nastavni planovi i programi za predmet informatika

Click here to load reader

Post on 30-Dec-2016

256 views

Category:

Documents

5 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • KANTON SARAJEVO

    Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade

    NASTAVNI PLAN I PROGRAM

    O S N O V N A K O L A

    Predmet: INFORMATIKA

    Sarajevo, avgust 2016. godine

  • Na osnovu lana 70. Zakona o organizaciji uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine

    (Slubene novine Federacije BiH, broj.35/5), u skladu sa l. 25 i 26. Zakona o osnovnom odgoju

    i obrazovanju (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 10/04, 21/06, 26/08, 31/11, 15/13 i 1/16)

    i l. 35. i 36. Zakona o srednjem obrazovanju (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 23/10 i

    1/16), ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo je imenovao Komisiju za izmjenu

    nastavnih programa za osnovnu i srednju kolu iz predmeta INFORMATIKA.

    lanovi Komisije za osnovnu kolu:

    1. Prof.dr.Nedad Duki, Prirodno-matematiki fakultet

    2. Edin Smaji, prof., O Mehmed beg Kapetanovi Ljubuak

    3. Daliborka Vili, prof., O Nafija Sarajli

    4. Mr.Sadat Kovaevi, Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu

    5. Maida Ibrahimkadi, prof., OAvdo Smailovi

    6. Mr.Mirsad Hadibeganovi, O Grbavica II

    7. Adnan ehi, prof., O Skender Kulenovi

  • SADRAJ

    UVOD ...................................................................................................................................................................................... 5

    CILJ .......................................................................................................................................................................................... 5

    Prijedlog nastavnih TEMA po razredima i broju asova za razradu NPiP po razredima ....... 6

    PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH SADRAJA ........................................................................... 10

    I, II i III razred ............................................................................................................................................................. 10

    Nastavni plan i program za I razred - INFORMATIKA ................................................................... 11

    Nastavni plan i program za II razred - INFORMATIKA ................................................................. 15

    Nastavni plan i program za III razred INFORMATIKA ............................................................... 19

    IV razred ........................................................................................................................................................................ 22

    NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA IV RAZRED - INFORMATIKA .................................................. 24

    V razred ......................................................................................................................................................................... 28

    NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA V RAZRED - INFORMATIKA ................................................... 30

    VI razred ........................................................................................................................................................................ 33

    NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA VI RAZRED - INFORMATIKA .................................................. 35

    VII razred ...................................................................................................................................................................... 39

    NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA VII RAZRED - INFORMATIKA ................................................ 41

    VIII razred .................................................................................................................................................................... 52

    NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA VIII RAZRED - INFORMATIKA .............................................. 54

    IX razred ........................................................................................................................................................................ 58

    NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA IX RAZRED - INFORMATIKA .................................................. 60

    DIDAKTIKO- METODIKE NAPOMENE .......................................................................................................... 66

    Korelacija nastavnih sadraja .............................................................................................................................. 66

  • Vrednovanje i ocjenjivanje .................................................................................................................................... 67

    Prilagoavanje programa ...................................................................................................................................... 67

    PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA INFORMATIKE ................................................................... 68

  • 5

    UVOD

    Predmet Informatika treba omoguiti uenicima sticanje osnovne informatike pismenosti, kao i omoguiti razvoj afiniteta za upotrebu informaciono-komunikacijskih tehnologija (ICT) uz sve prednosti koje one donose s ciljem upoznavanja i osposobljavanja za primjenu ovih tehnologija u svom buduem pozivu. Osnovna informatika pismenost je nezaobilazni dio ope pismenosti pojedinca u dananjem vremenu koje je uslovljeno drutvenim i tehnolokim promjenama. Nastavni sadraji iz podruja ICT-a moraju uenicima omoguiti:

    sticanje umijea (vjetina), temeljna znanja, razvijanje kreativnosti i originalnosti, razvijanje sposobnosti praktinog stvaranja za primjenu ICT-a (rjeavanje problema).

    Meusobno proimanje prethodno navedenog dat e uenicima dobru podlogu za budue cjeloivotno uenje. Od I do III razreda nastavu informatike realiziraju nastavnici razredne nastave, po jedan as sedmino, sa cijelim odjeljenjem. Sadraji za taj uzrast realiziraju se pomou pokretne didaktike uionice. Zbog niza specifinosti ovog u odnosu na ostale nastavne predmete u osnovnoj koli i predviene sadraje za uzrast od IV do IX razreda, neophodno je da se odjeljenja dijele u dvije grupe, s tim da svakoj grupi pripada planirani fond asova. Grupe ne treba da imaju vie od 16 uenika. Programske sadraje treba ostvarivati prvenstveno kroz vjebe i praktian rad na raunaru. U cilju to boljeg usvajanja znanja, preporuka je da uenici imaju po jedan as vjebi svake sedmice ili da se realizuje dvoas svake druge sedmice. Takoe, zbog razliitosti u tehnikoj opremljenosti kabineta informatike, nastavnicima se ostavlja mogunost izmjene predloenog NPiP-a ne vie od 20%.

    CILJ

    Cilj nastave predmeta Informatika je da se unapreuje i prati ope informatiko obrazovanje uenika, ali i da se uenici upoznaju i osposobe za primjenu novih ICT u svom buduem pozivu. Jedan od glavnih globalnih ciljeva ovog predmeta je priprema uenika za lako snalaenje u svijetu tehnike, tehnologije i raunarstva kako u svakodnevnom, tako i u daljim procesima uenja. Stoga, nastavni program mora osposobiti uenike:

    da se upoznaju sa strukturom raunara i ovladaju informatikom terminologijom; vjetu upotrebu ulazno-izlaznih ureaja; da se osamostale u rukovanju i koritenju raunara; da se osposobe za koritenje Internet usluga; da znaju odabrati i ocijeniti prikladne alate za rjeavanje raznovrsnih zadataka i problema iz

    stvarnoga ivota; za timski rad pri rjeavanju problema; upotrebljavati primjerene softverske i multimedijske alate kao podrku u uenju i istraivanju; da shvate ulogu ICT-a u savremenom drutvu; da djelotvorno koriste softverska rjeenja za pisanje dokumenata, kreiranje prezentacija,

    tabelarnih prorauna, obradu fotografija, za pristup do udaljenih informacija te za udaljeno komuniciranje i sl;

    spoznaju opasnosti od neumjerenog i nepravilnog koritenja ICT-a, kao i posljedice naruavanja osnovnih naela (pravnih i etikih) legalne upotrebe istih;

    da se upoznaju sa mogunostima softvera, kako bi ga u buduem radu mogli koristiti i usavravati se u njegovoj primjeni praktino radei na raunaru i koristei literaturu;

    da se osposobe za samostalno koritenje ostalih izvora znanja.

  • 6

    PRIJEDLOG NASTAVNIH TEMA PO RAZREDIMA I BROJU ASOVA ZA RAZRADU NPIP PO RAZREDIMA

    Teorijski dio nastave nije planiran. Svi sadraji se realiziraju kroz direktan rad na tabletima ili raunarima (vjebe 100%).

    Teorijski dio nastave nije planiran. Svi sadraji se realiziraju kroz direktan rad na tabletima ili raunarima (vjebe 100%).

    I razred

    Tema Orijentacioni broj asova

    Oblici nastave Ukupno (asova) Teorijski Vjebe

    Upoznavanje radnog okruenja 1 1

    Moj raunar 11 11

    Moj prvi crte 8 8

    Igrajmo se i uimo 7 7

    Piemo na raunaru/tabletu 7 7

    UKUPNO 34 34

    II razred

    Tema Orijentacioni broj asova

    Oblici nastave Ukupno (asova) Teorijski Vjebe

    Uvodni sat 1 1

    Crtamo na raunaru/tabletu 7 7

    Igrajmo se i uimo 9 9

    IKT osnove 1 1

    Moj raunar/tablet 3 3

    Piemo na raunaru/tabletu 9 9

    Internet 5 5

    UKUPNO 35 35

  • 7

    Teorijski dio nastave nije planiran. Svi sadraji se realiziraju kroz direktan rad na tabletima ili raunarima (vjebe 100%).

    III razred

    Tema Orijentacioni broj asova

    Oblici nastave Ukupno (asova) Teorijski Vjebe

    Uvodni sat 1 1

    Crtamo na raunaru/tabletu 7 7

    Igrajmo se i uimo 9 9

    Piemo na raunaru/tabletu 11 11

    Algoritmi i strukture podataka 7 7

    UKUPNO 35 35

    IV razred

    Tema Orijentacioni broj asova

    Oblici nastave Ukupno (asova) Teorijski Vjebe

    IKT osnove 3 0 3

    Komponente raunarskih sistema 2 2 4

    Obrada podataka 2 15 17

    Digitalno drutvo - virtuelni svijet 2 4 6

    Algoritmi i strukture podataka 2 3 5

    UKUPNO 11 24 35

    V razred

    Tema Orijentacioni broj asova

    Oblici nastave Ukupno (asova) Teorijski Vjebe

    IKT osnove 2 1 3

    Komponente raunarskih sistema 6 4 10

    Obrada podataka 2 12 14

    Programiranje kroz igru 2 6 8

    UKUPNO 12 23 35

    Teorijski dio nastave 34,29%, a vjebe 65,71%.

    Teorijski dio nastave 31,43%, a vjebe 68,57%.

  • 8

    Teorijski dio nastave 37,14%, a vjebe 62,86%.

    Teorijski dio nastave 34,29%, a vjebe 65,71%.

    VI razred

    Tema Orijentacioni broj asova

    Oblici nastave Ukupno (asova) Teorijski Vjebe

    IKT osnove 2 1 3

    Raunarske mree 4 5 9

    Obrada podataka 2 8 10

    Osnove programiranja 3 6 9

    Sigurnost i zatita 2 2 4

    UKUPNO 13 22 35

    VII razred

    Tema Orijentacioni broj asova

    Oblici nastave Ukupno (asova) Teorijski Vjebe

    Obrada teksta 2 7 9

    Raunarske mree 4 4 8

    Grafika. Uvod u program za obradu

    fotografije 2 4 6

    Raunarske prezentacije 2 4 6

    Programiranje 2 4 6

    UKUPNO 12 23 35

  • 9

    Teorijski dio nastave 37,14%, a vjebe 62,86%.

    Teorijski dio nastave 41,18%, a vjebe 58,82%.

    VIII razred

    Tema Orijentacioni broj asova

    Oblici nastave Ukupno (asova) Teorijski Vjebe

    Proraunske tablice 2 4 6

    Internet 3 4 7

    Obrada zvuka 1 2 3

    Obrada video zapisa 2 3 5

    Programiranje

    (ciklika algoritamska struktura) 3 6 9

    Brojni sistemi. Dekadni i binarni

    brojni sistem. Binarna aritmetika. 2 3 5

    UKUPNO 13 22 35

    IX razred

    Tema Orijentacioni broj asova

    Oblici nastave Ukupno (asova) Teorijski Vjebe

    Brojni sistemi. Oktalni i

    heksadecimalni brojni sistem 3 4 17

    Programiranje 7 10 7

    Uvod u web dizajn 3 3 6

    Izrada samostalnog projekta 1 3 4

    UKUPNO 14 20 34

  • 10

    PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH SADRAJA

    I, II I III RAZRED

    Za realizaciju programskih sadraja I, II i III razreda preporuuju se kreativne i konstruktivne

    aktivnosti koje razvijaju djeiju radoznalost sa elementima logikog i kritikog miljenja.

    Dinamika realizacije i sadraji programa nisu strogo definirani ve ga nastavnici tematski vezuju u

    logike cjeline koje vode ka realizaciji navedenih ciljeva i zadataka predmeta.

