ve`bu.

119. ve`ba

Za razliku od Amerikanca koji }e praznikezvati vacation, Britanac }e re}i holiday(s). Ali,svi }e razumeti i jedno i drugo.

122. - The house (ku}a)

bedroom spava}a soba bathroom kupatilokitchen kuhiwa living room dnevna sobahall predvorje dining room trpezarijagarage garaà garden vrt

Klikom na link uradite stodvadesetu ve`bu.

120. ve`ba

123. - Neupravni govor

He says (that) he’s American.Kaè da je Amerikanac.He said (that) he was American.Rekao je da je Amerikanac.She thinks I can speak English.

84

Ona misli da je znam engleski.She thought I could speak English.Mislila je da znam engleski.

That se mo`e ali ne mora upotrebiti. Navama je da izaberete ho}ete li re}i I think thatyou’re wrong ili I think you’re wrong (Mislim danema{ pravo). Ako je prvi glagol u preteritu,drugi tako|e mora da bude u preteritu. Naprimer, re}i }emo: We agreed that the earth wasround (Saglasili smo se da je Zemqa okrugla).Ali, takvu op{tu ~iwenicu nije neispravno nisaop{titi We agreed that the earth is (je) round, ali takav iskaz retko }ete ~uti od Engleza.Dakle, slagawe glagolskih vremena nala`epromene u skladu s vremenom glavne re~enice:is iz upravnog govora prelazi u was; will u would;can u could; may u might.

Klikom na link uradite stodvadestprvu ve`bu.

121. ve`ba


45. RAZGOVOR

124. - Pitawa u neupravnom govoru

What’s that? I don’t know what it is.Ne znam {ta je to.Where does he live? Tell me where he lives.Reci mi gde on stanuje.When was that? Don’t ask me when it was.Ne pitaj me kad je to bilo.

Kako vidimo, redosled re~i u pitawuprenesenom u neupravni govor jednak je kao uizjavnoj re~enici: kad pitawe Where did he work?(Gde je on radio?) prebacimo u neupravni govor,ono }e glasiti: She asked me where he worked.(Pitala me gde on radi.)

Is that OK? Tell me if that’s OK.Reci mi da li je to u redu.Is it good English? I don’t know if it is.

85

Ne znam da li jeste.

Neupravna pitawa prili~no su ~esta uengleskom jeziku, naro~ito ako razgovarate s nekim koga ne poznajete ili `elite da budetequbazni: Excuse me, what’s the time? (Izvinite,koliko je sati?) ispravno je postavqenopitawe, ali jo{ ~e{}e ~u}ete oblik Excuse me,can you tell me what the time is? (Izvinite,mo`ete li mi re}i koliko je sati?).

Klikom na link uradite stodvadestdrugu ve`bu.

122. ve`ba

125. - Zapovedni na~in u neupravnom govoru

(Sit down.) She asked me to sit down.Zamolila me da sednem.(Don’t go.) She told me not to go.Rekla mi je da ne odem.

Dodavawe predloga to i ni{ta vi{e. Jednostavno, zar ne? Upozoravamo na redosledre~i u odri~nom obliku: I was told not to parkhere (Re~eno mi je da ne parkiram ovde).

Klikom na link uradite stodvadesttre}u ve`bu.

123. ve`ba

Klikom na link uradite stodvadest~etvrtu ve`bu.

124. ve`ba


46. RAZGOVOR

126. - un-

Kao i u na{em jeziku, odri~nim predmetkommewa se zna~ewe re~i: mogu} - nemogu},pravilan - nepravilan, possible, impossible;regular, irregular. Predmetak in- poti~e izlatinskog i zajedni~ki je mnogim evropskim

86

jezicima, naro~ito u latinizmima. In- ukombinaciji s ostalim glasovima re~i moè ida promeni oblik i pre|e u un-:

happy, unhappy sre}an, nesre}ansafe, unsafe siguran, nesiguranimportant, unimportant vaàn, nevaànfriendly, unfriendly prijatan, neprijatanable, unable sposoban, nesposobanwell, unwell zdrav, bolestan

Isti predmetak na}i }ete i u glagolima iimenicama: to undo - rastaviti, otkop~ati,odvezati, na primer, ~vor; an unbeliever(nevernik); What is made can be unmade ([ta jeu~iweno, moè se ot~initi, vratiti uprvobitno stawe). Kao {to vidimo, u pitawu je„generativni” predmetak, tj. predmetak kojimse stvaraju nove re~i. Na primer, Amerikanci}e za neka pona{awa ili na~in razmi{qawarado re}i da su unamerican, neameri~ki.

127. - do and make

Mo`da ste ve} primetili da smo glagole doi make prevodili kao ~initi, (na)praviti,(iz)raditi. Me|utim, zavisno od konteksta ukojem se nalaze, wihov se smisao razlikuje, oninisu me|usobno zamewivi. Bitna razlikaogleda se u ovim primerima: za stolara }emore}i he makes chair, a za ra~unovo|u he does bills.What are you making? uvek zna~i {ta „pravi{” usmislu proizvo|ewa, izra|ivawa ne~ega pa sena takvo pitawe o~ekuje konkretan odgovor kao„model jedrewaka” ili „omlet sa sirom”.What are you doing? pitawe je op{tijeg zna~ewaa odgovor moè, dodu{e, da glasi „izra|ujemmodel jedrewaka” (ali ne bez glagola„praviti” u ovom slu~aju), ali i „~itamnovine”. You do exercises, housework (ku}neposlove), the cooking. U {koli u~enici dogeography or mathematics, i to mogu do well orbadly. Dakle, do prvenstveno zna~i obavqati

87

radwu u op{tem smislu. Me|utim, u engleskom postoje i mnoginepromewivi izrazi, tzv. idiomi koje bitrebalo nau~iti napamet. Moète li da senaviknete na izraze poput ovih?

make a noise bu~ati, galamitimake a mistake pogre{itimake friends sprijateqiti semake someone tired, angry, umoriti nekog, naqutiti,happy usre}itimake a copy kopiratimake tea or coffee, skuvati ~aj ili kafu,lunch or dinner ru~ak ili ve~erumake an effort potruditi se

Klikom na link uradite stodvadestpetu ve`bu.

125. ve`ba


47. RAZGOVOR

128. - say and tell

Ako izri~emo da se ne{to kazuje nekome,re}i }emo (to) say to someone, ili (to) tell someone.Razlika je u upotrebi predloga to. Glagol tellupotrebi}emo u prilikama kad se u istojre~enici navodi i onaj kome se govori, odnosnotaj glagol podrazumeva da se ne{to kazuje,pripoveda nekome. Stoga }emo re}i He says it’sready (Kaè da je gotovo), ali He tells me it’sready (Kaè mi da je gotovo). Isto tako, uvek}emo re}i tell a story (ispri~ati pri~u) i tell thetruth (re}i istinu) jer se podrazumeva dagovorimo nekome.

Klikom na link uradite stodvadest{estu ve`bu.

126. ve`ba

129. - be

88

Svakako ste ve} zapazili da su u engleskom~esti izrazi koji se sastoje od oblika glagolabe i prideva. Zbog sklonosti engleskog da sesluì pasivom, takvom konstrukcijom izri~use mnoga stawa.

be right, wrong imati pravo, gre{itibe hungry, thirsty biti gladan, èdanbe cold, hot, warm hladno (vru}e, toplo) jeI’m cold. I’m hot. Hladno mi je. Vru}e mi je.I’m warm. Toplo mi je.

Hot iskazuje da je ne{to toplije od onoga{to se opisuje sa warm. Warm zna~i ugodnovreme, a hot moè da bude i neugodno. Supamora da bude hot, ne~ija ruka warm. Ako je rukahot, zna~i da neko ima temperaturu.

Klikom na link uradite stodvadesetsedmu ve`bu.

127. ve`ba

130. - Kratki oblik pitawa

He says he’s English. Does he?Kaè da je Englez. Je li?You won’t understand. Won’t I?Ne}e{ razumeti. Ne}u?It’s getting on my nerves. Is it?To mi ide na ìvce. Zaista.

