lokalna razvojna strategija lokalne akcijske grupe...

1

Lokalna razvojna strategija

Lokalne Akcijske Grupe „IZVOR“ 2014. – 2020.

2

SADRŽAJ

1.OPIS PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG-OM IZVOR ......................................................................................... 1

1.1. OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE ............................................................................................................................. 1 POVRŠINA I GRANICE PODRUČJA ....................................................................................................................... 1 RELJEFNE I KLIMATSKE KARAKTERISTIKE .............................................................................................................. 2 PRIRODNA BAŠTINA ........................................................................................................................................ 3 STANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE .............................................................................................................. 5

1.1.4.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA ....................................................................................................................... 5 1.1.4.2. VODOOPSKRBA .......................................................................................................................................... 5 1.1.4.3. ODVODNJA ................................................................................................................................................ 6 1.1.4.4. GOSPODARENJE OTPADOM ........................................................................................................................... 6 1.1.4.5. INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA ......................................................................................... 6 1.1.4.6. ENERGETIKA .............................................................................................................................................. 7

STANJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE ................................................................................................................ 7 1.2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA .................................................................................................................... 8

STANJE GOSPODARSTVA .................................................................................................................................. 8 1.2.1.1. VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA .................................................................................................................... 11 1.2.1.2. POSLOVNE ZONE....................................................................................................................................... 11

TRŽIŠTE RADNE SNAGE .................................................................................................................................. 11 1.1.1. POLJOPRIVREDA .......................................................................................................................................... 12 1.2.2.1. LOVNO I RIBOLOVNO GOSPODARSTVO ........................................................................................................... 15 1.3. DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA .................................................................................................. 15

DEMOGRAFSKI RAZVOJ ................................................................................................................................. 15 OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA ......................................................................................................... 16 ŠKOLSTVO .................................................................................................................................................. 16

1.3.3.1. PREDŠKOLSKI ODGOJ ................................................................................................................................. 16 1.3.3.2. OSNOVNOŠKOLSKO OBRAZOVANJE ............................................................................................................... 17 1.3.3.3. SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE ................................................................................................................. 18 1.3.3.4. VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE I CIJELO ŽIVOTNO UČENJE ................................................................................. 18

TURIZAM I KULTURA ..................................................................................................................................... 18 1.3.4.1. TURISTIČKI RESURSI I INFRASTRUKTURA ......................................................................................................... 18 1.3.4.2. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA................................................................................................................... 20 1.3.4.3. MANIFESTACIJE ........................................................................................................................................ 21

2.SWOT ANALIZA PODRUČJA LAG „IZVOR“ .................................................................................................... 22

3.RAZVOJNA VIZIJA I PRIORITETI .................................................................................................................... 27

3.1. STRATEŠKI CILJ 1. PODIĆI KVALITETU POLJ. PROIZVODNJE U SVRHU POVEĆANJA KONKURENTNOSTI NA TRŽIŠTU .................. 28 3.2. STRATEŠKI CILJ 2. UNAPRIJEDITI KVALITETU ŽIVOTA I POTAKNUTI NEPOLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI ................................. 29 3.3. STRATEŠKI CILJ 3. PODIZANJE SVIJESTI LOKALNIH DIONIKA O SUVREMENIM MEHANIZMIMA UPRAVLJANJA POLJ. GOSPODARSTVOM ................................................................................................................................................. 30

4.OPIS MJERA I DEFINIRANJE KORISNIKA TEMELJEN NA MOGUĆNOSTIMA PRR RH 2014. – 2020. ................. 33

4.1. MJERA 1. PODIZANJE KVALITETE POLJ. PROIZVODNJE ............................................................................................. 33 4.2. MJERA 2. UNAPREĐIVANJE KVALITETE ŽIVOTA RURALNOG PODRUČJA ........................................................................ 37 4.3. MJERA 3. EDUKACIJA ,USAVRŠAVANJE I ANIMACIJA STANOVNIŠTVA RURALNOG PODRUČJA ............................................ 40 4.4. OPIS ODABIRA PROJEKTA NA NIVOU LAG-A .......................................................................................................... 43 4.5. PROJEKTI SURADNJE ........................................................................................................................................ 43

5.USKLAĐENOST LRS LAG „IZVOR“ S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ........................................ 44

5.1. USKLAĐENOST PLANIRANIH MJERA LRS LAG-A „IZVOR“ SA PRIORITETIMA I FOKUS PODRUČJIMA PRR RH 2014. – 2020. . 46 USKLAĐENOST SA LRS-A LAG-A „IZVOR“ SA HORIZONTALNIM PITANJIMA LEADER-A .............................................. 47

5.1.1.1. INOVACIJE ............................................................................................................................................... 47 5.1.1.2. ZAŠTITA OKOLIŠA ..................................................................................................................................... 47 5.1.1.3. KLIMATSKE PROMJENE ............................................................................................................................... 48

3

5.2. USKLAĐENOST LRS-A LAG-A „IZVOR“ SA CILJEVIMA STRATEGIJE EUROPA 2020 ......................................................... 48

6.UKLJUČENOST LOKLANIH DIONIKA U IZRADU LRS ....................................................................................... 49

6.1. PRIMJENA NAČELA „ODOZDO PREMA GORE“ I SUDJELOVANJE RAZLIČITIH INTERESNIH SKUPINA U IZRADI LOKALNE RAZVOJNE

STRATEGIJE ........................................................................................................................................................... 49

7.AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE LAG-A „IZVOR“ 2014. – 2020. ......................... 50

8.PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA STRATEGIJE ......................................................................................... 51

8.1.PRAĆENJE PROVEDBE LRS-A .............................................................................................................................. 51 8.2.EVALUACIJA LRS-A .......................................................................................................................................... 52 8.3. INDIKATORI / POKAZATELJI PO MJERAMA ............................................................................................................ 53

9.SPOSOBNOST PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE ........................................................................ 55

9.1.STRUKTURA LAG-A „IZVOR“ ............................................................................................................................. 55 9.2.LJUDSKI RESURSI ZA PROVEDBU LRS .................................................................................................................... 56 9.3.ISKUSTVO U PROVEDBI LEADER PRISTUPA U PROGRAMSKOM RAZDOBLJU 2007. – 2013. .............................................. 56 9.4.PROJEKTNO ISKUSTVO U PROJEKTIMA IZVAN MJERE LEADER ...................................................................................... 57 9.4.1.PROJEKTI LAG-A „IZVOR“ .............................................................................................................................. 57 9.4.2.PROJEKTI ZA ČLANOVE LAG-A „IZVOR“ ............................................................................................................. 57

10.FINANCIJSKI PLAN ..................................................................................................................................... 58

10.1. FINANCIJSKI PLAN RADA LAG-A „IZVOR“ ........................................................................................................... 58 10.2. FINANCIRANJE PROVEDBE LRS LAG-A „IZVOR“ .................................................................................................. 59 10.3. PROCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU PROJEKATA LAG-A „IZVOR“ ........................................................... 59

POPIS KRATICA:

APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

CLLD Community Led Local Development (Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)

HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje

DZS Državni zavod za statistiku

DZZP Državni zavod za zaštitu prirode

EU Europska unija

TZ Turistička zajednica

JLS Jedinica lokalne samouprave

LAG Lokalna akcijska grupa

LEADER Liaison Entre Actions de Développement del'Économie Rurale

LRS Jedinica lokalne samouprave

OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

PRR RH Program ruralnog razvoja Republike Hrvatska

EPFRR EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ

1

1. OPIS PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG-om IZVOR

1.1. Opće zemljopisne značajke

Površina i granice područja

LAG Izvor čini jedinica lokalne samouprave s područja Varaždinske i 1 jedinica lokalne

samouprave s područja Koprivničko-križevačke županije. Područje LAG-a prostire se na

površini od ukupno 453,99 km2. Prema površini, najveća je Općina Rasinja (105,5 km2, dok je

najmanja Općina Veliki Bukovec (30,41 km2).

Slika 1. Karta obuhvata područja LAG-a Izvor

Izvor: Obrada autora, 2016.

Grad Ludbreg je po statističkim podacima jedan od najmanjih gradova Varaždinske županije.

Ludbreg svojom dugom i bogatom poviješću, strateškim zemljopisnim položajem, te kulturnim

raznolikostima spada u red najvažnijih gradova sjeverozapadne Hrvatske. Zemljopisni položaj

Ludbrega učinio ga je sjecištem mnogih važnih prometnih pravaca: od zapada prema istoku,

dolinom rijeke Drave, te od sjevera prema jugu dolinom rijeke Bednje. Ludbreg je tako

smješten na polovici puta između Varaždina (25 km), Koprivnice (22 km), te Čakovca (24 km)

i Križevaca (40 km), a autocesta približava ga Zagrebu na samo 70-ak km.