    Programski sadraj informatike za prvi razred sadri teme koje su nuan preduslov za primjenu

    informatike u svrhu kvalitetnog obrazovanja i odgoja, koje omoguava sticanje jezike,

    matematike, umjetnike, kulturne, zdravstvene i informatike pismenosti, neophodne za ivot u

    savremenom drutvu. U okviru 4 teme u prvom razred uenici razvijaju znanja i vjetine koje

    osposobljavaju uenika da uspjeno savlada pravilan odnos prema radnom mjestu i opremi koju

    koristi, prepoznaje osnovne vanjske dijelove raunara i manipulira prozorom programa.

    Posljednje dvije teme u prvom razredu razvijaju kreativnost i motoriku sposobnost kroz

    primjenu osnovnih alata za crtanje, edukativne igrice, te radom sa slikovnim, audio i video

    zapisima, i programom za obradu teksta.

    Programski sadraji informatike za drugi razred usmjeravaju uenike na pravilno i sigurno

    koritenje tehnologije, omoguavaju sticanje osnovnih informatikih znanja rada na raunaru

    putem obrazovnih igri i kvizova, te znanja koja koriste pri samostalnom rjeavanju zadataka, to

    poveava motivaciju za uenje i usvajanje novih informacija. est tema omoguava da nastavni

    programi za prvi i drugi razred budu povezani i meusobno odravaju kontinuitet, uz sloenije i

    raznovrsnije aktivnosti u drugom razredu. Dvije novije teme, u odnosu na prvi razred, su IKT

    osnove i Internet. Navedene teme razvijaju sposobnosti traenja i odabira informacija, te

    upoznavanje njihove primjene. interakcija s e-uenjem na nain da se IKT koristi kao nadopuna

    klasinoj nastavi.

    Programski sadraji informatike za trei razred najpogodnije se realiziraju kroz razliito

    tematsko povezivanje u igri ili funkcionalnoj aktivnosti koja zadovoljava interesovanje i potrebe

    uenika navedenog kolskog uzrasta. Tema Algoritmi i strukture podataka treba da se svede na

    razumljive ivotne situacije. Uenici mogu na modelima robota, koje kreiraju od recikliranog

    materijala (iskoristiti 1 as za kreiranje robota), simulirati odreene radnje koje trai unaprijed

    pripremljeni algoritam. Omoguiti i uenicima da samostalno osmisle igru. Za navedenu temu

    mogu se osmisliti nastavne situacije u kojima e aktivnosti uenika biti raznovrsne (npr. igra

    igrakama koju treba osmisliti tako da se dogovore pravila i pojedine uloge). Tako se modelima

    saobraajnih sredstava moe ostvariti simulacija saobraajnih raskrsnica i regulisanje saobraaja

    kao i drugih ivotnih situacija.

  • ~11~

    NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA I RAZRED - INFORMATIKA

    R.b.

    asa

    Nastavna

    cjelina Nastavna tema Obrazovna postignua i smjernice za rad Kljuni pojmovi Korelacija

    Broj

    asova/sati

    1. 0. Uvodni

    as/sat

    Upoznavanje radnog okruenja

    i odnos prema istom

    Upoznavanje radnog mjesta i odnosa prema istom,

    upoznavanje s tabletom i nainom rada; upoznavanje

    kabineta informatike

    informatika, raunar Moja okolina: moja kola 1

    2.

    1. Moj

    raunar

    Raunar. Neutralni poloaj

    (ergonomske smjernice)

    Prepoznati i imenovati osnovne dijelove raunara;

    upoznati pravilni poloaj sjedenja za raunarom i

    vjebe istezanja; prepoznati, pokazati i imenovati

    vanjske dijelove raunara

    (na datim slikama prepoznati dijelove raunara i

    raunarske opreme)

    vanjski dijelovi raunara,

    namjena vanjskih dijelova

    BHS jezik, matematika,

    moja okolina, likovna

    kultura: obrazovni

    programi

    Tjelesni i zdravstveni

    odgoj: vjebe istezanja

    11

    3. - 4. Vanjski dijelovi raunara tipka za ukljuivanje (Power

    Button),

    pokaziva mia,

    kontrolni dugmii, naslovna

    traka

    5.- 6. Rad s miem Savladati jednostruki klik miem, kontrolu u radu sa

    miem (npr. http://www.toytheater.com/ - spajanje

    istih objekata)

    7. -8.

    Pokretanje i zatvaranje

    programa Pokrenuti jednostavniji program, upoznati kontrolu

    nad prozorom programa, zatvoriti program

    pokretanje programa

    prozor

    zaustavljanje programa

    Prozor programa

    9. - 12. IKT ureaji i mediji koji se

    koriste u svakodnevnom ivotu

    Upoznavanje/prepoznavanje IKT ureaja i medija

    koji se koriste u svakodnevnom ivotu (mobitel,

    tablet, digitalni fotoaparat, CD, DVD, itd.);

    identifikuje i diskutuje o upotrebi IKT u kui, koli

    i svakodnevnom ivotu; navodi potrebe za IKT-

    om; umetnuti i izvui CD/DVD iz pogona optikog

    diska

    prepoznavanje IKT ureaja i

    medija,

    umetanje i izvlaenje CD/DVD

    diska

  • 12

    13.

    2. Moj prvi

    crte

    Upoznajmo program za crtanje.

    Prozor programa za crtanje Upoznati radno okruenje programa i alate za crtanje

    crte, boja, olovka, kist, sprej,

    kantica, gumica

    Likovna kultura: linija,

    crte, boja, oblici,

    likovno stvaralako

    izraavanje

    Matematika:

    geometrijski likovi,

    Moja okolina: saobraaj,

    saobraajni znaci

    8

    14. Crtamo olovkom, kistom i

    sprejem. Brisanje

    Koristiti osnovne alate pri formiranju crtea (uz

    pomo nastavnika), kontrola rada s miem

    15. - 16. Crtamo gotovim oblicima Nacrtati osnovne geometrijske oblike (kvadrat,

    pravougaonik, trougao, krug), od istih formirati dati

    lik - npr. Snjeko Bijeli

    linija, kvadrat, pravougaonik,

    trougao, krug

    17. Upotreba razliitih boja i linija

    Promijeniti boju linije i unutranjosti

    (po mogunosti kroz

    http://www.toytheater.com/visual-memory.php

    vjebati memorisanje i naziv boja)

    boje, linije (boja i debljina)

    18. Otvaranje datoteke i spremanje

    crtea

    Spremiti crte, otvoriti spremljeni crte (uz pomo

    nastavnika), nacrtati nekoliko osnovnih likova

    razliitih veliina i poloaja

    spremanje i otvaranje

    19. - 20.

    Novi crte (crtanje na zadatu

    temu - npr. crtanje emocija

    (smajlila), semafora, kuice,..)

    Primjena usvojenih znanja - samostalno crtanje crtea

    uz primjenu savladanih alata za crtanje crte

    21.

    3. Igrajmo

    se i uimo

    Bojimo dati crte Npr. http://www.belmikri.com/ColoringGames -

    bojanka ili koritenje Tux Paint-a (open source

    software)

    boje i oblici

    Likovna kultura:

    raspoznavanje boja i

    oblika

    2

    22. Pregledanje slikovnih, audio i

    video zapisa

    Kretanje po albumu slika, zumiranje, rotiranje slike

    (po potrebi);

    Uvjebavanje kontrola pri pregledu audio/video

    zapisa

    slika, audio, video BHS jezik, Moja okolina,

    Muzika kultura

  • 13

    23.

    3. Igrajmo

    se i uimo

    Fotografisanje i pregledanje

    fotografija

    Znaaj fotografije - dokumentiranje stvarnosti;

    slikanje digitalnim fotoaparatom ili mobitelom;

    osnovne smjernice - pozadina, blizina, svjetlo;

    pregledanje i odabir (brisanje slika koje nisu

    odgovarajue); razvijanje interesovanja za drutveno

    koristan rad

    fotografija, kvalitet Vannastavna aktivnost:

    npr. Eko pano

    4

    24.

    Snimanje audio i video zapisa,

    njihovo

    presluavanje/pregledanje

    Snimiti uenike dok pjevaju, recituju i sl. - uvjebati

    manipuliranje audio zapisom; snimanje igrokaza -

    uvjebati manipuliranje video zapisom

    multimedija

    Muzika kultura: Sati

    kuca (ili pjesma po

    izboru)

    BHS jezik: igrokaz

    Zekina kuica (ili iz

    vannastavne aktivnosti)

    25. Brojevi i crtei

    http://www.belmikri.com/Dots - spajanjem brojeva

    do crtea

    http://www.belmikri.com/coloring/color-

    numbers.html - bojanka (boje po brojevima)

    brojevi, linije

    Likovna kultura: linije,

    crte

    Matematika: redni

    brojevi

    26. Velika i mala slova

    http://www.abcya.com/uppercase_lowercase_letter_

    matching.htm - spajanje odgovarajuih velikih i malih

    slova

    velika i mala slova BHS jezik: usvajanje

    tampanih slova latinice

    27. 3. Igrajmo

    se i uimo Sloi rije ili Pronai slovo

    Na osnovu datih slova uenik slae rije (magnet za

    friider)

    http://www.npted.org/schools/sandfieldsComp/gam

    es/Pages/Fridge-Magnets.aspx

    II varijanta: igra eki - uenik pronalazi dato slovo na

    poetku, u sredini ili na kraju rijei)

    rije

    BHS jezik: perceptivno

    prepoznavanje slova u

    strukturi rijei;

    uoavanje pozicije glasa

    u strukturi rijei, na

    poetku, u sredini i na

    kraju rijei

    1

  • 14

    28.

    4. Piemo

    na

    raunaru

    Upoznajmo program za pisanje

    Upoznati radno okruenje tekst procesora (npr. MS

    Word), napisati ime (promjeniti mu font, veliinu i

    boju); otvaranje datoteke i spremanje dokumenta

    prozor programa za pisanje,

    podruje pisanja

    BHS jezik: glasovno

    analitiko-sintetika

    analiza, pravopis

    Matematika: osnovne

    raunske radnje sa

    brojevima od 1 do 10

    7

    29. Tastatura Veliko slovo, brojevi, prelazak u novi red, tipka za

    brisanje i tipke za kretanje po tekstu (,, i ) tipke, slova, brojevi, znakovi

    30. Upotreba numerikog dijela

    tastature Brojevi, specijalni znaci: +, -, *, /; rad sa kalkulatorom numeriki dio, kalkulator

    31. Slovo po slovo Pravilna upotreba tipki, pisanje rijei rije

    32. itam i piem Na osnovu datog teksta uenik pie odgovore

    (npr. tema: Ljeto) tekst

    33.

    Moja pria Na osnovu datih slika napisati priu (ispod slike u

    predvieni prostor upisati po jednu reenicu) slika, reenica, pria

    34.

  • 15

    NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA II RAZRED - INFORMATIKA

    R. b. asa

    Nastavna cjelina

    Nastavna tema Obrazovna postignua i smjernice za rad Kljuni pojmovi Korelacija Broj

    asova/sati

    1. 0. Uvodni

    as/sat

    Ponavljanje gradiva prvog

    razreda

    Ponoviti odnos prema radnom mjestu, pravilni

    poloaj sjedenja za raunarom, vjebe istezanja,

    imenovanje osnovnih i drugih vanjskih dijelova

    raunara, imenovati program za crtanje i program za

    obradu teksta koje su koristili u prvom razredu,

    upoznavanje s udbenikom i radnom sveskom

    informatika, raunar

    BHS jezik, matematika, moja okolina, likovna kultura, tjel. i zdr. odgoj:

    (kroz kratku vjebu u programu za rad sa tekstom ili crteom)

    1

    2.

