medjunarodna kupoprodaja roba.pdf

7/25/2019 Medjunarodna kupoprodaja roba.pdf

1/30

MEHANIZAM POPUNJAVANJA PRAVNIH PRAZNINAU KONVENCIJI UJEDINJENIH NARODA

O UGOVORIMA O MEUNARODNOJ KUPOPRODAJIROBE I UNIFIKACIJA PRAVA

MEUNARODNE KUPOPRODAJE

Prof. dr. sc. Nina Tepe

UDK 347.451:341.241339.542(100)

Izvorni znanstveni rad Primljeno: listopad 2011.

Odredba l. 7. Beke konvencije sastoji se od dvaju funkcionalno povezanih dije-lova - u prvom je stavku sadrano pravilo o tumaenju odredaba Beke konvencije,dok je drugim stavkom propisan mehanizam popunjavanja pravnih praznina. Cilj

koji se spomenutom odredbom eli postii jest potreba promicanja ujednaenosti unjezinoj primjeni, uz uzimanje u obzir njezina meunarodnog karaktera. Upravoje odredba l. 7. st. 2. Beke konvencije jednom dijelu pravne teorije (a taj je trenduoen i u sudskoj i arbitranoj praksi) posluila kao temelj za podrednu primjenuvanjskih izvora prava, osobito UNIDROIT Naela. Takva stajalita, osim to supravno neutemeljena, znae i izravnu prijetnju unifikacijskim nastojanjima. Iakoje Beka konvencija jedan od najuspjenijih unifikacijskih projekata u podrujumeunarodnog trgovakog ugovornog prava, organi njezine primjene moraju pazitina to da svojim postupanjem ne dovedu u pitanje temeljne ciljeve koji se nastoje

promovirati Bekom konvencijom.Kljune rijei: Konvencija UN-a o ugovorima o meunarodnoj kupoprodaji robe,

unifikacija prava meunarodne kupoprodaje, UNIDROIT Naela meunarodnihtrgovakih ugovora

* Dr. sc. Nina Tepe, profesorica Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Trg marala Tita14, Zagreb


2/30

Nina Tepe: Mehanizam popunjavanja pravnih praznina u Konvenciji Ujedinjenih naroda...670

1. UVOD

Konvencija Ujedinjenih naroda o ugovorima o meunarodnoj kupoprodaji

robe iz 1980. godine (dalje u tekstu: Beka konvencija), na snazi u ak sedamde-set i est drava ugovornica (ukljuujui i Republiku Hrvatsku)1, vaan je izvormeunarodnog trgovakog prava. Unato njezinoj ogranienoj primjeni u naojsudskoj i arbitranoj praksi, pojedina rjeenja Beke konvencije detaljno suanalizirana od strane hrvatske pravne teorije.2Pritom posebno valja naglasiti

1 Slubeni list SFRJ, Meunarodni ugovori, br. 10/1984. Republika Hrvatska postala jestrankom Beke konvencija na temelju notifikacije o sukcesiji drave prednice. Beka

konvencija stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 8. listopada 1991. go-dine. Vidi Narodne novine, Meunarodni ugovori, br. 15/1998. Za drave lanice Bekekonvencije vidi http://www.uncitral.org/uncitral/en/uncitral_texts/sale_goods/1980CISG_status.html (15. kolovoza 2011.).

2 Vidi Babi, S., Obveza prodaje robe kupcu u ostvarenju ugovora o prodaji, Pravo i porezi, vol.6, br. 11, 1997., str. 36 - 41; Barbi, J., Sklapanje ugovora o kupoprodaji - Usporedba Kon-vencije UN o meunarodnoj prodaji robe (Be, 1980) i Zakona o obveznim odnosima, u:Kon-vencija UN, Sarajevo, 1988., str. 41 - 85; Bareti, M.,Predugovorna odgovornost, ZbornikPravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 49, br. 1, 1999., str. 49 - 102; Bareti, M.; Niki S.,

Croatia, u: F. Ferrari (ur.), The CISG and its Impact on National Legal Systems, Mnchen,2008., str. 93 - 105; Brnabi, R., Raskid ugovora prema Konvenciji Ujedinjenih naroda ougovorima o meunarodnoj prodaji robe (Beka konvencija), magistarski rad, Sveuilite u Za-grebu, Pravni fakultet, Zagreb, 2004.; Brnabi, R., Dunost pregleda robe prema konvencijiUjedinjenih naroda o ugovorima o meunarodnoj prodaji robe, Zbornik radova Pravnog fakul-teta u Splitu, vol. 45, 2008., str. 537 - 549; esi, Z.,Prijelaz rizika u Konvenciji UN ougovorima o meunarodnoj prodaji robe, Hrvatska pravna revija, vol. 4, br. 11, 2004., str. 28- 37; Goldtajn, A.,Konvencija Ujedinjenih naroda o ugovorima o meunarodnoj prodaji robe ustrukturi prava meunarodne trgovine, Zagreb, 1980.; Goldtajn, A.,Autonomne norme i auto-

nomne sankcije u domaem i meunarodnom trgovakom pravu: odnos drave i prava; interakcijadomaega i meunarodnoga trgovakog prava, u: N. Katii i I. Padjen,Pravo i drutvo, Zagreb,vol. II, 1981. - 1982. str. 87 - 105; Goldtajn, A., Usages of Trade and Other AutonomousRules of International Trade According to the UN (1980) Sales Convention, u: P. arevi i P.Volken (ur.),International Sale of Goods: Dubrovnik Lectures, New York, 1986., str. 55 - 110;Goldtajn, A., U povodu desetogodinjice Konvencije UN o meunarodnoj prodaji robe, ZbornikPravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 40, br. 3, 1990., str. 375 - 377; Goldtajn, A., Trgovakougovorno pravo, Meunarodno i komparativno, Zagreb, 1991., str. 31 - 59; Goldtajn, A.,Petnaest godina Konvencije UN o ugovorima o meunarodnoj prodaji robe, Informator, vol. 43,1995., str. 1 - 3; Goldtajn, A.,Lex Mercatoria and the CISG: The Global Law Merchant, u:P. arevi i P. Volken (ur.), The International Sale of Goods Revisited, Hague, 2001., str. 241- 258; Gorenc, V.; Schwank, F.; Slakoper, Z.,Meunarodna pravila za kupoprodaju, plaanja


3/30

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 669-698 (2012) 671

doprinosprof. em.Kreimira Sajka, koji je odredbe Beke konvencije obradioprimarno iz perspektive meunarodnog privatnog prava.3Po uzoru na temeljno

i arbitrae, Zagreb, 1996.; Horak, H.; tajfer, J.,Ponuda po Zakonu o obveznim odnosima iKonvenciji UN o meunarodnoj prodaji robe, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,vol. 42, 2005., str. 547 - 573; Klasiek, D., Beka konvencija o meunarodnoj prodaji robe imeunarodno privatno pravo, Pravni vjesnik, vol. 19, br. 1-2, 2003., str. 25 - 33; Kunda, I.;Mutabija, J., Odgovornost prodavatelja za pravo ili potraivanje treih osoba s osnove intelektual-nog vlasnitva prema Bekoj konvenciji o meunarodnoj prodaji robe, Zbornik Pravnog fakultetaSveuilita u Rijeci, vol. 26, br. 2, 2005., str. 733 - 794; Ledi, D., Pravna vrela trgovakogprava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 22, br. 1, 2001., str. 455 - 479;Luki, B.,Problem tzv. nachfrista u meunarodnoj prodaji robe, Pravo i porezi, vol. 14, br. 6,

2005., str. 11 - 14; Malagurski, B.,Meunarodno pravo: procesi ujednaavanja meunarodnogugovornog prava, primjeri opeg i regionalnog ujednaavanja, Pravni vjesnik, vol. 20, br. 1-2,2004., str. 273 - 295; Mlikotin-Tomi, D., Pravo meunarodne trgovine, Zagreb, 1999.;Mlikotin-Tomi, D., Ugovor o meunarodnoj prodaji, Raunovodstvo i financije, vol. 40, br.4, 1994., str. 60 - 67; Mlikotin-Tomi, D., Ugovor o meunarodnoj prodaji, Pravo i porezi,vol. 10, br. 7, 2001., str. 3 - 9; Musa, K., Osloboenje od odgovornosti u pravu meunarodneprodaje, Naa zakonitost, vol. 31, br. 2, 1977., str. 105 - 118; Petri, S., Odgovornost zamaterijalne nedostatke prema novom Zakonu o obveznim odnosima, Zbornik Pravnog fakultetaSveuilita u Rijeci, vol. 27, br. 1, 2006., str. 87 - 128; Pirl, K.,Ponuda i prihvat po Konven-

ciji Ujedinjenih naroda o ugovorima o meunarodnoj prodaji robe, Zbornik Pravnog fakultetaSveuilita u Rijeci, vol. 6, 1985., str. 145 - 160; Slakoper, Z.,Naelo savjesnosti i potenjau trgovakim ugovorima s meunarodnim obiljejem, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita uRijeci, vol. 23, br. 1, 2003., str. 511 - 549; oljan, V., Odgovornost za materijalne nedostatkestvari po Zakonu o obveznim odnosima i Bekoj konvenciji, Pravo u gospodarstvu, vol. 47, br.3, 2008., str. 537 - 629; Tepe, N.; utija, S.,Bitna povreda ugovora i pravo prodavatelja naotklanjanje neispunjenja u naknadnom roku prema Konvenciji UN-a o ugovorima o meunarodnoj

prodaji robe, Pravo i porezi, vol. 5, 2011., str. 14 - 23; Tepe, N.,Iskljuenje primjene Konven-cije Ujedinjenih naroda o ugovorima o meunarodnoj kupoprodaji robe, Pravo u gospodarstvu,

vol. 3, 2011., str. 758 - 792; Zubovi, A., Primjena trgovakih obiaja, Zbornik Pravnogfakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 27, br. 1, 2006., str. 307 - 343.3 Vidi Sajko, K.; Dika, M.,Arbitrano rjeavanje meunarodnih trgovakih sporova, Ljubljana

- Beograd - Zagreb, 1989.; Sajko, K., The substantive law applicable to international commer-cial disputes according to Croatian law and arbitral practice, Croatian Arbitration Yearbook,vol. 1, 1994., str. 65 - 76; Sajko, K.,Determining Substantive Law in Arbitral Disputes: TheApplication of the Rome and Vienna Conventions, Croatian Arbitration Yearbook, vol. 4,1997., str. 123 - 134; Sajko, K.,Kolizijskopravna i materijalnopravna razina odreivanja mje-rodavnog prava za sutinu arbitranog spora: primjena Rimske konvencije o mjerodavnom pravu

za ugovorne obveze od 1980. i Beke konvencije o meunarodnoj prodaji robe od 1980., Pravo ugospodarstvu, vol. 36, br. 1, 1997., str. 77 - 103; Sajko, K.,Meunarodno privatno pravo, 5.izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2009. Meu ostalim, upravo jeprof. em. Sajko


4/30


obiljeje njegovih radova, koji snanu podlogu imaju upravo u komparativnompristupu, problematika popunjavanja pravnih praznina u okviru Beke konven-cije analizirana je uzimajui u obzir sudske presude i arbitrane odluke drava

ugovornica. Poseban je naglasak pritom stavljen na, u praksi uoenu, tendencijuda se pri popunjavanju pravnih praznina nekritiki koriste odredbe sadraneu vanjskim izvorima koji su nastali kao rezultat globalnih unifikacijskih na-stojanja u podruju meunarodnog trgovakog ugovornog prava. Navedeno se uprvom redu odnosi na primjenu UNIDROIT Naela meunarodnih trgovakihugovora (eng. UNIDROIT Principles of International Commercial Contracts; fr.Prin-cipes dUNIDROIT relatifs aux contrats du commerce international; dalje u tekstu:UNIDROIT Naela), ali i drugih izvora ija se primjena ne moe opravdati

rjeenjima sadranima u Bekoj konvenciji. Kako takva nastojanja, u iremkontekstu primjene Beke konvencije, imaju tetne posljedice, u radu se upuujena Konvencijom predvieni mehanizam popunjavanja pravnih praznina, uznaglaavanje vanosti njegove dosljedne primjene u praksi.