2

Grad Varaždinske Toplice smješten je na padinama Topličke gore u Hrvatskom zagorju, 12

km jugoistočno od Varaždina. Na obodu kotline kojom vijuga rječica Bednja, u slikovitom

krajoliku, cijelo se mjesto doima poput perivoja. Varaždinske Toplice najstarije su toplice u

Republici Hrvatskoj, tradicije duge oko 2300 godina. Prirodni dar izdašni izvor termalne vode

s temperaturom od 58 stupnjeva na izvorištu – odredio je naselju položaj, dao mu ime i

uvjetovao kontinuitet obitavanja i liječenja ljudi kroz sve kulturne epohe.

Općina Mali Bukovec utemeljena je 1993. godine Zakonom o teritorijalnom ustrojstvu

Republike Hrvatske, te je kao takva uključena u Varaždinskoj županiju. Godine 1996. izdvajaju

se Veliki Bukovec, Dubovica i Kapela, te formiraju novu općinu sa sjedištem u Velikom

Bukovcu.

Općina Martijanec nalazi se u sastavu Varaždinske županije (dosadašnji naziv „općina Donji

Martijanec“ promijenjen je na zahtjev Općine u stari povijesni naziv „općina Martijanec“,

prema nazivu naselja gdje se nalazi sjedište općine). Smještena je na prijelazu iz središnjeg u

istočni dio Županije. U smjeru sjever - jug, proteže se od ruba do ruba Županije tako da na

sjeveru graniči s Međimurskom, a na jugu s Koprivničko-križevačkom županijom.

Općina Sveti Đurđ nastala je u nizini na raskrižju puteva sjeverno od Ludbrega, uz cestovni

pravac koji još od rimskog doba povezuje Ludbreg s Prelogom i rimskim postajama u

Međimurju.

Općina Trnovec Bartolovečki smještena je u dravskoj dolini, na desnoj obali rijeke Drave, u

sjevernom središnjem dijelu Varaždinske županije, u neposrednoj blizini grada Varaždina. Sa

sjeverne strane graniči s Međimurskom županijom, s istočne općinom Donji Martijanec, s južne

općinom Jalžabet, a sa zapadne strane gradom Varaždinom. Područjem općine protječu rijeke

Drava i Plitvica, te potok Zbel koji izvire u Trnovcu.

Općina Veliki Bukovec smještena je u ravnici, desetak kilometara od Ludbrega, između rijeke

Plitvice i Bednje te je najmlađa i jedna od najmanjih općina Varaždinske županije.

Općina Rasinja nastala je na samom podnožju sjeverne padine Kalnika, u dolini Drave, na

pola puta između Koprivnice i Ludbrega, na mjestu na kojem se uz potok Gliboki formirao

značajni srednjovjekovni cestovni pravac iz smjera Drave preko Rasinje dolinom tokova

Glibokog i Glogovnice prema Apatovcu i Križevcima. Općinu Rasinja u administrativnom

smislu, uz središte općine čini 21 zaselak koji su se uglavnom smjestili na padinama Kalnika i

uz potok Gliboki.

Reljefne i klimatske karakteristike

Reljef područja LAG-a karakterizira sjeverno i jugoistočno ravničarsko područje te

jugozapadno brežuljkasto područje, s gorskim masivima (Kalničko i Varaždinsko-topličko

gorje). Najveća naplavna ravan je prostrano varaždinsko polje, stvoreno radom rijeke Drave.

Najviša kota iznosi 481 m nadmorske visine (vrh Porutine na Kalničkom gorju).

Na području LAG-a nalaze se vodotoci (rijeke Drava, Bednja i Plitvica, brojni potoci, kanali),

jezera i ribnjaci (Varaždinsko akumulacijsko jezero, akumulacijsko jezero Dubrava, jezera

nastala eksploatacijom šljunka, jezero i ribnjaci u Hrastovljanu, ribnjaci u Ludbregu i Rasinjski

ribnjaci), podzemne vode u vodo nosniku dravskog aluvija i izvori gorskog masiva Kalnika i

3

Varaždinsko-topličkog gorja. Vodo nosni horizonti u šljunkovitim dravskim naplavinama

dobre su izdašnosti i daju kvalitetnu, prirodno filtriranu vodu. Na području Općine Trnovec

Bartolovečki nalazi se vodocrpilište Vinokovščak. Na kakvoću podzemnih voda negativno

utječe neriješena odvodnja naselja, neriješena odvodnja otpadnih voda s životinjskih farmi,

neriješeno zbrinjavanje krutog otpada s životinjskih farmi, prekomjerno tretiranje

poljoprivrednih površina mineralnim gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja, nelegalno

odlaganje otpada koji sadrži komponente opasnog karaktera. Na području Grada Varaždinskih

Toplica prisutna su dva vodna fenomena - termalno blato na lokaciji ''Berek'' i vodopad-slap na

sedrenoj barijeri. Na području naselja Varaždinske Toplice postoji velik broj termalnih izvora

koji predstavljaju značajno prirodno bogatstvo, ali dovode i do negativnih posljedica kao što je

pojava velikog broja klizišta. Eksploatacija termo mineralne vode vrši se za zdravstvene potrebe

(terapeutsko liječenje reumatskih bolesti i rehabilitacija) te za turističko-rekreacijske potrebe.

Na području Ludbrega nalazi se bušotina Lunjkovec koja predstavlja potencijal za proizvodnju

električne i toplinske energije, iskorištavanje u balneološke svrhe i dr.

Najveći kompleksi šuma i šumskog zemljišta nalaze se na području Kalničkog i Varaždinsko-

topličkog gorja. Ukupna površina šuma iznosi 11.330,48 ha, od čega 5.411,91 ha čine šume u

privatnom vlasništvu, dok šume u državnom vlasništvu zauzimaju 5918,57 ha. Šumskim

područjem u državnom vlasništvu gospodare i upravljaju Hrvatske šume. Šume u privatnom

vlasništvu karakterizira relativno laka pristupačnost, a time i mogućnost nekontrolirane sječe.

Na području LAG-a značajna su nalazišta mineralnih sirovina: građevinskog pijeska i šljunka,

ciglarske gline te, u manjoj mjeri, tehničko-građevnog kamena. Eksploatacija pijeska vrši se na

području Općine Mali Bukovec, eksploatacija šljunka na području općina Martijanec, Mali

Bukovec, Veliki Bukovec, Sveti Đurđ te Grada Ludbrega, dok se ciglarska glina eksploatira na

području Grada Ludbrega. Na području Varaždinskih Toplica postoji i nalazište ljekovitog blata

peloida.

Za područje LAG-a utvrđena je zona maksimalnog seizmičkog intenziteta VII stupnja po MCS

skali.

Dominira umjereno kontinentalna klima, karakteristična za peri panonski rub, s umjereno

toplim ljetima i dosta kišovitim i hladnim zimama. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi

oko 10°C. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od oko 19°C, a

najhladniji siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C. Područje LAG-a je

područje kontinentalnog oborinskog režima sa čestim i obilnim kišama u svibnju, lipnju i

srpnju, tj. u toku vegetacijskog perioda. Drugi oborinski maksimum je u studenom, dok je

najmanje oborina u mjesecu veljači i ožujku. Osnovna karakteristika režima vjetra je

dominantnost vjetrova južnog i jugozapadnog te sjevernog i sjeveroistočnog kvadranta. Mraz

se javlja od rujna do svibnja.

Prirodna baština

Područje LAG-a odlikuje se velikom biološkom i krajobraznom raznolikošću. Na području

LAG-a Zakonom o zaštiti prirode zaštićeno je 5 prirodnih lokaliteta.

4

Tablica 1. Zaštićeni dijelovi prirode na području LAG-a Izvor

Izvor: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije,

2016.

Na području LAG-a nalaze se i područja ekološke mreže NATURA 2000 u koju su uključena

područja važna za divlje svojte i stanišne tipove (područja uz rijeke Dravu i Bednju, svi

speleološki objekti) kao i područja značajna za ptice (područje uz rijeku Dravu i Kalničko

gorje). Nalazišta ugroženih i rijetkih vrsta i njihovih staništa uglavnom su zaštićena u okviru

ekološke mreže NATURA 2000.