    1. Crtamo

    na

    raunaru

    Predmeti oblika valjka, lopte i

    kupe

    Koritenje osnovnih geometrijskih oblika pri

    formiranju geom. tijela geometrijska tijela

    Matematika, likovna kultura: Predmeti oblika valjka, lopte i kupe

    7

    3. - 4. Moj ljubimac Formiranje crtea pomou osnovnih geometrijskih

    oblika boja, geom. oblici Moja okolina, likovna

    kultura: Kuni ljubimci

    5. - 6. Godinja doba Upotreba alata za crtanje, spremanje crtea,

    postavljanje datog crtea kao podloge na Desktop-u alati za crtanje, podloga Moja okolina, likovna

    kultura: Godinja doba

    7. - 8. Tema po slobodnom izboru Obiljeavanje dijela crtea, kopiranje i premjetanje

    obiljeenog dijela crtea

    selektiranje, premjetanje,

    kopiranje

    po izboru

    nastavnika/uenika

  • 16

    9.

    2. Igrajmo

    se i uimo

    Igre zapaanja (rije-slika; rije

    - rije)

    Pronalaenje slike i odgovarajue rijei (npr. kroz igru

    memori), vjebanje koncentracije i pamenja klik

    Moja okolina: Kuanski aparati i namjetaj

    3 10. Matematiki kviz Kroz igru utvrditi sabiranje i oduzimanje brojeva u

    drugoj desetici, vjebati koritenje numerikog dijela

    tastature, opcionalno kalkulatora

    brojevi, numeriki dio Matematika: Sabiranje

    i oduzimanje brojeva u drugoj desetici

    11. Pronai rije

    Slobodan izbor nastavnika za alat kojim e realizirati

    ovu temu (npr. kreirati tabelu sa slovima u programu

    za obradu teksta), uenici meu razbacanim slovima

    uoavaju niz slova koji ini rije (precrtavaju rije i

    boje polja u tabeli)

    tabela, elija tabele, boja ispune BHS jezik: Jezine igre - igre rasutim slovima

    12.

    2. Igrajmo

    se i uimo

    Napravi model lica

    Slobodan izbor nastavnika za alat kojim e realizirati

    ovu temu (npr.

    http://www.abc.net.au/abcforkids/sites/playschool/

    games/gamebox/?game=2961398), uenici kroz

    kreativni rad razvijaju matu

    model, alati Likovna kultura: lik za igrokaz (model maske)

    6 13. Manje ili vee

    Kroz pripremljeni materijal ili na linku

    http://www.softschools.com/math/greater_than_less

    _than/alligator_greater_than_game/ uvjebavaju

    uporeivanje brojeva

    znak Matematika:

    Uporeivanje brojeva iz prve stotice

    14. - 15. Moja pria Kreiranje crtea i odgovarajueg teksta (npr.

    http://www.abcya.com/story_maker.htm) crte, tekst

    BHS jezik, likovna kultura: Pria predstavljena nizom slika

    16. - 17. Edukativne igrice po izboru uitelja/ce, prema nastavnim sadrajima

    predmeta koje se obrauju -

    Svi nastavni predmeti

    18. 3. IKT

    osnove

    Podatak i informacija. Vrste

    podataka

    Razlikuju podatak i informaciju, vrste podataka

    (tekstualni, slikovni, numeriki); podatak, informacija

    BHS jezik: Rijei i reenice

    Matemetika: Brojevi i izrazi

    1

  • 17

    19.

    4. Moj

    raunar

    Radna povrina (desktop). Promjena izgleda radne

    povrine

    Prepoznati i imenovati osnovne dijelove radne povrine

    radna povrina, ikone, podloga, traka sa zadacima

    Moja okolina: organizacija kole (rad

    sa folderima i fajlovima)

    3

    20. - 21. Folderi (mape) i fajlovi (datoteke)

    Prepoznavanje foldera, kreiranje novog foldera na radnoj povrini, otvaranje dokumenta i crtea u

    kreiranom folderu, rad sa dva foldera, premjetanje iz jednog u drugi folder metodom Drag and Drop

    Napomena: ne definirati i ne traiti od uenika da definiraju ta je folder, a ta file; akcenat staviti na

    njihovu ulogu

    folder, file

    22.

    5. Piemo

    na

    raunaru

    Piemo rijei Uvjebavanje koritenja tastature

    (veliko i malo slovo) slova, Shift

    BHS jezik: Pisanje vlastitih imena

    6

    23. - 24. Reenice Prepisivanje niza reenica - teksta uz koritenje

    znakova interpunkcije, uvjebavanje brzine rada na tastaturi

    specijalni znakovi (, . ! ?)

    BHS jezik: Znaci interpunkcije na kraju reenice; Prepisivanje reenica napisanih pisanim slovima

    Moja okolina: Domae i divlje ivotinje (tekst)

    25. Dopuni reenicu Kroz rad sa datim tekstom (korelacija sa odabranim predmetom) uvjebati ispravan rad sa tastaturom

    tasteri, numeriki dio Matematika: Jedinice

    za masu, tenost, vrijeme i novac

    26. Piemo pismo/estitku razvoj kulture pismenog izraavanja, upoznati

    osnovne elemente pisma/estitke zaglavlje, gotovi oblici

    BHS jezik: Pisanje pisma, estitke

    27. Rimski brojevi od I do XX

    Povezivanje brojeva zapisanih rimskim ciframa sa odgovarajuim brojevima zapisanim arapskim

    ciframa tehnikom povuci i ispusti ili koritenjem linija, testiranje znanja kroz posebno kreiran test ili na

    http://www.inet.hr/~ifalak/kviz/kviz-2/mat-2/red-rim-c.htm

    linije, strelice Matematika: Rimski

    brojevi od I do XX

  • 18

    28. 5. Piemo

    na

    raunaru

    Jednostavni geom. oblici (krug,

    pravougaonik, kvadrat i

    trougao)

    Upoznati nain crtanja jednostavnih geometrijskih

    oblika u okviru programa za obradu teksta; po

    mogunosti omoguiti uenicima rad na sajtovima

    poput

    http://decijisnovi.com/oblici

    http://skrivenipredmeti.com/prona%C4%91i-

    skrivene-predmete/skriveni-geometrijski-oblici

    gotovi oblici

    Matematika: Pravougaonik, kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije 3

    29.- 30. Slike i tekst

    Preuzimanje slike sa interneta; manipuliranje sa

    slikom (pomjeranje, promjena dimenzija slike),

    podeavanje odnosa teksta i slike

    slika, veliina (size) Moja okolina: U

    prirodi se sve kree ili Mladunad ivotinja

    31.

    6. Internet

    Raunarske mree

    Prepoznaju i opisuju oblike komunikacije; kroz igru

    dodavanja klupka i upuivanja lijepih rijei osobi kojoj

    dodaju kupko shvataju smisao raunarskih mrea i

    ue se lijepom ponaanju; razlikuju ureaje koji mogu

    i koji ne mogu pristupiti Internetu

    komunikacija, mree

    Muzika kultura: himna BiH (audio zapis),

    BHS jezik: prikaz animiranog filma (npr. Lisica i roda ili Basne i bajke iz nae lektire - video zapis),

    Likovna kultura: roendan (crte) 5

    32. -33. Internetski pregednici;

    Pretraivanje web stranica

    Prepoznaju internet preglednike i koriste ih u radu,

    shvataju njihovu funkciju; pretrauju sadraje na datu

    temu (tekst, slike, audio i video zapise)

    preglednik, pretraiva

    34. - 35.

    Internet bonton;

    Opasnosti koje prijete na

    internetu

    Ue da je virtuelni svijet = stvarni svijet, potivanju

    linosti drugih, da cijene razliitosti, upoznaju se sa

    opasnostima koje prijete na internetu (drutvene

    mree dijeljenje linih podataka, tajnih, lozinki, i sl.)

    pravila lijepog ponaanja,

    opasnosti

    Muzika kultura: himna BiH (audio zapis),

    BHS jezik: prikaz animiranog filma (npr. Lisica i roda ili Basne i bajke iz nae lektire - video zapis),

    Likovna kultura: roendan (crte)

  • 19

    NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA III RAZRED INFORMATIKA

    R. b. asa

    Nastavna

    cjelina Nastavna tema Obrazovna postignua i smjernice za rad Kljuni pojmovi Korelacija

    Broj

    asova/sati

    1. 0. Uvodni

    as/sat

    Ponavljanje gradiva drugog

    razreda

    Ponoviti odnos prema radnom mjestu, pravilni

    poloaj sjedenja za raunarom, vjebe istezanja,

    imenovanje osnovnih i drugih vanjskih dijelova

    raunara, imenovati program za crtanje i program za

    obradu teksta koje su koristili u drugom razredu,

    upoznavanje s udbenikom i radnom sveskom

    informatika, raunar

    BHS jezik,

    matematika, moja

    okolina, likovna

    kultura, tjel. i zdr.

    odgoj:

    (kroz kratku vjebu u

    programu za rad sa

    tekstom ili crteom)

    1

    2.

    1. Crtamo

    na

    raunaru

    Crtanje i bojenje pravih i krivih

    linija, zatvorenih i otvorenih Koritenje olovke, etke, linije (prave, krive) boja, geom. oblici, podloga

    Matematika, likovna

    kultura: prava i kriva

    linija, otvorena,

    zatvorena, ravan, du,

    poluprava

    7 3. - 4.

    Crtanje violinskog kljua, nota i

    mog omiljenog instrumenta

    (Moja prva kompozicija za

    omiljeni Instrument)

    Formiranje crtea pomou osnovnih geometrijskih

    oblika boja, geom. oblici

    Muzika kultura (note,

    violinski klju, muzii

    instrument),

    matematika, likovna

    kultura: prava i kriva

    linija, otvorena,

    zatvorena, ravan, du,

    poluprava

    5. - 6. Slobodno crtanje (Ilustracija

    prie koju sam proitao/la) Prezentiranje steenih znanja alati za crtanje, podloga BHS jezik, likovna

    kultura

    7.- 8. Slobodno crtanje (Moj zaviaj) Prezentiranje steenih znanja alati za crtanje, podloga Moja okolina, likovna

    kultura

  • 20

    9. - 10.

    2. Igrajmo

    se i uimo

    Imenice i glagoli

    Kroz pripremljeni kviz utvruju znanje o imenicama i

    glagolima,

    znaju pravilan poloaj ruka za tastaturom i miem

    tastatura, mi BHS jezik:Imenice i

    glagoli

    9

    11. Matematika bitka

    Kroz igru utvrditi sabiranje i oduzimanje brojeva do

    100, vjebati koritenje numerikog dijela tastature

    kroz npr.

    http://www.888igrice.com/Edukativne/Matematicka

    -bitka-2084.html

    brojevi, numeriki dio Matematika: Sabiranje

    i oduzimanje brojeva do 100

    12. Uimo engleski jezik Slobodan izbor nastavnika za alat kojim e realizirati

    ovu temu (npr. http://chillola.com/ ili

    http://www.bunnyschool.co.rs/game_7.php)

    alfanumeriki dio Engleski jezik: Brojevi, boje, ivotinje i sl.

    13. Pronai razliku

    Slobodan izbor nastavnika za alat kojim e realizirati

    ovu temu (npr.

    http://www.888igrice.com/Edukativne/Pronadji-

    razliku-2823.html), uenici kroz kreativni rad

    razvijaju koncentraciju i mo zapaanja

    oblici, alati Likovna kultura: dijelovi crtea

    14. - 15. Zbrinjavanje informatikog

    otpada

    Izrada razliitih ukrasnih I dr. predmeta od starih CD i

    DVD. Uenici kroz kreativni rad razvijaju matu I u

    isto vrijeme postaju ekoloki osvijeeni

    Informatiki otpad Moja okolina: Zatita

    okoline, likovna kultura

    16. - 17. Medijska kultura: Igrani film Gledanje kratkog filma uz uoavanje izraajnih

    sredstava filmske umjetnosti film BHS jezik: filmska

    umjetnost

    18. 3. Piemo

    na

    raunaru

    Piem ti o mom zaviaja Uvjebavanje koritenja tastature alfanumeriki dio, numeriki dio,

    specijalni znakovi

    BHS jezik: Pisanje vlastitih imena, imena ulica, gradova, planina, Rijeka, itd.