Kratka pitawa ove vrste vrlo su ~esta ugovornom engleskom jeziku. Ona izraàvaju iliiznena|ewe ili pa`wu sagovornika koji }eupravo wima podsta}i onoga ko govori danastavi. Pitawa se grade ovako: iz prethodnere~enice preuzima se subjekat i pomo}niglagol u odgovaraju}em vremenu i licu, sli~nokao question-tags (120. odeqak).

Klikom na link uradite stodvadestosmu ve`bu.

128. ve`ba

The police u ovakvom re~eni~nom okruèwu

89

zna~i „policajci, milicioneri” pa uvek stoji umno`ini.


48. RAZGOVOR

90

9. LEKCIJA

131. - if

I’ll help if I can.Pomo}i }u ako mogu.If you do that again, I’ll scream.Ako to opet u~ini{, vri{ta}u.If you worked there , you must know George.Ako si onde radio, mora da poznaje{ Xorxa.

Za sada, problema nema. Ipak vasupozoravamo da se posle pogodbenog veznika ifne sme upotrebiti futur ve} samo prezent ilipreterit. Naravno, futur se mo`e upotrebiti uglavnom delu re~enice, dakle onome koji neizri~e uslov: If it rains tomorrow (Ako sutrabude padala ki{a) we’ll go to the cinema (i}i}emo u bioskop). Negativni uslov mo`emoizre}i i s if ... not (ako ne) ili unless (osim ako ne).

It takes ten minutes, unless the traffic’s bad.It takes ten minutes, if the traffic’s not too bad.

Klikom na link uradite stodvadestetdevetu ve`bu.

129. ve`ba

132. - just

Mr Smith? Sorry. He’s just gone out.@ao mi je, upravo je iza{ao.Mr Smith? Sorry. He just went out.

Has just gone je naizgled ~e{}i oblik ubritanskom, dok je just went uobi~ajenije uameri~kom engleskom, premda se oba koriste iu jednoj i u drugoj varijanti.

Klikom na link uradite stotridesetu ve`bu.

130. ve`ba

Klikom na link uradite stotridesetprvu ve`bu.

131. ve`ba

91


49. RAZGOVOR

133. - -ly (gra|ewe priloga)

Pravilo o gra|ewu priloga (pridevu se dodaje nastavak -ly, vidi odeqak 75) donekle se razlikuje za prideve koji se zavr{avaju nastavcima -ic ili -le. U prvom slu~aju, pridevu }emo pre nastavka dodati jo{ i -al, svakako po ugledu na gra|u prideva poput musical, chemical i sl. U drugom slu~aju pridevski zavr{etak –le jednostavno se pretvara u -ly, najverovatnije da bi se olak{ao izgovor: possible, possibly mo`da, mogu}e electronic, electronically elektronski Klikom na link uradite stotridesetdruguu ve`bu. 132. ve`ba

134. - more -ly (komparacija priloga)

I see him more frequently now. Sada ga ~e{}e vi|am. Please drive more carefully. Molim te, vozi pa`qivije. Komparativ, prvi stepen pore|ewa priloga, gradi se dodavawem more ispred priloga. U nekim slu~ajevima, mo}i }ete da upotrebite ili more -ly ili komparativ prideva s nastavkom -er (vidi odeqke 88-89): You have to speak louder / more loudly. Mora{ da govori{ glasnije. Please drive slower / more slowly. Vozi sporije, molim te. You can buy it cheaper / more cheaply there.

92

Onde je to jevtinije. Komparativ priloga koji izri~u vreme uvek se gradi nastavkom -er. early He came earlier today. Danas je do{ao ranije. late I’ll leave later tomorrow. Sutra }u oti}i kasnije. long It takes longer that way. Onim putem je duè. soon Can’t you do it sooner? Moè{ li to obaviti ranije? Ni nepravilni prilozi ne grade komparativ s more. well He plays better than I do. On svira boqe od mene. badly He plays worse than I do. On svira lo{ije od mene. much I love you more every day. Svakim danom volim te sve vi{e. little I love you less every day. Svakim danom volim te sve mawe. hard You’ll have to work harder. Mora}e{ vi{e da radi{. fast Please drive faster. Molim te, vozi brè. far We walked farther than we meant. Od{etali smo daqe nego {to smo nameravali. Pore|ewe dvaju priloga sledi isti obrazac kao i kad su posredi pridevi, as ... as: As far as I know (Koliko ja znam); than: You know her better than anyone (Vi je poznajete boqe nego iko). Klikom na link uradite stotridesettre}u ve`bu. 133. ve`ba Klikom na link pro~itajte 50. razgovor. 50. RAZGOVOR

135. - most –ly

93

You can buy it cheapest here. You can buy it most cheaply here. Ovde to moè{ da kupi{ najjeftinije. She works hardest of all of us. Ona radi (naj)vi{e od svih nas. It’s the most beautifully written letter I’ve ever seen. Ovo je najlep{e napisano pismo koje sam ikad video. Pravila koja se ovde primewuju istovetna su onima u pro{loj jedinici: most -ly ili –est (vidi i odeqak 114). Klikom na link uradite stotrideset~etvrtu ve`bu. 134. ve`ba

136. - if (nastavak)

Katkad if uvodi pretpostavku ili ~ak neostvarqiv uslov: If I were you ... Da sam na va{em mestu... If companies employed more women ... Da preduze}a zapo{qavaju vi{e èna... Takva vrsta uslova u engleskom izraàva se veznikom if i preteritom. Jo{ jedna pojedinost na koju treba upozoriti: u prvom primeru moète re}i bilo was bilo were. I was there last year (Bio sam tamo pro{le godine) primer je pro{log vremena. If I was/were rich (Da sam bogat) nije, kako i po prevodu vidimo, pro{lo vreme, ve} hipoteti~ni prezent ili futur. I kod ostalih glagola neostvareno stawe ili radwa izraàvaju se preteritom: If you lived in America (Da ìvite u Americi); If your parents saw you now (Da te roditeqi sada vide). U glavnom delu re~enice naj~e{}e }emo na}i pogodbeni na~in, tj. kondicional, would: If I were you, I’d (I would) leave now. If your parents saw you now, they wouldn’t believe it.

94

Klikom na link uradite stotridesetpetu ve`bu. 135. ve`ba Kad `elimo da izrazimo neostvarenu radwu ili stawe u pro{losti, upotrebi}emo oblik had -ed (vidi odeqak 118). Yesterday, if I’d been you (Da sam ju~e bio na tvom mestu): If your parents had seen you (Da su te tvoji roditeqi videli). U glavnoj re~enici upotrebi}emo pro{li kondicional would have + particip pro{li: If I’d been you, I would have refused to pay. If your parents had seen you, they wouldn’t have believed it. Klikom na link uradite stotrideset{estu ve`bu. 136. ve`ba Klikom na link pro~itajte 51. razgovor. 51. RAZGOVOR

137. - good, well

Well se mo`e upotrebqavati i kao pridev. U tom slu~aju on }e zna~iti „biti zdrav, dobro se ose}ati”: How are you? (Kako si?); Very well, thank you (Vrlo dobro, hvala). Pogledajmo sada slede}a dva primera: She looks good. Ona dobro izgleda (zgodna je). She looks well. Ona dobro izgleda (zdrava je). 138. - Glagoli percepcije

see videti look at gledati hear ~uti listen to slu{ati If you look at it carefully, you’ll see some mistakes.

95

Ako pogleda{ pa`qivije, vide}e{ neke gre{ke. He can’t hear you. On ne moè da te ~uje. He’s not listening to you. On te ne slu{a. look izgledati, ~initi se kao sound zvu~ati feel ose}ati, osetiti smell mirisati, wu{iti taste imati ukus, probati Svi ti glagoli imaju i aktivno i pasivno zna~ewe, odnosno: I can smell cooking (Wu{im da se ne{to kuva); It doesn’t smell of anything (To ni na {ta ne miri{e); I’m not feeling well (Ne ose}am se dobro): Feel his muscles (Opipaj/oseti/ mu mi{i}e).

