nastavni planovi i okvirni programi za podrucje zracnog prometa

Click here to load reader

Post on 20-Dec-2016

238 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 1

    NASTAVNI PLANOVI I OKVIRNI PROGRAMI ZA

    PODRUJE ZRANOG PROMETA

    18. ZRANI PROMET (A) 180104 Zrakoplovni prometnik

    Zagreb, sijeanj 2006. god.

  • 2

    SADRAJ SLIKA RADA ZRAKOPLOVNOG PROMETNIKA .................. 3

    1. CILJ I ZADAE OBRAZOVANJA ZA ZANIMANJE ZRAKOPLOVNI PROMETNIK .................................................. 5

    2. NASTAVNI PLAN ....................................................................... 6

    3. OBVEZNI NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEA ..................................................................................... 8 4. POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA ................ 9 5. IZVOENJE PROGRAMA ....................................................... 10 5.1. Rad s uenicima u skupinama .............................................. 10 5.2. Minimalni materijalni uvjeti za izvoenje programa ........... 11 6. OKVIRNI NASTAVNI PROGRAMI ........................................ 12 Prometna geografija (1) ................................................................ 12

    Raunalstvo (2) ............................................................................ 18 Osnove prijevoza i prijenosa (3) .................................................. 23 Osnove zrakoplovstva (4) ............................................................ 27 Zrakoplovni propisi (5) ............................................................... 30 Primjena elektronikih raunala (6) ............................................ 34 Organizacija i tehnika veza u zranom prometu (7) ................... 39 Prihvat i otprema tereta i zrakoplova (8) ..................................... 42 Prihvat i otprema putnika i prtljage (9) ....................................... 47 Psihofiziologija (10) .................................................................... 51 Kontrola letenja i osnove navigacije (11) ................................... 55 Osnove meteorologije (12) ......................................................... 59 Istraivanje trita i pedicija (13) .............................................. 63 Praktina nastava (14) ................................................................ 66 7. ZAVRNI ISPIT ........................................................................ 70

  • 3

    SLIKA RADA ZRAKOPLOVNOG PROMETNIKA Slika rada podrazumijeva popis svih tipinih i atipinih poslova i radnih zadataka kao i sve druge specifinosti vezane za programirano zanimanje poput opih i posebnih sredstava za rad, predmeta rada, uvjeta rada i okolia, odgo-vornosti u procesu rada, psihofizikih napora, kontraindikacija i slino. Nakon odbacivanja redundantnih poslova i zadaa te projekcije buduih poslova i za- daa koji su nabrojeni za svako zanimanje, dobivena je slijedea slika rada. Tipini poslovi i zadae za zanimanje ZRAKOPLOVNI PROMETNIK:

    - informiranje putnika u zranoj luci, - davanje obavijesti o polascima, dolascima i kanjenjima zrakoplova, - otvaranje gate-a, - praenje putnika prilikom izlaska iz putnike zgrade i pregled ukrcajnih

    propusnica, - praenje putnika autobusima do zrakoplova, - briga o prihvatu i ukrcaju specijalnih kategorija putnika, - pregledavanje prijevozne dokumentacije, - vaganje, pregled i obiljeavanje putnike prtljage, - izdavanje ukrcajne propusnice, - izdavanje karte za viak prtljage, - kontrola i raspored sjedenja putnika u zrakoplovu, - izrada dokumentacije za uravnoteenje zrakoplova, - ispisivanje ramp check liste, - voenje i parkiranje zrakoplova na stajanci, - ukrcaj i iskrcaj prtljage i tereta u/iz teretnog prostora zrakoplova, - osiguravanje sigurnosti na stajanci tijekom boravka zrakoplova, - ispisivanje sve potrebne dokumentacije za sve poslove na hrvatskom i

    engleskom jeziku, - traganje za izgubljenom registriranom i runom prtljagom, - rad na organizaciji otpremnikih poslova, - carinjenje robe u uvozu i izvozu, - ispisivanje carinskih dokumenata, - obraunavanje carinskog posla, obraunavanje otpremnikog posla.

    U sredstva za rad kojima se slue u radu mogu biti ubrojena:

    - univerzalna i specijalizirana raunala, - sredstva interne komunikacije, - razglas,

  • 4

    - telefon, telefaks, - vaga za prtljagu, - specijalni itai kompjuterskih kodova, - upute, propisi i ostala literatura.

    Uvjeti rada i okoli:

    - rad u zatvorenom prostoru, - rad na otvorenom u svim vremenskim uvjetima, - rad s ljudima, - rad uz buku, - rad u smjenama, - rad uz umjetnu rasvjetu, - rad uz due sjedenje ili dui boravak na nogama, - vei psihiki napori, - ostale vrste psihofizikih naprezanja.

    Posebna odgovornost djelatnika:

    - izuzetna tonost i preciznost, - rad s novcem, vrijednosnim papirima, - obraunavanje dnevnog prometa, - smirivanje konfliktnih situacija u komunikaciji s putnicima.

    Posebne sposobnosti i psihofiziki napori na radnom mjestu:

    - fiziki stalno kretanje, hodanje, tranje, - senzorni potreban odlian vid i sluh, - mentalne sposobnosti razumijevanje pismenih i usmenih poruka,

    razgovijetan govor, emotivna otpornost, mogunost visoke koncen-tracije, sposobnost brzog donoenja odluka, sposobnost brzog prilagoavanja novonastalim situacijama,

    - psihomotorne razvijena koordinacija pokreta ruku i nogu. Uvjeti upisa u zanimanje:

    - zavrena osnovna kola, - postignuti uspjeh u osnovnoj koli, - zdravstvena sposobnost i nepostojanje kontroindikacija (strah od visina,

    oteen lokomotorni sustav, kone bolesti, govorne smetnje, tee oteenje sluha, epilepsija, tee alergije).

  • 5

    1. CILJ I ZADAE OBRAZOVANJA ZA ZANIMANJE ZRAKOPLOVNI PROMETNIK

    Cilj obrazovanja je osposobljavanje uenika za poslove vezane uz prihvat i otpremu putnika, prtljage, tereta i zrakoplova tzv. ZEMALJSKE OPERATIVE.

    Zadae ovog obrazovnog programa su osposobiti uenika za:

    - ustrojavanje tehnolokog procesa prijevoza tereta ili putnika, te aktivno sudjelovanje u njegovoj izvedbi,

    - prihvat i otprema putnika i prtljage (zemaljska domaica i spiker informator),

    - pruanje usluga putnicima, - prihvat i otprema stvari i robe, - tehniku i ustrojnu pripremu operative za prihvat i otpremu, - izrada cijena prijevoza u teretnom i putnikom prometu, - obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, - obavljanje poslova u pediciji, - obavljanje poslova dispeera platforme, - obavljanje poslova dispeera robnog prometa, - obavljanje poslova carinskog deklaranta, - obavljanje poslova skladitara carinskog skladita, - obavljanje poslova skladitara robe u domaem prometu, - obavljanje poslova parkera startera, - obavljanje poslova u svezi s brigom o specijalnim kategorijama putnika

    (Wellcome service) - stjecanje sposobnosti da svojim radom pridonesu brem, tonijem i

    jeftinijem prijevozu tereta i putnika, uz najveu sigurnost u zranom prometu,

    - stjecanje sposobnosti da svojim radom pridonesu poveanju sigurnosti u zranom prometu.

  • 6

    2. NASTAVNI PLAN A. Svi sadraji

    Predmeti 1.RAZRED 2.RAZRED 3.RAZRED 4.RAZRED UKUPNO tjedno godinje tjedno godinje tjedno godinje tjedno godinje GODINJE

    Hrvatski jezik 4 140 4 140 3 105 3 96 481 Engleski jezik 4 140 4 140 4 140 4 128 548 Njemaki jezik 3 105 3 105 3 105 3 96 411 Povijest 2 70 2 70 - - - - 140 Geografija 2 70 2* 70* - - - - 140 Politika i gospodarstvo - - - - - - 2 64 64 Tjelesna i zdravstvena kultura 2 70 2 70 2 70 2 64 274 Vjeronauk / Etika 1 35 1 35 1 35 1 32 137 Matematika 3 105 3 105 2 70 2 64 344 Fizika 2 70 2 70 2 70 2 64 274 Kemija 2 70 - - - - - - 70 Biologija 1 35 - - - - - - 35 Raunalstvo 2 70 2 70 - - - - 140 Osnove prijevoza i prijenosa 2 70 - - - - - - 70 Osnove zrakoplovstva - - 2 70 - - - - 70 Zrakoplovni propisi - - 2 70 - - - - 70 Primjena elektronikih raunala - - - - 2 70 - - 70 Organizacija i tehnika veza u zranom prometu - - - - 2 70 - - 70 Prihvat i otprema tereta i zrakoplova - - - - 3 105 2 64 169 Prihvat i otprema putnika i prtljage - - 1 35 2 70 - - 105 Psihofiziologija - - - - 2 70 - - 70 Kontrola letenja i osnove navigacije - - - - - - 2 64 64 Osnove meteorologije - - - - - - 1 32 32 Istraivanje trita i pedicija - - - - - - 3 96 96 Praktina nastava - - - - - 240 - 160 400 Izborni predmet 2 70 2 70 2 64 2 58 262 UKUPNO: 32 1120 32 1120 30 1284 29 1082 4606

    * sadri 1 sat geografije + 1 sat prometne geografije tjedno

    B. Praktini sadraji Predmeti 1.RAZRED 2.RAZRED 3.RAZRED 4.RAZRED UKUPNO

    tjedno godinje tjedno godinje tjedno godinje tjedno godinje GODINJE

    Praktina nastava * - - - - - 120 - 120 240 Praktina nastava ** - - - - - 120 - do

    40*** do 160

    * u tjednima tijekom nastavne godine ** u tjedima izvan nastavne godine *** u funkciji izrade zavrnog rada

  • 7

    C. Izborni sadraji C.1.

    Predmeti 1.RAZRED 2.RAZRED 3.RAZRED 4.RAZRED UKUPNO tjedno godinje tjedno godinje tjedno godinje tjedno godinje GODINJE

    3. strani jezik 2 70 2 70 1 32 1 29 201 Primjenjena matematika i fizika - - - - 1 32 1 29 61

    C.2.

    Predmeti 1.RAZRED 2.RAZRED 3.RAZRED 4.RAZRED UKUPNO tjedno godinje tjedno godinje tjedno godinje tjedno godinje GODINJE

    3. strani jezik 2 70 2 70 - - - - 140 Primjenjena matematika i fizika - - - - 2 64 2 58 122

    C.3.

    Predmeti 1.RAZRED 2.RAZRED 3.RAZRED 4.RAZRED UKUPNO tjedno godinje tjedno godinje tjedno godinje tjedno godinje GODINJE

    3. strani jezik 2 70 2 70 2 64 2 58 262

    D. Ukupno opeobrazovni, struni, praktini i izborni sadraji Predmeti 1.RAZRED 2.RAZRED 3.RAZRED 4.RAZRED UKUPNO

    tjedno godinje tjedno godinje tjedno godinje tjedno godinje GODINJE

    Ukupno opeobrazovni sadraji 26 910 23 805 17 595 19 608 2918 Ukupno struni sadraji 4 140 7 245 11 385 8 256 1026 Ukupno praktini sadraji - - - - - 240 - 160 400 Izborni sadraji 2 70 2 70 2 64 2 58 262 UKUPNO 32 1120 32 1120 30 1284 29 1082 4606

  • 8

    3. OBVEZNI NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEA

    Nastavni predmet Obvezni nain provjere znanja i umijea

    Raunalstvo usmeno, pisano, praktini radovi Osnove prijevoza i prijenosa usmeno i pisano Osnove zrakoplovstva usmeno i pisano Zrakoplovni propisi usmeno i pisano Primjena elektronikih raunala usmeno, pisano, praktini radovi Organizacija i tehnika veza u zranom prometu

    usmeno i pisano

    Prihvat i otprema tereta i zrakoplova usmeno i pisano Prihvat i otprema putnika i prtljage usmeno i pisano Psihofiziologija usmeno i pisano Kontrola letenja i osnove navigacije usmeno i pisano Osnove meteorologije usmeno i pisano Istraivanje trita i pedicija usmeno i pisano Praktina nastava usmeno, praktini radovi, voenje dnevnika Izborni predmet usmeno i pisano Napomena: U svakom nastavnom programu popisanih predmeta pojanjeni su elementi ocjenjivanja.