U radu se najprije daje prikaz relevantnih projekata unifikacije meunarodnogtrgovakog ugovornog prava (2.). Bez namjere da napisano ini cjelokupan prikazdosadanjih nastojanja, prednosti, manjkavosti ili pak ciljeva same unifikacije,u radu se poseban naglasak stavlja na interakciju najvanijih unifikacijskih

instrumenata i Beke konvencije. Stoga se i navedeni instrumenti unifikacijeobrauju imajui na umu nain na koji ih pravna teorija i praksa prepoznaju (ikoju im ulogu dodjeljuje) u odnosu na Beku konvenciju. Slijedi analiza odredbel. 7., koja zauzima sredinje mjesto u samoj Bekoj konvenciji (3.). Kako seodredba sastoji od dvaju meusobno povezanih dijelova (prvoga, koji se odnosina tumaenje konvencijskih odredaba i, drugoga, koji sadrava mehanizam po-punjavanja pravnih praznina), u radu se svaki od tih dijelova razmatra s obziromna cilj koji se odredbom eli postii, a koji je definiran kao potreba promicanja

ujednaenosti u konvencijskoj primjeni, uz istodobno uzimanje u obzir njezinameunarodnog karaktera. Nakon toga, detaljno se analizira mehanizam po-punjavanja pravnih praznina iz odredbe l. 7. st. 2. Beke konvencije, s posebnimosvrtom na uoenu tendenciju da se u kontekstu spomenute odredbe podrednoprimjenjuju vanjski izvori, osobito UNIDROIT Naela (4.). U radu se pritompretpostavlja da ugovorne strane nisu ugovorile izravnu primjenu UNIDROIT

napisao prikaz jednog od vanijih komentara Beke konvencije, vidi Sajko, K., Bianca/Bonell, Commentary on the International Sales Law (1987), Naa zakonitost, vol. 42, 1988.,str. 1408 - 1410.


5/30

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 669-698 (2012) 673

Naela4te se s obzirom na te okolnosti kritiki propituju stajalita dijela teorijei (sudske i arbitrane) prakse koji unato tome zagovaraju podrednu primjenuUNIDROIT Naela pozivom na odredbe Beke konvencije.

2. PROJEKTI UNIFIKACIJE MEUNARODNOG TRGOVAKOGUGOVORNOG PRAVA

Ujednaavanje trgovakog prava putem neformalnih instrumenata jedno jeod temeljnih zadataka Meunarodnog instituta za unifikaciju privatnog prava(eng.International Institute for the Unification of Private Law; fr.Institut internatio-

nal pour lunification du droit priv; dalje u tekstu: UNIDROIT).5Ta neovisnameudravna organizacija sa sjeditem u Rimu osnovana je 1926. godine priLigi naroda.6Danas broji ukupno ezdeset i tri drave lanice, ukljuujui iRepubliku Hrvatsku.7Djelovanje UNIDROIT-a jednim je dijelom usmjereno naizradu meunarodnih ugovora, ali i pravnih instrumenata tzv.soft lawa(modelzakona, naela i vodia), koje organizacija nudi na koritenje zainteresiranimpravnim subjektima.8Upravo posljednji spomenuti segment u irem je smislutema istraivanja ovoga rada. Naime, bez zadrke moe se rei da su jedan od

najvanijih instrumenata soft lawa9 upravo UNIDROIT Naela, ija je treaverzija objavljena 2010. godine.

4 Stoga se u radu niti ne postavlja pitanje mogu li ugovorne strane UNIDROIT Naelaizravno (ili pak preutno) ugovoriti na kolizijskopravnoj razini, odnosno na razini pravamjerodavnog za njihov ugovor.

5 Vie o nastanku, zadacima i instrumentima UNIDROIT-a vidi na http://www.unidroit.

org/ (23. kolovoza 2011.).6 Godine 1940. UNIDROIT je reorganiziran i sada se temelji na pristupanju Statutu.Za UNIDROIT-ov Statut vidi http://www.unidroit.org/mm/statute-e.pdf (23. kolovoza2011.).

7 Za popis drava lanica vidi http://www.unidroit.org/english/members/main.htm (23. ko-lovoza 2011.).

8 Za UNIDROIT-ove instrumente vidi: http://www.unidroit.org/dynasite.cfm?dsmid=84211 (23. kolovoza 2011.).

9 Engleski izrazsoft lawu sadrajnom smislu valja tumaiti kao skup pravno neobvezujuihpravila (primjerice, tekstovi meunarodnih konvencija koje nisu stupile na snagu, prav-nih preporuka, kodeksa i sl.). Vie o tome vidi u: Goldtajn, A.; Triva, S., Meunarodnatrgovaka arbitraa, Zagreb, 1987., str. 42 i dalje.


6/30


Iz Preambule UNIDROIT Naela proizlazi da sadravaju opa pravilaza meunarodne trgovake ugovore te da se primjenjuju samo kada su sestrane suglasile o njihovoj primjeni. Nadalje, mogu se primijeniti i kada su

strane ugovorile primjenu opih naela prava, lex mercatorieili slino, pa i kadasu strane propustile izabrati pravo mjerodavno za njihov ugovor. Isto tako,Preambula navodi kako se UNIDROIT Naela mogu koristiti za tumaenjeili dopunu jednoobraznih meunarodnih instrumenata i domaeg prava10, tekao model zakonodavcima na domaoj i meunarodnoj razini. Iako bi se iznavedenoga moglo zakljuiti kako je rije samo o kompilaciji opih naela kojasu prepoznata kao zajednike dodirne toke u pravima (veine) drava, na toneizravno upuuje i dio Preambule koji predvia mogunost njihove primjene

kada strane ugovore primjenu opih naela ili lex mercatorie, valja naglasiti kakoUNIDROIT Naela (u sadrajnom smislu) tee postii mnogo vie. Jo pri izradiprve verzije iz 1994. godine jasno je naglaeno da UNIDROIT Naela, iakododue sadravaju pravna rjeenja zajednika velikom broju pravnih sustava, zacilj imaju stvaranje posebnog sustava prilagoenog potrebama meunarodnihtrgovakih transakcija.11Upravo iz tog razloga UNIDROIT Naela sadravajui pravila za koja je ocijenjeno da su najbolje rjeenje, ak i onda kada konkretnorjeenje nije opeprihvaeno u komparativnom pravu.12U odnosu na relativanuspjeh UNIDROIT Naela u praksi, u pravnoj se teoriji navodi da su UNI-

DROIT Naela (pri emu se podaci odnose na njihove dvije prijanje verzijeiz 1994. i 2004. godine) imali relativan uspjeh u poslovnoj praksi.13Naime,ini se da autori pravnoga krugacommon lawasmatraju kako rjeenja sadranau UNIDROIT Naelima naglaeno usvajaju logiku pravnih sustava koji su diokontinentalnoeuropskog pravnog kruga, to se navodno odrazilo i na njihovudosadanju primjenu u dravamacommon lawa.14Ostavljajui po strani te na-

10

Vidi infrabilj. 60.11 Vidi UNIDROIT,Principles of International Commercial Contracts, Rim, 1994., http://www.unidroit.org/english/principles/contracts/principles1994/1994fulltext-english.pdf (26.kolovoza 2011.), str. viii.

12 Vidi UNIDROIT,op. cit. u bilj. 11, str. viii. Vidi i Gotanda, J. Y., Using the UNIDROITPrinciples to Fill Gaps in the CISG, u: D. Saidov i R. Cunnington (ur.), Contract Damages,Domestic and International Perspectives, Portland, 2008., str. 109.

13 Za usporedbu odgovarajuih odredaba UNIDROIT Naela u svim trima verzijama (iz1994., 2004. i 2010. godine) vidi http://www.unidroit.org/english/principles/contracts/principles2010/tableofcorrespondence.pdf (23. kolovoza 2011.).

14 Vidi Flechtner, H. M.,Exemption for Non-Performance Under CISG Articles 79 and 80, Uni-form Sales Law Conference - The CISG at Its 30th Anniversary, Beograd, 2010., str. 261


7/30

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 669-698 (2012) 675

vodne manjkavosti samih UNIDROIT Naela, i potencijalnu diskusiju o tomemoe li ijedan instrument koji tei unifikaciji prava na meunarodnoj razini(ukljuujui i meunarodne ugovore kao to je Beka konvencija) u potpunosti

zadovoljiti oekivanja zainteresiranih subjekata kojima je namijenjen, nepobitnainjenica koju valja imati na umu jest da UNIDROIT Naela nisu zamiljenaiskljuivo kao katalog pravnih naela koji se kao unaprijed sastavljen popis nudiposlovnim subjektima. Osim te primarne funkcije, ona imaju i naglaenu sekun-darnu funkciju, koja se oituje kao tenja njihovih tvoraca za stvaranjem novihujednaenih pravila, u odnosu na koja je ocijenjeno da u budunosti zasluujupostati univerzalno primjenljivima. Drugim rijeima, UNIDROIT nije samopobrojio postojea pravna pravila (naela) ve je i sadrajno ocjenjivao njihovu

vanost. U tom smislu i sama UNIDROIT Naela u odreenim dijelovima nepredstavljaju samo vjeran rezultat provedene komparativne analize, ve pravnastajalita i shvaanja grupe strunjaka koja je radila na njihovoj izradi.15Stogakvalifikaciju odreenog rjeenja kao najboljegvalja u prvom redu promatrati kaodio subjektivnog zakljuka autora UNIDROIT Naela, s kojim se svatko tkoih primjenjuje moe (i ne mora) sloiti.

Kako se u nastavku teksta posebna panja posveuje upravo primjeniUNIDROIT Naela u odnosu na mehanizam popunjavanja pravnih praznina

Beke konvencije,16posebno se valja osvrnuti na meusoban odnos tih dvajuinstrumenata. U tom smislu prvo valja istaknuti da je upravo Beka konvencijabila uzor pri izradi prve verzije UNIDROIT Naela iz 1994. godine.17tovie,autori su u tom smislu jasno naglasili da, u odnosu na pitanja obuhvaenapoljem primjene Beke konvencije, UNIDROIT Naela naelno slijede rjeenjasadrana u Bekoj konvenciji, ali uz prilagodbe koje su autorismatrali primje-renima uzimajui u obzir posebnu prirodu i opseg UNIDROIT Naela.18Iz navede-noga jasno proizlaze dvije temeljne karakteristike UNIDROIT Naela koje se

- 278, na str. 274 - 276, gdje autor spomenuti zakljuak izvodi primarno u odnosu nasituaciju u Sjedinjenim Amerikim Dravama.

15 Za lanove radne skupine koji su sudjelovali u izradi UNIDROIT Naela vidi http://www.unidroit.org/english/principles/contracts/principles2010/wg03/wg03-members.htm(6. rujna 2011.).

16 Vidi infrapoglavlje 4.17 Vidi i Perales Viscasillas, P., The Role of the UNIDROIT Principles and the PECL in the

Interpretation and Gap-filling of CISG, u: A. Janssen i O. Mayer (ur.), CISG Methodology,Mnchen, 2004., str. 287, 288. Vidi infra bilj. 29 i 63.