    Moja okolina: Naselja u uem i irem zaviaju

    3

    19. - 20. Pravilno - nepravilno Prepoznaje gramatiki ispravnu od gramatiki

    neispravne reenice; neispravne reenice kriaju ili

    boje markerom odreene boje

    marker, linija preko teksta

    BHS jezik: Gramatiki ispravne reenice

    Moja okolina: Moja domovina BiH

    http://chillola.com/

  • 21

    21.

    3. Piemo

    na

    raunaru

    Mnoimo i dijelimo na

    raunaru

    Kroz date primjere utvrditi tablicu mnoenja i

    dijeljenja brojeva do 10, vjebati koritenje

    numerikog dijela tastature, po mogunosti i kroz igru

    ponoviti tablicu mnoenja (npr.

    http://www.multiplication.com/games/play/car-

    wash)

    Brojevi, numeriki dio Matematika: Tablica

    mnoenja i dijeljenja do 10

    8 22. - 23.

    Slobodno pisanje (Opis

    omiljenog lika iz prie)

    Oblikovanje teksta (isticanje naslova, centriranje

    teksta/ravnanje sa obje strane, uvlaenje pasusa i sl.)

    ravnanje teksta, tipka za

    uvlaenje Tab, pisanje navodnika BHS jezik: Opisivanje

    24. - 25. Moj prvi strip Umetanje slike i teksta uz pisanje dijaloga iz teksta s

    novim obrtima odnos slike i teksta

    BHS jezik: strip

    26. Scenario za moj prvi film

    Pisanje niza reenica - teksta uz koritenje znakova

    interpunkcije, uvjebavanje brzine rada na tastaturi oblikovanje teksta BHS jezik: filmska

    umjetnost 27.- 28.

    29.

    4.

    Algoritmi i

    strukture

    podataka

    Algoritam. Algoritmi u

    svakodnevnom ivotu

    Opisuje ta je algoritam; prepoznaje algoritme koje

    koristi u svakodnevnom ivotu; navodi primjere

    algoritama

    algoritam

    Svi nastavni predmeti: modeli problema za rjeenje

    7 30. -33. Elementarni tipovi podataka

    Prepoznaje elementarne tipove podataka (znakovni i

    numeriki) znakovni, numeriki

    34. - 35. Rjeavanje problema korak po

    korak

    Opisuje postupak za rjeavanje nekog problema

    metodom korak po korak kroz igranje uloge robota opis algoritma

  • ~22~

    IV RAZRED

    UVOD: Programski sadraj informatike za etvrti razred sadri teme koje su nuan slijed na

    obraeno gradivo iz prethodnih razreda. U prvom dijelu uenici upoznaju informatiku kao nauku i

    njenim mjestom u savremenom drutvu. Druga tema omoguava da upoznaju pojmove hardver i

    softver. U treoj temi nastavljaju rad u nekom od softvera za obradu teksta, kao i u softveru za

    crtanje, kroz malo konkretnije primjere. Kroz etvrtu temu ponavljaju ergonomske smjernice za

    rad, upoznaju ergonomsku opremu i diskutuju o sigurnosti i zatiti. U okviru pete teme ue se

    razlaganju zadatka na korake, pronalaze algoritamsko rjeenje.

    Nastavni sadraj informatike za etvrti razred osnovne kole koncipiran je u 5 nastavnih

    tema:

    1. TEMA IKT OSNOVE

    Pojam informatike kao nauke

    Potreba za raunarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i drutva u cjelini

    Osnovni pojmovi: podatak, informacija, znanje, informatika

    Naini prenoenja i obrade podataka kroz historiju, razvoj raunara

    2. TEMA KOMPONENTE RAUNARSKIH SISTEMA

    Raunarski sistem (hardver i softver)

    Osnovni dijelovi raunara (monitor, tastatura, mi,...)

    Operativni sistem - upoznavanje radnog okruenja operativnog sistema

    3. TEMA OBRADA PODATAKA

    Tekstualni procesori programi za obradu teksta

    Osnovne naredbe softvera za obradu teksta

    Programi za crtanje osnovni alati (kist, brisa, izrei, kopiraj, visina, irina, ...)

  • 23

    4. TEMA DIGITALNO DRUTVO - VIRTUELNI SVIJET

    Prikupljanje informacija putem interneta

    Koritenje digitalnih tehnologija za uenje

    Poloaj tijela prilikom rada za raunarom

    Sigurnost i zatita

    5. TEMA ALGORITMI I STRUKTURE PODATAKA

    Algoritam. Algoritmi u svakodnevnom ivotu

    Elementarni tipovi podataka

    Rjeavanje problema korak po korak

  • ~24~

    NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA IV RAZRED - INFORMATIKA

    SADRAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI,

    PONAANJE

    AKTIVNOST

    UENIKA

    AKTIVNOST

    NASTAVNIKA

    1. IKT OSNOVE

    Pojam informatike kao nauke Potreba za raunarskom

    tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i drutva u cjelini.

    Osnovni pojmovi: podatak, informacija, znanje, informatika

    Naini prenoenja i obrade podataka kroz historiju, razvoj raunara

    Definicija pojma informatike.

    Spoznaja o ulozi i

    razumijevanje znaaja

    raunarske opreme kao

    neophodnog sredstva u

    razvoju svih oblasti ljudskog

    djelovanja i drutva u cjelosti.

    Sposobnost zakljuivanja na osnovu dobijenih informacija.

    Pravilan stav prema raunarskoj tehnologiji i njeno koritenje u svim moguim situacijama.

    Aktivno sluanje i ukljuivanje u raspravu o razvoju raunarske tehnike i tehnologije. Uee u demonstraciji raunarske opreme.

    Prezentacija nastavnih sadraja. Organizovanje i voenje rasprave o razvoju IKT-a. Demonstracija raspoloive raunarske opreme. Zakljuivanje rasprave. Upute za dalji rad.

    2. KOMPONENTE RAUNARSKIH SISTEMA

    Raunarski sistem (hardver i softver)

    Osnovni dijelovi raunara (monitor, tastatura, mi,...)

    Operativni sistem - upoznavanje radnog okruenja

    operativnog sistema

    Razumije pojam hardvera i softvera i razliku izmeu njih. Zna nabrojati osnovne dijelove raunara i razumije njihove uloge.

    Upoznati radno okruenje operativnog sistema sa osnovnim terminima, radna povrina, dijelovi radne povrine, uvodni ekran, prozor, pokaziva mia, ikone, ...

    Zna pravilno ukljuiti i iskljuiti raunar, minimizirati, maksimizirati i zatvoriti prozor programa.

    Kreirati direktorij sa odreenim imenom.

    Pravilan stav prema raunarskoj tehnologiji i njeno koritenje u svim moguim situacijama.

    Aktivno prati izlaganje nastavnika.

    Izvrava uputstva i instrukcije.

    Priprema i izlae nastavno gradivo. Demonstrira opremu i postupke rada. Priprema tekstualna uputstva za postupanje i rad uenika. Istie znaaj pravilnog koritenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme.

  • 25

    3. OBRADA PODATAKA

    Tekstualni procesori programi za obradu teksta

    Osnovne naredbe softvera za obradu teksta

    Programi za crtanje osnovni alati (kist, brisa, izrei, kopiraj, visina, irina, ...)

    Tekstprocesori, njihova uloga i znaaj. Primjeri tekstprocesora. Upoznati neke od programa za crtanje i neke njihove mogunosti.

    Koristi program za pisanje teksta pomou raunara. Zna kako se pokree i zatvara tekst procesor. Unos, izmjene i brisanje teksta u dokumentu, oznaavanje teksta, ponitavanje izmjena, premjetanje i kopiranje teksta. Formatiranje teksta (vrsta fonta, veliina, boja, stilovi, podebljano, podvueno...). Poravnanje teksta, lijevo, desno, obostrano... Podeavanje izgleda stranice, zaglavlje i podnoje, margine, orjentacija. Ubacivanje slika, crtea i ukrasnih slova. Spaavanje dokumenta na odreenu lokaciju, novi dokument, otvaranje ve postojeeg.

    Povezati naueno o obradi

    teksta s uenjem sadraja iz

    Bosanskog, hrvatskog i srpskog

    jezika, te sa sadrajima

    Engleskog jezika i drugih

    nastavnih predmeta.

    Koritenje znanja o obradi

    teksta u uenju.

    Aktivno

    uestvovanje u

    nastavnom

    procesu.

    Komunicira sa

    drugim uenicima

    i doprinosi

    lijepom ambijentu.

    Nastavno gradivo izlae na popularan nain tako da uenici sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu. Priprema odgovarajue vjebe. Nadzire aktivnost uenika. Aktivno je ukljuen u rad uenika i njihovo obavljanje vjebi. Stalno je u toku ta uenici rade i usmjerava njihove aktivnosti. Prati individualno napredovanje uenika.

    Omoguuje uenicima da steknu samopouzdanje pri izvravanju postavljenih zadataka.

  • 26

    tampanje dokumenta. Primjenjuje alate programa za crtanje (kist, brisa, izrei, kopiraj, zalijepi, zakreni, visina, irina,...) Kombinuje crtee iz dvije datoteke

    4. DIGITALNO DRUTVO - VIRTUELNI SVIJET

    Prikupljanje informacija

    putem interneta

    Koritenje digitalnih

    tehnologija za uenje

    Poloaj tijela prilikom rada

    za raunarom

    Sigurnost i zatita

    Programi za pregledanje web

    stranica, web preglednici.

    Nabrojati najkoritenije

    programe.

    Navodi prednosti i nedostatke

    koritenja digitalnih

    tehnologija u uenju.

    Zna posljedice nepravilnog

    poloaja tijela prilikom rada

    za raunarom.

    Objanjava ergonomski

    hardver i softver

    Prepoznavanje i koritenje web preglednika u radu. Pretraivanje razliitih oblika (tekst, slike...) sadraja na datu temu, spaavanje na odreenu lokaciju. Koristi digitalne tehnologije za uenje koje su primjerene njegovoj dobi. Postupa u skladu sa uputama za koritenje raunarske opreme (tastatura, mi, monitor, kuite,...). Primjenjuje predviene procedure.

    Navika pretraivanja i prikupljanja informacija elektronskim putem, putem Interneta;

    Ima naviku potovanja

    predvienih postupaka

    (procedura).

    Ukazuje na pravilno postupanje i drugima

    Aktivno prati nastavu. Na vrijeme izvrava zadatke i pomae drugim uenicima koji zaostaju. Stavlja se na raspolaganje nastavniku da se nastavni proces uspjenije realizuje. Aktivno uestvuje u demonstraciji pravilnih postupaka. ita i tumai proizvoake deklaracije, upute i drugi tampani i grafiki materijal.

    Priprema

    odgovarajue vjebe.

    Nadzire aktivnost uenika. Aktivno je ukljuen u rad uenika i njihovo obavljanje vjebi. Usmjerava aktivnosti uenika. Istie znaaj pravilnog koritenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme.