  • 9

    4. POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA Predmeti struno-teorijskog i praktinog dijela programa

    Nastavnik Izobrazba

    Raunalstvo profesor VSS informatikog ili raunalnog smjera

    Osnove prijevoza i prijenosa profesor dipl.ing.prometa Osnove zrakoplovstva profesor dipl.ing.prometa, ing.aerotehnike Zrakoplovni propisi profesor dipl.ing.prometa, dipl.pravnik,

    ing.aerotehnike Primjena elektronikih raunala

    profesor VSS informatikog ili raunalnog smjera

    Organizacija i tehnika veza u zranom prometu

    profesor dipl.ing.prometa, dipl.ing.avioprometa

    Prihvat i otprema tereta i zrakoplova

    profesor dipl.ing.prometa, dipl.ing.avioprometa

    Prihvat i otprema putnika i prtljage

    profesor dipl.ing.prometa, dipl.ing.avioprometa

    Psihofiziologija profesor dipl.psiholog ili prof.psihologije Kontrola letenja i osnove navigacije

    profesor dipl.ing.prometa, ing.aeronautike, dipl.ing.avioprometa, ing.aerotehnike, prof.geografije, dipl.ing.geografije

    Osnove meteorologije profesor dipl.ing.prometa, ing.aeronautike, dipl.ing.avioprometa, ing.aerotehnike, prof.geografije, dipl.ing.geografije

    Istraivanje trita i pedicija profesor dipl.ekonomist Praktina nastava profesor dipl.ing.prometa, ing.aeronautike,

    dipl.ing.avioprometa, ing.aerotehnike

    Izborni predmet profesor prof.stranog jezika, prof.matematike i fizike

    Napomena: Osim navedenih nastavnika, nastavne predmete mogu izvoditi i drugi nastavnici prema Pravilniku o strunoj spremi i pedagoko-psiholokom obrazo-vanju nastavnika u srednjim kolama (NN 1/96, Glasnik Ministarstva prosvjete i porta 3/96).

  • 10

    5. IZVOENJE PROGRAMA 5.1. RAD S UENICIMA U SKUPINAMA

    Predmeti struno-teorijskog i praktinog dijela programa

    Nastavnik Razred Minimalni broj sati

    vjebi

    Najvei broj uenika u skupini

    Raunalstvo* profesor 1. 2.

    50 50

    15 15

    Primjena elektronikih raunala u zrakoplovstvu*

    profesor 3. 50 15

    Praktina nastava profesor 3. 4.

    240 160

    5 5

    * Od ukupnog broja sati (70 tijekom godine) 20 sati je teorijske nastave, a 50 sati izvodi se na raunalu u obliku vjebi

  • 11

    5.2. MINIMALNI MATERIJALNI UVJETI ZA IZVOENJE PROGRAMA

    Prostor Oprema Nastavni predmet Univerzalna uionica

    Fotokopirni aparat za umnoa-vanje, grafoskop/folije, LCD projektor (pripadajue platno), raunalo (mobilno ili stolno) i DVD kuno kino (s adekvatnim razglasom za razred)

    Osnove prijevoza i prijeno-sa, Zrakoplovni propisi, Istraivanje trita i pedi-cija, Psihofiziologija, Organizacija i tehnika veza u zranom prometu

    Informatika uionica

    Umreena multimedijalna raunala s pristupom na Internet (najmanje 15+1), aplikativni programi, printer, skener

    Raunalstvo, Primjena elektronikih raunala u zrakoplovstvu - Vjebe

    Uionica za strune predmete

    Grafoskop/folije, LCD projektor (pripadajue platno), raunalo (mobilno ili stolno) i DVD kuno kino (s adekvatnim razglasom za razred)

    Osnove zrakoplovstva, Prihvat i otprema tereta i zrakoplova, Prihvat i otpre-ma putnika i prtljage, Kontrola letenja i osnove navigacije, Osnove meteorologije

    Kabinet za nastavnike strunih predmeta

    Grafoskop/folije, LCD projektor (pripadajue platno), raunalo (mobilno ili stolno), digitalni fotoaparat, digitalna video kamera, ormari

    Osnove prijevoza i prijenosa, Zrakoplovni propisi, Istraivanje trita i pedicija, Psihofiziologija, Organizacija i tehnika veza u zranom prometu, Osnove zrakoplovstva, Prihvat i otprema tereta i zrakoplova, Prihvat i otprema putnika i prtljage, Kontrola letenja i osnove navigacije, Osnove meteorologije

  • 12

    6. OKVIRNI NASTAVNI PROGRAMI Opeobrazovni nastavni predmeti objavljeni su u Glasniku Ministarstva prosvjete i porta Republike Hrvatske, posebno izdanje, broj 11, Zagreb, lipanj 1997. godine. PREDMET: PROMETNA GEOGRAFIJA (1) Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - 2 - - Cilj nastave geografije je:

    - upoznati uenike s geografskom stvarnou prostora Hrvatske, kako bi uoili njen poloaj i ulogu u suvremenom svijetu te razvijati ljubav prema domovini, - prouavanje prirodne osnove i pojava drutvenog razvoja Hrvatske, upoznati uenike sa znaajkama razvoja te razvijati svijest o potrebi za ukljuivanjem u drutvenu aktivnost radi napretka svojeg zaviaja i cijele zajednice, - upoznati uenike s osnovama prometne geografije.

    Zadaci nastave geografije su:

    - omoguiti uenicima da steknu osnovno znanje o Zemlji i shvate znaenje prirodnih elemenata (klima, reljef, vode, tlo, vegetacija) te drutvenih pojava i procesa u predoavanju gospodarske aktivnosti s gledita suvremena znaenja i procesa razvoja, - omoguiti uenicima da proire znanja o geografskoj karti i naviknuti ih da upotrebljavaju kartu i atlas u svakodnevnom ivotu, - osposobiti uenike za promatranje i upoznavanje promjena u geografskoj stvarnosti, razvijati u njima sposobnost kritike analize kao osnove miljenja i poticaja radi jaanja potrebe za ukljuivanjem u pozitivnu drutvenu praksu, - upoznati uenike s geografskom stvarnou prostora Hrvatske da bi uoili njezin poloaj i ulogu u suvremenom svijetu, - upoznati uenike s intenzivnim procesom naruavanja kakvoe ovjekova okolia i neophodnom potrebom ouvanja oklia od dalje degradacije, - razvijati stalnom aktualizacijom geografskih nastavnih sadraja u uenicima zanimanje za neprekidnim praenjem geografske stvarnosti u zemlji i svijetu te potrebu za samostalnim uenjem i geografskim obrazovanjem, - objasniti uenicima razvoj, ulogu i strukturu prometa i prometnih sustava u suvremenom svijetu.

  • 13

    U izravnoj korelaciji s predmetom Geografija su brojni drugi predmeti: Matematika radi matematikih elemenata karte i statistikih izrauna; Fizika i Kemija radi prirodne osnove geoprostora (klima, reljef, graa i unutranjost Zemlje); Povijest radi povijesnog razvoja Hrvatske i svijeta openito, Biologija radi proua-vanja vegetacije, vode i tla, Politika i gospodarstvo radi boljeg razumijevanja suvre-menih gospodarskih i politikih zbivanja, Osnove prijevoza i prijenosa radi promet-ne geografije. Naroito valja istaknuti terensku nastavu koja se odvija u trajanju jednog ili dva dana za koje vrijeme se uenici u neposrednom kontaktu s izvornom stvarnou bolje upoznaju s elementima prirodne osnove i njihovom meuodnosu s drutvenom nadgradnjom izravno na terenu. Tada jo imaju priliku iskazati svoje vjetine u orijentaciji i upoznati bolje prometni sustav Hrvatske i pojedinu zranu luku. Sadraj

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    1. Prostor i poloaj Republike Hrvatske

    - odreivanje poloaja Hrvatske u odnosu na velike prirodno geografske cjeline - definiranje granice i razgranienja na moru - izdvojanje prednosti geoprometnog poloaja Hrvatske

    - Sloenost geografskog poloaja Hrvatske na dodiru razliitih prirodnih, etnikih, kulturnih i gospodarsko politikih europskih regionalnih cjelina - Prometna valorizacija Hrvatske i znaajni prometni smjerovi - Povijesno teritorijalni razvoj Hrvatske te oblik teritorija, veliina i granice

    2. Prirodno - geografska obiljeja Hrvatske i njihov utjecaj na gospo-darstvo i prostornu organizaciju

    - treba nauiti osnovna prirodno geografska obiljeja Hrvatske i moi objasniti njihovu uzrono-posljedinu vezu s demografskim i gospodarskim obiljejima - razlikovanje uvjetno homogene i klimatske regije na karti

    - Reljefna obiljeja Hrvatske - Klimatska obiljeja Hrvatske - Klimatske regije i njihovo gospodarsko znaenje - Biljni pokrov i tlo te njiho-vo gospodarskovrednovanje - Hidrografska obiljeja Hrvatske i ekoloki problemi vezani uz vodu

  • 14

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    3. Demografska obiljeja Hrvatske

    - treba znati objasniti razvoj naseljenosti, razmjetaj i gustou stanovnitva Hrvatske - razumjevanje bioloke, etnike i gospodarske strukture stanovnitva - treba znati objasniti tranzicijske probleme koji utjeu na strukturu stanovnitva

    - Razvoj naseljenosti i razmjetaj stanovnitva Hrvatske - Struktura stanovnitva Hrvatske - Migracije stanovnitva - Hrvatsko stanovnitvo u susjednim zemljama i svijetu

    4. Naselja Hrvatske - prepoznavanje tipova naselja - razumjevanje pojma nodalne regije - povezivanje prirodnih obiljeja prostora s nainom gradnje i nainom ivota stanovnitva

    - Ruralna naselja - Urbani sustavi - Nodalne regije

    5. Gospodarstvo Hrvatske

    - povezivanje uske povezanosti prirodnih obiljeja s gospodarskim razvojem - poznavanje razmjetaja i znaenje pojedinih industrijskih regija - razumjevanje potekoa suvremenog razvojnog razdoblja - spoznavanje vanosti ulaska u pojedine meunarodne integracije i organizacije

    - Stupanj i dinamika gospodarskog razvoja - Suvremena gospodarska obiljeja Hrvatske - Poljoprivredne grane i regije - Energetika i rudarstvo - Industrija Hrvatske - Prometne djelatnosti - Turizam - Gospodarske i politike integracije

    6. Prometna geografija

    - razumjevanje razvoja, vanosti i strukture prometa u suvremenom svijetu - raspoznavanje glavnih svjetskih prometnih ruta, pravaca, koridora na karti - treba biti svjestan da je promet jedan od glavnih oneiivaa okolia

    - Razvoj i vrste prometa - Prometni sustavi i mree - Kopneni promet - Pomorski promet - Zrani promet - Promet i ekologija

  • 15

    Metodike napomene

    Ostvarenje sadraja zamiljeno je tako da se nadovezuje na gradivo geografije iz prethodnih razreda, naroito 8. razreda osnovne kole i 1. razreda srednje kole. Steena znanja iz 8. razreda (u kojem se takoer obrauje samo Hrvatska) sada e se dodatno produbiti i povezati sa sadrajem 1. razreda srednje kole (prirodna obiljeja, hidrogeografija, urbana geografija, demogeografija, gospodarstvo).

    U prvom dijelu nastave daju se neka opa obiljeja Hrvatske. U drugom dijelu prirodna obiljeja na koja onda nadovezujemo drutvena zbivanja s kojima su u uskoj uzrono-posljedinoj vezi. Na kraju slijede osnove prometne geografije jer je rije o prometnom usmjerenju. Naroito je vano kvalitetnim metodama nastave potaknuti uenike da samostalno donose zakljuke na temelju izvora koje su sami kritiki procijenili. Metodu usmenog izlaganja i frontalnu nastavu treba koristiti to rjee, a metode koje potiu svakog uenika na aktivnost to ee. Preporuene su metode razgovora, demonstracije, izravna i neizravna grafika metoda, razne audio-vizualne metode, praktini rad i terenska nastava. Kod metode razgovora treba upotrebljavati niz produktivnih pitanja koja potiu uenike na razmiljanje, metodu brain storminga i sl. Kod metode rada s tekstom treba koristiti insert metodu jer je produktivnija. Uenici tijekom kolske godine kao praktini rad trebaju izraditi dnevnik praenja zbivanja u Hrvatskoj na nain da iz raznih medija izabiru lanke vezane uz specifinu temu (gospodarstvo, turizam, europske integracije itd.) i uz njih piu svoje komentare. Dnevnik treba periodiki pregledavati i na kraju ocijeniti. Terensku nastavu treba dobro isplanirati, unaprijed odrediti zadatke i ciljeve te sve uskladiti s roditeljima uenika, putnikom agencijom i kalendarom nastave. Ona ima naroitu vrijednost u nastavi geografije jer se sve to je naueno tijekom nastave, moe konkretizirati na terenu. Materijalni uvjeti

    Za ostvarenje ciljeva iz predmeta Geografija potrebno je osigurati: 1. univerzalnu uionicu 2. kabinet za nastavnike 3. komplet geografskih zidnih karata.