Slika 2. Karta područja ekološke mreže Natura 2000 na području LAG-a Izvor

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode

Rbr. Kategorija zaštite Naziv

1. Regionalni park Mura-Drava

2. Spomenik parkovne arhitekture - perivoj Perivoj uz dvorac u Martijancu

3. Spomenik parkovne arhitekture - perivoj Perivoj u Varaždinskim Toplicama

4. Spomenik parkovne arhitekture - perivoj Perivoj uz dvorac u Velikom Bukovcu

5. Spomenik parkovne arhitekture - skupina Skupina lipa u Varaždinskim

Toplicama

5

Stanje komunalne infrastrukture

1.1.4.1. Prometna infrastruktura

Područjem koje pokriva LAG prolazi autocesta u dužini od 12,7 km, niz državnih cesta te 127

km županijskih cesta koje međusobno povezuju sjedišta jedinica lokalne samouprave. Dobroj

povezanosti naselja unutar područja LAG-a pridonosi mreža općinskih i gradskih cesta u dužini

od 161,02 km (asfaltirano 135,29 km, odnosno 84%) na koju se nadovezuje sustav

nerazvrstanih cesta. Dužina nerazvrstanih cesta koje se nalaze na području LAG-a je 1.128,34

km. Državne i županijske ceste uglavnom su u dobrom tehničkom stanju, obzirom da se

značajna sredstva ulažu u rekonstrukciju i obnovu kolnika te u povećanje sigurnosti prometa

(pješačko biciklističke staze) najugroženijih skupina. Jedini problem predstavlja pojačani

promet vozila kroz naseljena mjesta zbog čega se teži izgradnji nove mreže brzih cesta izvan

naselja i gradova ili obilaznica, najviše zbog preuzimanja tranzitnog teretnog prometa.

Javni promet putnika na lokalnim i općinskim linijama unutar LAG-a obavlja tvrtka

Autobusni promet d.d. Varaždin – u stečaju, a isti većim dijelom zadovoljava osnovne potrebe

lokalnog stanovništva, iako, u posljednjih nekoliko godina, postoji trend ukidanja autobusnih

linija, najviše zbog nerentabilnosti te nezainteresiranosti korisnika za javni cestovni prijevoz.

Usluge u lokalnom prijevozu obavlja i taxi služba stacionirana u Varaždinu koja, shodno

potrebama korisnika, obnaša djelatnost prijevoza na cijelom području Županije.

Dijelom područja LAG-a prolazi željeznička pruga za regionalni promet R202 Varaždin –

Koprivnica (pruga 1. reda). Promet koji se obavlja spomenutom relacijom otvoren je i za

prijevoz putnika i za prijevoz robe, a pruga je jedno kolosiječna i bez elektrifikacije. Obzirom

da su potrebna ulaganja u modernizaciju infrastrukture, dopuštene brzine koje variraju od 45 –

100 km/sat negativno utječu na kvalitetu prijevoza. Većina cestovnih prijelaza na potezu kojim

prolazi pruga nisu osigurani uređajima kojima se jamči sigurnost prelaska cestovnih vozila ili

pješaka preko željezničke pruge, čime je ugrožena i sigurnost prometa. Na području LAG-a

nalaze se tri željeznička kolodvora1.

1.1.4.2. Vodoopskrba

Područje LAG-a opskrbljuje se vodom iz regionalnog vodovoda Varaždin te vodocrpilišta

Ivanščak i Lipovec2, a usluge vodoopskrbe pružaju tvrtke Varkom d.d. i Koprivničke vode

d.o.o.. Naseljeni dio područja LAG-a nije u potpunosti pokriven vodovodnom mrežom, a

prosječan postotak priključenosti stanovništva3 na sustav vodoopskrbe iznosi u prosjeku 75%4.

Obzirom na neadekvatnu vodovodnu mrežu u pojedinim dijelovima područja LAG-a, potrebna

je rekonstrukcija i provođenje mjera kojima će se poboljšati učinkovitost i sigurnost sustava te

izgradnja i proširenje mreže u skladu s rastućim potrebama i širenjem urbanih područja.

1 Ludbreg, Rasinja, Subotica Kunovec 2 Područje Općine Rasinja 3 Varkom, 31.12.2014. 4 Postotak varira od 50% (Općina Rasinja) do 90% (Trnovec)

6

1.1.4.3. Odvodnja

Za upravljanje i održavanje sustava odvodnje na području koje pokriva LAG zadužena su tri

poduzeća.5 Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda područja LAG-a nije jedinstven, već

je nepovezan i mješovitog tipa. Odvodnja otpadnih voda na području LAG-a manjim je dijelom

riješena u Općinama Varaždinske Toplice (36%) i Trnovec Bartolovečki (5%) te Gradu

Ludbregu (36,71%)6. Na području naselja Ludbreg i Selnik nalazi se pročistač. U područjima

nepokrivenima sustavom odvodnje, ista se rješava ispuštanjem otpadnih voda u sabirne i

septičke jame koje se prazne prema potrebi.

1.1.4.4. Gospodarenje otpadom

Za prikupljanje i odvoz otpada na području LAG-a zadužena su 4 komunalna poduzeća7.

Komunalni otpad JLS-a koji su pod nadležnošću tvrtke Čistoća d.o.o. se skladišti u krugu tvrtke

Univerzal d.o.o., Grad Ludbreg komunalni otpad odlaže na lokaciji Meka u Ludbregu, dok se

odlagalište za Općinu Rasinja nalazi na lokaciji Piškornica. Sve jedinice lokalne samouprave

na području LAG-a imaju organiziran sustav gospodarenja otpadom i u svim naseljima provodi

se odvojeno sakupljanje otpada, a formirani su i posebni eko (zeleni) otoci s kontejnerima za

sortiranje različitih vrsta krutog otpada. Komunalni mješoviti otpad sakuplja se jednom tjedno,

papir, plastika i staklo jednom mjesečno, dok glomazni otpad dva puta godišnje ili po potrebi i

pozivu korisnika.

1.1.4.5. Informacijsko-komunikacijska infrastruktura

Za redovito odvijanje poštanskog prometa na području LAG-a nadležna je tvrtka Hrvatska pošte

d.d.. Iako su potrebe korisnika zadovoljene, potrebna je modernizacija poštanskih ureda.

Telekomunikacijski promet na području LAG-a u nepokretnoj i pokretnoj mreži obavlja više

različitih operatera8. Gotovo cijelo područje LAG-a pokriveno je fiksnom telefonijom kao i

dostupnošću mobilne mreže, a time je omogućeno i spajanje računala na internetsku mrežu

osnovnim (tradicionalnim) širokopojasnim pristupom. Najviše kućanstva koristi brzinu pristupa

od 2 do 30 Mbit/s.9 Ostali podaci o pokrivenosti internetom vidljivi su na Slici ispod.10 Iako je

izgrađenost telekomunikacijske mreže zadovoljavajuća, potrebna je rekonstrukcija te izgradnja

novih građevina radi implementacije novih tehnologija. Ciljevi Digitalne agende za Europu11

te ciljevi definirani u Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj, kao i

utvrđeno stanje na području LAG-a, upućuju na zaključak da je potrebno dodatno investirati u

širokopojasnu infrastrukturu.

5 Komunalno poduzeće Varkom d.d., tvrtka Koprivničke vode d.o.o. (Općina Rasinja), Odvodnja d.o.o. (Grad

Ludbreg) 6 Priključenost stanovništva 7 Čistoća d.o.o. Varaždin, Lukom d.o.o. Ludbreg, Babić d.o.o. Cestica, Prizma VV 8 Hrvatski telekom, Optima, TH-net, Vip net, Tele 2, Tomato 9 Grad Ludbreg, Općine Mali Bukovec, Sv.Đurđ, Trnovec, Veliki Bukovec 45-55%, Općine Rasinja, Martijanec,

Grad Varaždinske Toplice 30-45% (izvor: HAKOM, http://bbzone.hakom.hr/hr-

HR/StatistickiPrikaz#sthash.xWvpIRiI.dpbs ) 10 Nisu uključeni podaci za Općinu Rasinja 11 Digital Agenda for Europe – DAE je strateški okvir za razvoj digitalnih tehnologija s ciljem ubrzanja

ekonomskog rasta u zemljama EU te sastavni dio krovne europske strategije Europe 2020

http://bbzone.hakom.hr/hr-HR/StatistickiPrikaz#sthash.xWvpIRiI.dpbs

http://bbzone.hakom.hr/hr-HR/StatistickiPrikaz#sthash.xWvpIRiI.dpbs

7

Slika 3. Pokrivenost internetom na području LAG-a Izvor

Izvor: Obrada autora,, 2016.

1.1.4.6. Energetika

Distributeri za obavljanje djelatnosti električne energije za područje LAG-a su HEP-Operator

distribucijskog sustava d.o.o., odnosno podružnice Elektra Varaždin12 i Elektra Koprivnica13.