Kad ih upotrebqavamo u pasivnom zna~ewu, iza wih sledi pridev, a ne prilog: It looks good and it smells good, but it tastes dreadful. Ovo izgleda dobro i miri{e dobro, ali ima grozan ukus. That sounds interesting. Zvu~i zanimqivo. Klikom na link uradite stotridesetsedmu ve`bu. 137. ve`ba

139. - have been –ing

I’ve been waiting since nine o’clock. êkam od devet sati. She’s been living here for years. Ona ovde stanuje godinama. Trajni oblik perfekta have been -ing, ba{ kao i have -ed, izraàva da je ne{to po~elo u pro{losti i da jo{ traje, ali posebno isti~e duìnu trajawa tog doga|awa. Klikom na link uradite stotridesetosmu ve`bu. 138. ve`ba

96

Klikom na link pro~itajte 52. razgovor. 52. RAZGOVOR

140. - Neizbrojive imenice

His firm has just lost its best customer. His firm have just lost their best customer. Wegovo preduze}e upravo je izgubilo svog najboqeg kupca. Kad su posredi re~i kao firm, team, company, government (vlada), moète da birate. Ako vam se ~ini da se time zapravo misli na skup pojedinaca, pona{a}ete se kao da je re~ o mnoìni. The team have been doing badly (Ekipa ve} neko vreme ima lo{e rezultate); The government are discussing it (Vlada raspravqa o tome). Ako ih smatrate jedinstvenim telima, upotrebqava}ete ih u jednini: The team has been winning. The government is incompetent. (Ekipa pobe|uje. Vlada je nesposobna.) 141. - ought to

The government ought to stop it. Vlada bi to morala da zaustavi. He oughtn’t to do that. Ne bi to smeo da radi{. U ve}ini slu~ajeva, ovaj glagol moè se zameniti oblikom should jer tako|e izraàva obavezu. Treba napomenuti i to da je u pitawu defektivni glagol, na sre}u posledwi za na{ spisak. To su: can could shall should may might will would must ought to Nijedan od tih glagola ne dobija nastavke -s, -ing ili -ed, dakle ti se glagoli ne mewaju. Tako|e, nijedan od wih upitni i odri~ni oblik ne grade pomo}u glagola do i wegovih oblika

97

does ili did. U pitawima oni uvek stoje na po~etku re~enice (pitawa se grade inverzijom subjekta i predikata: Must you?), a u odri~nom obliku iza wih dodaje se not: You must not.

Najzad, ~esto }e nam zadavati muke pri prevo|ewu. Klikom na link uradite stotridesetdevetu ve`bu. 139. ve`ba

142. - The weather (vreme)

rain ki{a It’ll rain soon. Uskoro }e ki{a. snow sneg It snows a lot there. Tamo pada mnogo snega. sun sunce The sun is shining. Sunce sija. wind vetar The wind is blowing. Duva vetar. fog magla There’ll be fog. Bi}e magle. Sve te imenice mogu se pretvoriti u prideve dodavawem zavr{etka -y (po potrebi, zavr{ni suglasnik se udvostru~ava). Tako dobijamo nove re~i za opisivawe vremenskih prilika: It’s foggy (maglovito), windy, sunny, snowy, rainy... Klikom na link uradite sto~etrdesetu ve`bu. 140. ve`ba Klikom na link pro~itajte 53. razgovor. 53. RAZGOVOR

143. - wish

I wish I was richer. Kad bih barem bio bogatiji.

98

He wishes he hadn’t said it. Poàlio je {to je to rekao. Nedavno smo govorili o tome da se uslov uvodi u re~enicu veznikom if (vidi odeqak 136). Rekli smo da }emo neostvareni ili neostvarqivi uslov u sada{wosti ili budu}nosti izre}i preteritom, a u pro{losti obi~nim pluskvamperfektom had -ed. Isto pravilo vaì i za slu~ajeve kad su u pitawu pretpostavke, neostvarene ili neostvarqive èqe i sl.: „Nisam bogat, ali bih rado bio”, I am not rich and I wish I were/was; „Nisam bio tamo ali bih voleo da jesam.”, I was not there, and I wish I had been. No, ako uz glagol wish (èleti) upotrebimo i to, wime }emo izraziti stvarnu ~iwenicu: The boss wishes to see you ([ef èli da te vidi). Dobro pazite! Uporedite smisao re~enica poput I wish to be rich (@elim da budem bogat) i I wish I were rich (Voleo bih da sam bogat). Takvu upotrebu preterita i pluskvamperfekta na}i }emo i u kombinacijama s drugim glagolima: time It’s time we left. Vreme je da odemo. would rather I’d rather you didn’t go. Radije bih da ne ide{. if only If only it hadn’t happened. Da se to bar nije dogodilo. Klikom na link uradite sto~etrdesetprvuu ve`bu. 141. ve`ba

144. - at least etc.

She’s at least twenty.Najmawe joj je dvadeset godina.He’s stupid, but at least he’s honest.On je glup, ali je bar po{ten.He’ll lose his licence, at least.U najboqem slu~aju, osta}e bez dozvole.

Istu konstrukciju upotrebqavamo i u druk~ijim

99

izrazima:

most A hundred dollars at most. Najvi{e sto dolara.best It’s a year in prison at best. To je u najboqem slu~aju godinu dana zatvora.worst at worst u najgorem slu~ajufirst at first isprva, najprelast at last na kraju, najzad

Ponekad upotrebqavamo i ~lan the: It’ll beFriday at the sonest / latest (To }e biti najranije /najkasnije u petak): It’s never above twenthy-fivedegrees, at the hottest (Nikad nije vi{e od 25, toje najtoplije).

Klikom na link uradite sto~etrdesetdruguu ve`bu.

142. ve`ba


54. RAZGOVOR

100

10. LEKCIJA

145. - because, so

Why? Because. Za{to? Jer...He stopped because the lights ... jer je bilo crvenowere red. svetlo.Because it was Sunday, it was Bilo je zatvorenoclosed. jer je bila nedeqa.

Nije te{ko, no zapamtite da because of zna~i„zbog”: The game was cancelled because of the weather (Utakmica je otkazana zbog vremenskihprilika). Uzrok i posledica mogu se u slo`enojre~enici pojaviti i obrnutim redosledom.Tada }emo upotrebiti posledi~ni veznik so:

It was Sunday, so it was closed....tako da je bilo zatvoreno.The lights were red, so he stopped. ... pa je stao.

Klikom na link uradite sto~edrtesettre}u ve`bu.

143. ve`ba

146. - whatever etc.

U re~ima poput whatever ({to god), whenever(kad god), ever nagla{ava re~ uz koju stoji: Stopwhatever you’re doing (Prestani, ma {ta ~inio).

Klikom na link uradite sto~edrteset~etvrtu ve`bu.

144. ve`ba

147. - Pravci kretawa

up gore down dole forward napred back natrag towards prema into u along du` past pored, mimo

101

In upotrebqavamo kao odgovor na pitawe„gde”, a into na pitawe „kuda”.

Klikom na link uradite sto~edrtesetpetu ve`bu.

145. ve`ba

Usput, u engleskom izrazi go up /down / alongthe street zapravo se i ne razlikuju.


55. RAZGOVOR

148. - will be –ing

This time next week, you’ll be lying on the beach. I won’t be revealing any secrets if I say this. Glagolski oblici koji sadrè be + -ing znaksu da radwa o kojoj se govori traje odnosno daje trajala ili da }e trajati neko vreme:„Slede}e nedeqe, u ~etvrtak, u 11 sati ipetnaest minuta, ve} }e{ biti na plaì isun~ati se.” Tom na~elu poko-rava se i desetdefektivnih glagola: I must be going jedan je odvrlo uvreènih na~ina da se kaè „moram daidem”.

Klikom na link uradite sto~edrteset{estu ve`bu.

146. ve`ba

Uz zamenice I i we u futuru ~esto seupotrebqava kratki oblik shan’t (shall not).