18 Vidi UNIDROIT,op. cit. u bilj. 11, str. viii.


8/30


(unato njihovoj notornosti) u pravnim analizama esto zanemaruju: (1) poljeprimjene UNIDROIT Naela naelno je mnogo ire od polja primjene Bekekonvencije jer pretendira obuhvatiti podruje cjelokupnog meunarodnog

trgovakog prava, a ne (kao Beka konvencija) samo meunarodne ugovore okupoprodaji19, i (2) ak i ona rjeenja UNIDROIT Naela koja su pisana pouzoru na postojea i usporediva rjeenja Beke konvencije nisu uvijek sadrajnoidentina rjeenjima Beke konvencije. U isto vrijeme Beka konvencija, iako isama nesumnjivo predstavlja instrument meunarodne unifikacije, ne ureujepodruje meunarodne kupoprodaje na cjelovit nain. Iz njezina polja primjeneodreeni su dijelovi izriito iskljueni, a pojedina pitanja, iako se tiu stvariureenih Bekom konvencijom, nisu izriito rijeena njezinim odredbama.20

Beka je konvencija mahom rezultat kompromisa koji su postigle delegacijedrava koje su sudjelovale u njezinoj izradi, pa su i njezina rjeenja (za razlikuod UNIDROIT Naela) minimum koji je u trenutku usvajanja tog instrumentabio prihvatljiv i dravama common lawa i dravama kontinentalnoeuropskogpravnog kruga. Dok UNIDROIT Naela tee postizanju unifikacije onihrjeenja za koja njezini autori ocjenjuju da su najbolja, Beka je konvencija pri-mjer nesavrenog pravnog instrumenta koji, unato svojim nedostacima, nosititulu najuspjenijeg unifikacijskog instrumenta na podruju meunarodnog

trgovakog prava.21 Iako je Beka konvencija meunarodni ugovor, pa se, zarazliku od UNIDROIT Naela, primjenjuje kao dio unutarnjeg prava draveugovornice, njezinoj popularnosti (osim impozantnog broja drava ugovornica)svakako doprinose i napori koji su proteklih godina uloeni u projekt globalneafirmacije Beke konvencije.22Meutim, unato tome to su Beka konvencijai UNIDROIT Naela danas zasigurno dva najvanija instrumenta unifikacijemeunarodnog trgovakog prava, razumijevanje i prihvaanje mnogobrojnihrazlika koje postoje izmeu tih dvaju instrumenata ujedno je i garant njihove

ispravne primjene u praksi. Stoga se navedene razlike u nastavku teksta i po-kazuju kao kljune pri analizi mogu li se (i u kojoj mjeri) UNIDROIT Naelauistinu smatratiopim naelima na kojima se temelji Beka konvencija, to povratno

19 Beka se konvencija, sukladno odredbi l. 1. st. 1., primjenjuje na ugovore o kupoprodajirobe sklopljene izmeu strana iji se poslovni nastani nalaze na podrujima razliitihdrava, ako su te drave ugovornice te Konvencije, ili ako pravila meunarodnoga pri-

vatnog prava upuuju na primjenu prava neke drave ugovornice.20 Vidi infrapoglavlje 3.21 Vidisuprabilj. 1.22 Vidi infrabilj. 38 i 39.


9/30

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 669-698 (2012) 677

utjee i na njihovu eventualnu primjenu u postupku popunjavanja pravnihpraznina u okviru Beke konvencije.

Kao drugi vaan unifikacijski projekt, valja istaknuti Naela europskog

ugovornog prava (eng.Principles of European Contract Law; njem. Grundregeln desEuropischen Vertragsrechts). Rije je o projektu koji je (u danas poneto izmijenje-nom obliku) bio zamiljen jo 1974. godine, a iji se poeci vezuju uz ime i djeloprof. Landa, iz kojeg se razloga Naela i danas neformalno nazivajuLandovimNaelima.23Nositelj toga projekta formalno je Komisija za europsko ugovornopravo (eng. Commission on European Contract Law),24a njezinu djelatnost u iremsmislu valja promatrati kroz nastojanja Europske komisije da udari temeljebuduem europskom ugovornom pravu, o emu e vie rijei biti u nastavku.

Odredbom l. 1:101 Naela europskog ugovornog prava, koja se odnosi napolje primjene, definirana je njihova temeljna svrha, koja se oituje u namje-ri da se primjenjuju kao opa pravila ugovornog prava u Europskoj uniji. Iako jenjihovo polje primjene kvalitativno drukije od namjeravanog polja primjeneUNIDROIT Naela, ne iznenauje to im je sam mehanizam primjene gotovoidentian. Naime, izriito je propisano kako se Naela europskog ugovornogprava primjenjuju kada su strane ugovorile njihovu primjenu te da se moguprimijeniti u sluaju da su strane ugovorile primjenu opih naela prava, lex

mercatorieili sl., pa ak i u sluajevima kada za ugovor nije izabrano mjerodavnopravo.25Ipak, unato slinostima s UNIDROIT Naelima, temeljna karakte-ristika Naela europskog ugovornog prava jest njihova zamiljena geografskaogranienost. Navedeno su moda ponajbolje ocrtali tvorci Naela europskogugovornog prava, koji povjerenu im zadau sami usporeuju s amerikimRe-

23 Vie o Naelima europskog ugovornog prava vidi u: http://www.cisg.law.pace.edu/cisg/

text/peclintro.html (6. rujna 2011.). Za iscrpan pregled povijesnog razvoja u hrvatskojpravnoj literaturi vidi Petri, S., Uvod u Naela europskog ugovornog prava, Zbornik Prav-nog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 29, 1, 1991., str. 335, na str. 339 - 341; Proso,M.; tambuk, M.,Principi Europskog ugovornog prava s osvrtom na ugovornu odgovornost zaneimovinsku tetu prema novom ZOO-u, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol. 45,2008., str. 901, na str. 905 - 909.

24 Vidi http://frontpage.cbs.dk/law/commission_on_european_contract_law/ (6. rujna 2011.).25 Spomenuta odredba u posljednjem stavku pitijski predvia kako Naela europskog

ugovornog prava mogu sadravati rjeenja u odnosu na pitanja koja nisu rijeena mje-rodavnim pravom. Kao to je u gornjem tekstu ve naglaeno, u radu se ne analizirajusluajevi kada su strane svojim ugovorom predvidjele podrednu primjenu UNIDROITNaela, odnosno Naela europskog ugovornog prava. Vidisuprabilj. 4.


10/30


statementom (konkretno,Restatement of the Law of Contract), navodei kako je rijeo pravilima koja pretendiraju postati prvi nacrt budueg (a sada ve mitskog)Europskog graanskog zakonika.26Drugim rijeima, osim to Naela europ-

skog ugovornog prava, kao i UNIDROIT Naela, nisu ograniena iskljuivo napodruje meunarodne kupoprodaje, njihova temeljna funkcija na odreeni senain oituje kao podloga neke budue unifikacije/harmonizacije ugovornogprava Europske unije. Postupak izrade europskog ugovornog prava slubeno jeotpoeo 1999. godine na sastanku u Tampereu, kada je Europsko vijee u svojezakljuke slubeno ukljuilo potrebu usklaivanja materijalnog prava dravalanica u odnosu na materiju graanskog prava.27Dosadanja postignua pre-toena su u Nacrt zajednikog referentnog okvira (eng.Draft Common Frame of

Reference), koji u prilagoenom obliku, u drugoj i treoj knjizi, prihvaa rjeenjasadrana u Naelima europskog ugovornog prava.28

Jednako kao to su UNIDROIT Naela (osobito u prvoj verziji) pisana podsnanim utjecajem odredaba Beke konvencije,29tako su kao uzor autorimaNaela europskog ugovornog prava sluila i UNIDROIT Naela i sama Bekakonvencija.30Nije stoga iznenaujue to su u pravnoj teoriji uoene mnogobroj-ne slinosti (ali i razlike) izmeu rjeenja iz Beke konvencije, s jedne strane,i rjeenja iz UNIDROIT Naela i Naela europskog ugovornog prava, s druge

strane.31Takva nastojanja (da su ostala samo na razini teorijskih rasprava) samapo sebi naravno ne bi bila problematina. Kao to e biti vidljivo iz nastavkateksta, problematian je refleks koji je nastao u dijelu pravne teorije i prakse,

26 Vidi The Commission on European Contract Law,Introduction to the Principles of EuropeanContract Law, http://frontpage.cbs.dk/law/commission_on_european_contract_law/sur-

vey_pecl.htm (26. kolovoza 2011.).27 Tampere European Council,Presidency Conclusions (15. i 16. listopada 1999.), para. 38 i

39, http://www.unhcr.org/refworld/pdfid/3ef2d2264.pdf (6. rujna 2011.).28 Vie o tome vidi u: Study Group on a European Civil Code & Reasearch Group on ECPrivate Law (Acquis Group); von Bar, C., et al. (ur.),Principles, Definitions and Model Rulesof European Private Law, Draft Common Frame of Reference (DCFR), Mnchen, 2009., str. 7- 8, 30 - 35.

29 Vidisuprabilj. 17.30 Vidi i The Commission on European Contract Law, loc. cit. u bilj. 26; Flechtner, H. M.,

The CISGs Impact on International Unification Efforts: The UNIDROIT Principles of Inter-

national Commercial Contracts and the Principles of European Contract Law, u: F. Ferrari (ur.),The 1980 Uniform Sales Law - Old Issues Revisited in the Light of Recent Experiences, VeronaConference, 2003., str. 187; Viscasillas,op. cit. u bilj. 17, str. 287, 288.

31 Za primjer takve poredbene studije vidi Flechtner,op. cit. u bilj. 30, str. 175 i dalje.


11/30

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 669-698 (2012) 679

a prema kojemu Naela europskog ugovornog prava (iz vie ili manje slinihrazloga kao i UNIDROIT Naela) ine svojevrsnu funkcionalnu cjelinu s Bekomkonvencijom, to opravdava njihovu primjenu, koja navodno posredno proizlazi

iz samih odredaba Beke konvencije.

3. MEUNARODNI KARAKTER I POTREBA PROMICANJAUJEDNAENOSTI U PRIMJENI BEKE KONVENCIJE

Prije negoli se analiza usmjeri na konkretne probleme koji proizlaze iz po-dredne primjene UNIDROIT Naela (i, iako u manjoj mjeri32, Naela europskog

ugovornog prava) u postupku popunjavanja pravnih praznina unutar Beke kon-vencije, u prvom je redu potrebno cjelovito se osvrnuti na odredbu l. 7. Bekekonvencije, koja ini temelj spomenute navodne primjene vanjskih izvora.

Odredba l. 7., sadrana u drugom dijelu Beke konvencije (Ope odredbe),sastoji se od dvaju funkcionalno odvojenih dijelova. Odredba l. 7. st. 1. sadravaope pravilo o tumaenju, dok je u l. 7. st. 2. sadran mehanizam popunjavanjapravnih praznina. Iako analiza odredbe l. 7. st. 1. Beke konvencije nije uatema ovoga rada,33njezino razumijevanje od iznimne je vanosti za analizu ne

samo drugoga stavka ve i svih ostalih odredaba Beke konvencije. Navedenona odreen nain ini odredbu l. 7. st. 1. centralnim dijelom Beke konvencijei jednom od njezinih najvanijih (ali i najkontroverznijih) odredaba.

Odredba l. 7. st. 1. sadrava ope pravilo o tumaenju kojim je propisanoda se pri tumaenju Beke konvencije mora uzeti u obzir njezin meunarodni ka-rakter i potreba promicanja ujednaenosti u njezinoj primjeni te potovanja dobre vjere

u meunarodnoj trgovini. Kao to je vidljivo, odredba koristi iroku formulaciju,uobiajenu kod tumaenja odredaba meunarodnih ugovora.34Stoga i sam ratio

32 Vidi infrabilj. 58.33 Stoga se u nastavku teksta, a bez namjere da se u potpunosti obuhvate problemi vezani

uz tumaenje Beke konvencije, odredba l. 7. st. 1. Beke konvencije analizira u mjeriu kojoj je to potrebno radi potpunog razumijevanja drugoga stavka i samog mehanizmapopunjavanja pravnih praznina. Za radove na temu l. 7. st. 1. Beke konvencije, tesudsku i arbitranu praksu, vidi http://cisgw3.law.pace.edu/cisg/text/e-text-07.html (12.rujna 2011.).