    Univerzalna uionica (prema opim prostornim standardima) treba imati LCD projektor, raunalo, DVD kuno kino, mogunost zamraivanja prostora (zavje-sama), i kolsku plou. kola treba posjedovati i digitalni fotoaparat te kameru kako bi profesori mogli kvalitetnije pripremiti nastavu te fotokopirni aparat za umnoavanje vjebi i testova. Kabinet za nastavnike trebao bi osigurati skladitenje svih navedenih ureaja (zatvoreni ormari). Ukoliko se jedan kabinet koristi za vie nastavnika, valja

  • 16

    osigurati standardno potreban prostor za svakog nastavnika. Komplet zidnih karata moraju minimalno sainjavati karta Hrvatske, Europe i Svijeta (politika i fizika). Provjeravanje i ocjenjivanje postignua Zakljunu ocjenu mogue je formirati iz vie elemenata kao to su usvojenost nastavnih sadraja, snalaenje na karti, praktini rad, seminari, referati i sl. Pri usmenom ispitivanju ne treba traiti puku reprodukciju sadraja, ve postavljati problemska pitanja. Za pisani test najbolje je sastaviti niz zadataka objektivnog tipa. Svi elementi ocjenjivanja moraju biti unaprijed prezentirani uenicima i treba biti barem dvije ocjene po svakom elementu. Obveze uenika Uenici trebaju imati standardan kolski pribor. Preporuljivo je da imaju biljenicu u koju se mogu ulagati papiri, fotokopije, pisane vjebe i sl. te razliite pisalice, ravnalo i ostali kolski pribor te kolski atlas. Literatura za uenike:

    1. PETRIEVI, JUKOPILA: Geografija 2, udbenik za 2. razred srednjih strukovnih kola, Profil, Zagreb 2005. 2. kolski atlas za srednje kole, razni izdavai

    Obveze nastavnika Usavravanje Svi nastavnici trebaju vladati osnovnim strunim, pedagoko-psiholokim, metodiko-didaktinim i informatiko-komunikacijskim znanjima i vjetinama te se neprestano usavravati u svim navedenim podrujima (individualno, u kolektivu, u organizaciji Zavoda za kolstvo itd.). Literatura za nastavnike 1. BLAEVI, PEPEONIK: Turistika geografija, K, Zagreb, 1992. 2. CRKVENI, MALI: Agrarna geografija, K, Zagreb, 1998. 3. FRIGANOVI: Demogeografija, K, Zagreb, 1986.

  • 17

    4. MATAS: Metodika nastave geografije, HGD, Zagreb, 1996. 5. MALI: Geoprometna obiljeja svijeta, Dr. Feletar, 1995. 6. RIANOVI: Hidrogeografija, K, Zagreb,1991. 7. EGOTA, FILIPI: Klimatologija za geografe, Meridijani, Zagreb, 2001. 8. VRESK: Osnove urbane geografije, K, Zagreb, 1990. 9. Zbornik radova prvog kongresa geografa Hrvatske 1995., HGD, Zagreb, 1996. 10. Skupina autora: Geografija Hrvatske, K, Zagreb, 1975. 11. Atlasi Hrvatske i svijeta, razni izdavai asopisi 1. Geografski horizont 2. Geografski glasnik 3. Meridijani Internet www.hr www.mei.hr www.dzs.hr www.mppv.hr www.dhmz.hr www.europa.eu.int www.geografija.hr

  • 18

    PREDMET: RAUNALSTVO (2) Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno 2 2 - -

    Program predmeta Raunalstvo za prometne tehnike kole izraen je tako da uenika osposobi za samostalnu uporabu raunala. Cilj predmeta Raunalstvo u 1. razredu jest stjecanje osnovnih znanja o raunalima i upoznavanje mogunosti raunala. Cilj predmeta Raunalstvo u 2. razredu je daljnje produbljivanje vjetina i uinkovita uporaba raunala s pomou aplikativnih programa. Zadae predmeta Raunalstvo su:

    - osposobiti uenike za prikljuivanje, spajanje i putanje u rad osnovne konfiguracije raunala,

    - ovladati osnovnim pojmovima ICT-a, - svladati tehnike rada raunalom i svim perifernim jedinicama, - upoznati se s vrstama operacijskih sustava i svladati operacijski sustav na

    korisnikoj razini, - upoznati zlonamjerne programe, spoznati vanost sigurnosne zatite od tih

    programa te posljedice nepridravanja mjera zatite podataka, - svladati osnovne vjetine potrebne za rad u mrei i na Internetu, - razvijati kod uenika odgojnu sastavnicu, radne navike, socijalizaciju i

    odgovornost pri radu s raunalom. Znanje steeno u ovom predmetu uenici e primjenjivati pri rjeavanju praktinih zadataka u okviru drugih predmeta, naroito u predmetima struke. Primjene trebaju odgovarati stupnju steenog znanja tijekom kolovanja. Sadraj 1. razred

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    1. Uvod u ICT Usvojiti povijesni razvoj, uporabu i namjenu raunala.

    Osnovni pojmovi u informati-koj i komunikacijskoj tehnolo-giji. Generacije raunala i povijesni razvoj raunala. Pojam informacije. Jedinica za koliinu informacije.

  • 19

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    2. Osnovni rad s raunalom

    Nauiti osnovnu uporabu raunala.

    Osnove arhitekture raunala. Fiziko povezivanje dijelova raunala. Ukljuivanje i iskljuivanje raunala. Hardver pojedinano. Programi - softver

    3. Operacijski sustav Windows

    Nauiti otvaranje datoteke i formiranje mapa.

    Vrste operacijskih sustava. Datoteke. Folderi direktoriji (mape). Diskovi.

    4. Tekst processor Word

    Nauiti rad na tekstu pisanje i ureivanje teksta.

    Word prozor. Izbornici i naredbe Worda. Rad i prepravci na tekstu. Spremanje, otvaranje i zatvaranje dokumenta. Formatiranje stranice. Rad s vie dokumenata. Uvlake i tabulatori. Tablice. Crtanje u Wordu. Umetanje slika.

    2. razred

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    1. Osnovni pojmovi informacijske mree

    Nauiti koristiti Internet. LAN i WAN. Internet, Extranet. Internet. Telefonska mrea u raunalstvu.

    2. Zdravlje, sigur-nost i okoli

    Usvojiti pravila pona-anja u kompjutorskoj komunikaciji.

    Ergonomija. Ouvanje zdravlja. Sigurnost informacije. Raunalni virusi. Zakonodavstvo i autorska prava.

    3. Tabline kalkulacije

    Nauiti upisati podatke u tablice i doi do oekivanih rezultata.

    Prvi koraci u radu s tablinim kalkulacijama. Mijenjanje osnovnih postavki. elije. Radni listovi. Formule i funkcije. Oblikovanje. Dijagram/grafikon. Priprema izlaznih rezultata.

  • 20

    Metodike napomene

    Cjelokupnu nastavu ovog predmeta optimalno je izvoditi u specijaliziranoj uionici za raunalstvo/informatiku. Uionica za uenike mora biti opremljena tako da omoguava samostalan rad jednog uenika na raunalu. Ukoliko prostor i oprema ne doputaju samostalan i pojedinaan rad uenika tijekom izvoenja vjebi, predvidjeti podjelu uenika u dvije grupe (pola odjeljenja s najvie 16 uenika), tako da svaki uenik na raunalu izvodi praktian rad samostalno i pojedinano. Svaku obraenu nastavnu cjelinu odmah i praktino treba ostvariti na raunalu. Od 2 sata tjedne nastave, treba predvidjeti najmanje 1 sat za samostalan rad uenika na raunalu. Vjebe treba predvidjeti rasporedom sati od poetka kolske godine. Od uenika se mora zahtijevati temeljitu pripremu za svaki sat i odgovoran odnos prema sredstvima na kojima rade.

    Provjera znanja obavlja se usmenim i pisanim putem, te praktinim radom na raunalu uz provjeru postignua u savladanosti cjelokupnog gradiva. Materijalni uvjeti Za ostvarivanje zadataka predmeta Raunalstvo potrebno je osigurati:

    - specijaliziranu uionicu s raunalima i - kabinet za nastavnika.

    Specijalizirana uionica za nastavu Raunalstva potrebna je da bi se u njoj izvodila cjelokupna nastava i individualan praktian rad uenika. Uionica mora sadravati po jedno radno mjesto za svakog uenika. Preporua se najmanje 3 m2 povrine po uenikom radnom mjestu. Oprema radnog mjesta ukljuuje:

    - raunalo prema specifikacijama Povjerenstva za kompjutorizaciju osnovnih i srednjih kola Republike Hrvatske. Na disku moraju biti pohranjeni standardni licencirani programski paketi potrebni za nastavu. Raunala moraju imati serijski i paralelni prikljuak za periferne jedinice i trebaju biti povezana na Internet,

    - poseban stol za raunalo, gdje bi bilo mjesta za raunalo, prirunu dokumentaciju i odlaganje medija, te dovoljno prostora za biljenicu radi voenja zabiljeki. Stol mora imati potrebnu elektrinu instalaciju izvedenu prema vaeim propisima.

    - Anatomski oblikovano sjedalo za uenika i nastavnika.

  • 21

    Radno mjesto nastavnika u uionici treba biti opremljeno raunalom i projektorom slike s monitora na platno. Pri uporabi projektora, nastavnik mora imati mogunost zamraenja prostorije. Sva raunala u uionici po mogunosti treba povezati u mreu i opremiti skenerom i s najmanje 2 pisaa (1 laserski i 1 inkjet u boji). Ako raunala nisu povezana u mreu, tada 1 pisa dolazi na 4 radna mjesta. Uionica mora imati telefonsku liniju radi spajanja na Internet i potpunu elektrinu instalaciju s posebnom zatitnom sklopkom. Osvjetljenje u uionici mora biti izvedeno tako da se ne reflektira od monitora. U uionici se mora nalaziti ploa. Kabinet za nastavnika treba biti zasebna prostorija, graevinski povezana s uionicom za uenike. U kabinetu mora biti posebno raunalo s potrebnim perifernim jedinicama za pripremu nastave i voenje nastavne dokumentacije. Kabinet mora sadravati poseban ormar za uvanje medija i potpune dokumentacije za raunala i programsku podrku. Ukoliko kabinet za nastavnika koristi vie nastavnika, tada svakom nastavniku treba osigurati posebno radno mjesto sa svom njemu potrebnom raunalskom opremom. Nastavna sredstva za izvoenje nastave Raunalstva obuhvaaju i licencirane sistemske i programske pakete.

    Praenje i vrednovanje postignua Konanu ocjenu je mogue formirati iz vie elemenata. Usmeno ispitivanje bi bilo dobro izvoditi tako da se polazniku postavljaju problemske situacije i od njega trae rjeenja. Pisano ispitivanje moe se svesti na testove objektivnog tipa. Osim ovih elemenata koji su relevantni za mjerenje znanja, mogue je jo ukljuiti ponavljanje, aktivnost, pisane forme (referati, seminari). Obvezni elementi zavrne ocjene moraju biti izvedeni iz usvojenosti nastavnih sadraja (usmeno i pisano) i vjebi (praktina primjena znanja i razvijenost vjetine u izvoenju radnih zadataka). Obveze uenika

    Uenici trebaju imati standardan kolski pribor. Preporuljivo je da imaju biljenicu u koju se mogu ulagati papiri, fotokopije, pisane vjebe i sl. te razliite pisalice, ravnalo i ostali kolski pribor. Literatura za uenike Svaki e profesor odrediti iz popisa udbenika kojom e se literaturom koristiti uenici u kojoj godini uenja.

  • 22

    Obveze nastavnika Usavravanje Svi nastavnici trebaju vladati osnovnim strunim, pedagoko-psiholokim, metodiko-didaktinim i informatiko-komunikacijskim znanjima i vjetinama te se neprestano usavravati u svim navedenim podrujima (individualno, u kolektivu, u organizaciji Zavoda za kolstvo itd.). Literatura za nastavnike Popis literature za nastavnike treba stalno aurirati zbog neprestanih promjena u ovom podruju.