Iako je cijelo područje gotovo u potpunosti pokriveno sustavom električne energije i potrebe za

napajanjem potrošača su zadovoljavajuće, potrebna je rekonstrukcija niskonaponske mreže

prvenstveno u vidu zamjene zračnih vodova podzemnim kao i gradnja novih trafostanica.

Distribuciju plina na području LAG-a vrši tvrtka Termoplin d.d. iz Varaždina. Na razini LAG-

a, plinskom mrežom distributivnog područja koje pokriva Termoplin pokriveno je gotovo cijelo

područje LAG-a, osim rubnih i brdovitih naselja sa smanjenim interesom za plinofikacijom

zbog visokih troškova izgradnje mreže te Općine Rasinja. Prema podacima tvrtke Termoplin14,

na plino opskrbni sustav priključeno je ukupno 6.933 potrošača. Mreža je stabilna i sigurna, a

razvodni plinski sustavi osiguravaju dovoljnu količinu plina za trenutnu potrošnju te za

potencijalne potrošače.

Korištenje obnovljivih izvora energije pridonijelo bi značajnom smanjenju štetnog utjecaja na

okoliš kao i otvaranju novih radnih mjesta, ali isti se za sada nedovoljno koriste.

Stanje društvene infrastrukture

Na području LAG-a najviše je zastupljeno društvenih domova koji služe kao centar društvenog

i kulturnog života, u kojem se održavaju različite priredbe i manifestacije te koje služe za rad

udruga civilnog društva. Većina domova izgrađena je tijekom 90-ih godina te ih je potrebno

adaptirati kako bi ispunili zahtjeve infrastrukturnog nositelja društvenog i kulturnog života. U

12 Područje Općina Trnovec, Varaždinske Toplice 13 Područje Grada Ludbrega te Općina Mali Bukovec,Veliki Bukovec, Sveti Đurđ, Martijanec i Rasinja 14 Podaci na kraju 2013.g. (Termoplin d.d.)

98.60%

35.29%28.75%

55.30%

31.24%

Pokrivenost internetom

Bežični 2 do 30 Mbit/s

Bežični 30 do 100 Mbit/s

Žičani 100 Mbit/s

Žičani 2 do 30 Mbit/s

Žičani 30 do 100 Mbit/s

8

velikoj mjeri zastupljena je i sportska infrastruktura i to u vidu nogometnih igrališta koje ima

gotovo svako naselje.15

Tablica 2. Broj objekata društvene infrastrukture na području LAG-a Izvor

Vrsta objekta Ukupan

broj

Broj

planiranih

objekta

Broj

objekata za

obnovu

Društveni dom 33 1 19

Vatrogasni dom 7 1 2

Otvorena učilišta 1 0 0

Dom kulture 1 0 1

Kulturno-informativni centar 1 0 0

Knjižnice 1 1 0

UKUPNO 44 3 22

Izvor: Obrada autora, 2015.

1.2. Gospodarske značajke područja

Područje LAG-a Izvor može se smatrati gospodarski dobro razvijenim, s 396 aktivna trgovačka

društava te 473 poslovnih subjekata u obrtu. Prema broju trgovačkih društava dominantne

gospodarske djelatnosti su trgovina (28%) i prerađivačka industrija (26%), a značajno je

zastupljena i djelatnost građevinarstva kojom se bavi 13% poduzeća. Ostale djelatnosti bilježe

manje od 10% zastupljenosti u ukupnom gospodarstvu područja LAG-a.

Stanje gospodarstva

Prema Registru godišnjih financijskih izvještaja koji objavljuje Financijska agencija (FINA),

na području LAG-a u 2014. godini poslovalo je 454 poduzetnika, što predstavlja povećanje za

29 poduzetnika, odnosno 6,82% u odnosu na prethodnu godinu. Promatrano prema mjestu

sjedišta poduzetnika vidljivo je da je gospodarska aktivnost najintenzivnija u gradu Ludbregu

koji se sa 172 poduzetnika (37,89 % od ukupnog broja poduzetnika) na području LAG-a

pozicionira kao njegovo gospodarsko središte. Općina Trnovec Bartolovečki sa 101

poduzetnikom (22,25%) i Grad Varaždinske Toplice s 87 poduzetnika (19,16%) također se

izdvajaju kao gospodarski značajnija područja. Ostale općine čine manje od 6 % od ukupnog

broja poduzetnika u LAG-u.

Prema analizi financijskih rezultata poduzetnika na području LAG-a za 2014. godinu, u odnosu

na prethodnu 2013. godinu došlo je do rasta broja zaposlenih za 8,31%, povećana je dobit

razdoblja za 81,47%, gubitak razdoblja se udvostručio, a smanjena je neto dobit za 64,83% i

ukupni prihodi poduzetnika za 70,07% .Vezano za ukupne prihode na području LAG-a , najviše

su ostvarili su poduzetnici Grada Ludbrega (71,32%). Općina Sveti Đurđ se izdvaja kao jedina

općina čiji su poduzetnici ostvarili manje od 1 % ukupnih prihoda poduzetnika LAG- a. Kada

se promatra dobit razdoblja, najprofitabilnija je prerađivačka industrija sa 75% ukupno

ostvarene dobiti poduzetnika LAG-a. Poduzetnici na području LAG a u 2014. godini

15 Podaci su prikupljeni temeljem upitnika za potrebe izrade Županijske razvojne strategije Varaždinske županije

za razdoblje do 2020.godine. Od ukupno 28 jedinca lokalne samouprave 23 je dostavilo ispunjeni upitnik.

9

zapošljavali su 8.254 djelatnika što je za 8,31% više u odnosu na 2013. godinu. Približno 70 %

svih radnih mjesta otvoreno je u prerađivačkoj industriji.

10

Tablica 3. Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika RH po gradovima i općinama (2013/2014), u tisućama kuna

Izvor: FINA, Registar godišnjih financijskih izvješća

Op

ćin

a/G

rad

Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihodi Dobit razdoblja Gubitak razdoblja

Dobit ili gubitak

razdoblja

20

13

.

20

14

.

20

13

.

20

14

.

20

13

.

20

14

.

20

13

.

20

14

.

20

13

.

20

14

.

20

13

.

20

14

.

Ludbreg 178 172 2.110 2.029 866.151 890.740 33.290 55.607 32.690 27.429 600 28.178

Mali

Bukovec 10 14 175 172 40.168 35.905 1.306 1.017 37 133 1.269 883

Martijanec 26 24 533 464 173.647 198.102 5.618 8.074 1.413 254 4.205 7.819

Rasinja 13 14 100 126 44.530 52.263 943 885 190 0 753 885

Sveti Đurđ 16 19 91 90 27.807 1.384 87 169 2.545 169 -2.459 1.214

Trnovec

Bartolovečki 87 101 3.665 4.361 2.503.383 42.289 43.050 103.366 3.224 103.366 39.826 -61.078

Varaždinske

Toplice 74 87 410 456 256.714 14.588 8.819 4.736 1.563 4.736 7.256 9.852

Veliki

Bukovec 21 23 537 556 261.050 13.746 10.572 14.299 25.628 14.299 -15.056 -553

UKUPNO

LAG 425 454 7.621 8.254 4.173.450 1.249.017 103.685 188.153 67.290 150.386 36.394 -12.800

Varaždinska

županija 2.949 3.033 35.710 36.666 20.601.755 21.111.439 897.409 920.079 500.206 678.341 397.204 241.738

Koprivničko

– križevačka

županija

1.366 1.434 15.691 15.389 9.220.545 9.436.206 334.284 483.594 231.213 211.691 103.071 271.903

Republika

Hrvatska 101.191 104.470 830.928 830.116 612.440.965 618.790.718 30.391.518 34.903.984 26.862.026 25.149.912 3.529.492 9.754.071

11

1.2.1.1. Vanjskotrgovinska bilanca

Na području LAG-a u 2012. godini zabilježen je izvoz u iznosu od 2.258.171.000 kuna, što je

39,93 % cjelokupnog izvoza Varaždinske županije. Najveći izvoz, gotovo 77,69%, ostvarila je

općina Trnovec Bartolovečki u iznosu od 1.754.481.000 kuna.

Uvoz je iznosio 604.030.000 kuna, odnosno 15,17% od cjelokupnog uvoza Varaždinske

županije. Najveći uvoz ostvario je Grad Ludbreg u iznosu od 307.169.000 kuna (51%). U

odnosu na isto razdoblje 2011. godine, ostvaren je veći izvoz, ali i veći uvoz.