34 Vidi l. 4. UNIDROIT Konvencije o meunarodnom faktoringu iz 1988. godine (eng.UNIDROIT Convention on International Factoring); l. 6. UNIDROIT Konvencije omeunarodnom financijskom leasingu iz 1988. godine (eng. UNIDROIT Convention onInternational Financial Leasing).


12/30


odredbe, definiran kao postizanje ujednaene primjene odredaba Beke konven-cije, nalae maksimalno udaljavanje od pravnih pojmova domaeg (unutarnjeg)prava pojedine drave ugovornice, unato injenici to Beka konvencija kao

meunarodni ugovor postaje dio unutarnjeg pravnog poretka drave ugovorni-ce.35U odnosu na tumaenje odredaba Beke konvencije navedeno automatskipodrazumijeva i neposezanje za metodama tumaenja koje su karakteristineza primjenu domaeg (unutarnjeg) prava, ve prihvaanje autonomnog sustavai tehnika tumaenja prilagoenih ciljevima koji se ele postii Bekom konven-cijom. Pritom problem oekivano proizlazi iz tih okolnosti to Beka konvencija,osim proklamiranog cilja tumaenjapozivom na njezin meunarodni karakter i potrebupromicanja ujednaenosti u njezinoj primjeni te potovanja dobre vjere u meunarodnoj

trgovini, ne sadrava dodatna pravila o tome kako se spomenuti ciljevi trebajuispuniti. Danas je u pravnoj teoriji gotovo univerzalno prihvaen stav da seodredbe Beke konvencije tumae primjenom gramatike, povijesne, teleolokei sistemske metode.36Uz to, valja spomenuti i naelno sporno stajalite premakojemu bi praksa sudova drava ugovornica i pravna teorija trebale preuzeti vo-deu ulogu pri tumaenju odredaba Beke konvencije. Poziv na postojeu sudskui arbitranu praksu u postupku tumaenja problematian je zbog injenice topresude jedne drave ugovornice ne obvezuju sudove druge drave ugovornice.

Iako su inicijalne ideje o uspostavi posebnog suda koji se trebao baviti samoprimjenom Beke konvencije pravilno ocijenjene kao nerealne37, nesporno jeda presude ipak imaju znatnu ulogu u cjelokupnom sustavu Beke konvencije.Paradoksalno, kljuan zamah ulozi prakse dala je pravna teorija, koja je nese-bino preuzela ulogu promotora Beke konvencije. Ovdje se prvenstveno mislina ve spomenute napore uloene u globalnu afirmaciju Beke konvencije38, kojisu rezultirali objavom uistinu impresivnog broja sudskih i arbitranih odlukadonesenih na temelju Beke konvencije te njihovom univerzalnom internetskomdostupnou na svim vodeim svjetskim jezicima.39

35 Vidi i Ferrari, F., Gap-filling and Interpretation of the CISG: Overview of International CaseLaw, International Business Law Journal, 2003., str. 221 - 239, na str. 222. Vidi i infrabilj. 68.

36 Vidi Ferrari, u: P. Schlechtriem & I. Schwenzer (ur.),Kommentar zum Einheitlichen UN-Kaufrecht, 5. izdanje, Mnchen, 2008., str. 171 - 175; Viscasillas, op. cit. u bilj. 17, str.293.

37 Vie o tome vidi u: Ferrari,op. cit. u bilj. 35, str. 223.38 Vidisuprabilj. 22.39 Vidi http://www.cisg.law.pace.edu/, http://www.unilex.info/, http://www.business.vu.edu.

au/cisg/cases.asp, http://www.uncitral.org/uncitral/en/case_law.html, http://www.juris.ho-


13/30

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 669-698 (2012) 681

Odredba l. 7. st. 2. Beke konvencije sadrava pravilo o popunjavanju pra-vnih praznina, propisujui da sepitanja koja se tiu stvari koje su ureene Bekomkonvencijom, a nisu izriito njome rijeena, rjeavaju prema opim naelima na kojima

se ona temelji ili, ako takvih naela nema, prema pravu mjerodavnom prema pravilimameunarodnoga privatnog prava. Kao to proizlazi iz same odredbe, mehanizampopunjavanja pravnih praznina sastoji se od dviju razina: (1) problemu najprijevalja pristupiti pozivom na unutarnji ustroj same Beke konvencije - odnosnoprimjenom opih naela na kojima se ona temelji; (2) samo ako se ustvrdi daopa naela na temelju kojih bi se pravna praznina mogla popuniti ne postoje,dozvoljeno je posegnuti za kolizijskim pravilima, odnosno pravnu prazninupopuniti pozivom na konkretno mjerodavno pravo. Okolnost da je primjena

kolizijskih pravila oito predviena kao ultima ratiojasno potvruje da je meha-nizam popunjavanja pravnih praznina iz odredbe l. 7. st. 2. raen imajui naumu konani cilj propisan odredbom iz st. 1., odnosno promicanje ujednaenostiu primjeni Beke konvencije.40Iako se dakle odredba l. 7. Beke konvencijesastoji od dvaju odvojenih dijelova (prvoga stavka, koji se odnosi na tumaenje,i drugoga stavka, koji se odnosi na popunjavanje pravnih praznina), ini se da jeod iznimne vanosti upravo njihov meusoban odnos. Naime, kriterij tumaenjapropisan prvim stavkom primjenjuje se pri popunjavanju pravnih praznina iz

st. 2. i, obratno, opa naela na kojima se Beka konvencija temelji primjenjujuse pri tumaenju konvencijskih odredaba iz st. 1.41

Postojanje pravnih praznina unutar Beke konvencije, i to u odnosu napitanja koja se u praksi pokazuju kao iznimno vana, ne treba uditi. Upravosuprotno, uzme li se u obzir da je Beka konvencija meunarodni ugovor ijeje stvaranje u pravilu obiljeila gotovo rovovska bitka predstavnika dravakontinentalnoeuropskog i pravnoga krugacommon lawa, jasno je da su mnogapitanja zanemarena nautrb budueg potencijalnog uspjeha samoga instru-

menta. Stoga je i samu Beku konvenciju ispravnije promatrati kao rezultat

kudai.ac.jp/~sono/cisg/eng_index.html, http://www.cisg.dk/eng-danish-cases.htm, http://www.cisg.ca/, http://turan.uc3m.es/uc3m/dpto/PR/dppr03/cisg/, http://www.cisg-brasil.net, http://www.cisgnordic.net/, http://cisg.sk/en/Autonomous-Network-of-CISG-Websi-tes.html, http://www.cisgac.com/, http://www.trans-lex.org/index.php. Vie o Internetskojbazi podataka CISG-online, http://www.globalsaleslaw.org/index.cfm?pageID=28, kojaje koritena za citiranje u ovome radu, vidi infrau bilj. 80. Navedene internetske adreseposjeene 6. rujna 2011.

40 Vidi i Ferrari,op. cit. u bilj. 35, str. 226. Vidi i infrabilj. 71.41 Vidi i Viscasillas,op. cit. u bilj. 17, str. 293.


14/30


mnogobrojnih kompromisa negoli samo kao nesavren proizvod. U tom jesmislu vano odrediti koje su tostvari koje su ureene Bekom konvencijom, a njomenisu izriito rijeene. Pravna teorija takve pravne praznine naziva unutarnjim

pravnim prazninama42, naglaavajui na taj nain da se popunjavaju pozivom na(unutarnja) naela utkana u sam tekst Beke konvencije. Kako je ovdje rije opravnim prazninamapraeter legem, valja konzultirati odredbe l. 4. i l. 5. Bekekonvencije, u kojima je izriito propisano na to se Beka konvencija primjenjuje,odnosno ne primjenjuje. Naime, pitanja koja uope nisu ureena Bekom kon-vencijom nee se niti smatrati pravnim prazninama u smislu odredbe l. 7. st.2. Beke konvencije. Odredbom l. 4. propisano je da se Konvencijom ureujejedino sklapanje ugovora o kupoprodaji te prava i obveze prodavatelja i kupca

koje proistjeu iz takva ugovora. Meutim, osim ako samom Konvencijom nijeizriito drukije predvieno, ona se osobito ne odnosi na: (a) valjanost ugovora,bilo koju od njegovih odredaba ili obiaja, i (b) uinak to bi ga ugovor mogaoimati na vlasnitvo prodane robe. U isto vrijeme, odredbom l. 5. Beke konven-cije propisano je da se Konvencija ne primjenjuje na odgovornost prodavateljaza smrt ili tjelesne ozljede koje bi roba uzrokovala bilo kojoj osobi. Navedenapitanja, izriito iskljuena iz polja primjene Beke konvencije, rjeavat e seprimjenom mjerodavnog domaeg (unutarnjeg) prava.

Sagledavajui dvostupnjeviti mehanizam propisan odredbom l. 7. st. 2.Beke konvencije, prema kojemu je primjena kolizijskih pravila samo posljednjikorak, jasno je kolika je vanost upravo prvog stupnja i primjene opih naelana kojima se konvencija temelji. Sud bi, suoen s pitanjem pravne praznine,eventualnu primjenu kolizijskih pravila trebao sagledavati tek nakon provedeneanalize koja je vrlo jasno pokazala da ne postoje opa naela u skladu s kojimase praznina moe popuniti. Problem naravno proizlazi iz injenice to samaBeka konvencija ne sadrava listu naela na kojima se temelji, pa ih organi

primjene u svakom odreenom sluaju moraju iitati iz konvencijskih odre-daba. Jedina iznimka koju se u tom sluaju moe navesti sadrana je u odredbil. 80. Beke konvencije, kojom je predvieno da se jedna ugovorna stranane moe pozivati na neizvrenje druge ugovorne strane ako je to neizvrenje

42 Terminoloku podjelu na unutarnje i vanjske pravne praznine univerzalno je pri-hvatila pravna teorija. U tom se smislu termin vanjske pravne prazninekoristi u odnosuna pitanja koja se tiu stvari koje su Bekom konvencijom dodue ureena, ali se nemogu rijeiti prema opim naelima na kojima se konvencija temelji (jer takvih naelanema), pa se moraju rijeiti primjenom kolizijskopravne metode, tj. prema pravilimameunarodnoga privatnog prava.


15/30

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 669-698 (2012) 683

uzrokovano njezinom radnjom ili propustom. Za tu se relativno jednostavnuodredbu stoga u literaturi navodi kako znai emanaciju naela savjesnosti ipotenja43te da je kao takva jedina odredba koja sama po sebi ini naelo na

kojem se Beka konvencija temelji.44Pravna je teorija uloila mnogo truda u katalogizaciju opih naela na

kojima se temelji Beka konvencija. Spomenuto primarno valja promatratikao izravan doprinos promicanju ujednaenosti u njezinoj primjeni (cilja kojije izravno propisan odredbom l. 7. st. 1.), jer bi bez ikakvih teorijskih okvirapraksa nuno bila sklonija zauzimanju razliitih stajalita negoli e to biti kadapostoji bar donekle odreena jezgra naela u odnosu na koje se teorija (baremnaelno) slae. Jedan od temeljnih problem s postojeom katalogizacijom (ili

bolje rei katalogizacijama) opih naela, osim toga to iznesena teorijskastajalita evidentno nemaju snagu pravnog izvora, svodi se na tu okolnost dau odnosu na neka opa naela u pravnoj teoriji jo uvijek postoje odreenarazmimoilaenja.45Kako bi analiza svih naela koja se pretendiraju zvatiopimnaelima na kojima se temelji Beka konvencijauvelike prelazila granice ovoga rada, unastavku teksta donosi se sumaran prikaz onih naela u odnosu na koja postojipreteiti konsenzus i u odnosu na koje je praksa zauzela odreena stajalita.Pritom se, na mjestima na kojima je to bilo potrebno, ukazuje na eventualno

postojanje razmimoilaenja u postojeim stajalitima pravne teorije i prakse.Kao prvo (ini se ni po niemu sporno) naelo na kojemu se temelji pravna

Beka konvencija valja navesti naelo stranake autonomije.46Navedeno naelojasno proizlazi iz l. 6. Beke konvencije, kojom je predviena naelna dispo-zitivnost konvencijskih odredaba.47Naelo neformalnosti (koje proizlazi iz

43 Vidi infrau bilj. 55.44 Vidi i Flechtner,op. cit. u bilj. 14, str. 264; Schwenzer, u: P. Schlechtriem i I. Schwenzer

(ur.),op. cit. u bilj. 36, str. 916.45 Pitanjem odreivanja opih naela na kojima se temelji Beka konvencija bavio se impo-zantan broj autora. Svakako je oteavajua okolnost to se rijetko moe ustvrditi da dvarazliita autora u potpunosti dijele isto stajalite.