    1. GVOZDANOVI i dr.: Informatika/Raunalstvo 1 i 2, PRO-MIL, Zagreb, 2005.

    2. Mikrosoft Press, Windows XP, korak po korak, Algoritam 3. MS Power Point 200x. bilo koje izdanje na hrvatskom jeziku, Mi, Znak, 4. RAI: Internet, Pentium, Vinkovci 5. Internet, izdanje: Znak, Mi, 6. SUSANJ, D.: Brzi vodi kroz PowerPoint, Bug, Sysprint 7. asopisi: PC Chis, Bug, Enter, Mrea, Telekom, 8. Sadraji na Internetu 9. Nastavni materijali i sadraji Zrane luke Zagreb i Zrane luke Split vezani uz

    sustave specifine za zrani promet

  • 23

    PREDMET: OSNOVE PRIJEVOZA I PRIJENOSA (3) Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno 2 - - - Cilj predmeta Osnove prijevoza i prijenosa je upoznati uenike s tehnikim, tehnolokim, organizacijskim i ekonomskim osnovama prijevoznog i prijenosnog sustava. Zadae ovog predmeta su:

    - upoznati uenike s prometom kao podsustavom gospodarstva na lokalnoj i globalnoj razini te ih pouiti njegovoj ulozi, mjestu i znaaju u dravnim i svjetskim okvirima,

    - upoznati uenike s tehnikim vidom prometnog sustava i pouiti ih tehnikim osnovama svih prometnih grana,

    - pouiti uenike osnovama tehnologije svih prometnih grana s ciljem generalizacije tehnologije prometa, - upoznati uenike s razliitim ustrojem prometnih grana s ciljem upoznavanja osnovnih poela regulacije prometa, - upoznati uenike s ekonomskim pokazateljima svih prometnih grana na lokalnoj i globalnoj razini te znaaju prometa u ukupnoj ljudskoj djelatnosti.

    Sadraj red. br.

    Nastavna cjelina

    Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    1. Openito o prometu

    Razumjeti pojam pro-meta i prometnog sustava te njegovu ulo-gu i znaaj na lokalnoj i globalnoj razini.

    Pojam, uloga i znaaj prometa. Fenomen prometa. Podjela pro-metnog sustava (tehniki, tehno-loki, ustrojstveni, ekonomski te po granama). Povezanost prometa s okruenjem. Struktura promet-nih usluga (ekonomski pokazate-lji) na lokalnoj i globalnoj razini.

    2. Tehniki vid svih prometnih grana

    Upoznati uenike s tehnikim vidom svih prometnih grana.

    Prijevozni putovi svih grana i njihovo odravanje. Terminali i njihovo odravanje u svim prometnim granama. Sredstva prijevoza i njihovo odravanje u svim prometnim granama.

  • 24

    red. br.

    Nastavna cjelina

    Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    3. Ekonomski vid svih prometnih grana

    Uenici moraju usvojiti strukturu prijevoznih trokova i nauiti osnove ekonomike prometa.

    Pojam ekonomike prometa. Ekonominost prijevoza (kapacitet, brzina, redovitost, tonost, udobnost i sigurnost). Prihodi i trokovi u prometnom sustavu. Usporedba prometnih grana. Tarife i tarifni sustav.

    4.

    Prometna politika i ustroj prometa

    Upoznati ustroj prometnih grana i utjecaj prometne politike na razvoj prometa.

    Ustroj svih prometnih grana. Pojmovi, ciljevi i zadae prometne politike. Nositelji prometne politike. Regulacija i deregulacija prometa. Prometna politika u svim granama prometa.

    5.

    Pogonska energija

    Usvojiti naine primje-ne klasinih i eksperi-mentalnih izvora, pri-mjena na prijevozna sredstva te skladitenja proizvodnje.

    Vrste energije. Uporaba po prometnim granama. Usporedba potronje po granama prometa. Skladita za uvanje goriva.

    6. Nove tehnologije transporta

    Upoznati se s novim tehnologijama transporta i uporaba tehnologije po prometnim granama.

    Tehnologija prijevoza s pomou paleta. Tehnologija prijevoza s pomou kontejnera. Integralni transport. Integralni transportni sustavi. Novi sustavi prijevoza informacija.

    Metodike napomene

    Pristup prigodom ostvarivanja ovog programa treba biti enciklopedijski, jer je sadraj predmeta tako ustrojen da uenici naue osnovne pojmove u pojedinim granama prometa.

    Predmet je osnova za ostale strune predmete iji se sadraji izuavaju u ostalim godinama obrazovanja.

    Pri izradi izvedbenog programa obvezatno treba predvidjeti fond sati vezan uz vjebe, kao i ostvarivanje dijelova programa kroz seminarske radove i programe. U izvedbenom programu potrebno je predvidjeti i vrijeme potrebno za posjet poduzeima prometa i veza i stojnim tokama terminalima.

  • 25

    Materijalni uvjeti

    Program se ostvaruje u obinoj uionici opremljenoj grafoskopom, dijaprojektorom i epiprojektorom. Nastavna pomagala su slike, grafofolije i dijapozitivi vezani uz pojedine dijelove programa. Kadrovski uvjeti Nastavu predmeta moe izvoditi: dipl. in. prometa. Provjeravanje i ocjenjivanje postignua

    Konana ocjena izvodi se iz vie elemenata. Usmeno ispitivanje provodi se kroz rjeavanje problemskih situacija uz traenje rjeenja. Pisano provjeravanje provodi se testovima objektivnog tipa, namijenjenog provjeravanju injenica. Osim ovih elemenata, ocjenjivanje je mogue provesti putem ponavljanja, aktivnosti, referata, timskog rada i sl. Obveze uenika

    Uenici na svakom nastavnom satu moraju imati standardan kolski pribor. Preporuljivo je imati biljenicu, olovke, pribor za crtanje, a prema potrebi, milimetarski papir, papir u boji i bojice.

    Uenici moraju redovito pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u ponavljanju, izlaganju referata i timskom radu. Literatura za uenike SVILII, I. i dr.: Osnove prijevoza i prijenosa, kolski centar za cestovni promet, Zagreb, 1990. Obveze nastavnika Usavravanje

    Svi nastavnici moraju svladati osnovna pedagoka, psiholoka, metodika, di-daktika i informatika znanja i vjetine te se neprestano usavravati (individu-alno, pod vodstvom kole ili Zavoda za kolstvo) u navedenim podrujima.

  • 26

    Literatura za nastavnike SVILII, I. i dr.: Osnove prijevoza i prijenosa, kolski centar za cestovni promet, Zagreb, 1990. PADJEN, J.: Prometna politika, Informator i Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, 1996. AVRAK, V.: Ekonomika prometnog sistema, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1984.

  • 27

    PREDMET: OSNOVE ZRAKOPLOVSTVA (4) Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - 2 - -

    Cilj predmeta Osnove zrakoplovstva je upoznavanje s povijesti razvoja zrakoplova i zrakoplovima u sadanjosti.

    Zadae predmeta Osnove zrakoplovstva su: - usvojiti osnovnih dogaaja iz doba razvoja zrakoplovstva, - nauiti osnovne pojmove, definicije i podjelu zrakoplova, - nauiti vrste i vanost zrakoplovnih organizacija, - nauiti ulogu subjekata u zranom prometu, - usvojiti nain odravanja zrakoplova, - nauiti osnove aerodinamike, - usvojiti nain organizacije portskog zrakoplovstva i portskih letjelica.

    Sadraj

    red. br.

    Nastavna cjelina

    Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    1. Uvod u zrakoplovstvo

    Nauiti sve definicije za lake razumijevanje zrakoplovne struke

    Pojam, vrste, definicije zrakoplova, podjela zrakoplova, osobine i posebnosti.

    2.

    Povijest zrakoplovstva

    Usvojiti vane dogaaje razvoja zrakoplovstva u svijetu i u Hrvatskoj

    Razvoj zrakoplova i zrakoplovne tehnike (srednji vijek, prve letjeli-ce, baloni, razdoblje 1900.-1916. i 1916.-1945., razvoj zrakoplovstva nakon Drugog svjetskog rata). Povijest hrvatskog zrakoplovstva.

    3.

    Zrakoplovne organizacije

    Nauiti glavne zadae i ulogu meunarodnih zrakoplovnih organizacija

    Uloga zrakoplovnih organizacija, definicije, podjela. FAI, ICAA, ICAO, FAA, MPPV i IATA, EASA/JAA, HZS, aeroklubovi.

    4. Organizacija zrakoplovnog prometa

    Nauiti nain rada aerodroma i kontrole letenja. Usvojiti vrste i namjenu svjetala, ureaja i opreme

    Aerodromi i letilita. Organizacija i rad slubi na aerodromu. Prostor, objekti i VFR oznake na aero-dromu i svjetla. Aerodromski ureaji i oprema. Kontrola letenja (organizacija, rad, ureaji i oprema).

  • 28

    red. br.

    Nastavna cjelina

    Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    5. Osnove odravanja zrakoplovne tehnike

    Nauiti osnovne preglede i naine odravanja cijelog zrakoplova i dijelova konstrukcije

    Projektiranje i proizvodnja zrakoplova. Generalna revizija i popravci. Odravanje i pregledi zrakoplova. Osnove konstrukcije krila, trupa, repa, komandi, stajnog trapa i opreme zrakoplova.

    6. Osnove teorije letenja i aerodinamike

    Nauiti kako avion leti MSA, Bernoullyev zakon i Zakon kontinuiteta. Polara Liliental i polara brzina, otpor i uzgon. Faze leta zrakoplova, upravljanje.

    7. Sportsko zrakoplovstvo

    Nauiti organizaciju portskog zrakoplovstva u Hrvatskoj. Usvojiti osnove konstrukcije portskih letjelica

    Zrakoplovno i raketno modelarstvo. Baloni i diriabli. Padobrani i sportsko padobran-stvo. Zrakoplovno jedriliarstvo. Sportsko motorno letenje. Zmajarstvo i paragliding. Ultralake i eksperimentalne letjelice. Helikopteri.

    Metodike napomene

    Rad s uenicima treba planirati kao frontalno-grupni. Treba planirati uporabu bogatog fonda video - filmova, asopisa, fotografija, modela i plakata, uz to vee aktivno sudjelovanje uenika u radu kroz referate i seminare. Potrebno je i planirati posjet oblinjem sportskom aerodromu i posjet zrakoplovnim izlobama, tj. praktino upoznavanje sa zrakoplovima, ureajima i opremom. Materijalni uvjeti

    Potrebno je osigurati uionicu opremljenu osnovnim pomagalima (grafoskop, dijaprojektor, televizor i video). Kadrovski uvjeti

    Nastavu mogu izvoditi: dipl.in.prometa, dipl.in.avioprometa, in. aerotehnike, in. aeronautike.

  • 29

    Provjeravanje i ocjenjivanje uenika

    Uenici konanu ocjenu dobivaju iz vie elemenata. Usmeno ispitivanje treba provoditi tako da uenicima postavljamo problemske situacije. Pisano ispitivanje treba provoditi testovima objektivnog tipa gdje se provjerava znanje injenica.

    Osim ovih elemenata koji su relevantni za mjerenje znanja, uenici mogu biti ocijenjeni kroz ponavljanje, seminarske radove, aktivnost i timski rad. Obveze uenika

    Uenici moraju imati standardni kolski pribor i redovito pohaati nastavu. Preporuljivo je imati veliku biljenicu, pribor za pisanje i pribor za crtanje. Literatura za uenike

    Kako ne postoji literatura za uenike, oni se, osim biljekama s predavanja mogu koristiti fotokopiranim materijalima propremljenim od nastavnika. Obveze nastavnika Svi nastavnici trebaju vladati osnovnim pedagokim, psiholokim, metodikim i didaktikim te informatikim znanjima te se neprestano usavravati (individualno, pod vodstvom kole ili Zavoda za kolstvo RH) u svim navedenim podrujima. Literatura za nastavnike

    1. KIRI, L.: Poeci zrakoplovstva u Hrvatskoj, Zagreb, 1960. 2. BERGIUS, C.C.: Cesta pilota, Stvarnost, Zagreb, 1962. 3. Vie autora: Prirunik za obuku portskih pilota 4. Struni zrakoplovni asopisi 5. PICHT, W.D.: Ceste budunosti, Naprijed, Zagreb 6. BUBANJ, V.: ovjek u prostoru, Naprijed, Zagreb 7. ZLOS: Jadralno letalstvo, 1986. 8. asopis Hrvatski vojnik 9. KOAK, B.: Osnovi aerodinamike, OCZS, Zagreb, 1978. 10. KOAK, B.: Osnovi mehanike leta, OCZS, Zagreb, 1979.