Tablica 4. Uvoz i izvoz 2011. i 2012. u tisućama kuna

OPĆINA / GRAD

Izvoz Uvoz

I. – XII.

2011.

I. – XII.

2012.

indeksi

I. – XII.

2012.

I. – XII.

2011.

I. – XII.

2011.

I. – XII.

2012.

indeksi

I. – XII.

2012.

I. – XII.

2011.

Ludbreg 279.315 320.023 114,6 276.728 307.169 111,0

Varaždinske

Toplice 20.060 31.136 155,2 50.051 45.519 90,9

Mali Bukovec 5.268 10.280 195,1 4.341 2.631 60,6

Martijanec 61.229 57.998 94,7 47.707 42.457 89,0

Sveti Đurđ 9.645 9.096 94,3 1.310 1.438 109,7

Trnovec

Bartolovečki 1.640.997 1.754.481 106,9 175.052 180.405 103,1

Veliki Bukovec 66.665 74.189 111,3 23.283 22.351 96,0

Rasinja 657 968 147,4 6.920 2.060 29,8

UKUPNO 2.083,84 2.258,17 1.019,5 585.392 604.030 690

Varaždinska

županija 5. 399.760 5. 655.242 104,7 4.146.181 3.981.154 96,0

Koprivničko –

križevačka županija 1.849.127 1.863.051 100,8 1.388.704 1.312.402 94,5

Republika Hrvatska 71.234.060 72.380.725 101,6 121.036.155 121.899.363 100,7

Izvor: DZS, Priopćenja i statistička izvješća, lipanj 2013.

1.2.1.2. Poslovne zone

Na području LAG-a nalaze se 19 poslovnih zona (9 gospodarskih, 10 poduzetničkih i 1 zona

male privrede), od čega je 11 u funkciji, a 8 nije.16 Najveći broj aktivnih poduzetnika i ujedno

najveći broj zaposlenih je u poduzetničkoj zoni Grada Ludbrega (33/1084).

Tržište radne snage

U siječnju 2016. godine prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na području LAG-

a evidentirano je 1.357 nezaposlenih osoba, od čega su 728 žene, odnosno 53,65%. U odnosu

16 Izvješće o obavljenoj reviziji: „Osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona na području

Varaždinske županije“, Koprivnica, rujan 2014.

12

na isto razdoblje 2015. godine riječ je o smanjenju od 24,32%. Prema nezaposlenosti blago

prevladavaju žene, a prema razini obrazovanja osobe sa završenom srednjom školom do 3

godine trajanja, KV i VKV osobe, ukupno 421 osoba ili 31,02%.

Tablica 5. Nezaposlenost stanovništva prema razini obrazovanja i spolu, siječanj 2016.

OPĆINA/GRAD

UKUPNO

Bez škole i

nezavršena

osnovna

škola

Osnovna

škola

Srednja

škola

Prvi

stupanj

fakulteta,

stručni

studij i viša

škola

Fakultet,

akademija,

magisterij,

doktorat

(do 3

godine, od

4 i više god,

gimnazija)

Uku

pn

o

Žen

e

Uku

pn

o

Žen

e

Uku

pn

o

Žen

e

Uku

pn

o

Žen

e

Uku

pn

o

Žen

e

Uku

pn

o

Žen

e

Ludbreg 405 229 23 14 128 78 213 114 14 7 27 16

Mali Bukovec 87 50 8 3 33 19 39 24 5 3 2 1

Martijanec 116 58 8 4 43 24 52 23 6 6 7 1

Rasinja 201 115 23 9 63 35 108 50 5 3 2 2

Sveti Đurđ 170 93 27 16 61 30 73 39 5 5 4 3

Trnovec

Bartolovečki 242 114 18 2 61 29 129 60 20 13 14 10

Varaždinske

Toplice 110 56 3 2 15 7 66 28 10 9 16 10

Veliki Bukovec 26 13 0 0 4 1 19 10 2 1 1 1

UKUPNO 1.357 728 110 50 408 223 699 348 67 47 73 44

Izvor: Statistički bilten HZZ PU Varaždin / PU Koprivnica, siječanj 2016.

1.1.1. Poljoprivreda

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR),

oranice zauzimaju 13.115,01 ha, odnosno 86,84% poljoprivredne površine, livade 1.472,2 ha,

odnosno 9,75%, voćnjaci 260,88 ha, odnosno 1,73%, vinogradi 164,72 ha, odnosno 1,09%, dok

su ostale vrste uporabe zemljišta manje zastupljene17. Prema podacima APPRRR-a, ukupno se

za poljoprivrednu proizvodnju koristi 15.301,73 ha, na ukupno 35.540 parcela.

Poljoprivrednom proizvodnjom bavi se 3.119 PG-a.

Tablica 6. Površina (ha) i broj parcela prijavljenih u ARKOD-u

17 APPRRR, podaci ARKOD sustava na dan 02.03.2016.

Područje LAG-a Broj PG-a Broj parcela Površina (ha)

Rasinja 404 5.231 3.716,58

Ludbreg 589 5.994 2.356,94

Mali Bukovec 364 4.254 1.689,53

Martijanec 519 5.981 2.084,17

13

Izvor:

APPRRR, ARKOD baza podataka na dan 31.12.2015.

Prosječna veličina proizvodnih parcela iznosi 0,43 ha. Na temelju rezultata upisa

poljoprivrednih gospodarstva u ARKOD, vidljivo je da je proizvodnja otežana radi usitnjenosti

površina te disperzije proizvodnih parcela. Mali posjed i rasparceliranost predstavljaju glavni

ograničavajući čimbenik u stvaranju modernih obiteljskih gospodarstva. Mikroklimatske

prilike na području LAG-a pogoduju uzgoju žitarica i povrća, dok je brežuljkasti dio voćarski i

vinogradarski kraj. Na oranicama se, osim žitarica, najviše uzgaja i krumpir, krmno bilje.

Tablica 7. Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim kulturama za koje je tražena potpora s jedinstvenog

zahtjeva iz 2015. godine na području LAG-a

KULTURA BROJ PG-a POVRŠINA (ha)

plemenita vinova loza 624 73,03

orah 100 65,01

miješani nasad voćnih vrsta 261 48,21

lijeska 31 52,65

jabuka 15 7,52

grah 431 111,47

krumpir 485 85,77

kućni vrt 459 55,12

paprika 57 25,99

kupus 29 21,84

kukuruz 2268 8206,71

pšenica 1341 1735,74

ječam 926 579,94

zob 269 171,88

tritikale 238 150,12

tikva uljanica 467 465,09

uljana repica 78 231,3

lucerna 71 52,44

djetelina 80 34,65

soja za stočnu hranu 13 29,69

stočni sirak 11 27,3

šećerna repa 6 23,56

Izvor: APPRRR,2015.

Prema podacima APPRRR-a, iz baze jedinstvenih zahtjeva za 2015. godinu, od povrtnih kultura

za koje je zatražena potpora, u uzgoju su najzastupljeniji grah i krumpir, od žitarica kukuruz i

Sveti Đurđ 559 6.695 2.582,23

Trnovec Bartolovečki 211 1.340 786,19

Varaždinske Toplice 240 2.784 599,39

Veliki Bukovec 233 3.261 1.486,70

UKUPNO 3.119 35.540 15.301,73

14

pšenica, od voćarskih kultura plemenita vinova loza, orah domaći i lijeska te od ratarskih

kultura tikva uljanica i uljana repica.

U 2014. godini proizvelo se 270,67 t grožđa, odnosno 1.491,40 hl vina18, što čini manje od 1%

ukupne proizvodnje grožđa u Republici Hrvatskoj, odnosno manje od 1% ukupne proizvodnje

vina u Republici Hrvatskoj.

Zastupljena je i proizvodnja cvijeća, najvećim dijelom u plastenicima. Od cvijeća se uglavnom

proizvode jednogodišnje prijesadnice za balkone i cvjetne grede, a u zadnje vrijeme razvija se

proizvodnja i uzgoj sadnica ruža.

Tablica 8. Struktura stočarske proizvodnje

Godina Broj peradi Broj svinja Broj konja Broj goveda Broj koza Broj ovaca

2003. 284.980 53.480 41 9.642 3.146 1.217

2015. 209 2.162 116 6.108 1.435 1.173

Izvor: DZS, popis poljoprivrede 2003.; APPRRR, Upisnik poljoprivrednika na dan 14.12.2015.

Na području LAG-a vidljiv je pad stočarske proizvodnje u odnosu na 2003. godinu, te je jedino

zabilježen porast broja konja. Najviše je zastupljen uzgoj goveda, zatim svinja, koza i ovaca s

dok je najmanje zastupljen uzgoj konja.