46 Vidi i Ferrari, u: P. Schlechtriem i I. Schwenzer (ur.),op. cit. u bilj. 36, str. 178, i tamonavedenu sudsku i arbitranu praksu.

47 Odredba l. 6. Beke konvencije propisuje da strane mogu iskljuiti primjenu Beke kon-vencije ili, pod rezervom odredaba l. 12., odstupiti od bilo koje od njezinih odredaba iliizmijeniti njihov uinak. Odredbom l. 12. Beke konvencije predvieno je da se bilo kojaodredba l. 11. [o tome da se ugovor o kupoprodaji ne mora sklopiti niti potvrditi pisme-no, niti je podvrgnut bilo kojim drugim pretpostavkama u pogledu oblika, te da se moedokazivati na bilo koji nain, ukljuujui svjedoke], l. 29. [prema kojoj se ugovor moe


16/30


odredbe l. 11. Beke konvencije)48podjednako je nesporno i u teoriji i praksi,kao i naelo potpune naknade (koje proizlazi iz odredbe l. 74.),49te naelofavor contractus.50Podloga opeg naela vezanosti ugovornih strana obiajima

proizlazi iz odredbe l. 9. Beke konvencije.51Naelo koje se odnosi na teretdokaza izvodi se iz odredaba l. 79. i l. 2. (a) Beke konvencije,52a u okvirima

izmijeniti ili raskinuti pukim sporazumom stranaka; pismeni ugovor koji sadrava odredbukojom se predvia da svaka izmjena ili raskid moraju biti uinjeni u pismenom obliku nemoe se drukije izmijeniti ili sporazumno raskinuti, ali ugovorna strana ipak moe zbogsvojeg ponaanja izgubiti pravo pozivati se na takvu odredbu, ako se druga strana oslonilana takvo ponaanje] ili dijela II. Beke konvencije [koji obuhvaa propise o sklapanju ugo-

vora], kojom se doputa da se ugovor o kupoprodaji sklopi, izmijeni ili sporazumno raskine,

ili ponuda, prihvat ili druga naznaka o namjeri uine na neki drugi nain, a ne pismeno,nee primijeniti u sluaju kad bilo koja strana ima poslovni nastan u dravi ugovornici kojaje dala izjavu na temelju l. 96. Beke konvencije. Strane ne mogu odstupati od tog lankaili izmijeniti njegov uinak. Rezerva sadrana u odredbi l. 96. predvia da drava ugovor-nica ije pravo propisuje da se ugovori o kupoprodaji sklapaju ili potvruju pismeno moe ubilo koje vrijeme dati izjavu u skladu s l. 12. da se odredbe l. 11., l. 29. ili dijela II. Bekekonvencije, kojima se doputa da se ugovor o kupoprodaji sklopi, izmijeni ili sporazumnoraskine, ili ponuda, prihvat ili bilo koja druga izjava volje uini na neki drugi nain, a nepismeno, nee primijeniti kad bilo koja strana ima poslovni nastan u toj dravi.

48 Ibid. Vidi Ferrari, u: P. Schlechtriem i I. Schwenzer (ur.),op. cit. u bilj. 36, str. 179, i tamonavedena sudska i arbitrana praksa.

49 Odredba l. 74. Beke konvencije propisuje da je naknada tete za povredu ugovorakoju je poinila jedna strana jednaka pretrpljenom gubitku i izmakloj dobiti koji su zbogpovrede nastali za drugu stranu. Ta naknada ne moe biti vea od gubitka koji je stranakoja je povrijedila ugovor predvidjela ili je morala predvidjeti u trenutku sklapanja ugo-

vora kao moguu posljedicu povrede ugovora, s obzirom na injenice koje su joj tada bilepoznate.Ibid, str. 180.

50 Vidi Ferrari,op. cit. u bilj. 35, str. 229.51

Odredba l. 9. Beke konvencije propisuje da su ugovorne strane vezane obiajima s ko-jima su se sloile te praksom uspostavljenom meu njima. Ako nije drukije dogovoreno,smatra se da su strane preutno podvrgle svoj ugovor ili njegovo sklapanje obiaju koji imje bio poznat ili morao biti poznat te koji je iroko poznat u meunarodnoj trgovini i re-dovito ga potuju ugovorne strane u ugovorima iste vrste u dotinoj struci. Vidi: Ferrari,u: P. Schlechtriem i I. Schwenzer (ur.),op. cit. u bilj. 36, str. 180, i tamo navedena sudskai arbitrana praksa.

52 Odredba l. 79. st. 1. Beke konvencije propisuje da ako jedna strana ne ispuni neku odsvojih obveza, ona nee biti odgovorna za neispunjenje ako dokae da je do neispunjenjadolo zbog smetnje koja je bila izvan njezine kontrole i da od nje nije bilo razumno oe-kivati da u vrijeme sklapanja ugovora smetnju uzme u obzir, da izbjegne ili savlada takvusmetnju i njezine posljedice. Odredba l. 2. (a) Beke konvencije propisuje da se kon-


17/30

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 669-698 (2012) 685

spomenutih odredaba (u tom smislu da svaka strana mora dokazati injenicena kojima temelji svoj zahtjev) preteitim ga dijelom prihvaa i pravna teorija.53U odnosu na kamate, danas pretee stajalite da iz odredbe l. 78. proizlazi i

ope naelo prema kojemu ako jedna strana ne plati cijenu ili neki drugi iznoss kojim je u zaostatku, druga strana ima pravo na kamate na takav iznos. 54Naposljetku, valja se osvrnuti i na naelo savjesnosti i potenja,55koje je unatoprvotnoj navodnoj kontroverznosti danas prihvaeno kao jedno od opih naelana kojima se temelji Beka konvencija.56Ope naelo zabrane proturjenogponaanja (venire contra factum proprium) u tom se smislu smatra emanacijomnaela savjesnosti i potenja.57

Unato jasnom izriaju odredbe l. 7. st. 2. da se pravne praznine popunja-

vanju premaopim naelima na kojima se temelji Beka konvencija, ini se da jedan

vencija ne primjenjuje na kupoprodaju robe kupljene za osobnu ili obiteljsku upotrebuili za potrebe domainstva, osim ako prodavatelj u bilo koje vrijeme prije ili u trenutkusklapanja ugovora nije znao niti je morao znati da se roba kupuje za takvu upotrebu.

53 Vidi Ferrari, u: P. Schlechtriem i I. Schwenzer (ur.),op. cit. u bilj. 36, str. 183, i tamo na-vedenu sudsku i arbitranu praksu, kao i primjere za suprotna stajalita u pravnoj teoriji.Vidi i Perales Viscasillas, P.,Battle of Forms and the Burden of Proof: An Analysis of BGH 9

January 2002, http://cisgw3.law.pace.edu/cisg/biblio/perales2.html#iv (10. rujna 2011.).54 Odredba l. 78. Beke konvencije propisuje da ako jedna strana ne plati cijenu ili neki drugi

iznos s kojim je u zaostatku, druga strana ima pravo na kamate na takav iznos, a da timene gubi pravo traiti naknadu tete koja joj pripada na temelju l. 74. Beke konvencije.

55 U tekstu se koristi termin preuzet iz hrvatskog Zakona o obveznim odnosima (Na-rodne novine, br. 35/2005, 41/2008). Vidi: l. 4. ZOO-a, u kojem je propisano da suu zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudioniciduni pridravati se naela savjesnosti i potenja. Navedeno se ne smije tumaiti kaomogunost primjene pravila ZOO-a pri tumaenju samih odredaba Beke konvencije.

Naime, kako se navedeni termin na komparativnoj razini razliito prevodi (eng. goodfaith, njem. Treu und Glauben), na ovaj se nain pokualo sprijeiti mogui pogrean pri-jevod ovoga naela kao naeladobre vjere. Naime, ak i ako bi se naelo prevelo na tajnain, svakako bi valjalo paziti da se pod tim ne misli na znaenje koje ono (u smislustvarnoga prava) ima u hrvatskom pravu. Vie o odnosu naela savjesnosti i potenja uobveznom pravu i dobre vjere ili potenja u stvarnom pravu vidi u: Bareti, M.,Naelosavjesnosti i potenja u obveznom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol.24, br. 1, 2003., str. 571 - 614, na str. 585.

56 Vidi Ferrari, u: P. Schlechtriem i I. Schwenzer (ur.), op. cit. u bilj. 36, str. 178, i tamonavedenu sudsku i arbitranu praksu, kao i primjere za suprotna stajalita u pravnojteoriji.

57 Ibid, str. 179.


18/30


dio pravne teorije i prakse upuuje na suprotan trend, prema kojemu se pravnepraznine mogu (pozivom na istu odredbu) popunjavati i prema naelima kojase u odnosu na Beku konvenciju trebaju smatrati vanjskim izvorima. Kako

se navedeno primjeuje osobito u odnosu na primjenu UNIDROIT Naela, unastavku je teksta analiza usmjerena upravo na one sluajeve u kojima su UNI-DROIT Naela, na temelju odredbe l. 7. st. 2. Beke konvencije, primjenjivanau postupku popunjavanja pravnih praznina, iako se ugovorne strane o njihovojprethodnoj primjeni nisu sporazumjele. Premda se u tekstu primarno obraujusluajevi primjene UNIDROIT Naela (iz jednostavnog razloga to su takvisluajevi u veem broju primijeeni u praksi),58 argumenti izneseni u prilogneprimjerene primjene UNIDROIT Naela naelno vrijede i u svim ostalim

sluajevima u kojima bi se podredno primjenjivali bilo koji vanjski izvori (pri-mjerice, Naela europskog ugovornog prava) o ijoj se primjeni ugovorne stranenisu sporazumjele.

4. POPUNJAVANJE PRAVNIH PRAZNINA I PODREDNA PRIMJENAUNIDROIT NAELA

Temeljno pitanje koje se u radu analizira odnosi se na (u teoriji, ali i praksi)prisutno stajalite prema kojemu se vanjski izvori, u obliku pravnih pravilaili naela koja su nastala kao rezultat mnogobrojnih unifikacijskih (globalnihili regionalnih) projekata, mogu primijeniti pri popunjavanju pravnih prazninana temelju odredbe l. 7. st. 2. Beke konvencije. Iako se mora ustvrditi kakoveina teorije danas zauzima stajalite da izravna primjena UNIDROIT Nae-la u postupku popunjavanja pravnih praznina unutar Beke konvencije nijeopravdana, te da UNIDROIT Naela u najboljem sluaju mogu sluiti samo

kao neobvezna smjernica, pri tumaenju Beke konvencije i pri popunjavanjupravnih praznina,59 do odreene mjere ipak iznenauje (u nedostatku bolje

58 Razlog veoj zastupljenosti sluajeva koji se odnose na primjenu UNIDROIT Naelavjerojatno valja traiti u toj okolnosti to su Naela europskog ugovornog prava, za ra-zliku od UNIDROIT Naela, zemljopisno ograniena na podruje Europske unije. Istotako, UNIDROIT Naela odnose se na meunarodne trgovake ugovore, to se poklapas poljem primjene Beke konvencije.