  • 30

    PREDMET: ZRAKOPLOVNI PROPISI (5) Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - 2 - -

    Cilj predmeta Zrakoplovni propisi je stjecanje i usvajanje temeljnih znanja o pravilima i propisima koji ureuju odvijanje zranog prometa. Zadae predmeta Zrakoplovni propisi su: - upoznati pravni reim zrane plovidbe, - usvojiti osnovne terminologije zranog prometa, - upoznati ustrojstvo rada zranih luka i zrakoplovnih pristanita, - nauiti zadae operatora aerodroma, - nauiti prepoznavati oznake registracije i dravne pripadnosti zrakoplova, - usvojiti svrhu upisivanja zrakoplova u zrakoplovni registar, - nauiti naine sklapanja ugovora o prijevozu putnika i tereta te pravne posljedice koje nastupaju sklapanjem, - nauiti prava i obveze putnika i prijevoznika, - usvojiti pojam prijevoznine, - nauiti osnove sigurnosti zranog prometa, - upoznati nain rada Komisije za udes, - detaljno prouiti zrakoplovno osoblje. Sadraj

    red. br.

    Nastavna cjelina

    Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    1. Pravni reim zrane plovidbe.

    Usvajanje temeljnih postavki Zakona o zranom prometu.

    Osnovne definicije. Povreda hrvatskog zranog prostora. Specijalan reim zrane plovidbe. Letenje stranog zrakoplova u HZP-u.

    2.

    Zrakoplov kao pravni objekt.

    Nauiti vrste zrakoplova, znaenje registracije, ustrojstvo Registra zrakoplova te nauiti obvezne knjige i isprave.

    Vrste zrakoplova. Civilni i dravni zrakoplovi. Oznake registracije i dravne pripadnosti. Zrakoplovni registar. Pravne posljedice upisa u i ispisa iz zrakoplovnog registra. Knjige obvezne na svakom letu. Isprave obvezne na svakom letu.

  • 31

    red. br.

    Nastavna cjelina

    Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    3.

    Subjekti u zranoj plovidbi.

    Usvojiti pojam subjekta te prava i obveze svakog pojedinog subjekta u zranoj plovidbi.

    Operator aerodroma. Vlasnik zrakoplova. Korisnik zrakoplova. Zrakoplovno osoblje. Dozvola za rad. Lijeniki kriteriji (pregledi). Trajno oduzimanje dozvole za rad. Sastav i glavni zadaci letake posade. Glavni zadaci zemaljske operative. Glavni zadaci osoblja kontrole letenja.

    4. Zrakoplovna pristanita i letjelita.

    Nauiti ustrojstvo, nain rada i organizaciju slubi zrakoplovnog pristanita i letjelita.

    Podjela zrakoplovnih pristanita. Pojam aerodroma. Razlika izmeu aerodroma i zrakoplovnog pristanita. Vrijeme otvorenosti aerodroma. Dnevni pregled aerodroma. Odravanje aerodroma. Zakon o radu zranih luka (aerodroma). Upisnik aerodroma. Upisnik letjelita. Izgled, namjena i vrste letjelita.

    5. Sigurnost zrane plovidbe.

    Nauiti naine traganja za zrakoplovom, spaavanje zrakoplova i upoznati rad komisije za udes.

    Pojam i vanost sigurnosti u zranom prometu. Zrakoplov u opasnosti. Traganje za zrakoplovom. Spaavanje zrakoplova. Rad komisije za udes. Djelatnost sektora sigurnosti na zrakoplovnim pristanitima. Meteoroloko osiguravanje zrane plovidbe. Pravne posljedice nepridravanja zakonskih odredbi.

    6. Imovinsko-pravni odnosi u zrakoplovnoj djelatnosti.

    Nauiti naine sklapanja ugovora u putnikom i robnom prometu, prava i obveze putnika, poiljatelja i prijevoznika te pravne posljedice nepridra-vanja slova zakona.

    Temeljne odrednice. Ugovor o prijevozu putnika. Putnika karta. Odgovornost putnika i prijevoz-nika. Neizvravanje ugovora. Prijevoz prtljage. Neredovitosti u prijevozu. Ugovor o prijevozu tereta. Zrani teretni list. Odgovornost prijevoznika. Prijevoz u kojem sudjeluje vie prijevoznika. Prijevoznina. Zakup zrakoplova.

  • 32

    Materijalni uvjeti

    Za ostvarivanje zadaa predmeta Zrakoplovni propisi potrebno je osigurati univerzalnu uionicu. Univerzalna uionica (prema opim prostornim standardima) treba imati LCD projektor i pripadajue platno, mogunost zamraivanja i kolsku plou.

    Provjeravanje i ocjenjivanje uenika

    Konanu ocjenu mogue je izvesti iz vie elemenata. Usmeno ispitivanje treba provoditi tako da uenicima postavljamo problemske situacije na koje moraju iznai odgovarajua rjeenja. Pisano ispitivanje treba provoditi testovima objektivnog tipa gdje se provjerava znanje injenica.

    Osim ovih elemenata koji su vani za mjerenje znanja glede cilja i zadaa predmeta, uenici mogu biti ocijenjeni kroz ponavljanje, aktivnost i timski rad. Obveze uenika

    Uenici moraju imati standardan kolski pribor i redovito pohaati nastavu. Preporuljivo je imati biljenicu i razliiti pribor za pisanje. Literatura za uenike

    Kako ne postoji struna literatura namijenjena za uenike, oni se, osim biljekama s predavanja, mogu koristiti: Zakonom o zranom prometu Republike Hrvatske, fotokopiranim pisanim materijalima i ilustracijama koje priprema nastavnik.

    Obveze nastavnika

    Svi nastavnici trebaju vladati osnovnim pedagokim, psiholokim, metodikim i didaktikim te informatikim znanjima te se neprestano usavravati (individual-no, pod vodstvom kole ili Zavoda za kolstvo) u svim navedenim podrujima.

  • 33

    Literatura za nastavnike HORVAT, L. i KATELKA, S.: Osnove zranog prava, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1998. KATELKA, S.: Zrano prometno pravo, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2001. INJAC, N.: Sigurnost zranog prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1989. Ostali izvori Zakon o osnutku Hrvatske kontrole zrane plovidbe, Zagreb, 1998. Zakon o zranim lukama, Zagreb, 1998. Zakon o zranom prometu, Zagreb, 1998. Zbornik zrakoplovnih informacija (AIP), Hrvatska kontrola zrane plovidbe d.o.o., Zagreb, 2000.

  • 34

    PREDMET: PRIMJENA ELEKTRONIKIH RAUNALA U ZRAKOPLOVSTVU (6) Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - - 2 -

    Cilj predmeta Primjena elektronikih raunala u zranom prometu je osposobiti uenika za samostalnu uporabu aplikacijskih programa u radu s raunalom. Teite programa stavljeno je na upoznavanje mogunosti raunala i njegovu uinkovitu uporabu s pomou programa i sustava specifinih za zrani promet. Zadae predmeta Primjena elektronikih raunala u zranom prometu su: - upoznavanje mogunosti raunala, - uinkovita uporaba u okviru drugih predmeta, posebno predmeta struke, - uporaba programa i sustava specifinih za zrani promet, - izrada slide-show-a, - nauiti izraditi animaciju, - nauiti koritenje WEB-pretraivaa. Sadraj

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    1. Koritenje aplikacije Power point.

    Nauiti napraviti slide show

    Prvi koraci pri radu s alatima za elektronske prezentacije. Prilagodba postavki.

    2.

    Razvijanje prezentacije.

    Nauiti napraviti slajd te koristiti ga

    Pogledi na prezentaciju. Slajdovi. Koritenje predloaka za dizajn. Nadzorni slajd.

    3.

    Tekst i slika. Nauiti crtanje, ubacivanje teksta i slika te formatiranje

    Unos i oblikovanje teksta. Slike i crtei. Umnoavanje, premjetanje i brisanje.

    4. Grafikoni, dijagrami, crtanje objekata.

    Nauiti prikazivati podatke putem grafikona i dijagrama

    Koritenje dijagrama i grafikona. Organizacijski dijagrami. Crtanje objekata. Umnoavanje, premjetanje i brisanje.

    5. Prezentacijski uinak.

    Usvajanje osnova animacije

    Pripravljena animacija. Prijelazi.

  • 35

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    6. Priprema izlaznih rezultata.

    Nauiti ispis podataka Pripremanje. Ispis. Distribucija elektronske prezentacije.

    7. Informacije i komunikacija.

    Nauiti koristiti WEB pretraiva

    Pojmovi/termini. Prvi koraci pri koritenju WEB pretraivaa.

    8. Navigacija na WEB-u i pretraivanje.

    Nai traeni podatak na WEB-u

    Pristup do WEB adrese. Uporaba trailice.

    9. Elektronika pota. Nauiti komunikaciju e-mail-om

    Prvi koraci pri koritenju elektronske pote. itanje i slanje elektronike pote.

    10. TAMS (Total Aircraft Manage-ment System).

    Upoznati se sa sustavom na Zranoj luci Zagreb

    Sustavi specifini za zrani promet.

    Metodike napomene

    Cjelokupnu nastavu ovog predmeta optimalno je izvoditi u specijaliziranoj uionici za raunalstvo/informatiku. Uionica za uenike mora biti opremljena tako da omoguava samostalan rad jednog uenika na raunalu. Ukoliko prostor i oprema ne doputa samostalan i pojedinaan rad uenika tijekom izvoenja vjebi, treba predvidjeti podjelu uenika u dvije grupe (pola odjeljenja s najvie 16 uenika), tako da svaki na raunalu izvodi praktian rad samostalno i pojedinano. Svako obraenu nastavnu cjelinu odmah treba i praktino ostvariti na raunalu. Od 2 sata tjedne nastave, mora se predvidjeti najmanje 1 sat za samostalan rad uenika na raunalu. Vjebe treba predvidjeti rasporedom sati od poetka kolske godine.

    Od uenika treba zahtijevati temeljitu pripremu za svaki sat i odgovoran odnos prema sredstvima na kojima rade.

    Provjera znanja obavlja se usmenim i pisanim putem, te praktinim radom na raunalu uz provjeru postignua u savladanosti cjelokupnog gradiva. Sadraje iz teme 10 TAMS sustavi specifini za zrani promet, treba izvoditi u specijaliziranim nastavnim kabinetima zrane luke. Ovi programi su ivi programi dirigirani iz Europskog zrakoplovnog Centra, zatieni za internu uporabu. Stoga se uenici samo informativno upoznaju sa zrakoplovnim sustavima, a prema Planu i programu zrane luke.

  • 36

    Materijalni uvjeti Za ostvarivanje zadataka predmeta Primjena elektronikih raunala u zrakoplovstvu potrebno je osigurati:

    - specijaliziranu uionicu s raunalima, - kabinet za nastavnika.

    Specijalizirana uionica za nastavu Primjena elektronikih raunala u zrakoplovstvu potrebna je da bi se u njoj izvodila cjelokupna nastava i individualan praktian rad uenika. Uionica mora sadravati po jedno radno mjesto za svakog uenika. Preporua se najmanje 3 m2 povrine po uenikom radnom mjestu. Oprema radnog mjesta ukljuuje: - raunalo prema specifikaciji Povjerenstva za kompjutorizaciju osnovnih i srednjih kola Republike Hrvatske. Na disku moraju biti pohranjeni standardni licencirani programski paketi potrebni za nastavu. Raunala moraju imati serijski i paralelni prikljuak za periferne jedinice i trebaju biti povezana na Internet. - Poseban stol za raunalo, gdje bi bilo mjesta za raunalo, prirunu dokumentaciju i odlaganje medija, te dovoljno prostora za biljenicu radi voenja zabiljeki. Stol mora imati potrebnu elektrinu instalaciju izvedenu prema vaeim propisima. - Anatomski oblikovano sjedalo za uenika i nastavnika.