149. - look

Neki predlozi s glagolima ~esto gradenepromewive izraze i potpuno mewaju zna~eweglagola. Uzmimo za primer glagol look:

for I’m looking for a shoe.

102

Traìm cipelu.at Come and look at this. Do|i i pogledaj ovo.round We’re not buying; just looking round. Ne kupujemo, samo razgledamo.up Look the number up in the phone book. Potraì broj u telefonskom imeniku.after I’m looking after their dog. Brinem se za wihovog psa.forward to Are you looking forward to Friday? Raduje{ li se petku? (look forward - radosno, nestrpqivo o~ekivati)out Look out! Pazi!

Klikom na link uradite sto~edrtesetsedmu ve`bu.

147. ve`ba

150. - had better

We’d (We had) better be going now.Boqe (bi bilo) da sada odemo.You’d (You had) better be careful.Boqe (bi ti bilo) da pripazi{.I’d better not say anything.Boqe da ni{ta ne kaèm.Koliko god nam se u~inila neobi~nom, ovakonstrukcija ipak je vrlo jednostavna.

Klikom na link uradite sto~edrtesetosmu ve`bu.

148. ve`ba


56. RAZGOVOR

151. - so, neither

I like swimming. So do I.Volim da plivam. I ja.I’m tired. So am I.

103

Umoran sam. I ja.I don’t smoke. Neither do I.Ne pu{im. Ni ja.

Ovo je vrlo uobi~ajen na~in da se iskaèodobravawe ili saglasnost sa sagovornikom.Dovoqni su so i redosled kao u pitawu. Ovakonstrukcija, dakle, moè se porediti sdodatnim pitawem (question-tag). Posle odri~nere~enice, svoju saglasnost iskaza}ete s neitherili nor umesto so.

Klikom na link uradite sto~edrtesetdevetu ve`bu.

149. ve`ba

152. - At the restaurant (u restoranu)

knife no` fork viqu{kaplate tawir cup {oqicastarter predjelo sweet slatko, desertspoon ka{ika glass ~a{amenu jelovnik bill / check ra~un

Amerikanci za ra~un kaù check, a Englezi bill.

Klikom na link uradite stopedesetu ve`bu.

150. ve`ba

153. - only

She was only three.Imala je samo tri godine.Only a Frenchman could say that.To moè re}i samo Francuz.He only just escaped death.Za dlaku je izbegao smrt.

Na koje mesto u re~enici }emo umetnuti onlyzavisi od toga na koju se re~ ono odnosi. Ugovoru }emo tu re~ i naglasiti: She lent me some

104

money only (Pozajmila mi je samo novac); Onlyshe lent me some money (Samo ona mi je pozajmila novac); She only lent me some money (Ona mi jesamo pozajmila novac); She lent me only somemoney (Posudila mi je tek ne{to malo novca).

Klikom na link uradite stopedesetprvu ve`bu.

151. ve`ba


57. RAZGOVOR

154. - to, -ing

Sigurno ste primetili da iza nekih glagolakatkad sledi predlog to:

I want to go home. @elim da idem ku}i.Ask him to stop. Zamolite ga da stane.He told me to wait. Rekao mi je da (pri)~ekam.We decided to leave. Odlu~ili smo da odemo.We agreed to meet. Dogovorili smo se da se sastanemo.

Iza nekih glagola, pak, mo`e da sledi drugiglagol s nastavkom -ing.

Please stop saying that. Prestani to da pri~a{, molim te.I enjoy talking to her.U`ivam da razgovaram s wom.Excuse me interrupting.Oprostite {to prekidam.At last he finished speaking.Kona~no je prestao da govori.You risk damaging it.Mogao bi ga o{tetiti.

Nigde ne}ete na}i obja{wewe kada seupotrebqava koja konstrukcija. Stoga }e ipakbiti najjednostavnije da ove glagole nau~itenapamet. Ali neki glagoli dopu{taju obekonstrukcije:

105

He started smoking/to smoke a year ago.Po~eo je da pu{i pre godinu dana.She prefers walking/to walk.Ona radije ide pe{ice.They continued arguing/to argue.Nastavili su da se sva|aju.I like listening/to listen to the radio.Volim da slu{am radio.

Me|utim, ipak postoji razlika u smislu: Ididn’t like to read a private letter, so I didn’t (Nisamèleo da pro~itam li~no pismo pa ga nisam nipro~itao) i I had to read it but I don’t like readinga private letter (Morao sam da ga pro~itam ali nevolim da ~itam li~na pisma). U najve}em brojuslu~ajeva razlika nije tako o~igledna. Ako seu re~enici pojavi oblik ’d like, uvek }eteupotrebiti to: I’d like to say something (@elelabih ne{to da kaèm). Iza nepravilnih glagolapoput can, will i sli~no ne upotrebqava se ni-ing ni to. Isto vredi jo{ za neke glagole:

Let me go. Pusti me da idem.We’d better wait. Boqe da pri~ekamo.He made me do it. On me naterao da to u~inim.

Glagoli sa zna~ewem opaàwa dolaze bez toili pak sa -ing:

I saw him come/coming.Videla sam ga kako dolazi.We watched them go/going.Posmatrali (gledali) smo ih kako odlaze.I heard the phone ring/ringing.ûla sam kako zvoni telefon. Ako se pitate kakva je razlika izme|u iskazaI heard it ring i I heard it ringing, glatko se moè odgovoriti - gotovo nikakva. Dodu{e, moglo bise re}i da je u prvom slu~aju zvonilo jednom,kratko (npr., ~ula sam da je zazvonilo), a da jeu drugom primeru zvowava trajala ne{to duè.

Klikom na link uradite stopedesetdrugu ve`bu.

106

152. ve`ba


58. RAZGOVOR

155. - will be -ed, can be –ed

It can’t be done. To se ne mo`e u~initi.You’d be surprised. Iznenadili biste se.

Defektivni glagoli poput can, will i sli~no~esto se upotrebqavaju s pomo}nim glagolom bei glagolskim pridevom.

Klikom na link uradite stopedesettre}u ve`bu.

153. ve`ba

156. - as ... as

The children were as good as gold.Deca su bila zlatna. (doslovce, dobra kaozlato).

Konstrukcija as ... as upotrebqava se zapore|ewe. Tako su nastali mnogi nepromewiviizrazi i uzre~ice, na primer, as cold as marble(hladan kao mermer). Uporedite je s upotrebomlike u naredne dve re~enice: The children werelike angels (Deca su bila kao an|eli) i It was likemarble (To je bilo poput mermera).

Klikom na link uradite stopedeset~etvrtu ve`bu.

154. ve`ba

157. - few, little

He has few friends. On ima malo prijateqa.He has little money. On ima malo novca.

Kao u slu~aju much i many (vidi odeqak 70),

107

few se upotrebqava za mno`inu (izbrojivo), alittle za jedninu (neizbrojivo). Upozoravamo narazli~ito zna~ewe a few i few te a little i little.

There are a few Frenchmen here.Ovde je nekoliko Francuza.There are few Frenchmen here.Ovde je malo Francuza.They left a little to eat.Ostavili su ne{to hrane.They left little to eat.Ostavili su malo hrane.

Klikom na link uradite stopedesetpetu ve`bu.

155. ve`ba


59. RAZGOVOR

158. - take

off You can take off your jacket. Mo`e{ da svu~e{ kaput. The plane took off at ten. Avion je poleteo u deset.up He’s taken up karate. Po~eo je da se bavi karateom.out He’ll take us out to dinner. On }e nas izvesti na ve~eru.

Ponekad se glagol take s predlogom prevodidvema re~ima: take your elbows off the table(skloni laktove sa stola), take up (odneti gore),take down (odneti dole), take out (odnetinapoqe), take back (odneti nazad).

Klikom na link uradite stopedeset{estu ve`bu.

156. ve`ba

159. - usually, always itd.

108

He’s always late. On uvek kasni.He always talks too much. On uvek previ{e pri~a.She’ll always be beautiful. Ona }e uvek biti lepa.