  • 27

    5. ALGORITMI I STRUKTURE PODATAKA

    Algoritam. Algoritmi u svakodnevnom ivotu

    Elementarni tipovi podataka

    Rjeavanje problema korak po korak

    Opisuje ta je algoritam;

    prepoznaje algoritme koje

    koristi u svakodnevnom

    ivotu; navodi primjere

    algoritama

    Prepoznaje elementarne

    tipove podataka (znakovni i

    numeriki)

    Opisuje postupak za

    rjeavanje nekog

    problema metodom

    korak po korak kroz

    igranje uloge robota

    Pravilan stav prema raunarskoj tehnologiji i njeno koritenje u svim situacijama.

    Aktivno prati

    nastavu.

    Izvrava uputstva

    i instrukcije.

    Nastavno gradivo izlae na nain kojim e kod uenika izazvati panju i podstai interesovanje.

  • ~28~

    V RAZRED

    UVOD: Programski sadraj informatike za peti razred sadri teme koje su nuan slijed na obraeno

    gradivo iz prethodnih razreda. U prvom dijelu uenici proiruju ve steena znanja o ulozi i znaaju

    raunarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog ivota i rada. Druga

    tema omoguava da proire znanja o osnovnim dijelovima raunara kroz upoznavanje njihove

    uloge i znaaja, te ulogom sistemskog i aplikativnog softvera. U treoj temi upoznaju se

    multimedijalnim prezentacijama, njihovom namjenom, osnovnim pravilima pri kreiranju i

    osnovnim elementima. Kroz etvrtu temu upoznaju se sa udesnim svijetom programiranja pomou

    nekog od jednostavnijih programskih jezika. Kroz igru ue osnovne korake programiranja.

    Nastavni sadraj informatike za peti razred osnovne kole koncipiran je u 4 nastavne teme:

    1. TEMA IKT OSNOVE

    Upotreba IKT ureaja i medija u svakodnevnom ivotu

    Prednosti koritenje IKT- a u savremenom komuniciranju (wifi, lan, internet, smartphone ...)

    Podaci i vrste podataka (tekstualni, slikovni, numeriki...)

    2. TEMA KOMPONENTE RAUNARSKOG SISTEMA

    Osnovni hardverski dijelovi raunara, ulazni ureaji, izlazni ureaji, procesor, memorija...

    Sistemski i aplikativni softver

    Operativni sistemi podeavanje i koritenje radnog okruenja

    Osnovni zadaci operativnog sistema

    Najznaajniji operativni sistemi

    Operacije sa direktorijima i datotekama (kreiranje,kopiranje, premjetanje, brisanje, mjenjanje imena...)

    Osnovni formati tekstualnih i slikovnih podataka

  • 29

    3. TEMA OBRADA PODATAKA

    Multimedijalne prezentacije

    Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije.

    Multimedija, od ega se sastoji (tekst, zvuk, video, animacija,...

    Slides, slajdovi, dijelovi prezentacije, vrste, ureivanje

    Ubacivanje razliitih vrste medija na slajdove

    Tranzicija slajdova, automatizacija

    Pokretanje prezentacije, Slide Show

    Spaavanje i otvaranje ve postojee prezentacije

    4. TEMA PROGRAMIRANJE KROZ IGRU

    Osnovne naredbe jednostavnih programskih jezika za rjeavanje jednostavnih zadataka

  • ~30~

    NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA V RAZRED - INFORMATIKA

    SADRAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI,

    PONAANJE

    AKTIVNOST

    UENIKA

    AKTIVNOST

    NASTAVNIKA

    1. IKT OSNOVE

    Upotreba IKT ureaja i medija u svakodnevnom ivotu

    Prednosti koritenje IKT- a u savremenom komuniciranju (wifi, lan, internet, smartphone, ...)

    Podaci i vrste podataka (tekstualni, slikovni, numeriki...)

    Upotreba IKT ureaja i medija

    u svakodnevnom ivotu

    (mobitel, digitalni aparat,

    tablet,...) Uoava prednosti

    koritenja IKT-a u

    savremenom komuniciranju.

    Pravilna upotreba

    IKT ureaja i medija u

    svakodnevnom ivotu

    (mobitel, digitalni

    aparat, tablet,...)

    Ispravan stav prema IKT

    opremi. Ima naviku potovanja

    predvienih postupaka

    (procedura).

    Ukazuje na pravilno

    postupanje i drugima. Obavezno koristi proizvoake deklaracije i tampane kataloge sa uputama.

    Aktivno prati

    nastavu.

    Izvrava uputstva

    i instrukcije.

    Nastavno gradivo izlae na nain kojim e kod uenika izazvati panju i podstai interesovanje.

    2. KOMPONENTE RAUNARSKIH SISTEMA

    Osnovni hardverski dijelovi raunara, ulazni ureaji, izlazni ureaji, procesor, memorija...

    Sistemski i aplikativni softver Operativni sistemi podeavanje

    i koritenje radnog okruenja Osnovni zadaci operativnog

    sistema

    Zna prepoznati unutranje

    hardverske dijelove (ulazne,

    izlazne jedinice, procesor,

    radna memorija, matina

    ploa itd.) i objasniti njihove

    uloge.

    Razlika izmeu sistemskog i

    aplikativnog softvera.

    Uenik je sposoban

    raditi osnovne

    operacije sa

    direktorijima i

    datotekama.

    Ispravan stav prema IKT

    opremi.

    Uestvuju u

    nastavnom

    procesu i prema

    uputstvima

    nastavnika izvode

    vjebe.

    Priprema

    odgovarajue vjebe.

    Posveuje panju pri

    samostalnom radu

    uenika svakom

    ueniku i usmjerava u

    daljem radu.

  • 31

    Najznaajniji operativni sistemi Operacije sa direktorijima i

    datotekama (kreiranje,kopiranje, premjetanje, brisanje, mjenjanje imena...)

    Osnovni formati tekstualnih i slikovnih podataka

    Zna nabrojati najznaajnije

    operativne sisteme i osnovne

    zadatke. Pojam direktorija i

    datoteke. Prepoznaje osnovne

    formate tekstualnih i

    slikovnih datoteka.

    Uenik je sposoban

    raditi osnovne

    operacije sa

    direktorijima i

    datotekama

    (kreiranje,kopiranje,

    premjetanje,

    brisanje, mjenjanje

    imena...)

    Ispravan stav prema IKT

    opremi.

    Uestvuju u

    nastavnom

    procesu i prema

    uputstvima

    nastavnika izvode

    vjebe.

    Istie znaaj

    pravilnog koritenja i

    posljedice nepravilne

    upotrebe opreme.

    3. OBRADA PODATAKA

    Multimedijalne prezentacije Kreiranje prezentacije i rad sa

    jednostavnim programom za izradu prezentacije.

    Multimedija (tekst, zvuk, video, animacija,...)

    Slajdovi, dijelovi prezentacije, vrste, ureivanje

    Ubacivanje razliitih vrste medija na slajdove

    Tranzicija slajdova, automatizacija

    Pokretanje prezentacije, Slide Show

    Spaavanje i otvaranje ve postojee prezentacije

    Multimedijalne prezentacije

    Multimedija, od ega se sastoji (tekst, zvuk, video, animacija,...

    Slajdovi (slides), dijelovi prezentacije, predloci (templates)

    Kreiranje

    prezentacije

    Ubacivanje,

    ureivanje slajdova,

    koritenje gotovih

    predloaka .

    Ubacivanje razliitih

    vrste medija na

    slajdove.

    Tranzicija slajdova,

    automatizacija

    Pokretanje

    prezentacije.

    Spaavanje i

    otvaranje ve

    postojee

    prezentacije

    Koristi steena znanja za

    kreiranje prezentacija iz drugih

    predmeta.

    Uestvuju u

    nastavnom

    procesu i prema

    uputstvima

    nastavnika izvode

    vjebe.

    Pripremaju se da

    znanja koja steknu

    koriste pri

    pripremi sadraja

    iz drugih

    nastavnih

    predmeta.

    Iznose svoja

    iskustva i

    spoznaje.

    Predstavlja

    jednostavne forme

    kreiranja

    prezentacije,

    pohranjivanja,

    prikazivanja i

    zatvaranja.

    Istie znaaj

    prezentacija.

    Provjerava

    postignua uenika i

    vri evidenciju.

  • 32

    4. PROGRAMIRANJE KROZ IGRU

    Osnovne naredbe jednostavnih programskih jezika (npr. LOGO, KODU) za rjeavanje jednostavnih zadataka (kretanje lika, crtanje itd. )

    Upoznati radno okruenje.

    Savladati manipulaciju sa

    osnovnim alatima.

    Upotrebljavati naredbe u

    programskom jeziku u

    rjeavanju jednostavnijih

    zadataka

    Pravilan stav prema

    raunarskoj

    tehnologiji i njeno

    koritenje u svim

    situacijama. Shvataju

    znaaj programiranja

    sa aspekta rjeavanja

    mnogih problema.

    Koristi steena znanja za

    kreiranje igrice sa

    edukativnom podlogom.

    Prati uputstva nastavnika.

    Uestvuje u

    nastavnom

    procesu i prema

    uputstvima

    nastavnika izvodi

    vjebe.

    Koristi

    najpogodnije

    metode i oblike

    rada.

    Prezentuje gradivo na

    savremen nain.

    Prezentira ve

    kreirane programe i

    pribliava uenicima

    idejna rjeenja

  • ~33~

    VI RAZRED

    UVOD: Programski sadraj informatike za esti razred sadri teme koje prestavljaju nadogradnju na ve steeno znanje u V razredu. U prvoj temi uenici treba da upoznaju i shvate nain prezentiranja podataka u raunaru, te osnovne jedinice za kapacitet memorije. U drugoj temi proiruju se znanja o komunikacionom procesu, nainima prijenosa podataka i uvodi se pojam raunarske mree, uz poseban osvrt na Internet. U treoj temi upoznaju se sa softverom za tabline proraune. i osnovna formatiranja u okviru istih. U okviru etvrte teme daje se teorijski osvrt na pojam i vrst eprogramskih jezika, uenici je upoznaju sa programskim jezikom u kojem razvijaju aplikacije linijske strukture. Posljednja tema obuhvata pravila ponaanja u digitalnom svijetu i daje osvrt na mogue opasnosti i nain postupanja u sluaju istih.

    Nastavni sadraj informatike za esti razred osnovne kole koncipiran je u 5 nastavnih tema:

    1. TEMA IKT OSNOVE

    Pojam bita i bajta, predstavljanje podataka u raunaru, mjerne jedinice

    Brojni sistemi kao vrste podataka

    2. TEMA RAUNARSKE MREE

    Vrste i uloga raunarskih mrea

    Prednosti povezivanja raunara u mree

    Naini povezivanja (iani i beini pristup)

    Hardverske komponente potrebne za povezivanje raunara u mree

    Osnovni internet servisi (www, e-mail, chat, ...)

    Pojam i struktura web adrese (url) i e-mail adrese

    3. TEMA OBRADA PODATAKA

    Softver za tabelarnu obradu podataka, tabelarne proraune

    Unos i obrada podataka u radnoj knjizi

    Formatiranje elija, redova i kolona

    Iscrtavanje linija tabele

  • 34

    Autoformatiranje

    Sortiranje u tablicama

    tampanje tabela (selection, aktivna stranica, po elji...)

    4. TEMA OSNOVE PROGRAMIRANJA

    Pojam programiranja, proces nastanka softvera

    Programski jezik

    Vrste i generacije programskih jezika

    Osnovne naredbe programskog jezika (unos, ispis, pridruivanje, komentar...)

    Pisanje jednostavnih programa, kalkulator i sl.

    5. TEMA SIGURNOST I ZATITA

    Autorska prava

    Privatnost, lini podaci

    Pravila ponaanja u virtuelnom svijetu

    Naini zatite od neprimjerenih oblika ponaanja

  • ~35~

    NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA VI RAZRED - INFORMATIKA

    SADRAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI,

    PONAANJE

    AKTIVNOST

    UENIKA

    AKTIVNOST

    NASTAVNIKA

    1. IKT OSNOVE

    Pojam bita i bajta,

    predstavljanje podataka u

    raunaru, mjerne jedinice

    Brojni sistemi kao vrste

    podataka

    Upoznati pojam bita.