    Radno mjesto nastavnika u uionici treba biti opremljeno raunalom i projektorom slike s monitora na platno. Pri uporabi projektora, nastavnik mora imati mogunost zamraenja prostorije. Sva raunala u uionici po mogunosti treba povezati u mreu i opremiti sa skenerom i najmanje s 2 pisaa (1 laserski i 1 injekt u boji). Ako raunala nisu povezana u mreu, tada 1 pisa dolazi na 4 radna mjesta. Uionica mora imati telefonsku liniju radi spajanja na Internet i potpunu elektrinu instalaciju s posebnom zatitnom sklopkom. Osvjetljenje u uionici mora biti izvedeno tako da se ne reflektira od monitora. U uionici se mora nalaziti ploa. Kabinet za nastavnika mora biti zasebna prostorija, graevinski povezana s uionicom za uenike. U kabinetu mora biti posebno raunalo s potrebnim perifernim jedinicama za pripremu nastave i voenje nastavne dokumentacije. Kabinet mora sadravati poseban ormar za uvanje medija i potpune dokumentacije za raunala i programsku podrku. Ukoliko kabinet za nastavnika koristi vie nastavnika, tada svakom nastavniku treba osigurati posebno radno mjesto sa svom njemu potrebnom raunalskom opremom.

    Nastavna sredstva za izvoenje nastave Primjena elektronikih raunala u zrakoplovstvu obuhvaaju i licencirane sistemske i programske pakete.

  • 37

    Kadrovski uvjeti Nastavu raunalstva mogu izvoditi: diplomirani inenjer raunalstva, diplomirani inenjer elektrotehnike, profesor matematike i informatike, profesor informatike, diplomirani informatiar, diplomirani ekonomist smjera informatika i kibernetika, profesor elektrotehnike. Provjeravanje i ocjenjivanje uenika Konanu ocjenu je mogue formirati iz vie elemenata. Usmeno ispitivanje bi bilo dobro izvoditi tako da se polazniku postavljaju problemske situacije i od njega trae rjeenja. Pisano ispitivanje moe se svesti na testove objektivnog tipa. Osim ovih elemenata koji su relevantni za mjerenje znanja, mogue je jo ukljuiti ponavljanje, aktivnost, pisane forme (referati, seminari). Obvezni elementi zavrne ocjene moraju biti izvedeni iz usvojenosti nastavnih sadraja (usmeno i pisano) i vjebi (praktina primjena znanja i razvijenost vjetine u izvoenju radnih zadataka. Obveze uenika Uenici moraju dolaziti na nastavu i redovito koristiti raunala. Preporuljivo je imati biljenicu i pribor za pisanje. Literatura za uenike Svaki e profesor odrediti iz popisa udbenika kojom e se literaturom koristiti uenici u kojoj godini uenja. Obveze nastavnika Svi nastavnici trebaju vladati osnovnim pedagokim, psiholokim, metodikim i didaktikim te informatikim znanjima te se neprestano usavravati (individualno, pod vodstvom kole ili Zavoda za kolstvo) u svim navedenim podrujima.

  • 38

    Literatura za nastavnika Popis literature za nastavnike treba stalno aurirati zbog neprestanih promjena u ovom podruju.

    1. GVOZDANOVI i dr.: Informatika/Raunalstvo 1 i 2, PRO-MIL, Zagreb, 2005. 2. Mikrosoft Press, Windows XP, korak po korak, Algoritam 3. MS Power Point 200x. bilo koje izdanje na hrvatskom jeziku, Mi, Znak, 4. RAI: Internet, Pentium, Vinkovci 5. Internet, izdanje: Znak, Mi, 6. SUSANJ, D.: Brzi vodi kroz PowerPoint, Bug, Sysprint 7. asopisi: PC Chis, Bug, Enter, Mrea, Telekom, 8. Sadraji na Internetu 9. Nastavni materijali i sadraji Zrane luke Zagreb i Zrane luke Split vezani uz

    sustave specifine za zrani promet

  • 39

    PREDMET: ORGANIZACIJA I TEHNIKA VEZA U ZRANOM PROMETU (7) Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - - 2 - Cilj predmeta Organizacija i tehnika veza u zranom prometu je stei temeljna znanja iz ustrojstva i naina komunikacije u podruju zranog prometa. Zadae ovog predmeta su: - upoznati vodoravnu i okomitu podjelu HPZ-a, - nauiti osnovne odrednice poslovanja Hrvatske kontrole zrane plovidbe, - upoznati se s raznim reimima zrane plovidbe, - usvojiti dokumente koje koristi HKZP u svakodnevnom radu, - upoznati sustav veza AFTN mree, - nauiti naine slanja poruka, - nauiti format poruka AFTN mree. Sadraj

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    1. Uloga i podjela zrakoplovnih slubi.

    Nauiti organizaciju i nain rada HKZP te usvojiti itanje letakih karata.

    Okomita podjela Hrvatskog zranog prostora. Aerodromska kontrola. Prilazna kontrola. Oblasna kontrola. Praenje aviona u prilazu/odlazu. Vodoravna podjela Hrvatskog zranog prostora. Letake karte. Oitavanje poloaja zrakoplova.

    2.

    AFTN Mrea.

    Usvojiti glavne dijelove i naine slanja poruka AFTN mreom.

    Ustrojstvo mree. Namjena mree. Telekomunikacijski centar. Krajnje stanice. Vrste povezanosti centara i stanice. Tipovi telegrafskih veza. Ureaji za slanje poruka.

    3.

    AFTN Poruke.

    Nauiti format AFTN poruke.

    Standardi za odailjanje i primanje poruka. Glavni dijelovi AFTN poruke. Oznake hitnosti. Uvodni postupak. Adresni red. DTG. Standardna oznaka poruke. Tekst poruke (vrste tekstova). SI i SSR elementi. Zavrni postupak.

  • 40

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    4. Nadzor AFTN prometa.

    Nauiti mogunosti ispravljanja ili ponitavanja pogre-no napisanih poruka ili njihovih dijelova.

    Ispravljanje pogreaka u adresnom redu poruke. Mogunosti ispravljanja ili ponitavanja. Ispravljanje pogreaka u tekstu poruke. Slanje zahtjeva za ponavljanjem neprimljene poruke. Slanje zahtjeva za ponavljanjem pogreno primljene poruke. Ponitenje poruke tijekom predaje.

    5. Kategorije poruka.

    Nauiti format i nain slanja poruka vanih za nesmetano odvija-nje zranog prometa.

    Poruke o kretanju zrakoplova (poruka o polasku zrakoplova, poruka o dolasku zrakoplova, poruka o kanjenju, poruka o izmijenjenom oekivanom vremenu dolaska, poruka o alternaciji zrakoplova). Poruke o promjenama u prometu (poruka o promjeni tipa zrakoplova, poruka o storniranom letu, poruka o uvoenju dopunskog leta, poruka o promjeni broja leta). Poruke u putnikom prometu (poruka o putnicima ukrcanim u zrakoplov, poruka o zauzetim sjedalima). Poruke u robnom prometu (poruka o robi ukrcanoj u zrakoplov, poruka o optereenju zrakoplova, poruka o posebnoj vrsti robe, poruka o kretanju ULD-a).

    Metodike napomene

    Sadraj ovog predmeta tako je koncipiran da omoguava usvajanje sadraja loginim slijedom. Na satovima u koli uenici usvajaju format poruke, a odlaskom na obavljanje Praktinih vjebi na Zranoj luci Zagreb u mogunosti su slati poruke u stvarnim situacijama, a pod nadzorom mentora iz kole i s Zrane luke Zagreb.

  • 41

    Materijalni uvjeti

    Za ostvarivanje zadae predmeta Organizacija i tehnika veza u zranom prometu potrebno je osigurati univerzalnu uionicu. Univerzalna uionica (prema opim prostornim standardima) treba imati LCD projektor i pripadajue platno, mogunost zamraivanja i kolsku plou. Provjeravanje i ocjenjivanje uenika

    Konana ocjena mora biti izvedena iz vie elemenata. Usmeno ispitivanje provodi se na dva naina: provjeravanjem usvajanja teorijkih znanja putem rjeavanja problemskih situacija i provjeravanjem usvajanja zrakoplovnih poruka putem ocjenjivanja znanja izrade poruka. Pisano ispitivanje treba provoditi testovima objektivnog tipa, gdje se provjerava znanje injenica i ocjenjivanjem vjebi, gdje se provjerava znanje pisanja poruke prema zadanim elementima. Osim ovih elemenata uenici mogu biti ocijenjeni kroz ponavljanje, aktivnost na satu i timski rad. Obveze uenika

    Uenici moraju imati standardan kolski pribor i trebaju redovito pohaati nastavu. Preporuljivo je imati biljenicu i razliiti pribor za pisanje. Literatura za uenike

    Kako nema strune literature namijenjene uenicima, a niti udbenika, uenici se, osim biljekama s predavanja, mogu sluiti fotokopiranim pisanim materijalima i ilustracijama koje priprema nastavnik. Obveze nastavnika

    Svi nastavnici trebaju vladati osnovnim pedagokim, psiholokim, metodikim i didaktikim te informatikim znanjima te se neprestano usavravati (individualno, pod vodstvom kole ili Zavoda za kolstvo) u svim navedenim podrujima. Literatura za nastavnika EUROCONTROL work programme document Procedures for Air Navigation Services Rules of the Air and Air Traffic Services, ICAO, Montreal, 1993. Zbornik zrakoplovnih informacija (AIP), Hrvatska kontrola zrane plovidbe d.o.o., Zagreb, 2000.

  • 42

    PREDMET: PRIHVAT I OTPREMA TERETA I ZRAKOPLOVA (8) Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - - 3 2 Cilj predmeta Prihvat i otprema tereta i zrakoplova jest stjecanje temeljnih znanja iz tehnologije prihvata i otpreme tereta te zrakoplova u zranom prometu. Zadae ovog predmeta su: - upoznati ustroj slube prihvata i otpreme tereta u zranom prometu kod nas i u svijetu, - usvojiti uvjete za prijevoz tereta u zranom prometu prema meuna- rodnim konvencijama, - upoznati tehnologiju rada slube i otpreme u zranom prometu, - stei uvid u tarife u robnom zranom prometu, - nauiti uporabu prirunika i naputaka u svezi s prihvatom i otpremom tereta u zranom prometu. Sadraj

    3. razred

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    1. Zrani prijevoz tereta.

    Usvojiti znanje o glavnim dijelovima zrane luke, nauiti crtati pistu i rulnice te obiljeavati platformu.

    Zrakoplovna poduzea, zrakoplovne udruge. Zrakoplovne konferencije. Zrana luka (zrana i kopne-na strana). Razlozi uvoenja teretnog (cargo) prometa.

    2.

    Prihvat robe na prijevoz.

    Nauiti vrste dokumenata te nauiti ispisivanje zranog teretnog lista u meunarodnom prometu.

    Dionice prihvata dokumenta-cije (temeljni i popratni dokumenti, zrani teretni list). Dionice fizikog prihvata tereta.

    3.

    Manifestiranje poiljke.

    Nauiti vrste robnih manifesta te ispisivanje glavnog robnog manifesta.

    Vrste, namjena i opis rubrika robnog manifesta.

    4. Pakiranje poiljke. Nauiti vrste i primjenu pakiranja u zranom prometu.

    Klasina i posebno izraena ambalaa i jedinina sredstva ukrcaja. Kabinski ukrcaj tereta.

  • 43

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    5. Prihvat i otprema neuobiajenih vrsta tereta.

    Nauiti vrste neuobiajenih vrsta tereta i pravila za prijevoz, povezujui nastavne cjeline 1.- 4.

    Prihvat na prijevoz. Pakira-nje. Rukovanje. Utovar, posebnosti baratanja neuobi-ajenim vrstama tereta. Prije-voz restriktivnih materijala. Prijevoz ivih ivotinja. Prijevoz teke poiljke. Prijevoz vrijednosne poiljke. Prijevoz posmrtnih ostataka. Prijevoz lakozapaljive robe. Prijevoz servisnih poiljaka. Prijevoz prtljage koja se prevozi kao roba.

    6. Osnovie aerodinamike.

    Usvajanje osnovnih definicija i zakona aerodinamike.

    Definiranje aerodinamike. Fizikalna svojstva zraka. Bernoullyjeva jednadba i jednadba kontinuiteta. Sila uzgona. Sila otpora. Rezultanta aerodinamikih sila. Finesa zrakoplova. Kut finese. Napadni kut zrako-plova. Meusobni odnosi sile uzgona i sile otpora.

    7. Optereenje i uravnoteenje.

    Nauiti sve potrebne definicije i pojmove vezane uz uravnoteenje zrakoplova.