Ti primeri ilustruju pravilo o redosledure~i u re~enicama u kojima se pojavquje „uvek”,„obi~no” ili „nikad”: prilog uvek stoji iza be,ispred glagola u osnovnom obliku ili izapomo}nog glagola u sloènim glagolskimoblicima. Taj poredak moè se promeniti akoèlimo posebno da istaknemo neki deore~enice.

Klikom na link uradite stopedesetsedmu ve`bu.

157. ve`ba

160. - keep

Keep smiling. Nastavi da se sme{i{. Stalno se sme{i.He kept calling me names. Stalno me vre|ao.

Vrlo ~est glagol. Prvo mu je zna~ewe ~uvati,dràti, pa onda zadràti, ustrajati. Kakovidimo, uvek je ukqu~en smisao odràvawatrajawa radwe o kojoj je re~.

Keep quiet.Ostani (budi) miran.I don’t want it; you can keep it.Ne èlim ga, moè{ ga zadràti.

Klikom na link uradite stopedesetosmu ve`bu.

158. ve`ba


60. RAZGOVOR

109

11. LEKCIJA

161. - to

That’s easy to say. Lako je to re}i.That’s easy for you to say. Lako je vama to re}i.

Klikom na link uradite stopedesetdevetu ve`bu.

159. ve`ba

162. - and, but, or, also, too

North and South America iNorth but not South America aliNorth or South America iliNorth America, and also South America i, tako|eNorth America, and South America too i, tako|e

Also stoji ispred ili iza re~i na koju seodnosi. Too se uvek stavqa iza takve re~i: Metoo (ja tako|e). U izgovoru se and ponekadtoliko ste`e da se jedva ~uje. Upravo je torazlog {to i u pisanom obliku ~esto nailazimona izraze kao rock’n’roll (rock and roll).

Klikom na link uradite sto{ezdesetu ve`bu.

160. ve`ba

Obratite pa`wu na razne na~ine uvo|ewanovih ~iwenica u iskaz. Da ne zaboravimo, i aswell ima isto zna~ewe.

both rich and famous rich and also famousrich and famous, too rich and famous as well

163. - make

up He’s wearing make-up. On je na{minkan. He’s making it up. On to izmi{qa.

110

Make up your mind. Odlu~ite se.up for That makes up for it. Ovo nadokna|uje ono.for We’re making for Rouen. Krenuli smo u Ruan.out I can’t make out the signature. Ne mogu da odgonetnem potpis. Make out a cheque. Napi{i ~ek.

Klikom na link uradite sto{ezdesetprvu ve`bu.

161. ve`ba


61. RAZGOVOR

164. - again, yet, still

I’m still waiting. Jo{ ~ekam.I’m not ready yet. Jo{ nisam spremna.Do it again. U~ini to opet.

Yet mo`e da zameni still posle negacije: She’s still not ready / She’s not ready yet.

Klikom na link uradite sto{ezdesetdrugu ve`bu.

162. ve`ba

Kad `elite da privu~ete ne~iju pa`wu nasebe, na primer, u trgovini ili kad vam nekoometa prolaz, upotrebi}ete izraz Excuse me(oprostite). Sorry }ete upotrebiti ukoliko seizviwavate ili pre saop{tavawa lo{e vesti:Sorry, we’re closed (@ao mi je, zatvoreno je.).Sorry }ete tako|e ~uti i kad neko nije ~uo ilirazumeo {ta je re~eno. U tom slu~aju intonacijaje uzlazna kao u pitawu, a izraz ima smisao„Molim?”

165. - too (previ{e)

111

It was too hot to sleep.Bilo je prevru}e da bi se spavalo.It was too hot for me to sleep.Bilo mi je suvi{e vru}e da bih spavao.

Klikom na link uradite sto{ezdesettre}u ve`bu.

163. ve`ba

166. - either ... or, neither ... nor

He’s either drunk or stupid.Ili je pijan ili glup.I won’t be here either Friday or Saturday.Ne}u biti ovde ni u petak ni u subotu.She has neither family nor friends.Ona nema ni porodicu ni prijateqe.

Klikom na link uradite sto{ezdeset~etvrtu ve`bu.

164. ve`ba


62. RAZGOVOR

167. - so, such

It was so hot (that) I couldn’t sleep.Bilo je tako vru}e da nisam mogla spavati.It was such a long way (that) we took a taxi.To je bilo tako daleko da smo uzeli taksi.

So poja~ava zna~ewe prideva ili priloga, asuch imenice: so long (tako dugo), such a long time(tako dugo vremena). Pa`wa! Such uvek stojiispred ~lana, a that se mo`e i izostaviti.

Klikom na link uradite sto{ezdesetpetu ve`bu.

165. ve`ba

168. - mind, matter

112

It doesn’t matter. Nije va`no. / Ni{ta zato.I don’t mind. Svejedno mi je.

Matter nije samo glagol ve} i imenica kojazna~i stvar, ono {to je posredi: What’s thematter? ([ta je?); Nothing’s the matter (Ni{ta).

Klikom na link uradite sto{ezdeset{estu ve`bu.

166. ve`ba

169. - had been –ing

I went to the doctor, because I hadn’t been feeling well.Oti{ao sam lekaru jer se nisam ose}ao dobro.He was tired. He’d been playing golf all day.Bio je umoran. Igrao je golf ceo dan.

Posredi je jo{ jedan na~in izricawapro{losti, trajni pluskvamperfekt, had been –ing (vidi odeqak 139). Upotrebqava se zaradwu koja je trajala pre ili do odre|enogdoga|aja u pro{losti. He’d played golf bilo bitako|e ispravno re}i, ali oblikom had beenplaying naglasi}emo trajawe radwe upro{losti.

Klikom na link uradite sto{ezdesetsedmu ve`bu.

167. ve`ba


63. RAZGOVOR

170. - be –ing

Glagolski oblik be -ing (pomo}ni glagol be sglagolskim pridevom sada{wim), I’ve beenthinking, he was working, they’re waiting, vrlo je~est u engleskom. Slo`i}ete se da nijesuvi{no znati razliku izme|u Do you smoke?,Jeste li pu{a~? i Are you smoking? Pu{ite li (u

113

ovom trenutku)?. Ili izme|u Is it raining much?Da li ki{a jako pada (u ovom trenutku)? i Doesit rain much? Pada li mnogo ki{e (u ovompodnebqu)?. A tek izme|u You’re being stupid(Glupo se pona{a{) i You’re stupid (Glup si)!U odre|enim situacijama ni engleski neomogu}ava izraà-vawe takvih nijansi. Tako,na primer, ideja privremenog (trenutnog) ilibudu}eg posedovawa ne moè se izrazitioblikom be -ing. (Naime, u futuru upotrebqenoblik be -ing izri~e samo nameru).

He has two cars at the moment.On trenutno ima dva automobila.The church owns all this land.Crkva poseduje svu tu zemqu.I’ll have a hundred dollars on pay-day.Na dan isplate ima}u stotinu dolara.

Have ne izri~e uvek pojam posedovawa.She’s having a bath (Ona se kupa); She’s having ababy (Ona o~ekuje bebu) o~igledno nisu primeriposedovawa. Oblik -ing ovde se stoga moèupotrebiti. Engleski ne dopu{ta upotrebu be -ing ure~enicama koje izri~u da ne{to volimo iline, da nam se ne{to svi|a ili ne svi|a, ~ak nitrenutno.

I like him now.Sada mi se on svi|a.Do you prefer Mozart to Brahms?Voli{ li Mocarta vi{e od Bramsa?I don’t mind.Svejedno mi je.He loves his children.On voli svoju decu.I hate hamburgers.Mrzim hamburgere.

Isto vredi i za re~enice koje iskazuju znawe,razumevawe, mi{qewe ili se}awe.

I think I understand it at the moment.Mislim da sada to razumem.You’ll forget.

114

Zaboravi}e{.I believe him, for the moment.Zasada mu verujem.Do you remember his name?Se}a{ li mu se imena?