    Razumijevanje pojmova:

    podatak, bit, vrijednost bita,

    mogua stanja.

    Poimanje predstavljanja

    podataka u raunaru.

    Bajt kao osnovna jedinica za

    mjerenje kapaciteta

    memorije. Vee jedinice:

    kilobajt, megabajt, gigabajt,

    terabajt...

    Nabrojati brojne sisteme kao

    vrste podataka.

    Sposobnost

    zakljuivanja na

    osnovu dobijenih

    informacija.

    Ispravan stav prema raunarskoj tehnologiji i njeno koritenje u svim situacijama.

    Prat izlaganje

    nastavnika.

    Uestvuju u

    nastavnom

    procesu i

    aktivnostima koje

    organizira

    nastavnik.

    Prezentuje gradivo na

    savremen nain.

    Koristi najpogodnije

    metode i oblike rada.

  • 36

    2. RAUNARSKE MREE

    Vrste i uloga raunarskih

    mrea

    Prednosti povezivanja

    raunara u mree

    Naini povezivanja (iani i

    beini pristup)

    Hardverske komponente

    potrebne za povezivanje

    raunara u mree

    Osnovni internet servisi

    (www, e-mail, chat, ...)

    Pojam i struktura web adrese

    (URL) i e-mail adrese

    Zna nabrojati vrste mrea

    obzirom na veliinu i nain

    povezivanja. Navesti

    prednosti povezivanja

    raunara u mree. Nabrojati

    hardverske komponente

    potrebne za povezivanje

    raunara u mree. Nabrojati

    osnovne internet servise,

    znaaj i ulogu. Nauiti pojam i

    strukture web i e-mail adrese.

    Sposobni su pristupiti

    podacima raunara u

    mrei., kopirati

    podatke sa jednog na

    drugi umreeni

    raunar.

    Samostalno

    koritenje web

    preglednika.

    Prepoznavanje i

    koritenje osnovnih

    internet servisa

    (www, slanje i

    primanje e-mail

    poruka, chat,...)

    Razvijanje svijesti o

    prednostima umreavanja.

    Razvijanje kreativnost, interesa

    i stvaralake sposobnosti.

    Podsticanje mjera opreza pri

    radu u virtuelnom okruenju.

    Svjesni su ogromnog znaaja

    interneta u savremenom ivotu

    ljudi.

    Imaju znanje da steeno

    teorijsko i praktino znanje

    primijene svakodnevno.

    Podsticanje navike koritenja

    interneta kao izvora znanja.

    Uspjeno se slue servisima

    interneta, posebno WWW-om i

    E-mail-om.

    Uestvuju u

    nastavnom

    procesu i

    aktivnostima koje

    organizira

    nastavnik.

    Uoavaju

    primjenu

    raunarskih

    mrea u raznim

    sferama ljudskog

    ivota i rada.

    Primijenjuju

    steeno znanje u

    svakodnevnom

    ivotu.

    Demonstrira

    neophodnu opremu

    (putem prezentacije

    ili direktno na

    kolskoj mrei).

    Osmiljava vjebe

    kojima se demostrira

    prednost

    umreavanja.

    Organizuje vjebe i

    kontrolie

    izvravanje zadataka.

    Podstie uenike na

    dalje istraivanje.

  • ~37~

    3. OBRADA PODATAKA

    Softver za tabelarnu obradu podataka, tabelarne proraune

    Unos i obrada podataka u radnoj knjizi

    Formatiranje elija, redova i kolona

    Iscrtavanje linija tabele Autoformatiranje Sortiranje u tablicama tampanje tabela

    (selection, aktivna stranica, po elji...)

    Uloga i znaaj softvera

    za tabelarne

    proraune. Nabrojati

    najpoznatije

    programe. Pojam

    elije, reda, kolone.

    Adresa elije. Vrste

    podataka u elijama.

    Unos i obrada podataka u radnoj knjizi

    Ureivanje i oblikovanje radnih stranica.

    Ubacivane novih radnih stranica i promjena imena, brisanje

    Formatiranje elija, redova i kolona

    Vrste podataka u elijama

    Iscrtavanje linija tabele

    Autoformatiranje

    Sortiranje u tablicama

    Podeavanje izgleda stranice

    tampanje tabela (selection, aktivna stranica, po elji...)

    Softver za tabelarnu obradu podataka, tabelarne proraune

    Unos i obrada podataka u radnoj knjizi

    Formatiranje elija, redova i kolona

    Iscrtavanje linija tabele

    Autoformatiranje

    Sortiranje u tablicama

    tampanje tabela (selection, aktivna stranica, po elji...)

    Uspjeno navode

    primjere iz ivota

    pogodne za primjenu

    proraunskih tablica.

    Pokazuje spremnost za

    saradnju i zajedniki

    rad.

    Unaprijed se priprema

    za nastavu.

    Koristi steena znanja

    u nastavi drugih

    predmeta.

    Prenosi znanje na

    druge uenike.

    Prezentuje nastavno

    gradivo: razvoj softvera za

    tabelarne proraune, naine

    unosa podataka, ureivanje i

    oblikovanje radnih listova,

    formatiranje elija, redova i

    kolona, daje instrukcije za

    rad. Priprema odgovarajue

    vjebe.

    Nadzire aktivnost uenika.

  • 38

    4. OSNOVE PROGRAMIRANJA

    Pojam programiranja, proces nastanka softvera

    Programski jezik Vrste i generacije

    programskih jezika Osnovne naredbe

    programskog jezika (unos, ispis, pridruivanje, komentar...)

    Naredbe za crtanje (taka, linija, krunica, ...)

    Pisanje jednostavnih programa, kalkulator i sl.

    Proces nastanka softvera.

    Usvojiti pojmove

    programiranja,

    programskog jezika, vrste

    programskih jezika.

    Najznaajniji programski

    jezici. Nauiti osnovne

    naredbe za unos, ispis,

    pridruivanje, komentar,

    naredbe za crtanje,...

    Koristiti osnovne

    naredbe programskog

    jezika.

    Pisanje jednostavnih

    programa, osnovne

    raunske operacije i sl.

    Shvataju znaaj

    programiranja sa aspekta

    rjeavanja mnogih

    problema.

    Uestvuju u nastavnom

    procesu i aktivnostima

    koje organizira

    nastavnik.

    Izlae nastavno gradivo na

    savremen nain.

    Koristi najpogodnije metode

    i oblike rada.

    5. SIGURNOST I ZATITA

    Autorska prava Privatnost, lini podaci Pravila ponaanja u

    virtuelnom svijetu Naini zatite od

    neprimjerenih oblika ponaanja

    Pojam autorskog prava,

    pojam privatnosti i linih

    podataka u digitalnom

    svijetu. Neeljeni oblici

    ponaanja

    Prepoznavanje

    neprimjerenih oblika

    ponaanja u digitalnom

    svijetu i naina zatite od

    istih.

    Razvijanje svijesti o

    rasprostranjenosti

    raunarskih mrea.

    Podsticanje mjera opreza

    pri radu u virtuelnom

    okruenju.

    Svjesni su koraka koje

    moraju poduzeti u

    situacijama uznemiravanja

    na web-u.

    Pratiizlaganjenastavni

    ka.

    Uestvuju u nastavnom

    procesu i aktivnostima

    koje organizira

    nastavnik.

    Prezentujegradivonasavrem

    ennain.

    Koristinajpogodnijemetodei

    oblikerada.

  • ~39~

    VII RAZRED

    UVOD: Programski sadraj informatike za sedmi razred koncipiran je kao logian

    nastavak nastave informatike iz druge trijade, utvruje i proiruje do sada steena znanja i

    vjetine. U prvom dijelu uenici se upoznaju sa naprednijim opcijama MS Word-a i iste

    primjenjuju na konkretnim vjebama. U drugoj temi proiruju se znanja o komunikacionom

    procesu, nainima prijenosa podataka i uvodi se pojam raunarske mree, uz poseban osvrt na

    Internet. U treoj temi uvodi se pojam raunarske grafike, uenici se upoznaju sa vrstama

    grafike, te njihovim prednostima i nedostacima i osposobljavaju se za njihove primjene kroz

    konkretne vjebe. etvrta tema je nastavak nadogradnje obraene teme u V razredu

    upoznavanjem sa dodatnim mogunostima u kreiranju prezentacija (kreiranje vlastitog dizajna

    prezentacije, te preuzimanje uzoraka sa interneta i sl; dodavanje novih elemenata: obraenih

    slika, veza izmeu slajdova ili drugim fajlova, muzike, videa i sl.). U petoj temi uenici se

    upoznaju sa osnovnim algoritamskim strukturama.

    Nastavni sadraj informatike za sedmi razred osnovne kole koncipiran je u pet

    nastavnih tema:

    1. TEMA OBRADA TEKSTA (MS Word ili OpenOffice Writer)- VII NIVO

    Oblikovanje dokumenta

    Organizacija dokumenta

    Elementi dokumenta

    Podeavanje postavki izgleda stranice

    tampanje dokumenta

    2. TEMA RAUNARSKE MREE

    Internet (kratki historijat razvoja, pristup internetu, internet adresa, organizacija i servisi

    interneta - osnovni, javni, posebni)

    Pravila ponaanja na Internet-u (Netiquette). Sigurnost u virtuelnom okruenju

    Rad sa pretraivaima

  • 40

    3. TEMA GRAFIKA. UVOD U PROGRAM ZA OBRADU FOTOGRAFIJE

    Uvod u raunarsku grafiku

    Podjela raunarske grafike

    Manipuliranje elementima slike (kroz upoznavanje sa programom za obradu fotografije -

    licenciran Photoshop, neki od besplatnih programa GIMP, Photoscape, Pixia ili rad pomou

    online alata Befunky, Pixlr, Picmonkey, Ribbet i sl.)

    4. TEMA RAUNARSKE PREZENTACIJE

    Znaaj dizajna (biranje, prilagoavanje i kreiranje teme) i strukture prezentacije

    Povezivanje informacija i dodavanje multimedijalnih sadraja

    Podeavanje tranzicije slajda i dodavanje animacija (uz dodatna podeavanja)

    Upravljanje prezentacijom

    5. TEMA PROGRAMIRANJE

    Osnovne algoritamske strukture

    Razgranata algoritamska struktura

    Naredbe granjanja

  • ~41~

    NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA VII RAZRED - INFORMATIKA

    SADRAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI,

    PONAANJE

    AKTIVNOST

    UENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA

    1. OBRADA TEKSTA (MS Word ili OpenOffice Writer)

    Oblikovanje dokumenta

    Upotrijebiti slijedee efekte na

    tekst: precrtano, indeks,

    eksponent, tekst efekat,

    kapitalizacija slova

    Oblikovanje odlomka

    Primjena mogunosti obruba i

    sjenenja teksta ili odlomka

    Primjena stilova teksta (uz

    povezanost sa tabelom indeksa i

    sadraja)

    Primjena izmjena opcija

    postojee galerije za dizajn

    teksta (WordArt)

    Sposobni su da vre izmjene

    nad tekstom i odlomkom.

    Uoavaju povezanost

    automatskog oblikovanja

    teksta sa tabelom indeksa i

    sadraja, te iste znaju

    izmjeniti i aurirati.

    Sposobni su oblikovati

    tabele, organizacijske

    dijagrame, slike/crtee na

    osnovu postavljenih

    zahtjeva.

    Razvijanje svijesti o

    irokim mogunostima

    primjene tekst

    procesora.