59 Za veinsko stajalite vidi Ferrari, u: P. Schlechtriem i I. Schwenzer (ur.),op. cit. u bilj. 36,str. 183, 186 - 188, i tamo citirane autore i sudsku i arbitranu praksu. Vidi i Gotanda,op. cit. u bilj. 12, str. 108 - 109.


19/30

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 669-698 (2012) 687

rijei) latentna i konstantna prisutnost ideje da UNIDROIT Naela i Bekakonvencija ine svojevrsnu funkcionalnu cjelinu - koja, u odreenim okolno-stima, ipak opravdava tretiranje UNIDROIT Naela kaoopih naela na kojima

se Beka konvencija temelji. Recentna potvrda iznesenoga nalazi se i u sudskoj iarbitranoj praksi, o emu e vie rijei biti u nastavku teksta.

Kao to je ve navedeno, Preambula UNIDROIT Naela izriito propisuje dase mogu koristitiza tumaenje ili dopunu jednoobraznih meunarodnih instrumenata.60Navedeno se neizravno pokazuje kao polazina toka jednom dijelu teorije,koji zagovara njihovu izravnu primjenu na temelju odredbe l. 7. st. 2. Bekekonvencije ak i kada se strane o njihovoj primjeni nisu izravno dogovorile.61Spomenuti zakljuak navodno proizlazi iz te okolnosti to Beka konvencija

(jednako kao i UNIDROIT Naela) unificira meunarodno trgovako ugovornopravo, te to pojedine odredbe UNIDROIT Naela sadravaju identina rjeenjaonima Beke konvencije, ili pak rjeenja koja su oito modelirana imajui naumu njihove ekvivalente u Bekoj konvenciji.62Pritom se nekritiki zaboravljada je navedeno samo logina posljedica te okolnosti to je Beka konvencija bilauzor pri izradi UNIDROIT Naela,63odnosno da je navodna mogunost takvogtumaenja sadrana u Preambuli instrumenta koji je donesen nakon Beke

60 Vidisuprabilj. 10. Eng. They [UNIDROIT Principles]may be used to interpret or supplementinternational uniform law instruments.

61 Vidi Bonell, M. J., UNIDROIT Principles of International Commercial Contracts and CISG- Alternatives or Complementary Instruments, Uniform Law Review, vol. 1, 1996., str. 26- 39, na str. 36; Brower, C. N.; Sharpe, J. K., Creeping Codification of Transnational Com-mercial Law: An Arbitrators Perspective, Virginia Journal of International Law, vol. 45,2004./2005., str. 199 - 221, na str. 219 - 220; Fawcett, J.; Harris, J. M.; Bridge, M.,International Sale of Goods in the Conflict of Laws, New York, 2005., str. 934 - 937;

Garro, A. M., The Gap-Filling Role of the UNIDROIT Principles in International Sales Law:Some Comments on the Interplay Between the Principles and the CISG, Tulane Law Review, vol.69, 1995., str. 1149 - 1190, na str. 1153; Magnus, U.,Die allgemeinem Grundstze im UN-Kaufrecht, Rabels Zeitschrift fr auslndisches und internationales Privatrecht, vol. 59,1995.,str. 469 - 494, na str. 492, 493; Marrella, F., Choice of Law in Third-Millenium Arbitrations:The Relevance of the UNIDROIT Principles of International Commercial Contracts, VanderbiltJournal of Transnational Law, vol. 36, 2003., str. 1137 - 1188, na str. 1176 - 1177. Vidii http://www.cisg.law.pace.edu/cisg/text/matchup/general-observations.html (10. rujna2011.).

62 Za takvo stajalite, prema kojemu se UNIDROIT Naela mogu koristiti kao dodatnanaela na kojima se temelji Beka konvencija, vidi Magnus, loc. cit. u bilj. 61.

63 Vidisuprabilj. 17 i 29.


20/30


konvencije. tovie, u teoriji je prisutno i stajalite da se vremensko razilaenjeBeke konvencije i UNIDROIT Naela ne bi smjelo koristiti kako bi se prikrile njihoveizvorne i sutinske slinosti ili sprijeilo njihov zajedniki smisao, koji je ujednaavanje ili

harmonizacija meunarodnog trgovakog prava.64Spomenuta igra rijei, ak ako sei prevlada pitanje vremenskog okvira donoenja svakog pojedinog instrumenta,svakako zanemaruje kljunu razliku koja nesumnjivo postoji izmeu UNI-DROIT Naela i Beke konvencije. Naime, polje primjene UNIDROIT Naela,za razliku od Beke konvencije, nije ogranieno iskljuivo na meunarodnukupoprodaju,65odnosno UNIDROIT Naela pisana su s namjerom da korisnikuponude cjeloviti pregled naela koja se, ovisno o volji ugovornih strana, mogu(ali i ne moraju) primijeniti u meunarodnim trgovakim transakcijama. Iako se

UNIDROIT Naela u sadrajnom smislu jednim svojim dijelom mogu preklapati(pa ak biti i identina) s naelima na kojima se temelji Beka konvencija, toipak ne znai da spomenuta dva instrumenta dijele izvorne i sutinske slinosti ilipakzajedniki smisao. Eventualne slinosti pojedinih odredaba ne mogu u drugiplan potisnuti injenicu da spomenuti pravni instrumenti imaju razliite autore,pravnu pozadinu, polje primjene i pravnu snagu.

Opravdanje za izravnu primjena UNIDROIT Naela navodno se iitava izsame odredbe l. 7. st. 2. Beke konvencije. Naime, kao to je u gornjem tekstu

ve navedeno, pravne se praznine u Bekoj konvenciji popunjavaju na dvjemarazinama: (1) prema opim naelima na kojima se temelji Beka konvencija

64 Vidi Felemegas, J.,Introduction, u: J. Felemegas (ur.),An International Approach to the In-terpretation of the United Nations Convention on Contracts for the International Sale of Goods

(1980) as Uniform Sales Law, New York, 2007., str. 33. Autor u nastavku analizira sinta-gmu iz odredbe l. 7. st. 2. Beke konvencije koja govori o popunjavanju pravnih prazni-na prema opim naelima na kojima se ona temelji, te navodi kako rijei temeljiti setreba

promatrati kroz prizmu tematskog i sutinskog, a ne inzistirati na pukom temporalnomodnosu. Iako autor u radu izriito nigdje ne govori kako bi UNIDROIT Naela izravnotrebalo primjenjivati pri popunjavanju pravnih praznina unutar Beke konvencije - vetovie na nekoliko mjesta navodi kako je uloga UNIDROIT Naela samo dopunska- ponekad je teko razbrati jesu li takve tvrdnje uistinu ono to eli prenijeti itatelju.Naime, autor u citiranom radu otvoreno koketira s razlozima zbog kojih bi UNIDROITNaela trebalo primjenjivati kroz mehanizam popunjavanja pravnih praznina na teme-lju odredbe l. 7. st. 2. Beke konvencije, zaustavljajui se samo na blijedoj (i nedo-

voljno obrazloenoj) razlici prema kojoj UNIDROIT Naela (pod pretpostavkom da sodreenom odredbom Beke konvencije dijele zajedniku svrhu) mogu sluiti kao izrazopih naela na kojima se temelji Beka konvencija.

65 Vidi i Flechtner,op. cit. u bilj. 14, str. 273.


21/30

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 669-698 (2012) 689

ili, (2) ako takvih naela nema, prema pravu mjerodavnom prema pravilimameunarodnoga privatnog prava.66Isticanjem teze kako su UNIDROIT Naelazapravo naela na kojima se Beka konvencija temelji, dolazi se i do zakljuka

da ih valja primjenjivati kao dio odredbe l. 7. st. 2. Beke konvencije, odnosnoda je njihova podredna primjena izravno predviena samim odredbama Bekekonvencije. Konfuziji, ini se, do odreene mjere doprinosi i sam slubeni ko-mentar UNIDROIT Naela.67Naime, u dijelu koji se odnosi na gore spomenutipeti redak Preambule (a prema kojemu se UNIDROIT Naela mogu koristitizatumaenje ili dopunu jednoobraznih meunarodnih instrumenata), ispravno se navodikako se pri tumaenju jednoobraznih meunarodnih instrumenata svakakovalja oduprijeti tenji da se pojedine odredbe tumae pozivanjem na domae

pravo drava ugovornica. To (ni po emu sporno) stajalite u gornjem je tekstuve obrazloeno u odnosu na primjenu odredbe l. 7. st. 1. Beke konvencije,gdje je navedeno da se odredbe Beke konvencije, iako je rije o meunarodnomugovoru koji postaje dio pravnog poretka drave ugovornice, ne smiju tumaitipozivom na unutarnje pravo pojedine drave ugovornice, ve uzimanjem u obzirnjezina meunarodnog karaktera i potrebe promicanja ujednaenosti u njezinojprimjeni.68tovie, sam slubeni komentar UNIDROIT Naela navodi odredbul. 7. Beke konvencije kao primjer oite namjere zakonodavaca (odnosno autora

jednoobraznih meunarodnih instrumenata) da u praksi ostvare cilj ujednaeneprimjene s istodobnim minimaliziranjem utjecaja domaeg prava. Meutim, unastavku se slubenog komentara navodi da jedo sada[pri emu se, moe sepretpostaviti, misli na trenutak donoenja UNIDROIT Naela] takva autonomnanaela i kriterije za tumaenje i dopunu jednoobraznih meunarodnih instrumenata u

svakom pojedinom sluaju morao utvrivati sudac ili arbitar, i to na temelju komparativnog

istraivanja rjeenja usvojenih u razliitim nacionalnim pravnim sustavima. Citiraniodjeljak komentara zavrava zakljukom kako bi im [UNIDROIT]Naela mogla u

znatnoj mjeri pomoi u obavljanju toga zadatka. Iako se ne moe rei da je spomenutizakljuak pogrean, jer slubeni komentar uistinu ne zagovara izravnu primjenuUNIDROIT Naela u postupku popunjavanja pravnih praznina, ini se opravda-nim uputiti na njegovu (ne)namjernu dvosmislenost. Naime, izravno spominjanje

66 Vidisuprapoglavlje 3.67 Vidi Slubeni komentar UNIDROIT-ovih Naela meunarodnih trgovakih ugovora iz

2010. godine, http://www.unilex.info/dynasite.cfm?dssid=2377&dsmid=13637&x=1(2. rujna 2011.).

68 Vidisuprabilj. 35.


22/30


odredbe l. 7. Beke konvencije u slubenom komentaru UNIDROIT Naela, ukombinaciji s tezom koja, ini se, jasno sugerira da upravo UNIDROIT Naeladre klju za primjenu te odredbe - jer navodno olakavaju zadatak organima

koji u praksi tu odredbu primjenjuju - alje mnogo snaniju poruku od pukogzagovaranja njihove to ire primjene u praksi. Ta je poruka, naalost, mnogosnanija i od samih ciljeva proklamiranih Preambulom, a svodi se na sugestijukako primjena UNIDROIT Naela nije samo korisna ili preporuljiva upostupku tumaenja ili dopune jednoobraznih meunarodnih instrumenata, ve da suona na neki nain implicitno sadrana u samim odredbama tih instrumenata(konkretno, u odredbi l. 7. Beke konvencije).