Think ili remember ne izri~u samo stawe nego iradwu. Tada }emo upotrebiti -ing: What are youthinking about? (O ~emu razmi{qa{?); I wasremembering the old days (Prise}ala sam sestarih vremena) - a to je, prizna}ete, razli~ito od I think. Primeri pasivnog opa`awa pona{aju se na isti na~in:

Tell me what you see.Reci mi {ta vidi{?Do you hear that?^ujete li vi to?I don’t recognize her.Ne prepoznajem je.Do you notice anything different?Prime}uje{ li kakvu razliku?That sounds sensible.To zvu~i razumno. You don’t seem very happy.Ne izgleda{ ba{ sre}no.You look like an idiot in that hat.Izgleda{ kao budala u tom {e{iru.

Glagol see u re~enici I’m seeing the doctortomorrow (Sutra idem lekaru; doslovce: sutra}u videti lekara) o~igledno se razlikuje odsee u gorwim primerima. U primerima: He’slooking well (On dobro/zdravo/izgleda) i You looklike an idiot, razlika u zna~ewu glagola look nijetoliko o~igledna.

Klikom na link uradite sto{ezdesetosmu ve`bu.

168. ve`ba


64. RAZGOVOR

171. - by

115

I’ll ring you by Friday. Nazva}u te do petka.He’ll be back by four. Vrati}e se do ~etiri.

Uporedite re~enicu He’ll be back at four (On}e se vratiti do ~etiri sata). By zna~i do (togvremena) ili ta~no u to vreme.

Klikom na link uradite sto{ezdesetdevetu ve`bu.

169. ve`ba

172. - at all

I’m not at all surprised.Nisam nimalo iznena|ena.Thanks. Not at all.Hvala. Nema na ~emu.

At all poja~ava negaciju i uvek stoji izare~i na koju se odnosi: No one at all believes me(Ba{ niko mi ne veruje).Not at all tako|e se upotrebqava kao qubazankomentar na Thank you.

Klikom na link uradite stosedamdesetu ve`bu.

170. ve`ba

173. - anyway, still, otherwise

They’re cousins or something.Oni su sestri}i ili ne{to poput toga.Anyway, they’re related.U svakom slu~aju, ro|aci su.The lunch was terrible.Ru~ak je bio u`asan.Still, it was free.Dodu{e, bio je besplatan.I must go now. Otherwise I’ll miss my bus.Sada moram da idem. Ina~e }u propustitiautobus.

116

Still (ipak, pa ipak, uprkos) ima vrlo sli~nozna~ewe kao but, a otherwise zna~i „ina~e”.

Klikom na link uradite stosedamdesetprvu ve`bu.

171. ve`ba


65. RAZGOVOR

174. - Predlozi

against to fight against poverty boriti se protiv siroma{tva Put it against the wall. Stavi to uza zid.between between 12 and 2 o’clock izme|u 12 i 2 satabeyond It’s twelve miles beyond Lille. To je dvanaest miqa iza Lila. That’s beyond my comprehension. To prelazi mogu}nost mog razumevawa.opposite He was sitting opposite me. She thinks exactly the opposite. Sedeo je nasuprot meni. Ona misli upravo suprotno.without Coffee without cream. Kafa bez {laga. He left without saying anything. Oti{ao je bez re~i.

Klikom na link uradite stosedamdesetdrugu ve`bu.

172. ve`ba

175. - had been –ed

He’d already been arrested once.Ve} su ga jednom (bili) pritvorili.It hadn’t been explained to her.To joj nisu (bili) objasnili.Had you been there before?

117

Jesi li ikada ranije bio tamo.

Tek da ne izostavimo ne{to,predstavi}emo vam i pasivni oblikpluskvamperfekta, had been -ed.

Klikom na link uradite stosedamdesettre}u ve`bu.

173. ve`ba

176. - Kratki odgovori

You saw him. I didn’t.Videla si ga. Ne nisam.She’ll be there. She won’t.Ona }e biti tamo. Ne, ne}e.He’d like a cup of tea.Rado bi popio {oqu ~aja.He wouldn’t.Ne bi.

Ovo je vrlo uobi~ajen na~in da poreknemoneku tvrdwu. Dovoqno je preuzeti gramati~kedatosti iz prethodne re~enice i ponoviti ih.Sli~no kao kod dodatnog pitawa (question-tags)iz odeqka 120.

Klikom na link uradite stosedamdeset~etvrtu ve`bu.

174. ve`ba


66. RAZGOVOR

118

12. LEKCIJA

177. - to, in order to, so as to

I went out (in order) to buy a battery.Iza{la sam da kupim bateriju.He came early (so as) to get a good seat.Do{ao je rano kako bi dobio dobro mesto.We talked quietly, so as not to wake the baby.Razgovarali smo tiho da ne probudimo bebu.

U navedenim primerima to izraàva ciq.In order i so as poja~avaju to, ali se mogu iizostaviti. ê{}e }emo ih, me|utim,upotrebqavati u odri~nom obliku: so as not to(kako ne bi). To se upotrebqava i u druk~ijim vezama,na primer: I’ve got nothing to wear (Nemam {tada obu~em); There’s no time to lose (Nemavremena za gubqewe).

Klikom na link uradite stosemdesetpetu ve`bu.

175. ve`ba

178. - so that

To je sigurno dovoqno za izraàvaweciqa ili namere kad je subjekat u oba delasloène re~enice isti. No, ako je subjekatrazli~it, upotrebi}ete so ili so that,odnosno in case, kako biste uveli uzrok.

I’ll hide it so (that) your mother doesn’t see it.Sakri}u ga (tako) da ga ne vidi tvoja majka.We spoke quietly, so (that) the noise wouldn’t wakethe baby.... kako buka ne bi probudila dete.Bring your camera, in case we see some animals.Ponesi fotoaparat u slu~aju da ...

Klikom na link uradite stosemdeset{estu ve`bu.

176. ve`ba

119

179. - Kratki oblici

Work? I didn’t want to.Raditi? Nisam hteo.Today? I don’t think so.Danas? Mislim da ne mogu.Will there be trouble?Ho}e li biti problema?I hope not.Nadam se da ne}e.

To se upotrebqava da se izbegne ponavqaweglagola: I didn’t want to (work). So i notzamewuju celu re~enicu.

Klikom na link uradite stosemdesetsedmu ve`bu.

177. ve`ba


67. RAZGOVOR

180. - will have, can have

You shouldn’t have done that.Nisi to smeo u~initi.He must have been drunk.Bi}e da je bio pijan. (mora da je...)

Defektivni glagoli nemaju preterit.Zbog toga glagol koji sledi treba staviti uoblik have -ed: You shouldn’t do it (Ne bi to smeou~initi); You shouldn’t have done it (Nijetrebalo da to u~ini{). Taj oblik ve} smoupoznali kad smo se bavili pro{limkondicionalom: You’d have believed me, wouldn’tyou? (Vi biste mi poverovali, zar ne?) (vidikraj odeqka 136). Istu konstrukciju mo`eteprimeniti i za futur, naro~ito za futurdrugi u zavisnim re~enicama:

I’ll have finished soon.Uskoro }u biti gotov.In July, we’ll have been here six years.

120

U julu }e se navr{iti {est godina kako smoovde.

Can, must, may i might u tom obliku izraàvaju razli~ite stupweve verovatno}e. Pretpostavimo da je po~iwenoubistvo i da je osumwi~en suprug. Has he done it? (Da li je to on u~inio?)

He won’t have done it.Obe ove re~enice imaju smisao:

He can’t have done it.„Ne}e biti da je on to u~inio” (on to nijemogao da u~ini); dakle, govornik je uveren daon nije ubica.

He may have done it.He might have done it.He could have done it.

Ove tri re~enice izraàvaju izvesnusumwu, ne odbacuje se nijedna mogu}nost:„Mogu}e, ali ne mogu da tvrdim.”

He must have done it.He will have done it.

Smisao ovih dveju re~enica jeste:„Iznenadilo bi me da se pokaè kako on tonije u~inio", odnosno one zna~e „Mora (bi}e)da je on to u~inio”.