    Podsticanje primjene

    vie opcija pri rjeavanju

    datog zadatka.

    Razvijanje kreativnosti i

    organizacijskih

    sposobnosti.

    Uestvuju u nastavnom procesu i prema uputstvima nastavnika izvode vjebe. Pripremaju se da znanja koja steknu iz oblasti rada sa tekst procesorima koriste pri pripremi sadraja iz drugih nastavnih predmeta. Iznose svoja iskustva i spoznaje.

    Demonstrira nain rada pri

    upotrebi odreenih opcija uz

    pojanjenje primjera mogue

    primjene.

    Priprema materijale koji e

    biti u koreaciji sa drugim

    nastavnim predmetima, a

    posluit e kao uzorak za

    vjebe.

    Posveuje panju pri

    samostalnom radu uenika

    svakom ueniku i usmjerava u

    daljem radu. Onima koji

    zaostaju prua neophodnu

    pomo i daje dodatna

    uputstva.

    Prati i evidentira

    napredovanje uenika, Istie i

    pohvaljuje napredne, a

    ostalim uenicima skree

    panju na elemente gdje su

    grijeili.

  • 42

    Organizacija dokumenta

    Fusnote/endnote (dodavanje,

    izmjena, brisanje)

    Sigurnost (dodati/ukloniti ifru

    na dokument)

    Shvataju smisao fusnota i

    endnota i uoavaju njihovu

    funkcionalnost.

    Znaju postaviti password na

    dokument.

    Razvijanje svijesti o

    irokim mogunostima

    primjene tekst

    procesora.

    Podsticanje primjene

    vie opcija pri rjeavanju

    datog zadatka.

    Razvijanje kreativnosti i

    organizacijskih

    sposobnosti.

    Uestvuju u

    nastavnom

    procesu i prema

    uputstvima

    nastavnika izvode

    vjebe.

    Pripremaju se da

    znanja koja steknu

    iz oblasti rada sa

    tekst procesorima

    koriste pri

    pripremi sadraja

    iz drugih

    nastavnih

    predmeta.

    Iznose svoja

    iskustva i

    spoznaje.

    Demonstrira nain rada pri

    upotrebi odreenih opcija

    uz pojanjenje primjera

    mogue primjene.

    Priprema materijale koji e

    biti u koreaciji sa drugim

    nastavnim predmetima, a

    posluit e kao uzorak za

    vjebe.

    Posveuje panju pri

    samostalnom radu uenika

    svakom ueniku i usmjerava

    u daljem radu. Onima koji

    zaostaju prua neophodnu

    pomo i daje dodatna

    uputstva.

    Prati i evidentira

    napredovanje uenika, Istie

    i pohvaljuje napredne, a

    ostalim uenicima skree

    panju na elemente gdje su

    grijeili.

    Provjerava nivo usvojenosti

    znanja i evidentira uspjeh

    uenika.

    Elementi dokumenta

    Tabele (spajanje/podjela elija,

    tekst oblikovan tabulatorima

    pretvoriti u tabelu, sortiranje

    podataka)

    Tekstualni okvir

    (umetanje/brisanje, ureivanje,

    premjetanje, promjena veliine,

    obruba i sjenenja)

    Organizacijski dijagram

    (umetanje, izmjena,

    dodavanje/brisanje elemenata,

    izmjena stila)

    Crtei (kreirati jednostavan crte

    pomou alata za crtanje,

    upotrijebiti mogunosti gotovih

    oblika, smjestiti gotove oblike iza

    ili ispred teksta,

    grupisati/degrupisati gotove

    oblike/crtee)

    Sposobni su oblikovati

    tabele, organizacijske

    dijagrame, slike/crtee na

    osnovu postavljenih

    zahtjeva.

    Uoavaju da dokumenti

    pripremljeni pomou ovih

    elementa

    sadravajuinformacije koje

    su smisleno organizirane

    i pregledno predstavljene.

  • 43

    tampanje dokumenta

    Priprema za tampu

    (podeavanje tampanja samo

    parnih/neparnih stranica,

    oznaenog dijela dokumenta, u

    odreenom rasponu, zadani broj

    stanica na listu dokumenta)

    Sposobni su da izvre

    pregled dokumenta prije

    tampe

    Sposobni su da izvre

    tampanje dijela dokumenta

    ili itavog u vie kopija i sl.

    Razvijanje svijesti o

    irokim mogunostima

    primjene tekst

    procesora.

    Podsticanje primjene

    vie opcija pri rjeavanju

    datog zadatka.

    Razvijanje kreativnosti i

    organizacijskih

    sposobnosti.

    Uestvuju u

    nastavnom

    procesu i prema

    uputstvima

    nastavnika izvode

    vjebe.

    Pripremaju se da

    znanja koja steknu

    iz oblasti rada sa

    tekst procesorima

    koriste pri

    pripremi sadraja

    iz drugih

    nastavnih

    predmeta.

    Iznose svoja

    iskustva i

    spoznaje.

    Demonstrira nain rada pri

    upotrebi odreenih opcija

    uz pojanjenje primjera

    mogue primjene.

    Priprema materijale koji e

    biti u koreaciji sa drugim

    nastavnim predmetima, a

    posluit e kao uzorak za

    vjebe.

    Posveuje panju pri

    samostalnom radu uenika

    svakom ueniku i usmjerava

    u daljem radu. Onima koji

    zaostaju prua neophodnu

    pomo i daje dodatna

    uputstva.

    Prati i evidentira

    napredovanje uenika, Istie

    i pohvaljuje napredne, a

    ostalim uenicima skree

    panju na elemente gdje su

    grijeili.

    Provjerava nivo usvojenosti

    znanja i evidentira uspjeh

    uenika.

  • 44

    2. INTERNET

    Internet (kratki

    historijat

    razvoja, pristup

    internetu,

    internet adresa,

    organizacija i

    servisi interneta

    Razvoj Internet-a ( od Arpanet-

    a do danas)

    Prednosti Internet-a

    Naini za pristup Internet-u

    Jedinstvena adresa raunara -

    IP adresa

    Simbolika adresa - domain

    name

    Decentralizirana mrea

    Karakteristike: javan,

    besplatan, meunarodni,...

    ISP (Internet Service Provider)

    Servisi (usluge): e-mail, WWW,

    Webmail, FTP, IRC (Internet

    Relay Chat), ...

    Znaju historijske bitne

    injenice razvoja Internet-a.

    Sposobni su da procijene

    prednosti i nedostake ove

    vrste mree.

    Razumiju nain

    identifikacije raunara i

    sadraja na web-u.

    Razumiju organizaciju

    Internet-a i nain

    funkcioniranja.

    Znaju osnovne internet

    servise uz njihove

    mogunosti.

    Svjesni su ogromnog

    znaaja interneta u

    savremenom ivotu ljudi.

    Imaju znanje da steeno

    teorijsko i praktino

    znanje primijene

    svakodnevno.

    Podsticanje navike

    koritenja interneta kao

    izvora znanja.

    Uspjeno se slue

    servisima interneta,

    posebno WWW-om i E-

    mail-om.

    Rjeavaju zadatke

    koje postavlja

    nastavnik u vezi

    sa internetom i

    njegovim

    servisima WWW-

    om i E-mail-om

    (po mogunosti i

    jo nekim internet

    servisom).

    Uestvuju u

    diskusijama.

    Kreiraju razne

    materijale na datu

    temu (panoe,

    kvizove,

    asocijacije,

    krialjke,

    prezentacije,...)

    Priprema neophodne

    nastavne materijale za ovu

    temu.

    Osposobljava uenike za

    slanje mail-ova pojedicu,

    grupi, skrivene kopije,

    dodavanje priloga, odgovora

    na poruke i proslijeivanje

    poruke. Posebno istai

    strukturu poruke.

    Razvija postupnost i

    sistematinost pri upotrebi

    Internet-a u edukativne

    svrhe.

    Provjerava nivo usvojenosti

    znanja i evidentira uspjeh

    uenika.

  • 45

    Pravila

    ponaanja na

    Internet-u

    (Netiquette).

    Sigurnost u

    virtuelnom

    okruenju

    Opte prihvaene norme,

    pravila i preporuke ponaanja

    Potivanje osnovnih etikih

    principa u cyber svijetu

    Net kultura

    Opasnosti na web-u

    Drutvene mree i raunarske

    igrice - ZA ili PROTIV?

    Preporuke zatite privatnosti

    Razumiju da virtuelni svijet

    zahtijeva da budemo

    kulturan i pristojan

    graanin i korisnik

    Interneta, kao i stavrni

    svijet.

    Uviaju da njihovo

    ponaanje nesvjesno moe

    izazvati tetu drugim

    osobama.

    Znaju osnovna pravila kojih

    se moraju pridravati pri

    objavi informacija na

    Internet-u.

    Svjesni su opasnosti

    virtuelnog svijeta.

    Znaju primjeniti preporuke

    za podeavanje privatnosti.

    Razvijanje svijesti o

    neophodnosti potivanja

    optih normi ponaanja

    na web-u, uz uvaavanje

    i potovanje linosti

    svakog pojedinca.

    Podsticanje mjera opreza

    pri radu u virtuelnom

    okruenju.

    Svjesni su koraka koje

    moraju poduzeti u

    situacijama

    uznemiravanja na

    Internet-u.

    Izrada kolskog

    panoa sa internet

    bontonom.

    Sprovoenje

    ankete meu

    vrnjacima o

    sigurnosti u

    virtuelnom

    okruenju. Obrada

    rezultata ankete.

    Primjena mjera

    sigurnosti u toku

    rada.

    Naglaava sve sigurnosne

    poglede i probleme s kojima

    se susreemo na internetu

    te kroz razgovor s uenicima

    otkriva potekoe s kojima

    se susreu.

    Priprema materijale sa

    primjerima online

    uznemiravanja.

    Pomae uenicima u izradi

    online ankete.

    Demonstrira podeavanje

    postavki privatnosti.

    Rad sa

    pretraivaima

    Web pretraivai (Search

    Engines)

    Osnovno pretraivanje

    Napredno pretraivanje

    Sposobni su primjeniti

    indeksne pretraivae kao i

    pretraivake operatore za

    pronalaenje sadraja na

    internetu.

    Uspjeno koriste olakice

    pri pronalaenju odreenih

    informacija na web-u,

    Znaju da samostalno odvoje

    sutinske dijelove.

    Izgradili su naviku

    koritenja pretraivakih

    operatora za suavanje

    rezultata pretrage.

    Stekli su znanja za

    pretragu sadraja i slika

    uz dodatne uslove.

    Uspjeno se slue

    razliitim

    pretraivaima.

    Uestvuju u

    nastavnom

    procesu i izvode

    vjebe.

    Pripremaju se da

    znanja koja steknu

    iz ove oblasti

    koriste pri

    prikupljanju

    sadraja iz drugih

    nastavnih

    predmeta.

    Poduava uenike

    uspjenijim i konkretnijim

    nainima pretrage.

    Upoznaje uenike sa

    vrstama datoteka na web-u.

    Uoava spretnosti u

    koritenju nauenog.

  • 46

    3. GRAFIKA. UVOD U PROGRAM ZA OBRADU FOTOGRAFIJE

    Uvod u

    raunarsku

    grafiku

    Osnovne definicije

    Hardverska i softverska

    struktura grafikog sistema

    Primjeri primjene

    Sposobni su definirati

    pojam grafike, raunarske

    grafike, pixel-a, rezolucije,

    osnovni formati, RGB i sl.

    Svjesni su da raunarska

    grafika mora imati

    hardversku i softversku

    strukturu.

    Znaju navesti primjere

    primjene u oblasti ljudskog

    ivota i rada (korisniki

    interfejs, stono izdavatvo,

    projektovanje unutranjosti

    prostorija, arhitektura,

    umjetnost, raunarske

    igrice, filmovi,..), te

    imenovati zanimanja usko

    vezana za rad sa

    raunarskom grafikom.