Kao to je jedan od autora duhovito (i poprilino cinino) primijetio, razliku

izmeuopih naela na kojima se temelji Beka konvencija(ija je primjena propisanaodredbom l. 7. st. 2. Beke konvencije) iopih naela meunarodnih trgovakihugovora(iliopih naela meunarodnog trgovakog prava) nije ba tako teko razluiti:prvi moraju proizlaziti iz same Beke konvencije, dok se drugi mogu nalaziti umnogobrojnim izvorima izvansame Beke konvencije (ukljuujui ak i odredbedomaeg prava, u mjeri u kojoj se ono primjenjuje u kontekstu meunarodnekupoprodaje ili bilo koje druge meunarodne transakcije).69itajui slubenikomentar UNIDROIT Naela, teko se oteti dojmu da njegovi autori nedo-

voljnu panju posveuju upravo toj jednostavnoj distinkciji te da irokim (izapravo paualnim) propisivanjem da se UNIDROIT Naela mogu koristiti zatumaenje ili dopunu jednoobraznih meunarodnih instrumenatanepotrebno otvarajumogunost da se UNIDROIT Naela, prije svega u praksi, ponu percipirati kaonaela na kojima se temelji odreenijednoobrazni meunarodni instrument, odnosno ukonkretnom sluajuBeka konvencija. to se pak tie cilja promicanja ujednaeneprimjene Beke konvencije, valja naglasiti kako su uvoenjem dvostupnjevitogmehanizma popunjavanja pravnih praznina tvorci Beke konvencije zapravo

jasno dali do znanja da su svjesni da apsolutno i potpuno udaljavanje od even-tualne podredne primjene domaeg (unutarnjeg) mjerodavnog prava zapravonije mogue postii.70Ne treba pritom osporavati tvrdnju da je posezanje za pri-mjenom nacionalnog prava, pri tumaenju Beke konvencije ili pak u postupkupopunjavanja pravnih praznina, na neki nain izravan udarac temeljnom ciljukoji se eli postii odredbom l. 7. st. 1. Beke konvencije - potrebi promicanja

69 Vidi Flechtner,op. cit. u bilj. 14, str. 272.70 Vidi i Ferrari,op. cit. u bilj. 35, str. 226.


23/30

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 669-698 (2012) 691

ujednaenosti u njezinoj primjeni.71Meutim, odredbu l. 7. st. 2. u tom je smi-slu ispravnije promatrati kao svojevrsnu interno postavljenu granicu u primjenil. 7. st. 1. Beke konvencije, jer je trenutak u kojemu nastupa nemogunost

apsolutnog postizanja cilja ujednaene primjene, a koji rezultira primjenommjerodavnog nacionalnog prava, odreen samom odredbom l. 7. st. 2. Bekekonvencije - pravna se praznina popunjava sukladno mjerodavnom pravu samoonda kada nema opih naela na kojima se temelji. U tom smislu svakako trebaodbaciti i sugestije pojedinih autora da podrednu primjenu UNIDROIT Naelavalja prepustiti samoj praksi, osobito arbitranih sudova. Navedeno se temelji nacirkularnom zakljuivanju da e porast broja arbitranih predmeta72u kojimase UNIDROIT Naela primjenjuju kao opa naela na kojima se temelji Beka

konvencija (to se navodno ne moe zamjeriti arbitrima koji nemaju mogunostida se, zanemarujui trokove samoga postupka, uputaju u detaljne kompa-rativne analize), dovesti do toga da e pukim protekom vremena razlozi kojigovore u prilog njihove neprimjene izgubiti na vanosti.73Iako iz navedenogajasno proizlazi da autor zapravo priznaje da ne postoji pravna argumentacijana temelju koje se UNIDROIT Naela mogu izravno primjenjivati pozivom naodredbe Beke konvencije,74spekuliranje da navodni budui porast primjeneUNIDROIT Naela u praksi proizlazi iz injenice to nije rije o meunarodnom

ugovoru (pa je i postupak njihova donoenja fleksibilniji negoli je to sluaj sBekom konvencijom), to je pak navodno u skladu s potrebom da se odredbeBeke konvencije tumae i primjenjuju u skladu sa suvremenim trendovimameunarodne trgovine, u potpunosti je neprihvatljivo.

71 Vidisuprabilj. 40.72 Autor se u analizi fokusira ba na arbitranu praksu iz tog razloga to priznanje i ovrha

pravorijeka, na temelju odredaba Newyorke konvencije o priznanju i ovrsi inozemnih

arbitranih pravorijeka iz 1958. godine, ne mogu biti odbijeni zbog pogrene primjenematerijalnog prava. Vidi: Fawcett, Harris i Bridge, op. cit. u bilj. 61, str. 934. Lakoakojom autor otvoreno zagovara svjesno krenje zakonskih odredaba iz tog razloga toono naknadno ne moe biti sankcionirano, zapanjuje ne samo zbog etikih ve i pravno-politikih razloga. O teti koja bi prihvaanjem takvog stava mogla biti nanesena samominstitutu arbitranog rjeavanja sporova, gotovo da je i suvino govoriti.

73 Ibid, str. 934 - 935.74 Autor dodue primarno govori o tome da e s protekom vremena doi do smanjivanja

vanosti same okolnosti to su UNIDROIT Naela pisana nakon Beke konvencije.Ibid,str. 934 - 935. Ipak, ini se nespornim da je pozivom na takvu argumentaciju mogue re-lativizirati sve razloge zbog kojih se UNIDROIT Naela ne smiju primjenjivati pozivomna odredbu l. 7. st. 2. Beke konvencije.


24/30


Alternativan put, kojim se u teoriji pokuava opravdati podredna primje-na vanjskih izvora u postupku popunjavanja pravnih praznina, temelji se naprimjeni odredbe l. 9. st. 2. Beke konvencije. Spomenuta odredba propisuje

da se,ako nije drukije dogovoreno, smatra da su strane preutno podvrgle svoj ugovorili njegovo sklapanje obiaju koji im je bio poznat ili morao biti poznat te koji je iroko

poznat u meunarodnoj trgovini i redovno ga potuju ugovorne strane u ugovorima iste

vrste u dotinoj struci. Pritom zagovornici takvog stajalita iznose tezu da seodredbe UNIDROIT Naela mogu kvalificirati kao meunarodni obiaji, tj.obiaji koji su ugovornim stranama bili ili morali biti poznati, koji su poznati umeunarodnoj trgovini i koje ugovorne strane redovito potuju u ugovorima istevrste.75Ovdje u prvom redu valja ustvrditi da se UNIDROIT Naela u svojoj

cijelosti ne mogu smatrati meunarodnim trgovakim obiajima.76Kao to je utekstu ve navedeno, UNIDROIT Naela su unaprijed sastavljen katalog pravnihnaela nastao kao rezultat iroko provedene komparativne analize. Meutim,njihovi su tvorci osim toga na sebe preuzeli ulogu i stvaranja novih rjeenjakoja (prema njihovu miljenju) zasluuju biti uvrtena u katalog opih naela, iu odnosu na koje autori zapravo izraavaju nadu da e ih praksa u budunostiprimjenjivati.77injenica da je organ primjene svjestan njihova postojanja neini ih meunarodnim trgovakim obiajima.78Drugim rijeima, odredba l.

9. st. 2. Beke konvencije ne moe biti temelj za inkorporaciju i podrednu pri-mjenu UNIDROIT Naela u cijelosti. Pritom je nesporno da pojedino praviloUNIDROIT Naela moe biti uzdignuto na razinu meunarodnog trgovakogobiaja. Takvom zakljuku meutim mora prethoditi detaljna analiza, koja uobzir uzima okolnosti konkretnog sluaja, a spomenuti individualan pristupujedno je i garant ispravne primjene odredbe l. 9. st. 2. Beke konvencije. U

75

Ibid, str. 935 - 936.76 Ibid, str. 935 - 936. Iako autor ne pretpostavlja da UNIDROIT Naela u cijelosti pred-stavljaju meunarodne obiaje koji se mogu primijeniti na temelju odredbe l. 9. st. 2.Beke konvencije, istie kako upravo ovaj pristup u drugi plan stavlja prigovor prema ko-jemu se UNIDROIT Naela ne mogu primjenjivati jer slijede za Bekom konvencijom.Naime, kako meunarodni obiaji nastaju i razvijaju se tijekom vremena, tako i odredbal. 9. st. 2. zapravo pretpostavlja da se na temelju nje primjenjuju obiaji koji moda nisupostojali u vrijeme donoenja same Beke konvencije.

77 Vidisuprabilj. 12.78 Vidi i Gotanda, op. cit. u bilj. 12, str. 121, 122, gdje autor na primjeru kamatnih sto-

pa pravilno argumentira zato rjeenje UNIDROIT Naela nije meunarodni trgovakiobiaj.


25/30

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 669-698 (2012) 693

konanici, eventualna primjena pojedinog pravila UNIDROIT Naela na te-melju odredbe l. 9. st. 2. Beke konvencije moe biti rezultat toga to je organprimjene utvrdio da je ono u sadrajnom smislu meunarodni obiaj. injenica

da je takav obiaj sadran u UNIDROIT Naelima (ili bilo kojem drugomvanjskom izvoru) nema nikakvu (a kamoli presudnu) vanost.

Gore izloena teorijska shvaanja do odreene mjere prate i sudska i arbitra-na praksa. Tako je, primjerice, arbitrani sud Meunarodne trgovake komoreu Parizu, nakon to je ispravno primijenio Beku konvenciju i (podjednakoispravno) ustvrdio da Beka konvencija ne sadrava odredbu o kamatnoj stopi,79na ovo pitanje primijenio odgovarajue odredbe UNIDROIT Naela i Naelaeuropskog ugovornog prava.80Pritom je u obrazloenju izriito navedeno kako

je rijeo opim naelima u smislu odredbe l. 7. st. 2. Beke konvencije. Obrazloenjena tragu gore iznesenoga nalazimo i u jo jednom predmetu arbitranog sudaMeunarodne trgovake komore, kada je pitanje kamatne stope takoer rijeenoprimjenom UNIDROIT Naela, s tim da je takav stav popraen tvrdnjom kakoupravo rjeenje sadrano u UNIDROIT Naelima predstavlja trgovaki razumnukamatnu stopu.81Navedena tumaenja, naalost, nisu ograniena iskljuivo napitanja odreivanja kamatnih stopa.82Naime, isti je arbitrani sud, primjenjujui

79 Vidi l. 78. Beke konvencije, kojim je samo propisano da ako jedna strana ne plati cije-nu ili neki drugi iznos s kojim je u zaostatku, druga strana ima pravo na kamate na takaviznos, a da time ne gubi pravo traiti naknadu tete koja joj pripada na temelju lanka74. Beke konvencije.

80 Vidi I.C.C. International Court of Arbitration, br. 8128, 1. sijenja 1995., CISG-online br.526. Sudska i arbitrana praksa najpotpunije internetske baze podataka koja se odnosi naBeku konvenciju (CISG-online, http://www.globalsaleslaw.org/index.cfm?pageID=28),

koju je pokrenuo prof. Schlechtriem s Instituta za strano i meunarodno privatno pravoAlbert-Ludwig Sveuilita u Freiburgu, a danas ju odrava i nadopunjuje tim na elu sprof. Ingeborg Schwenzer s Pravnog fakulteta Sveuilita u Baselu, citirana je tako da jenaznaeno ime baze podataka (CISG-online) i redni broj koji odgovara predmetu u tojbazi podataka (br.).

81 I.C.C. International Court of Arbitration, br. 8769, 1. prosinca 1996., CISG-online br.775.

82 Problematika odreivanja kamatnih stopa ini, do odreene mjere, jo uvijek kon-troverzno pitanje u odnosu na Beku konvenciju. Ipak, moe se ustvrditi da danasprevladavajue stajalite pravne teorije zauzima stajalite kako pitanje odreivanja ka-matnih stopa valja utvrivati primjenom mjerodavnog domaeg (unutarnjeg) prava. VidiBacher, u: P. Schlechtriem i I. Schwenzer (ur.),op. cit. u bilj. 36, str. 886 - 892.