Pčelarstvom se bavi 28 poljoprivrednih gospodarstava koja posjeduju ukupno 2.505 košnica19.

Prostor LAG-a pruža dobre polazne mogućnosti za intenzivniji razvoj ratarstva, stočarstva,

voćarstva i vinogradarstva kroz seoska gospodarstva i poduzetništvo.

Tablica 9. Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik

poljoprivrednih gospodarstava

Vrsta poljoprivrednog gospodarstva Broj

Obiteljsko gospodarstvo 3.490

Obrt 62

Trgovačko društvo 28

Zadruga 3

Ostali 3

Ukupno 3.586

Izvor: APPRRR, 2015. godina

U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ukupno je upisano 3.586 poljoprivrednih

gospodarstava, od čega je najviše obiteljskih gospodarstva (OPG).

18 U proizvodnji su najzastupljenija bijela vina: Graševina, Rajnski Rizling, Sivi i Bijeli Pinot, Chardonnay,

Sauvignon, Traminac, Žuti Muškat, Zeleni Silvanac. Od crnih vina najzastupljeniji su Crni Pinot, Frankovka i

Portugizac. 19 Izvor: APPRRR, Upisnik poljoprivrednika na dan 14.12.2015.

15

1.2.2.1. Lovno i ribolovno gospodarstvo

Područje LAG-a posjeduje potencijale za razvoj lovnog i ribolovnog turizma. Na ovom

području djeluje 10 lovačkih društava i 4 lovačke udruge koje djeluju na ukupno 10 lovišta.20

Na području LAG-a postoje 3 športsko-ribolovna društva i 3 športsko-ribolovna kluba.21

Ribolovne vode športskog ribolovnog društva «Ludbreg» spadaju u ribolovnu zonu u sklopu 1.

ribolovnog područja Drava-Dunav.

1.3. Demografske i socijalne značajke područja

Demografski razvoj

LAG Izvor obuhvaća prostor od 453,99 km² kojeg naseljava 36.290 stanovnika u 91 naselju.

Prema broju stanovnika, najveći je Grad Ludbreg s 8.478 stanovnika. Prosječna gustoća

naseljenosti područja iznosi 79,94 stn/km², najgušće je naseljena Općina Trnovec Bartolovečki,

a najmanja gustoća naseljenosti je u Općini Rasinja.

Tablica 10. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti

ČLANICE LAG-A POVRŠINA

(km2)

BROJ STANOVNIKA GUSTOĆA

NASELJENOSTI

1991. 2001. 2011. 2011.

Grad Ludbreg 62 8.485 8.668 8.478 136,74

Grad Varaždinske Toplice 79,75 7.236 6.973 6.364 79,8

Općina Mali Bukovec 38 3.751 2.507 2.212 58,21

Općina Martijanec 54,59 2.724 4.327 3.843 70,4

Općina Sveti Đurđ 45 4.410 4.174 3.804 84,53

Općina Trnovec Bartolovečki 38,74 6.474 6.852 6.884 177,7

Općina Veliki Bukovec 30,41 1.679 1.578 1.438 47,29

Općina Rasinja 105,5 4.027 3.818 3.267 30,97

UKUPNO 453,99 38.786 38.897 36.290 79,94

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godina, http://www.dzs.hr/ , 19. prosinca 2012.

Analiziranjem broja stanovnika proteklih 20 godina na području LAG-a prisutan je trend

opadanja broja stanovnika u većini općina i gradova. Broj stanovnika povećao se jedino u

općinama Martijanec i Trnovec Bartolovečki.

Analiziranjem dobne strukture područja LAG-a utvrđeno je da najveći broj osoba pripada

dobnoj skupini od 20-59 godina, odnosno 55% ukupnog stanovništva. Dobnoj skupini od 0-19

godina pripada 22% , a dobnoj skupini iznad 60 godina 23% stanovništva.

20 V/3 Kalnik, V/107 Martijanec, V/108 Sveti Đurđ, V/109 Veliki Bukovec, V/110 Mali Bukovec, V/111 Ludbreg,

V/124 Varaždinske Toplice, V/125 Jalševec, VI/11 Orsagovica i VI/106 Koprivnica 3 21 Veliki Bukovec, Ludbreg, Trnovec Bartolovečki, Varaždinske Toplice, Mali Bukovec i Rasinja

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup05.html

16

Tablica 11. Dobna struktura stanovništva na području LAG-a Izvor

ČLANICE LAG-a

0-19 20-59 >60

M Ž M Ž M Ž

Grad Ludbreg 969 857 2.347 2.408 769 1.128

Grad Varaždinske Toplice 636 667 1.915 1.756 559 831

Općina Martijanec 420 375 1.062 1.034 348 604

Općina Mali Bukovec 244 256 594 542 220 356

Općina Sveti Đurđ 467 428 1.064 992 341 512

Općina Trnovec Bartolovečki 763 774 1.974 1.923 579 871

Općina Veliki Bukovec 166 158 381 362 128 243

Općina Rasinja 341 356 913 818 334 505

UKUPNO 4.006 3.871 10.250 9.835 3.278 5.050

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011., http://www.dzs.hr/

Obrazovna struktura stanovništva

Prema podacima iz popisa 2011. godine prema najvišoj završenoj školi stanovništva LAG

područja starijeg od 15 godina, najveći broj stanovnika ima završenu srednju školu (50%), a

najmanje osoba je sa završenim doktoratom (0,04%).

Tablica 12. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu

Spol Ukupn

o

Bez

škole

1-3

razreda

osnovn

e škole

4-7

razreda

osnovne

škole

Osnovna

škola

Srednja

škola22

Visoko obrazovanje Ne

poz

nat

o

Svega Stručni

studij23

Sveučilišni

studij24

Doktorat

znanosti

sv. 30.496 277 277 2.718 9.993 14.752 2.434 1.140 1.283 11 45

m 14.584 95 82 888 3.968 8.420 1.114 522 582 10 17

ž 15.912 182 195 1.830 6.025 6.332 1.320 618 701 1 28

Izvor: DZS, Popis 2011., http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_32/h01_01_32.html

Školstvo

1.3.3.1. Predškolski odgoj

Na području LAG-a otvoreno je 7 dječjih vrtića, a na području 2 JLS nema otvorenog vrtića,

što je malen broj u odnosu na površinu koju LAG pokriva te postoji potreba za otvaranjem

novih dječjih vrtića.

22 Obuhvaćene su sve srednje škole – industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i

VKV radnike, tehničke i srodne strukovne škole i gimnazije 23 Obuhvaćene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te stručni studiji po Bologni 24 Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni,

stručni i umjetnički studij

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup05.html

17

Tablica 13. Kretanje broja djece u dječjim vrtićima u razdoblju 2010. – 2014.

Naziv JLS-a Naziv dječjeg

vrtića 2010/2011 2011/2012 2012/2013 2013/2014 2014/2015

Grad Ludbreg Radost 132 135 135 135 135

Općina Trnovec Bartolovečki Mala Oaza 30 30 20 20 20

Općina Trnovec Bartolovečki Zeko 133 134 120 111 106

Grad Varaždinske Toplice Tratinčica 100 104 104 117 121

Općina Veliki Bukovec Veliki Bukovec 42 43 43 45 45

Općina Sveti Đurđ Loptica 77 69 66 34 46

UKUPNO 514 515 488 462 473

Izvor: Varaždinska županija, 2014.

Osim vrtića navedenih u gornjoj tablici na području grada Ludbrega otvorena su 2 privatna

vrtića „Iskrica“ i „Smjehuljica“. Grad Ludbreg sufinancira troškove boravka djeteta u vrtiću,

čije prebivalište je na području grada. Na području Općine Mali Bukovec djeluje dječji vrtić u

sklopu gradskog vrtića „Radost“ iz Ludbrega, a pohađa ga 40-ero polaznika u dobi od 3-6

godina. Na području Općine Rasinja postoji predškolski program male škole u kojem su

formirane 2 skupine djece: „Tratinčice“ i „Ptičice“.

Pregledom broja djece u razdoblju 2010.-2014. godine najveće povećanje broja djece bilježi

vrtić u Općini Veliki Bukovec, zatim vrtići u Općini Trnovec Bartolovečki, dok se u gradovima

bilježi pad broja djece. Navedeni podaci također ukazuju na potrebu otvaranja vrtića, ali

posebice izvan područja gradova.

1.3.3.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Na području LAG-a dobro je razvijen sustav osnovnog obrazovanja, otvoreno je 13 osnovnih

škola, dok tek u jednoj Općini nema osnovne škole (Mali Bukovec).