Must i can iza kojih sledi have –edizraàvaju stupaw verovatno}e da se ne{todogodilo. Dakle, ako èlite da upotrebitepreterit glagola must u smislu „morati,trebati”, to ne}ete mo}i da u~inite. No,setite se, za to }e nam posluìti have to:

The children must be in bed by eight tonight.Deca moraju da budu u krevetu ve~eras doosam sati.At their age, I always had to be in bed by eight.U wihovom uzrastu, ja sam uvek morao dabudem u krevetu najkasnije u osam.

121

Ako vam zatreba preterit glagola can,upotrebi}ete oblik could: I could understand it(Mogao sam da shvatim); I couldn’t speak Englishthen (Tada nisam znao engleski). Mo`da }ete se upitati da li zaista vreditruda u~iti kako se koriste ti neobi~niglagoli kad se svi ti pojmovi mogu iskazati idruk~ije, pridevima i prilozima poputpossible ili probable. Svakako, na vama je daodlu~ite. Me|utim, Englezi ~estoupotrebqavaju upravo te glagole tako da }esigurno biti korisno da znate bar ne{to owihovom zna~ewu i na~inu upotrebe. Should i ought to iza kojih sledi havesluè za izricawe mi{qewa, stava oneostvarenoj ~iwenici. Prili~noneo~ekivano, could i might izraàvaju ikritiku, zamerku, naro~ito ako su u re~enicinagla{eni:

You ought to have phoned me.Trebalo je da mi telefonirate.He should have been more careful.Trebalo je da bude oprezniji.You could have told me.Mogao si mi re}i.He might have said something.Mogao je ne{to da kaè.

Najzad, could moè da izrazi i da je ne{tomogu}e:

You were lucky. You could have been killed.Imala si sre}e. Mogla si da pogine{.I couldn’t have done that when I was his age.Ja to ne bih (bio) mogao da u~inim u wegovomuzrastu.

Klikom na link uradite stosemdesetosmu ve`bu.

178. ve`ba


68. RAZGOVOR

122

181. - as if

He drove as if demented.Vozio je kao ludak.You talk as though you enjoyed it.Govori{ kao da si u`ivao.He looks as if he’s had bad news.Izgleda kao da je ~uo lo{e vesti.

Uzgred, news je jednina, neka vas ne zbuni s. Ta re~ nema mno`inu: I have two pieces of news (Imam dve novosti). As if i as though uvode na~in. U nekimslu~ajevima, iza wih sledi „irealni”preterit: You talk as if I were your friend(Razgovarate sa mnom kao da sam vamprijateq, a ja to nisam).

Klikom na link uradite stosemdesetdevetu ve`bu.

179. ve`ba

182. - Pisawe pisma

Alan Parsons(ili Mr Alan Parsons ili Mr A. Parsons)105 Main StreetBostonIme dolazi ispred prezimena.Dear Alan (Dragi Alane) napisa}emo doneklebliskoj osobi.Dear Mr Smith (doslovce, dragi gospodineSmit) ve} je formalniji na~in oslovqavawa.Dear Sir / Dear Madam (Po{tovani gospodine /Po{tovana gospo|o) vrlo je formalni na~inoslovqavawa. Amerikanac }e poslovnopismo nasloviti: Gentlemen (Gospodo).Darling (Mili, Mila) upotrebi}emo samo kadnekome otvaramo svoje srce.

Postoje i razli~iti na~ini zavr{avawapisma. Britanci ({to, naravno, ne zna~i da}ete Australijancu ili Indijcu pisatidruk~ije) koriste slede}e formule(navodimo ih uz na~ine oslovqavawa kojimaodgovaraju):

123

Dear Sir, (formalno) Yours faithfully,Dear Mr X, (mawe formalno) Yours sincerely,Dear George, (neformalno) Yours,

Ako je posredi stari i vrlo dragiprijateq, pismo }ete zavr{iti s Love iliLove from, i to }e biti sasvim dovoqno.Amerikancima su (a to moè da vaì i zaJapanca ili Ju`no-amerikanca, naravno, akoim pi{ete na engleskom) milije fraze poputSincerely yours, Very truly yours ili Kindestthoughts, ali tako|e i Love.

Klikom na link uradite stoosamdesetu ve`bu.

180. ve`ba


69. RAZGOVOR

183. - you, they, one

You have to admire him.ôvek mora da mu se divi.They say it’s excellent.Kaù da je izvrsno.One does one’s best.înimo najboqe {to moèmo (dajemo sve odsebe).

You se ~esto upotrebqava u bezli~nomsmislu, premda to moè da izazove inesporazume, upravo kao na{e prvo licemnoìne upotrebqeno bezli~no. They obi~nozna~i „qudi”, „autoritet”, izraàva op{temwewe. One nije tako u~estalo.

184. - U dru{tvu

Uqudne fraze i razni na~inipozdravqawa razlikuju se od zemqe dozemqe engleskog govornog podru~ja, ali je

124

ipak mogu}e dati donekle univerzalnesavete. Pri pozdravqawu, na vrlo neformalnipozdrav (poput Hi), obi~no ne}ete odgovoritiformalno (npr., Good morning) ili obrnuto.Hello je pozdrav za svaku priliku.Goodbye zna~i i „dovi|ewa” i „zbogom”.See you je neobavezni na~in da se kaèdovi|ewa, poput na{eg „vide}emo se”. Pri predstavqawu, moè se jednostavnore}i: My brother John; My friend Sarah (Moj bratXon; Moja prijateqica Sara). Isto moèteizre}i i punom re~enicom, This is...: This is mybrother John (Ovo je moj brat Xon). Na posluili na fakultetu, ve}ina Britanaca iAmerikanaca prvo }e navesti li~no ime: Thisis John, John Smith, our sales manager (Ovo jeXon, Xon Smit, na{ komercijalni direktor),na {ta }ete vi odgovoriti Hello John,dodaju}i mo`da jo{ i I’m glad to meet you(Drago mi je {to sam vas upoznao), bila toistina ili ne. Mr Smith (g. Smit) je ve}formalnije. Neke okolnosti nalaùformalniji ton, ali te{ko ih je svepredvideti. âk i u teniskom klubu, ako vamse neko predstavi rekav{i My name’s Smith(Zovem se Smit), nastavi}ete da mu seobra}ate s Mr Smith. Za ène postoje triekvivalenta istog nivoa: Mrs (gospo|a), Miss(gospo|ica) i Ms (ne pravi razliku izme|uudate i neudate ène). U Velikoj Britaniji iSAD mawe }ete pogre{iti ukoliko se èni,naro~ito ako je li~no ne poznajete, u pismuobratite s Ms. Dakle, najsigurnije je ènskuosobu predstaviti samo imenom iprezimenom, This is Mary Smith. Ako se obra}ate èni koju ne poznajete,ne}e biti nepristojno osloviti je Madam(gospo|o) ili Miss (gospo|ice). Ako je u pitawudete, young man ili young lady (mlada dama)bi}e sasvim umesno. U trgovini ili hotelu,klijent se oslovqava sa Sir (gospodine) a neMister. Dodu{e, na{e „gospodin” i „gospo|a”nisu ta~ni ekvivalenti engleskog Mr i Mrs.Naime, ako se nepoznatoj osobi, na primer, na

125

ulici ili u trgovini, obratite s Excuse me,mister, bi}ete vrlo nepristojni, a ne}etemo}i re}i ni Sir jer se tako obi~nooslovqavaju ili nadre|ene ili osobe kojimaèlimo da ukaèmo posebno po{tovawe.