    Centar teita. Pojam i vrste ravnotee. Metode odreiva-nja poloaja teita praznog i ukrcanog zrakoplova. Analitika metoda. Grafika metoda. Indeksna metoda.

    8. Uravnoteenje zrakoplova (vjebe).

    Samostalno izraivati trimsheet za zrakoplove AIRBUS i ATR 42 prema zadanim podacima.

    Teine zrakoplova. Opis rubrika trimsheet-a. Balansni dijagram. Proizvoaeve teine. Maksimalne konstruktivne teine. Maksimalne stvarne teine. Posljedice prekoraenja maksimalnih teina.

  • 44

    4. razred

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    1. Priprema za ukrcaj tereta u zrakoplov

    Nauiti vrste i naine sklapanja GHA, ispisiva-nje ramp check liste, odre-ivanje podnog optere-enja u teretnom prostoru i uporabe proirivaa.

    Prioriteti ukrcaja. Ramp landing. Najvea doputena podna nosivost zrakoplova. Proirivai. Ugovor o zemaljskom opsluivanju (GHA). Ramp check lista.

    2. Robne poruke. Nauiti komunikaciju iz-meu zrakoplovnih kom-panija u cilju rezervacije teretnog prostora, traganja za poiljkom, obavijesti o promjenama ili mehani-zaciji na zranoj luci.

    Elementi poruke. Poruka o robnim rezervacijama. Poru-ka o traganju za poiljkom. Poruka o promjenama u zranom teretnom listu i o rukovanju s poiljkama.

    3. Neredovitosti u zranom prometu.

    Nauiti postupati s teretom u sluaju kada se prijevoz ne odvija prema Ugovoru.

    Izgubljen i pronaen teret. Izgubljeni i pronaeni doku-menti. Prijevremeni iskrcaj na ruti putovanja. Shortship-ing. Slanje djelomine poilj-ke. Oteenje. Neisporuka. Zamjena poiljke.

    4. Prijevozno osigu-ranje u zranom prometu.

    Usvojiti osnove zrakoplovnog osiguranja.

    Fiziko oteenje poiljke. Potpuna teta. Zagubljena prtljaga za vrijeme osigura-nog leta. Vrijednost osiguranja.

    5. Tarife u robnom prometu.

    Nauiti izraunavanje cijene prijevoza uz uporabu tarifera.

    Postavljanje robnih tarifa. Ope robne tarife. Specijalne robne tarife. Klasifikacijske robne tarife. Pravila tarifira-nja. Izraunavanje cijene pri-jevoza. TACT 1 (uporaba)

  • 45

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    6. Letenje Zrakoplova.

    Savladati teorijske postavke sigurnog leta zrakoplova uz usvajanje naina rada svih ureaja mehanizacije krila.

    Vrste strujanja zraka. Sile uzgona i otpora. Centar tei-ta. Centar potiska. Pojam i vrste ravnotee. Stabilnost i upravljivost zrakoplova. Aerodinamike sile krila. Granini sloj. Mehanizmi krila. Elisnomotorna grupa zrakoplova. Komande leta. Centriranje zrakoplova. Ravnotea zrakoplova.

    Metodike napomene

    Sadraji ovog predmeta u neposrednom su suodnosu s praktinim vjebama. Vano je istaknuti da su sadraji predmeta u neposrednoj svezi sa sigurnosti zranog prometa, odnosno leta zrakoplova.

    Usvojena teorijska i praktina znanja dobar su temelj polaganja ispita za dozvolu rada na radnom mjestu uravnoteitelja zrakoplova balansera.

    Sadraji ovog predmeta omoguuju potanko upoznavanje s radom zrakoplovnih pristanita i s njegovim slubama koje sudjeluju u prihvatu i otpremi tereta. Predmet je najcjelovitije povezan s predmetom Praktine vjebe, gdje se teorijska znanja dopunjuju praktinim sadrajima. Vjebe iz ovog predmeta treba usmjeriti na osposobljavanje uenika za ispunjavanje prijevozne dokumentacije uz prijevoz tereta cargo promet. Materijalni uvjeti

    Za izvoenje predmeta potrebna je uionica opremljena grafoskopom, epidijaskopom i videom. Od nastavnih pomagala potrebni su prirunici i obrasci koji se koriste u prihvatno-otpremnim slubama na zrakoplovnom pristanitu u svezi s otpremom tereta.

    Dio sadraja treba obraditi posjetom slubi prihvata i otpreme na zrakoplovnom pristanitu. Kadrovski uvjeti Nastavu moe izvoditi: dipl.ing.prometa, dipl.ing.avioprometa.

  • 46

    Praenje i vrednovanje postignua

    Konana ocjena izvodi se iz vie elemenata. Usmeno ispitivanje provodi se tako da uenici rjeavaju postavljenu problemsku situaciju. Pismeno ispitivanje provodi se testovima objektivnog tipa i ispisivanjem dokumenata prema zadanim podacima. Osim ovih parametara mogue je jo ukljuiti ponavljanje, aktivnost i timski rad. Obveze uenika

    Uenici moraju imati standardan kolski pribor. Preporuljivo je imati biljenicu i mapu u koju je mogue ulagati fotokopirane materijale i ispunjene dokumente. Uenici moraju imati razne olovke, ravnalo, gumicu. Literatura za uenike

    Kako ne postoji udbenik niti struna literatura namijenjena uenicima srednjih tehnikih kola, uenici se, osim biljekama s predavanja, slue i fotokopiranim materijalima dobivenim od profesora. Obveze nastavnika

    Svi nastavnici trebaju vladati osnovnim pedagokim, psiholokim, metodikim, didaktikim te informatikim znanjima i vjetinama te se neprestano trebaju usavravati (individualno, pod vodstvom kole ili Zavoda za kolstvo) u svim navedenim podrujima. Literatura za nastavnika PAVLIN, S.: Aerodromi I, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2002. BAZIJANAC, E.: Predavanja iz TEHNIKE ZRANOG PROMETA I, Osnove teorije letenja, I. dio, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2000. MARII, J.: Zrakoplovne luke i aerodromski promet, Zrana luka Zagreb, Zagreb, 1998. TADI, A.: Prihvat i otprema tereta i zrakoplova, Obrazovni centar zranog prometa, Zagreb, 1988. PRIHVAT I OTPREMA TERETA, prirunik Croatia Airlines-a, 1998. TOMAS, D.: Aerodromska oprema, Zrana luka Zagreb, Zagreb, 1998. asopisi AIRPORTS INTERNATIONAL WORLD AIRPOWER JOURNAL FLIGHT INTERNATIONAL

  • 47

    PREDMET: PRIHVAT I OTPREMA PUTNIKA I PRTLJAGE (9) Razred 2. 3. Broj sati tjedno 1 2 Cilj predmeta Prihvat i otprema putnika i prtljage jest stjecanje temeljnih znanja iz tehnologije prihvata i otpreme putnika i prtljage u zranom prometu. Zadae ovog predmeta su:

    - upoznati ustroj slube prihvata i otpreme putnika i prtljage u zranom prometu kod nas i u svijetu,

    - usvojiti uvjete za prijevoz putnika i prtljage u zranom prometu prema meunarodnim konvencijama,

    - nauiti ispisivati osnovne prijevozne dokumente u domaem putnikom prometu, - nauiti koristiti prirunik i naputke u svezi s prihvatom i otpremom prtljage u zranom prometu, - nauiti postupak prihvata i otpreme specijalnih kategorija putnika na zranoj luci, - nauiti postupak s prtljagom u domaem i meunarodnom prometu, - nauiti postupak registracije putnika, - upoznati osnove zatite na radu, - nauiti naine rezervacije putnikih mjesta u zrakoplovu, - upoznati specijalne vrste putovanja.

    Sadraj

    2. razred

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    1. Ustrojstvo rada slubi za prihvat i otpremu putnika u zranom prometu.

    Usvojiti temeljne pojmove i nain rada zrakoplovnog prijevoz-nika i pristanita.

    Rad slubi u putnikom uredu zrakoplovnog prijevoznika. Rad u slubama prihvata i otpreme na zrakoplovnom pristanitu.

    2. Opis rada slubi za prihvat i otpremu putnika na zrakoplov-nom pristanitu.

    Znati osnovne znaajke svake slube, nain rada i specifinosti.

    Sluba informiranja. Sluba welcome service-a. Sluba registracije putnika. Sluba za izgubljenu i pronaenu prtljagu. Sluba voenja putnika.

  • 48

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    3. Prirunici. Nauiti koritenje osnovnih prirunika u putnikom prometu.

    Red letenja u domaem i meunarodnom prometu. Popis putnikih tarifa. Interna pravila prijevoza Croatia Airlines-a.

    4. Sluba rezervacije putnikih mjesta.

    Nauiti sustave rezervacija i ispisivanje poruka.

    Ustrojstvo i naini poslovanja. Statusi i sustavi rezervacija. Poruke rezervacije putnikih mjesta. Traenje audorsmana.

    3. razred

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    1. Zatita na radu. Nauiti naine kretanja i osobne zatite na zranoj luci.

    Osnovna i priznata pravila Zakona o zatiti na radu. Sredstva osobne zatite. Naini kretanja na platformi. Zatita prostorija za boravak djelatnika. Radna mjesta s posebnim uvjetima rada. Prva pomo i zatita. Pruanje prve pomoi. Sustav ormaria za prvu pomo.

    2. Uvjeti za prijevoz putnika.

    Nauiti temeljne postavke organizacije putnikog prometa.

    Meunarodne organizacije, konvencije i ugovori. Odgovor-nost, prava i obveze putnika i prijevoznika. Trokovi putnika tijekom putovanja. Nedobrovoljna promjena rute i klase prijevoza. Klase prijevoza.

    3. Prijevoz posebnih kategorija putnika.

    Detaljno nauiti postupak sa specijalnim kategorijama putnika.

    Prijevoz bolesnih putnika. Prijevoz invalida, trudnica, starijih osoba. Postupak prihva-ta i otpreme V.I.P. putnika. Prijevoz deportiraca i nepoelj-nih putnika. Putnici koje kompa-nija ne prihvaa na prijevoz, putnici koje prihvaa uz ogranienja.

  • 49

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    4. Uvjeti za prijevoz prtljage.

    Usvojiti sve naine prihvata i kontrole putnike prtljage.

    Registrirana prtljaga. Neregistri-rana prtljaga. Besplatna prtljaga. Viak prtljage. Diplomatska prtljaga. Lomljiva prtljaga. Prije-voz prtljage kao robe. Prijevoz ivotinja mezimaca kao prtljage. Prijevoz prtljage koja se naplauje kao viak prtljage.

    5. Prijevozni putniki dokumenti.

    Nauiti ispisivati sve nabrojene dokumente za razliite kategorije putnika.

    Putnika karta. Karta za viak prtljage. MCO. ATC kartice. Ukrcajna propusnica. Prtljani privjesci.

    Metodike napomene

    Teorijski sadraji moraju omoguiti rad uenika na Zranoj luci Zagreb i ostvarenje programa predmeta Struna praksa jer se uenici aktivno ukljuuju u proces prihvata i otpreme putnika.

    Izvedbeni program treba osigurati dovoljan broj sati za vjebanje obrade tipiziranih obrazaca zranih luka i zrakoplovnih kompanija. Materijalni uvjeti

    Za ostvarivanje zadaa predmeta Prihvat i otprema putnika i prtljage potrebno je osigurati univerzalnu uionicu. Uionica treba imati LCD projektor i pripadajue platno, televizor, DVD ili VHS i kolsku plou. Kadrovski uvjeti Nastavu moe izvoditi: dipl.ing.prometa, dipl.ing.avioprometa. Provjeravanje i ocjenjivanje postignua

    Konanu ocjenu treba formirati iz vie elemenata. Usmeno ispitivanje bi bilo dobro provoditi tako da uenici mogu opisati

    snalaenje u stvarnoj situaciji prihvata i otpreme po kategorijama putnika. Pismeno ispitivanje treba provoditi testovima objektivnog tipa i ispisivanjem

    dokumenata prema zadanom primjeru.