26/30


odredbu l. 3. st. 2. Beke konvencije,83konstatirao kako su njezine odredbei opa naela zapravosadrana u UNIDROIT Naelima.84Arbitrani sud ruskegospodarske komore UNIDROIT Naela primijenio je pozivom na odredbu

l. 9. st. 2. Beke konvencije, i to u odnosu na pitanje ugovorne kazne. Onoto iznenauje jest teza kako UNIDROIT Naela (u cijelosti) predstavljajumeunarodne obiaje, pri emu sud takvo stajalite brani pozivom na samuPreambulu UNIDROIT Naela, odnosno na njezin (u gornjem tekstu veistaknut kao problematian) dio prema kojemu se UNIDROIT Naela mogukoristitiza tumaenje ili dopunu jednoobraznih meunarodnih instrumenata.85Da goreiznesena stajalita prakse nisu samo relikvija prolosti, ograniena na prolostoljee i relativno rane poetke u primjeni Beke konvencije, jasno je vidljivo

iz presude Vrhovnog suda Belgije iz 2009. godine.86 Iako je sud pri odlui-vanju o uincima promijenjenih okolnosti potvrdio primjenu odredbe l. 79.Beke konvencije,87sasvim je neoekivano utvrdio da ta okolnost to Bekakonvencija ne predvia i posljedinu mogunost izmjene ugovora ini pravnuprazninu koju valja popuniti pozivom na odredbu l. 7. st. 2. Beke konvencije.Nakon citiranja odredbe l. 7. st. 2. Beke konvencije, belgijski sud u sljedeojreenici navodi kako sepri popunjavanju pravnih praznina na ujednaen nain valjaprikloniti opim naelima koja se primjenjuju u meunarodnoj trgovini. Iz navedenoga

se moda ponajbolje vidi kako seopa naela na kojima se temelji Beka konvencijaizodredbe l. 7. st. 2. gotovo automatizmom pretvaraju u naela koja se primjenjuju

83 Odredba l. 3. st. 2. Beke konvencije propisuje da se Beka konvencija ne primjenjujena ugovor u kojemu se preteni dio obveza strane koja isporuuje robu sastoji u obavlja-nju nekog rada ili pruanja nekih usluga.

84 Vidi I.C.C. International Court of Arbitration, br. 8817, 1. prosinca 1997., CISG-onlinebr. 750.

85

Vidi Tribunal of International Commercial Arbitration at the Russian Federation Cham-ber of Commerce and Industry, 229/1996, 5. lipnja 1997., CISG-online br. 1247. Vidisuprabilj. 60.

86 Vidi Scafom International BVv.Lorraine Tubes S.A.S., Hof van Cassatie, Belgija, C.07.0289.N, 19. lipnja 2009., http://cisgw3.law.pace.edu/cases/090619b1.html (2. rujna 2011.).Vie o cjelokupnom predmetu te presudama koje su prethodile ovoj odluci vidi u: Fle-chtner,op. cit. u bilj. 14, str. 269 - 272.

87 Odredba l. 79. st. 1. Beke konvencije propisuje da ako jedna stranka ne ispuni nekuod svojih obveza, nee biti odgovorna za neispunjenje ako dokae da je do neispunjenjadolo zbog smetnje koja je bila izvan njezine kontrole i da od nje nije bilo razumno oe-kivati da u vrijeme sklapanja ugovora smetnju uzme u obzir, da izbjegne ili savlada takvusmetnju i njezine posljedice.


27/30

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 669-698 (2012) 695

u meunarodnoj trgovini. Sljedei korak belgijskog suda (iako pogrean) potpunoje oekivan - naela koja se primjenjuju u meunarodnoj trgovini sadrana suupravo u UNIDROIT Naelima.

Teza o uzdizanju UNIDROIT Naela na razinu naela na kojima se temeljiBeka konvencija u sebi krije i dodatnu opasnost neopravdanog irenja poljaprimjene Beke konvencije. Naime, notorna je injenica da su odreena pravnapitanja i rjeenja namjerno izostavljena iz Beke konvencije jer se pokazalo dasu suvie izazovna delegatima koji nisu bili u stanju dogovoriti se o konkretnompravnom pravilu koje bi bilo prihvatljivo i predstavnicima dravacommon lawai predstavnicima drava kontinentalnoeuropskog pravnog kruga. Uostalom, isam uspjeh Beke konvencije kao meunarodnog ugovora, koji se ponajbolje

ogleda u broju drava ugovornica88, rezultat je vjeto sroenih kompromisa,ali i paljivog izbjegavanja da se usvoje rjeenja za koja se unaprijed znalo daih odreeni krug drava iz odreenih razloga nee prihvatiti. Posezanje zapodrednom primjenom UNIDROIT Naela, koja esto sadravaju rjeenjaupravo u odnosu na ona pitanja o kojima se raspravljalo pri pisanju Bekekonvencije i za koja je odlueno da ne budu uvrtena u konaan tekst, u izra-vnoj je suprotnosti s namjerom koju su imali tvorci Beke konvencije. O raznipravne nesigurnosti koja se uvodi eksperimentiranjem s vanjskim izvorima ija

primjena nije predviena samom Bekom konvencijom, gotovo da je i suvinogovoriti. Povratno, time se omoguuje i mnogo gori scenarij, prema kojemu sekao pravne praznine mogu kvalificirati ak i ona pitanja za koja je, sukladnodostupnim pripremnim radovima, jasno da su namjerno ostavljena izvan dosegaBeke konvencije.

Kao to je ve spomenuto, mogue je (i ne samo mogue, ve i izvjesno) dae se pojedina UNIDROIT Naela u sadrajnom smislu preklapati s naelimana kojima se temelji Beka konvencija. Ipak, sama ta okolnost ne znai da se ta

Naela izravno mogu primijeniti na temelju odredbe l. 7. st. 2. Beke konvencije.Bar ne prije negoli se provede analiza o tome proizlazi li konkretno UNIDROITNaelo iz odredaba Beke konvencije. Ovdje nije rije samo o semantici, ve opogrenom pristupu samoj odredbi l. 7. st. 2. Beke konvencije. Naime, akospomenuta odredba propisuje da se pravne praznine popunjavajuprema opimnaelima na kojima se Beka konvencija temelji, to onda znai da najprije treba identi-ficirati takvo konkretno naelo, pri emu je Beka konvencija jedini i ultimativniizvor koji se smije koristiti. UNIDROIT Naela mogu biti smjernica, ali nita

88 Vidisuprabilj. 1.


28/30


vie od toga. ak i kada se nakon takve analize uistinu doe do zakljuka daje naelo koje proizlazi iz Beke konvencijesadrajno identino odreenom naeluUNIDROIT Naela, ne moe se ustvrditi da se to naelo izravno primjenjuje na

temelju odredbe l. 7. st. 2. Beke konvencije. Takva primjena bila bi suprotnaizriitoj konvencijskoj odredbi, a UNIDROIT Naelima implicitno bi priznalapravnu snagu koju nemaju.

5. ZAKLJUAK

Ne bi trebalo biti dvojbe da je neprimjerena izravna primjena UNIDROIT

Naela, Naela europskog ugovornog prava ili bilo kojih drugih vanjskihizvora pozivom na odredbu l. 7. st. 2. Beke konvencije. Iako je zajednikinazivnik svih u tekstu analiziranih izvora prava unifikacija, pa i svojevrsnadenacionalizacija trgovakog prava - ta konstatacija ne smije biti podloga zagrubo zanemarivanje njihove pravne prirode i mehanizama njihove primje-ne. Paradoksalno, upravo takav pristup (najvjerojatnije izazvan gorljivimentuzijazmom borbe protiv barijera koje kao rezultat razliitih nacionalnihpravnih rjeenja esto stoje na putu trgovinskih odnosa) dovodi do potpune

negacije ciljeva koji se unifikacijom ele postii. ak i pod pretpostavkomda primjena opih naela sadranih u vanjskim izvorima u konanici vodido istog rezultata kao da je sud primijenio ope naelo za koje je prethodnoutvrdio da se na njemu temelji Beka konvencija, automatsko posezanje zavanjskim izvorima u potpunosti je neopravdano. Mjera u kojoj se opa nae-la sadrana u vanjskim izvorima mogu primijeniti mora ostati u okvirimasugestije, odnosno samo smjernice.

Pretpostavka izravne primjene UNIDROIT Naela jest ta okolnost da su

strane takvu primjenu predvidjele svojim ugovorom. Iako je Beka konvencijanesumnjivo meunarodni instrument kojim se ujednaava pravo meunarodnekupoprodaje, iz te injenice to Preambula UNIDROIT Naela propisuje dase ona mogu koristitiza tumaenje, odnosno kao pomo pri tumaenju jednoobraznihmeunarodnih instrumenata, ne proizlazi i zakljuak da odredba l. 7. Bekekonvencije predvia njihovu izravnu primjenu. Tekst Preambule u tome dijelune moe biti osnova obvezne primjene UNIDROIT Naela. Instrument ijaprimjena ovisi o sporazumu ugovornih strana ne moe sam propisati svoju

povratnu primjenu pri tumaenju (ili popunjavanja pravnih praznina) Bekekonvencije.


29/30

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 669-698 (2012) 697

Ve pomalo iscrpljena fraza da je Beka konvencija meunarodna lingua francamora se prestati koristiti kao izlika za neopravdano irenje njezina polja primje-ne. Ta okolnost da je Beka konvencija nesavren i nepotpun (u dijelovima ak

i neprihvatljivo krnj) instrument nikako nije temelj za neprimjerenu podrednuprimjenu drugih instrumenata meunarodne unifikacije - ve jednostavno no-torna injenica. Samo ako se prihvati postojanje ogranienja koja su inherentnaBekoj konvenciji - otvara se i mogunost da se u budunosti moda poneraditi na nekom drugom, boljem i potpunijem meunarodnom ugovoru koji ecjelovitije pristupiti unifikaciji meunarodnog trgovakog prava. U isto vrijeme,dozvoljavanje da se odredbe ve postojeeg meunarodnog ugovora tumae nasuvie ekstenzivan nain alje poruku da je svaki projekt unifikacije u prvom

redu opasan i nepredvidiv, i da ga je stoga bolje zaobii jer njegova primjenaultimativno ovisi o faktorima na koje ugovorne strane ne mogu utjecati. Kako jeupravo pravna sigurnost garant mogueg budueg razvoja unifikacije trgovakogugovornog prava, organi primjene osobito moraju paziti da svojim postupanjemne ugroze temeljne ciljeve koji se Bekom konvencijom promiu.

Summary

Nina Tepe*

GAP-FILLING MECHANISM IN UNITED NATIONS CONVENTIONON CONTRACTS FOR INTERNATIONAL SALE OF GOODS ANDUNIFICATION OF LAW ON INTERNATIONAL SALE OF GOODS

Article 7 of United Nations Convention on Contracts for International Sale of Goods

deals with two important legal notions of the law of international sale of goods. Paragraph1 states a general rule on interpretation of the Convention, while paragraph 2 contains

a gap-filling mechanism. This paper discusses the application of the two paragraphs,

particularly by referring to the arbitral case-law which uses UNIDROIT Principles of

International Commercial Contracts for gap-filling, while disregarding differences between

the Convention and the Principles (scope of application and differences in content). Na-

mely, paragraph 2 prescribes a two-step mechanism for gap-filling which primarily applies

* Nina Tepe, Ph. D., Professor, Faculty of Law, University of Zagreb, Trg marala Tita 14,Zagreb


30/30


general principles on which the Convention is based and in the case that there are no such

principles, the applicable law is determined by conflict-of-laws rules. But a part of legal

theory, as well as a part of legal practice indicates (by invoking the same provision) that

gaps can be filled using the principles which should be deemed, with regard to the ViennaConvention, external sources, especially the UNIDROIT Principles. The paper explains the

reasons against such a theory and practice (contrary to Art. 7, par. 2 of the Convention,

contrary to the Principles whose application should be agreed upon, unjustified expansion

of the Conventions scope of application) and concludes that such a practice is dangerous

for the international sale of goods and legal certainty upon which the parties rely.

Key words: UN Convention on Contracts for the International Sale of Goods, uni-

fication of law on international sale of goods, UNIDROIT Principles of International

Commercial Contracts

medjunarodna kupoprodaja roba.pdf

Documents