Englesko „gospodin” i „gospo|a”upotrebqavaju se, dakle, samo uz ime, ta~nijeprezime, a onde gde biste na na{em jezikurekli „dobar dan, gospo|o”, bi}e dovoqnoG’d morning ili Hi there uz osmeh. Ako èliteda privu~ete ne~iju pa`wu, bi}e dovoqnosamo Excuse me, ili neupadqivo pro~istitigrlo. Naravno, moè vam se dogoditi i dapoèlite da budete neu~tivi; tada }etedoviknuti Hey you (hej, ti). A ako kaète samoYou ili ~ak fishface (dosl. ribqa glavo),svakako }ete privu}i pa`wu osobe kojoj setako obratite. Osobama koje obavqaju uslu`na zanimawamoète se obra}ati i nazivom wihoveprofesije, npr., waiter (konobar), barman,doctor, nurse (medicinska sestra), driver(voza~), guard (straàr). Svaka osoba uuniformi (policajac, carinik i sl.) odazva}ese na officer.

Klikom na link uradite stoosamdesetprvu ve`bu.

181. ve`ba


70. RAZGOVOR

185. - I daqe u dru{tvu

Engleski ekvivalent na{eg „ìveli” jeCheers, kako }emo i uzvratiti kad nam nekonazdravi. (U britanskom engleskom ista re~,ba{ kao i u na{em jeziku, ponekad seupotrebqava i kao pozdrav, ali i umesto„hvala”). U engleskom jeziku, me|utim, nepostoji ekvivalent za na{e „prijatno”, pa seu takvoj prilici moè upotrebiti francuskoBon appétit. Dodu{e, anglofoni naj~e{}e ne

126

kaù ni{ta, bilo zbog toga {to ne èle daostave utisak afektiranosti, bilo zbog toga{to se boje da }e pogre{iti u izgovorustrane fraze. Oni jednostavno prionu uzjelo. U Kaliforniji }ete ponegde ~uti Enjoy(otprilike {to i na{e „prijatno”). êstita}ete nekome uz re~ Congratulations.Uzre~ica Bad luck (zla sre}a) posluì}e vamu opre~nim prilikama. Dakle, kad vam nekokaè I passed my test (Poloìo sam ispit),re}i }ete Congratulations. Me|utim, ako va{sagovornik do|e s lo{om ve{}u, I failed my test(Pao sam na ispitu), ute{i}ete ga rekav{iBad luck. Ako je posredi ne{to ozbiqnije,moète re}i i I’m sorry to hear that (@ao mi je{to to ~ujem). Umestan odgovor na sve tefraze je Thanks (hvala). Kako biste izrazili àqewe {to ne{tone moète da u~inite, upotrebi}ete vrlouvreèno I’m afraid (that) (doslovce: bojim seda...), na primer, I’m afraid he’s out (@ao mi je,iza{ao je). Ta formula, premda bi wenodoslovno zna~ewe upu}ivalo na to, neodnosi se ni na {ta dramati~no. ’Fraid not(Ne, ào mi je) u govornom jeziku zamewujepuko „ne”. Odgovoriti na pitawe Can you helpme? suvim No pregrubo je pa se dodatkom’Fraid not ublaàva odbijawe. Kad nekome èlimo da izrazimo na{edobre èqe, uvek }emo po~eti re~ju Happy:Happy Christmas (Sre}an Boì}), Happy birthday(Sre}an ro|endan), Happy anniversary (Sre}nagodi{wica) itd.

Klikom na link uradite stoosamdesetdrugu ve`bu.

182. ve`ba

186. - need

He needs a wife.Wemu treba èna.He doesn’t need to pay. He needn’t pay.On ne treba / ne mora da plati.

127

Glagol need, ako iza wega sledi direktniobjekat, kao u prvom primeru, pona{a sepoput bilo kojeg pravilnog glagola: he needs, upreteritu I needed itd. Ako iza wega sledi glagol, kao u drugom itre}em primeru, pona{a}e se druk~ije. Uodri~nim i upitnim iskazima moète gaupotrebqavati na na~in kako smo to nau~ilis nepravilnim glagolima poput will ili can:Need you ask? (Mora{ li da pita{?) ili kaopravilni glagol: Do you need to ask? U oba slu~aja zna~ewe je isto. (Upozoravamo da izaneed, kad ga upotrebqavamo kao pravilniglagol, uvek vaqa dodati to.) Isto tako, uupitnom i odri~nom obliku preteritamoète re}i i You didn’t need to give her flowers(Nisi morao / nije trebalo da joj da{ cve}e) iYou needn’t have given her flowers (uporedite sashouldn’t have). Need, dakle, u nekimslu~ajevima moèmo dodati spisku„nenormalnih” glagola. Spomenimo jo{ i toda se sli~no pona{a i glagol dare (usuditise): I daren’t tell her (Ne usu|ujem se da jojkaèm) jednako je ta~no kao i I don’t dare to tellher. Ni ovde se smisao ne mewa. Spiskudefektivnih glagola moèmo dakle dodatijo{ dva ~lana.

Klikom na link uradite stoosamdesettre}u ve`bu.

183. ve`ba


71. RAZGOVOR

187. - one, some

I haven’t got a pen. Nemam olovku.Have you got one? Ima{ li ti?I’ve made coffee. Would you like some?Skuvala sam kafu. Ho}e{ (malo)?You can’t have sugar. There isn’t any.Ne moè{ da dobije{ {e}er. Nema ga.

128

Any obi~no zamewuje some u odri~nom iupitnom obliku.

Klikom na link uradite stoosamdeset~etvrtu ve`bu.

184. ve`ba

188. - though, although

I like him although he’s my boss.I like him (even) though he’s my boss.Svi|a mi se premda mi je {ef.

Sa suprotnim veznicima, nadamo se,ne}ete imati nikakvih te{ko}a. Though,although i even though zna~e isto iupotrebqavaju se na isti na~in. Mogu da stojei na po~etku re~enice: Though he’s my boss, Ilike him.

You can’t be sure, however much you pay.ôvek ne moè da bude siguran, koliko godplatio.

Ta konstrukcija izraàva istu ideju kaoi even though you pay a lot (doslovno ~akpremda mnogo plati{). Ako èlite da jo{vi{e istaknete suprotnost, upotrebite may:However much you may pay; Although you may paya lot.

Klikom na link uradite stoosamdesetpetu ve`bu.

185. ve`ba

189. - Engleski glagol

Raznolikost oblika engleskih glagolamoè da pri~ini problem. Zbog toga }emoukratko ponoviti naj~e{}e:

SADA[WOST PRO[LOSTPrezent Perfekt Preterit PluskvamperfektI work I have worked I worked I had workedI am working I have been I was working I had been working

129

working

îtaju}i sleva nadesno, prvo vidimoprezent, zatim glagolsko vreme kojeizraàva ~iwenicu da je ne{to po~elo upro{losti, ali da jo{ traje (perfekt), potomvreme koje izraàva pro{lu svr{enu radwu(preterit), te najzad vreme kojim se izri~epro{la radwa koja je zavr{ila u pro{losti,odnosno pre neke druge pro{le radwe(pluskvamperfekt). Ta ~etiri glagolskavremena govore da se neka radwa odvija(la),ali ne daju nikakva obave{tewa o wenomtrajawu niti o tome da li se mo`daistovremeno de{avala i neka druga radwa.Upitni i odri~ni oblici prezenta ipreterita grade se pomo}nim glagolima do,does i did. Podrobnija obja{wewa o svemutome na}i }ete u proteklim odeqcima:prezent u odeqku 9, preterit u odeqku 45,perfekt (have -ed) u odeqku 79,pluskvamperfekt (had -ed) u odeqku 118. U drugom redu tablice na}i }ete oblikekoji ukqu~uju be -ing. Takva tvorba vi{einsistira na trajnosti radwe nego na samojradwi. @elite li da ih ponovite, vratite seodeqcima 28, 110, 139 i 169. Dakako, sva tavremena imaju i pasivni vid. Ako vam zatrebaju futur i kondicional iwihovi oblici, konstruisa}ete ih pomo}unekih od nepravilnih glagola, na primer, willili would. Osnovno ustrojstvo re~enice nemewa se.

I X work. I X have worked.I X be working. I X have been working.

U na{im primerima, X stoji umesto will,can, would ili bilo kog drugog pomo}nogglagola. Oblik be -ing isti~e trajawe radwe. Engleski i nije tako teàk, zar ne?

130

engleski - osnove

Documents