Tablica 14. Kretanje broja djece u osnovnim školama u razdoblju 2013. – 2015.

Naziv ustanove

Školska godina

2013/2014

Školska godina

2014/2015

Školska godina

2015/2016

Broj

učenika

Broj

razrednih

odjela

Broj

učenika

Broj

razrednih

odjela

Broj

učenika

Broj

razrednih

odjela

OŠ LUDBREG 736 34 899 40 879 40

OŠ MARTIJANEC 214 16 222 16 220 16

OŠ SVETI ĐURĐ 356 16 349 16 343 16

OŠ SVIBOVEC 183 13 176 12 171 12

OŠ ŠEMOVEC 223 13 235 14 233 14

OŠ TRNOVEC 399 19 393 19 378 19

OŠ ANTUNA I IVANA

KUKULJEVIĆA, VŽ TOPLICE 300 21 288 21 274 23

OŠ VELIKI BUKOVEC 323 18 315 18 308 18

OŠ A. PALMOVIĆA „RASINJA“ 269 19 255 20 247 19

Ukupno 3003 169 3132 176 3053 177

Izvor: Varaždinska županija, 2015., Koprivničko-križevačka županija 2015.

18

Broj djece u osnovnim školama uglavnom je u padu osim u osnovnim školama u Gradu

Ludbregu, te općinama Martijanec i Trnovec Bartolovečki. U gradu Ludbregu je otvorena i

Osnovna glazbena škola Pučkog otvorenog učilišta „Dragutin Novak“ gdje se mogu učiti

instrumenti: glasovir, harmonika, flauta, klarinet, truba, tambure, gitara. U gradu Varaždinske

Toplice posebnosti škole su posebni odjel, područna škola „Petkovec“ i škola u bolnici. Škola

u bolnici započela je sa radom 2008. godine kako bi olakšala djeci provođenje dana na

rehabilitaciji, komunikaciju s novom sredinom i nastavak obrazovnog procesa kojeg su

prekinuli u svojim matičnim školama. Po dvije osnovne škole djeluju u Gradu Varaždinske

Toplice i Općini Trnovec Bartolovečki dok je u ostalim općinama otvorena po jedna osnovna

škola. Na području Općine Veliki Bukovec Osnovnu školu polaze i učenici iz Općine Mali

Bukovec.

1.3.3.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Na području LAG-a srednjoškolsko obrazovanje organizirano je samo u gradu Ludbregu gdje

je u okviru osnovne škole otvorena srednja škola (odjeljenje 1. gimnazije Varaždin) te

odjeljenje srednje škole „Arboretum“ Opeka - odjel vrtlari.

Srednja škola Ludbreg pruža obrazovanje u 4 godišnjim obrazovnim programima Opće

gimnazije, Agro gimnazije – eksperimentalni program, Ekonomije – ekonomist i 3 godišnjim

strukovnim obrazovnim programima Strojobravar, tokar, pekar (JMO), CNC operater/ka,

Pomoćna zanimanja (kuhar, slastičar, vrtlar) – (TES). Škola je otvorena 2013. godine kada su

bila tek 32 učenika u 4 odjeljenja dok je u školskoj godini 2015./2016. upisano 212 učenika u

13 odjeljenja.

Područje LAG-a okruženo je srednjoškolskim obrazovanjem u većim gradskim centrima

(Varaždin, Koprivnica, Čakovec) koji zadovoljavaju potrebu za srednjoškolskim

obrazovanjem.

1.3.3.4. Visokoškolsko obrazovanje i cijelo životno učenje

Na području LAG-a nije organizirano visokoškolsko obrazovanje. Učenici po završetku srednje

škole nastavljaju više i visoko obrazovanje u gradu Varaždinu, Koprivnici i susjednim

županijama. Cjeloživotno učenje organizirano je samo u gradu Ludbregu u okviru Pučkog

otvorenog učilišta „Dragutin Novak“ koji provodi tečajeve stranih jezika (njemački i engleski),

vođenja poslovnih knjiga obrtnika i slobodnih zanimanja te informatike.

Turizam i kultura

Zbog reljefne raznolikosti, očuvane prirode postoje potencijali za razvoj kulturnog, lječilišnog,

vjerskog, lovnog i ribolovnog, sportskog, seoskog i izletničkog turizma te drugih oblika

turizma, koji nisu u dostatnoj mjeri iskorišteni.

1.3.4.1. Turistički resursi i infrastruktura

Cijelo područje LAG-a obiluje brojnim turističkim resursima i potencijalima, ali koji nisu u

potpunosti iskorišteni. Očuvanost prirode, lovne i ribolovne destinacije i izletišta, geotermalni

19

izvori, očuvane tradicionalne vrijednosti, turističke i kulturne manifestacije, sportsko-

rekreacijski kompleks Hotela Minerve i Aquacitya te mogućnost smještaja u izvornom

ambijentu s pejzažnim osobitostima i gastronomskom ponudom, potencijali su za turistički

razvoja LAG-a. Razvoj turizma na ovom području odvija se većinom na temelju privatnih

inicijativa tj. inicijativama samih JLS – ova ili pojedinih udruga. Turističke zajednice imaju

samo gradovi Ludbreg i Varaždinske Toplice. Na području LAG-a postoje smještajni kapaciteti

u gradovima Ludbreg i Varaždinskim Toplicama.

U 2014. godini prema podacima TZ Varaždinske županije na području LAG-a boravilo je 8.783

gostiju, koji su ostvarili 34.962 noćenja. U odnosu na prethodnu godinu smanjen je broj

dolazaka (1,98%) i noćenja gostiju (0,65%). Domaći turisti ostvaruju veći udio ukupnih

dolazaka i noćenja od stranih turista.

Tablica 15. Dolasci i noćenja turista po JLS za razdoblje 2013. – 2014.

Grad / Općina 2013. 2014.

dolasci noćenja dolasci noćenja

Ludbreg

ukupno 4.127 7.464 3.991 6.875

domaći 1.758 3.777 1.266 2.336

strani 2.369 3.687 2.725 4.539

Varaždinske

Toplice

ukupno 4.834 27.726 4.792 28.087

domaći 4.233 26.196 4.009 25.617

strani 601 1.530 783 2.470

Izvor: TZ Varaždinske županije, 2015.

Područje LAG-a obiluje brojnim vinogradima te su tako i osnovane dvije vinske ceste:

Ludbreška vinska cesta te Toplička vinska cesta.

Dosadašnjim razvojem ugostiteljstva na području LAG - a nije dostignuta razina prometa koja

bi bila od većeg gospodarskog značaja. Iako ima turističkih potencijala, turizam na području

LAG-a nedovoljno je razvijen te je potrebno osmisliti turističke proizvode u skladu s

potražnjom turista.

Tablica 16. Popis turističkih resursa i infrastrukture po članicama LAG-a Izvor

ČLANICA LAG-A RESURSI I INFRASTRUKTURA

Grad Ludbreg

Svetište Predragocjene Krvi Kristove, Dvorac Batthyany, Stari Grad, Župna

crkva Presvetog Trojstva, kapelica Svetog Križa, Centrum mundi, Etno kuća:

Bakina hiža i dedekov dvor, arheološko nalazište, Izvor termalne vode

Grad Varaždinske Toplice

Crkva sv. Martina, Stari Grad, orgulje u župnoj crkvi sv. Martina, kapela Sveti

Duh, kip sv. Ane u kući Bahunek, portal na ulazu u lječilišni park, antički

arheološki kompleks, kip božice Minerve, reljefi Nimfeja, Konstantinov dom,

Pučka kupelj i motel Tonimir, Drvena seoska kuća – etnografska zbirka,

spomenik hrvatskom jeziku

Općina Mali Bukovec

Crkva sv. Katarine, Crkva sv. Petra i Pavla, stoljetna šuma „Križančija“ sa

800ha površine, ušće rijeke Bednje i Plitvice u Dravu, Geotermalni izvor u

Lunjkovcu LUN-1.