  • 50

    Obveze uenika

    Uenici moraju imati standardan kolski pribor. Uenici moraju imati biljenicu i standardan pribor za pisanje, a po potrebi, pribor za crtanje i milimetarski papir. Literatura za uenike

    Kako nema literature primjerene uenicima srednjih kola, uenici se mogu koristiti biljekama s predavanja, fotokopiranim materijalima iz priprema nastavnika, zakonskim propisima i aktima i tipiziranim obrascima koje koriste slube zranih luka i zrakoplovnih kompanija u svom radu. Obveze nastavnika

    Glavna obveza nastavnika je stalno usavravanje. Svi nastavnici trebaju vladati osnovnim pedagoko-psiholokim, metodiko-didaktikim i materijalnim znanjima i vjetinama te se neprestano usavravati. U svim navedenim podrujima, usavravanje trebaju provoditi nastavnici individualno, u organizaciji kole ili Zavoda za kolstvo.

    Nastavnici bi trebali prezentirati nastavno gradivo bilo tradicionalnim metodama, bilo s pomou novih metoda. Literatura za nastavnike TADI, A.: Prihvat i otprema putnika, Obrazovni centar zranog prometa, Zagreb, 1988. STARY, V.: Prihvat i otprema putnika i prtljage, Obrazovni centar zranog prometa, Zagreb, 1988. PRIHVAT I OTPREMA PUTNIKA, interna skripta, Croatia Airlines, Zagreb, 1998. asopisi AIRPORTS INTERNATIONAL AIRPORTS WEEKLY

  • 51

    PREDMET: PSIHOFIZIOLOGIJA (10) Razred 3. Broj sati tjedno 2 Cilj predmeta Psihofiziologija je nauiti temeljne pojmove o ljudskim imbenicima koji sprjeavaju naruavanje psihofizikog zdravlja i nezgoda u zrakoplovstvu te stei kvalitetnu socijalnu komunikaciju. Zadaci ovog predmeta su:

    - upoznati temeljne fizioloke promjene tijekom rada, - nauiti fizioloke i psiholoke vidove umora, - nauiti naine suzbijanja umora te spoznati vanost odmora, kondicije i zdravlja, - spoznati ljudske znaajke i ogranienja, - uoiti opasnosti na radnom mjestu i (ljudske) greke, - osvijestiti utjecaj fizikalne okoline na radni uinak, - upoznati temeljne pojmove socijalne psihologije, - upoznati metode procjenjivanja kandidata, - znati primijeniti temeljna znanja o meuljudskim odnosima, komunikaciji i timskom radu.

    Sadraj

    red. br.

    Nastavna cjelina

    Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    1. Temelji psihofiziologije rada.

    Usvojiti temeljne pojmove iz podruja psihofiziologije.

    Openito o vanosti psihofizikog zdravlja, brze prilagodbe na nove ivotne i radne uvjete. Temeljni pojmovi psihofiziologije rada. Razvoj psihofiziologije do Drugog svjetskog rata. Razvoj psihofiziologije u suvremenoj industriji.

    2. Osnovne fizioloke promjene tijekom rada.

    Nauiti osnovne fizioloke promjene tijekom rada i vanost sinergija.

    Statiki i dinamiki rad. Fizioloki procesi tijekom rada. Radne sinergije (srano-ilne, dine, termoregula-torne, hranidbene i ekstretorno-neutralizatorne).

  • 52

    red. br.

    Nastavna cjelina

    Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    3. Fizioloki i psiholoki vidovi umora.

    Nauiti temeljne pojmove o umoru te psiholoke i fiziolo-ke promjene u organizmu.

    Kene motivacije i sastavnice umora (psiholoki doivljaj tjelesnog umora i iscrpljenosti, doivljaj smanjene motivacije i koncentracije na zadatak, tjelesne senzacije koje nastaju uslijed umora). imbenici koji uvjetuju nastanak razliitih varijeteta umora (uvjeti rada, trajanje i vrsta rada). Spavanje i zamor; rad u smjenama. Fizika okolina (buka, isparavanja, osvjetljenje, podneblja, temperature, vibracija, radno okruje).

    4. Suzbijanje umora.

    Razlikovati zdrave od tetnih naina suzbi-janja umora.

    Tehnike smanjenja umora. Pravilno ustrojstvo odmaranja (vrijeme, trajanje, frekvencija i naini odmaranja). Fizioloki stimulatori. Farmakoloki stimulatori (alkohol, lijekovi, zlouporaba lijekova). Psiholoki stimulatori. Definicija zdravlja. Vanost psihikog (stres) i tjelesnog zdravlja (kondicija).

    5. Psiholoki pro-blemi nezgoda i nesrea.

    Shvatiti osnovne uzroke nezgoda i nesrea te nauiti naine borbe protiv nesrea i nezgoda.

    imbenici koji poveavaju mogunosti nesrea. Opasnosti na radnom mjestu. Vrste i teorije greaka. Prepoznavanje i izbjegavanje greaka. Postupanje u sluajevima nunosti. Uzroci nesrea u zrakoplovstvu. Naini borbe protiv nesrea na radu u zrakoplovstvu.

    6. Socijalna psihologija.

    Upoznati temelje ljudskog ponaanja i osvijestiti vlastite osobine linosti.

    Temeljni pojmovi psihologije (povijesni razvoj; predmet i metode istraivanja). Osobine linosti koje utjeu na rad (definicija linosti; temperament; karakter; sposobnosti; stavovi; interesi; Q.I.; miljenje; uenje; pamenje; zaboravljanje; kreativnost; samopouzdanje; samo-potovanje; asertivnost). Percepcija, osjet, panja. Emocije (vrste i upravljanje emocijama); frustracije; depresija. Proces donoenja odluka.

  • 53

    red. br.

    Nastavna cjelina

    Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    7. Motivacija za rad.

    Znati temelje motivacije za rad i radne vrijednosti.

    Ljudske potrebe. Hijerarhija motiva. imbenici motivacije (unutarnje i vanjske; nagrade, kazne, suradnja, poznavanje vlastitih rezultata, natjecanje, mogunosti odluivanja). Sukob motiva. Rjeavanje problema. Istraivanja o radnim vrijednostima u podruju zrakoplovstva.

    8. Meuljudski odnosi i naini (ruko)voenja

    Stei temeljna znanja o meuljudskim odnosima, nainima (ruko)voenja i spoznati vanost ljudskih resursa

    Vrste grupa i osobine razliitih grupa. Formiranje i odravanje grupa. Sociometrijska struktura grupe. Mjerenje grupne povezanosti. Razlike izmeu grupe i tima. Pred-nosti i nedostaci timskog rada. Stilovi (ruko)voenja. Kvalitete dobrog voditelja. Vanost ljudskih resursa.

    9. Kultura komuniciranja

    Upoznati temeljne pojmove, proces i vanost kvalitetnog komuniciranja

    Uvod u komunikaciju (pojam komunikacije, komunikacijski proces, elementi i sadraj komuni-kacije). Denotacija i konotacija. Oblikovanje poruke. Verbalna i neverbalna komunikacija. Aktivno sluanje. Interpersonalna komunika-cija. Govor i govornitvo. Komunika-cija u malim grupama i timovima. Medijacija.

    10. Metode procjenjivanja kandidata

    Prepoznati metode procjenjivanja kandidata i uoiti vlastite kvalitete za posao u zrakoplov-stvu

    Testovi linosti (testovi mentalnih, mehanikih, senzornih i psihomo-tornih sposobnosti, testovi u uem smislu, testovi znanja). Tehnike pro-cjenjivanja uspjenosti kandidata u radu (skale procjene, sustavi usporeivanja i liste oznaavanja). Selekcija u zrakoplovstvu. Pisanje ivotopisa. Prijava i intervju za posao.

  • 54

    Objanjenje

    Tijekom obrade, teorijska znanja (nastavne sadraje) treba primijeniti na konkretne radne zadae u podruju zrakoplovstva te ih potkrijepiti s rezultatima istraivanja. Pozornost treba staviti na podruja vezana uz nesree na radu i naine njihovog sprjeavanja u podruju zrakoplovstva. Suvremena istraivanja pokazuju da su meuljudski odnosi znaajan imbenik radne uspjenosti i zadovoljstva u radu i tome treba posvetiti posebnu panju, a vezano uz to i kulturi komuniciranja. Materijalni uvjeti

    Za nastavu ovog predmeta potrebna je uionica ope namjene opremljena grafoskopom.

    Kako bi uenici lake pratili nastavne sadraje i trajno zapamtili vane imbenike, potrebno je napisati skriptu. Kadrovski uvjeti Profesor psihologije/diplomirani psiholog Literatura za nastavnika

    1. BRAJA, P.: Rukovoenje kao meuljudski odnos, Varadin, 1984. 2. BUJAS, Z.: Osnove psihofiziologije rada, Zagreb, 1964. 3. GAYTON, Arthur C.: Temelji fiziologije rada, JMN, 1980. 4. HAVELKA, M.: Zdravstvena psihologija, kolska knjiga, Zagreb, 1994. 5. PETZ, B.: Psihologija rada, kolska knjiga, Zagreb, 1987. 6. REARDON, K.: Interpersonalna komunikacija, Alinea, Zagreb, 1998. 7. SOROKIN, B.: Socijalna psihologija, Narodne novine, Zagreb, 1967. 8. KARI, I.: Temelji suvremenog govornitva, kolska knjiga, Zagreb, 2000. 9. Prirunici zrakoplovnih tvrtki i ustanova 10. Struni lanci iz zrakoplovnih asopisa (domai i strani)

  • 55

    PREDMET: KONTROLA LETENJA I OSNOVE NAVIGACIJE (11) Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - - - 2 Cilj predmeta je osposobljavanje uenika da spoznaju pokazatelje i instrumente koji mjere i predoavaju navigacijske elemente leta u procesu voenja zrakoplova kao i njihovu uzajamnu povezanost u rjeavanju navigacijske problematike. Zadatak nastave predmeta Kontrola letenja i osnove navigacije je osposobiti uenike da:

    - upoznaju strukturu, nain rada i vanost slube kontrole letenja, - mogu samostalno odrediti kurs leta i smjer do zadane toke, - mogu izraunati vrijeme leta na ruti, - mogu odrediti poloaj zrakoplova (poziciju) iznad Zemljine povrine, - upoznaju zemaljska navigacijska sredstva, - upoznaju zrakoplovna navigacijska sredstva.

    U izravnoj korelaciji s predmetom Kontrola letenja i osnovi navigacije su i neki drugi predmeti: Matematika radi matematikih elemenata karte, izrauna i grafikona, Fizika radi fizikalnih procesa i zakonitosti, vanih u zrakoplovstvu, Geografija radi kartografije i temeljnih pojmova o Zemlji, Osnove meteoro-logije radi planiranja rute letenja, Engleski jezik radi brojnih izraza i komu-nikacije na engleskom, Osnove zrakoplovstva. Sadraj

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    1. Definicija i podjele zrakoplovne navi-gacije.

    - usvajanje osnovnih pojmova o zrako- plovnoj navigaciji

    Temeljne zadae zrakoplovne navigacije. Podjela zrakoplovne navigacije. Navigacijski sustav.

    2. Temeljni pojmovi o Zemlji.

    - snalaenje u geografsko- -koordinatnom sustavu

    Oblik i veliina Zemlje. Temeljne toke, crte i krunice na Zemljinoj sferi (Koordinatni sustav, ortodroma i loksodroma).

  • 56

    red. br.

    Nastavna cjelina Oekivani rezultati (znanja i umijea)

    Okvirni nastavni sadraji

    3. Pravci, smjerovi i kutovi u zrakoplovnoj navigaciji.

    - nauiti se pravilno orijentirati prema glavnim i meuglav- nim stranama svijeta - pravilno odreivati azimut i kurs te putni kut

    Pravci i smjerovi. Azimut (Bearing). Kurs zrakoplova (Heading).

    4. Karte u zrakoplovnoj navigaciji.

    - precizno koristiti matematike elemente karte - razumjeti deforma- cije koje ovise o projekcijama

    Matematiki elementi karte. Projekcije. Sustavi obiljeavanja karata. Podjela zrakoplovnih karata.

    5. Navigacijski elementi i instrumenti.

    - razumjeti magnet- sku deklinaciju - preraunavati vremenske zone

    Kurs i pokazivai kursa. Brzina i pokazivai brzine. Vrijeme i mjerenje vremena.

    6. Vizualna orijenta-cija i kompasna navigacija.

    - raspoznavati vane znaajke pojedinih orijentira - razlikovati prividni i vidljivi horizont

    Orijentiri. Horizont i polumjer vidljivosti.

    7. Navigacijska priprema.

    - znati se orijentirati na karti i izraunati kurseve leta - znati oitati meteo- roloke karte

    Opa priprema karte. Prouavanje podruja letenja. Prouavanje meteoroloke situacije. Ucrtavanje rute na kartu.

    Metodike napomene