    Znaju ta je DTP i ta proces

    DTP-a obuhvata.Mogu

    nabrojati poznate DTP

    programe.

    Stekli su znanja i

    uvjerenja da je

    raunarska grafika

    najprirodniji nain

    komunikacije ovjeka sa

    raunarom.

    Imaju izgraen stav da je

    potrebno stei (usvojiti)

    elementarna znanja o

    raunarskoj grafici i

    mogunostima njene

    primjene.

    Stekli su uvjerenja i

    zauzeli stav da bez

    poznavanja strukture

    grafikih sistema nema

    uspjene primjene.

    Aktivni su na asu,

    uestvuju u

    raspravi koja se

    vodi na temu

    raunarske

    grafike. Daju

    primjere

    primjene.

    Istiu prednosti

    primjene

    raunarske

    grafike.

    Vri prezentaciju nastavnog

    gradiva.

    Bira najpovoljnije nastavne

    metode i oblike rada prema

    uslovima u kojima nastavu

    izvodi.

    Podstie uenike da uvide

    znaaj i ulogu raunarske

    grafike.

    Izgrauje kod uenika

    individualni interes i

    motivaciju.

  • 47

    Podjela

    raunarske

    grafike

    Podjela raunarske grafike

    Grafiki programi

    Uspjeno navode podjele

    grafike: prema broju

    dimenzija slike, nainu

    stvara slike i interakciji.

    Sposobni su da klasifikuju

    programe na programe za

    slikanje i programe za

    crtanje.

    Pravilno tumae i shvatili su ulogu raunarske grafike u raznim sferama ivota i rada.

    Znaju razlike izmeu koncepta rasterskog i vektorskog grafikog sistema.

    Sposobni su navesti podjelu raunarske grafike i najpoznatije grafike programe, uz njihovu namjenu i mogunosti.

    Pripremaju se da

    znanja koja steknu

    iz oblasti

    raunarske grafike

    koriste pri uenju

    sadraja iz drugih

    nastavnih

    premeta.

    Ukljuuju se u

    raspravu o

    grafikim

    paketima, iznose

    svoja iskustva i

    spoznaje.

    Na popularan nain izlae

    nastavno gradivo i trudi se

    da kod uenika razvije

    radoznalost i pobudi

    znatielju.

    Prati aktivnosti uenika i

    podstie njihov rad.

    Razvija volju za sticanje

    novih znanja.

    Razvija nivo aktivnog uea

    uenika u radu, uz

    uvaavanje njihovih razlika

    u sposobnostima.

    Manipuliranje

    elementima

    slike

    Osnovne operacije sa grafikim objektima

    Korekcije slike (tehnike poboljanja slike)

    Izdvajanje dijela i uklanjanje neeljenih dijelova slike

    Specijalni efekti i filtriranje

    Sposobni su da izvode nad

    elementima slike, npr.

    fotografijama (grafikim

    objektima) slijedee

    operacije: korekcije (boja,

    osvetljenja, kontrasta,

    zasienosti boja...),

    filtriranje, izotravanje i

    specijalne efekte.

    Mogu da urade

    jednostavniju restauraciju,

    retuiranje i fotomontau.

    Znaju da ovi programi imaju

    iroku primjenu.

    Stekli su uvjerenja i

    zauzeli stav da bez

    poznavanja strukture

    grafikih sistema i

    manipuliranja

    elementima slike nije

    mogue uspjeno

    koristiti bogate

    mogunosti raunarske

    grafike.

    Za pripremu sadraja iz

    drugih nastavnih

    predmeta koriste

    grafike programe za

    obradu slika.

    Paljivo prate

    izlaganje

    nastavnika.

    Uestvuju u fazi

    ponavljanja,

    vjebanja i

    utvrivanja

    gradiva.

    Uestvuju u

    nastavnom

    procesu i prema

    uputstvima

    nastavnika izvode

    vjebe.

    Koristi nastavne metode

    demonstracije i primjenjuje

    efikasne oblike rada.

    Vodi rauna o dostupnosti

    softverskog alata ueniku (i

    leganosti njegove upotrebe).

    Organizuje vjebe te

    obezbjeuje da uenici

    ispune planirane obaveze i

    rijee postavljene zadatke.

    Provjerava nivo usvojenosti

    znanja i evidentira uspjeh

    uenika.

  • 48

    4. RAUNARSKE PREZENTACIJE(MS PowerPoint ili Open Office Impress)

    Znaaj dizajna i

    strukture

    prezentacije

    Dizajn prezentacije (biranje,

    prilagoavanje i kreiranje

    teme)

    Struktura prezentacije

    Znaju kako brojnost dizajna

    i okruenje publike, veliina

    prostorije, osvjetljenost

    prostorije utie na

    planiranje prezentacije.

    Shvataju da je potrebno

    uskladiti kontrast izmeu

    pozadine i podataka

    radiitljivosti.

    Razumiju vanost

    ograniavanja broja detaljau

    grafikim i

    tekstualniminformacijama i

    upotrebi usklaene eme

    radi poboljanja jasnosti.

    Shvataju vanost koncepta

    planiranjai

    dizajnainformacija koje se

    eleprenijeti prezentacijom.

    Stekli su naviku da

    informacije na

    slajdovima piu u formi

    podsjetinka.

    Primjenjuju gotove

    dizajne uz

    prilagoavanje.

    Stekli su znanja da

    pronau gotovu temu na

    web-u i istu primjene u

    prezentaciji.

    Formirali su stav da je

    plan strukture

    prezentacije neophodan.

    Iskustva pravilne

    primjene dizajna

    koristi pri izradi

    prezentacija za

    razne sadraje.

    Uspjeno kreira

    prezentacije na

    osnovu unaprijed

    zadatih uslova.

    Aktivno uestvuje

    u izvoenju vjebi.

    Demonstriraju

    svoja rjeenja uz

    objanjenje

    primjenjenog.

    Na primjerima pravilno i

    nepravilno demonstrira

    uticaj dobro i loe

    odabranog dizajna i

    strukture prezentacije.

    Daje potrebna uputstva za

    izvoenje vjebi.

    Kontrolie da li uenici

    pravilno primjenjuju

    naueno.

    Evidentira uspjeh koji su

    postigli uenici.

    Povezivanje

    informacija i

    dodavanje

    multimedijalnih

    sadraja

    Dodavanje objekata iz drugih

    programa

    Dodavanje multimedije

    (grafikih elemenata, videa,

    zvuka)

    Sposobni su da uspjeno

    linkuju objekat nekog

    drugog programa sa

    prezentacijom (npr. Word

    dokument, podruje radnog

    lista Excel-a i sl.)

    Znaju da auriraju,

    Podravaju upotrebu

    povezanih informacija u

    svrhu rastereenja

    prezentacije od suvinih

    informacija.

    Pokazuju interesovanje

    za dodavanje

    Uenik realizuje

    najvei potencijal

    alata prezentacije

    i izvodi izlazne

    podatke koristei

    napredno

    formatiranje i

    Demonstrira nain primjene

    obraenog.

    Uenicima priprema

    individulne zadatke u vidu

    malih projekata.

  • 49

    modifikuj podatke linkovane

    u prezentaciji.

    Sposobni su da promjene

    linkovan objekt u slajdu u

    umetnuti objekt.

    Uspjeno dodaju

    multimedijalne elemente uz

    njihovo dodatno

    podeavanje.

    multimedijalnih

    elemenata s ciljem

    obogaivanja i poveanja

    razumljivosti

    informacijske poruke.

    layout tehnike,

    kao i efekte

    multimedije.

    Kreira napredne

    dijagrame/grafiko

    ne i poboljava

    prezentaciju.

    Ocjenjuje efekte

    koji se postiu

    dodavanjem

    multimedijalnih

    sadraja.

    Daje potrebna uputstva za

    izvoenje vjebi.

    Kontrolie da li uenici

    pravilno primjenjuju

    naueno.

    Evidentira napredak i

    uspjeh koji su postigli

    uenici.

    Podeavanje

    tranzicije slajda

    i dodavanje

    animacija (uz

    dodatna

    podeavanja)

    Tranzicija (prijelaz) slajdova

    Dodavanje specijalnih efekata

    (animacija i zvuka)

    Sposobni su objasniti

    razliku izmeu tranzicije i

    animacije.

    Uspjeno primjenjuju

    podeavanje tranzicije i

    animacije dijelova sadraja

    slajda, uz izbjegavanje

    arenila (pretjerane

    primjene).

    Znaju podesiti izvoenje

    prijelaza i efekata

    automatski (na odreeno

    vrijeme) i na klik.

    U stanju su samostalno

    primjeniti i podesiti

    prijelaz sa slajda na slajd.

    Uspjeno demonstriraju

    umjerenu primjenu

    efekata na dijelove

    slajda.

    Povezuju naueno sa

    zadacima iz

    svakodnevnog ivota i

    rada.

    Stiu osjeaj

    zadovoljstva,

    samopouzdanja i

    povjerenja u vlastite

    sposobnosti.

    Uspjeno koristi

    naueno pri izradi

    prezentacija za

    razne sadraje.

    Uspjeno kreira

    prezentacije na

    osnovu unaprijed

    zadatih uslova.

    Aktivno uestvuje

    u izvoenju vjebi.

    Demonstriraju

    svoja rjeenja uz

    objanjenje

    primjenjenog.

    Demonstrira nain

    podeavanja prijelaza i

    efekata.

    Daje potrebna uputstva za

    izvoenje vjebi.

    Kontrolie da li uenici

    pravilno primjenjuju

    naueno.

    Evidentira napredak i

    uspjeh koji su postigli

    uenici.

  • 50

    Upravljanje

    prezentacijom

    Hiperlinkovi

    Kreiranje veza izmeu

    prezentacija i unutar

    prezentacije

    Podeavanje prikazivanja

    slajdova (slideshow)

    Uspjeno definiraju pojam

    hiperlink i postavljaju ga na

    rije, sliku, akciono dugme

    ili neki drugi objekat.

    Ovladali su kreiranjem veza

    izmeu prezentacija i unutar

    prezentacije (sa slajda na

    slajd).

    Sposobni su primijeniti ili

    ukloniti tajming na tok

    slajdova.

    Znaju

    primijenitipodeavanje

    prikazivanjaslajdova tako da

    se prikazuje u petlji, ili da se

    ne prikazuje u petlji.

    Uspjeno podeavaju da

    seslajdovi mijenjaju runo ili

    koristei tajming ako je

    primijenjen, da se slajd

    show odvija sa animacijom

    ili bez.

    Formirali su stav da je

    koritenje hiperlinkova

    pogodno kod kreiranja

    web prezentacija.

    Svjesni su da se

    hiperlinkovi koriste kod

    prezentiranja vie

    povezanih tema ili estog

    prelaska sa prezentacije

    na prezentaciju.

    Uspjeno se slue

    kreiranjem veza.

    Stekli su naviku da

    prilagoavaju

    prezentaciju svojim

    potrebama.

    Svjesni su mogunosti

    manipulacije

    prezentacijom.

    Uspjeno koristi

    naueno pri izradi

    prezentacija za

    razne sadraje.

    Uspjeno kreira

    prezentacije na

    osnovu unaprijed

    zadatih uslova.

    Aktivno uestvuje

    u izvoenju vjebi.

    Vode potrebne

    zabiljeke sa

    uputstvima za

    izvoenje vjebi.

    Kreiraju kviz (na

    teme iz razliitih

    predmeta)

    pomou

    hiperlinkova.

    Daje potrebna uputstva za

    izvoenje vjebi.

    Potencira da uenik

    realizuje potencijale koje

    prua aplikacija