20

Općina Martijanec

Crkva sv. Martina Martijanec iz 18. st., kapela sv. Benedikta Hrastovljan iz

17. st., kapela sv. Križa Križovljan iz 14. st., Dvorac Patačić-Rauch sa

perivojem, Izvori slane vode

Općina Sveti Đurđ

Crkva sv. Juraj, Kapelica Presvetog Trojstva ,Kapelica Sv. Florijan, Kapelica

Svih Svetih , Kapelica Sv. Luke Ludbreškoj, Kapelica

Sv. Roka , Pil u Hrženici

Općina Trnovec

Bartolovečki Župa Majke Božje Snježne

Općina Veliki Bukovec Dvorac obitelji Drašković i perivoj, „Bukovečka hiža“

Općina Rasinja

Dvorac obitelji Inkey, Crkva Našašća sv. Križa Rasinja, Crkva sv. Kuzme i

Damjana Kuzminec, Parohijska crkva sv.Velikomućenika Georgija Veliki

Poganac

Izvor: Obrada autora

1.3.4.2. Kulturno-povijesna baština

Prema Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, na području LAG – a nalazi se vrijedna

zaštićena kulturna baština koju čine zaštićena nepokretna te pokretna dobra. Bogatstvo

zaštićene nepokretne kulturno - povijesne (materijalne) baštine čine 52 kulturna dobra, a

posebno se ističe bogatstvo sakralnih građevina - crkvi (21) i arheoloških nalazišta (13). Od

zaštićene pokretne kulturno - povijesne baštine ističe se bogatstvo crkvenog inventara i

predmeta (23). Kulturna infrastruktura područja LAG-a nije u velikoj mjeri iskorištena te

postoji potreba za povezivanjem kulturnih i turističkih potencijala.

Tablica 17. Zaštićena nepokretna i pokretna kulturno - povijesna baština (materijalna)

ČLANICA LAG-A VRSTA KULTURNOG DOBRA

Grad Ludbreg

Nepokretno kulturno dobro: Crkva Srca Isusova, Crkva sv. Oca Nikolaja,

Gradina Vučje grlo, Arheološko nalazište „Vrt Somođi“, Arheološko

nalazište Gradina Lipa – Katalena, Crkva sv. Trojstva i župni dvor, Crkva

Žalosne Gospe, Dvorac Batthyany, Kulturno – povijesna cjelina grada

Ludbrega, Memorijalno područje židovskog groblja, Spomenik palim

braniteljima Domovinskog rata, Gradina Štuk

Pokretno kulturno dobro: Inventar crkve Presvetog Trojstva, Orgulje u

crkvi Presvetog Trojstva, Predmeti u „Vjenčaonici“ gospodarske građevine

kompleksa dvorca Batthyany, Inventar crkve sv. Antuna


Nepokretno kulturno dobro: Gradina – Kukma, Tradicijska vinogradarska

građevina, Crkva sv. Marije, Crkva Sveta Tri Kralja i župni dvor, Arheološko

nalazište Gradec, Arheološko nalazište Gradišće, Arheološko nalazište

Aqua Iasae, Crkva sv. Duha, Crkva sv. Martina i kurija župnog dvora, Kaštel

zagrebačkog Kaptola, Kulturno – povijesna cjelina, Tradicijska kuća,

Perivoj Marije Ružičke Strozzi

Pokretno kulturno dobro: 150 pokretnih arheoloških nalaza, 17 rimskih

reljefa i skulptura izrađenih od kamena, 3 rimska kamena spomenika sa

zavjetnim natpisima, Etnografska zbirka Muzeja Varaždinskih Toplica,

Inventar crkve sv. Duha, Inventar crkve sv. Martina, Mramorni reljef s

prikazom Asklepija, Higieje i Telesfora, Orgulje u crkvi sv. Martina,

Skluptura Sv. Ane, Zavičajni muzej Varaždinske Toplice, muzejska građa

21

Općina Mali Bukovec

Nepokretno kulturno dobro: Crkva sv. Katarine, Pil sv. Florijana, Crkva

Blažene Djevice Marije

Pokretno kulturno dobro: Orgulje u crkvi sv. Katarine

Općina Martijanec

Nepokretno kulturno dobro: Arheološka zona „Pri Gomili, Crkva sv.

Benedikta, Crkva Sv. Križa, Arheološko nalazište Gamulica, Arheološko

nalazište Gradišće, Crkva sv. Martina i župni dvor, Dvorac Patačić – Rauch,

Arheološko nalazište Poljanec, Arheološko nalazište Cufta, Arheološko

nalazište Gradišće, Arheološko nalazište Vrbanovec - tumul

Pokretno kulturno dobro: Inventar crkve sv. Benedikta, Orgulje u crkvi sv.

Benedikta, Inventar crkve sv. Križa, Inventar crkve sv. Martina, Orgulje u

crkvi sv. Martina biskupa

Općina Sveti Đurđ

Nepokretno kulturno dobro: -

Pokretno kulturno dobro: Inventar kapele sv. Roka, Inventar crkve sv.

Jurja, Orgulje u crkvi sv. Jurja mučenika

Općina Trnovec Bartolovečki

Nepokretno kulturno dobro: Crkva sv. Bartola i župni dvor, Crkva sv.

Duha, Poklonac sv. Trojstva

Pokretno kulturno dobro: Inventar crkve sv. Bartola, Orgulje u crkvi sv.

Bartola, Inventar crkve sv. Duha, Orgulje u crkvi sv. Duha

Općina Veliki Bukovec

Nepokretno kulturno dobro: Crkva sv. Franje Asiškog i kurija – župni dvor,

Dvorac Drašković, Pil sv. Ivana Nepomuka

Pokretno kulturno dobro: Inventar crkve sv. Franje Asiškog, Orgulje u

crkvi sv. Franje Asiškog

Općina Rasinja

Nepokretno kulturno dobro: Pil Presvetog Trojstva, Crkva Sv. Trojice,

Crkva sv. Kuzme i Damjana i stari župni dvor, Crkva Našašća Sv. Križa,

Dvorac Inkey, Crkva sv. Margarete, Crkva sv. Veliko mučenika Georgija

Pokretno kulturno dobro: Orgulje u crkvi sv. Kuzme i Damjana, Orgulje u

crkvi Našašća Sv. Križa, Sakralni inventar crkve Našašća sv. Križa, Ikonostas

u crkvi sv. Velikomučenika Georgija

Izvor: Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture RH, 2016.

1.3.4.3. Manifestacije

Područje LAG-a bogato je brojnim manifestacijama koje prezentiraju običaje i povećavaju

turističku ponudu. Jedan od ciljeva LAG-a je povezati manifestacije i turističku ponudu svih

JLS-a. Tablica 18. Popis manifestacija na području LAG-a Izvor

ČLANICA LAG-A MANIFESTACIJE

Grad Ludbreg

Izložba mladih vina, Ludbreški fašnjak, Dan Grada, Dan Centra svijeta,

Međunarodni sajam cvijeća „Flora Centrum mundi“, Završna proslava Dana

Centra svijeta, Ludbreška biciklijada, Cajger plac, Rimske igre, Dani

ludbreške Svete Nedjelje, Jesenski karneval, Dani Mladena Kerstnera,

Martinje u Centru svijeta, Doček sv. Nikole u Centru svijeta, Cinkuš

adventski, Doček Nove godine


Prvi planinarski pohod, Valentinovo – Minerva, Toplički fašnjak, Uskršnja

izložba – Petkovec, „Volim Toplice“ izložba, Plivački miting, Majčin dan,

Utrka ulicama Grada, Obilježavanje žrtava križnog puta – Hrvatski

domobran, „Ja-vol“ Petkovec, Vikend mladosti –TUM, Plivački miting-Grifon

22

cup, Aquafest, „Dan curka“, Motorijada, Anin bal – Minerva, „Velika Gospa“

- Rukljevina, Varaždinske barokne večeri, Dani barokne kuhinje-Minerva,

Znanstveni skup – Kukuljevićevi dani, 11.11. proslava dana grada „Martinje“

i kajkavijada, Božićni koncerti, Silvestrovo - Minerva

Općina Mali Bukovec Fašnjak, Dan žena, Dan općine, Pokazna vježba DVD Mali Bukovec, Spasovo,

Petrovo, Božićno-novogodišnji koncert

Općina Martijanec Dan općine, Božićni koncert, „Druženje ljubitelja konja i narodnih običaja“

Općina Sveti Đurđ Đurđevo – Dan općine, Florijanovo – Hrženica, Nikolinje, Božićno-

novogodišnji koncert

Općina Trnovec Bartolovečki „Dani ljeta u Trnovcu“, Dan općine, Mačkarada

Općina Veliki Bukovec -

Općina Rasinja

Dan općine, „Rasinjski vuzem“, „Kosirske igre“, Tradicionalna međunarodna

izložba mladih vina udruge Grozdek, Motocross Rasinja, Off road Subotica

Podravska, „Od kletice do kletice Soviljnjak“, „Martinje u Rasinji“, „Ilijevo u

Soviljnjaku“

Izvor: Obrada autora 2016

2. SWOT ANALIZA PODRUČJA LAG „IZVOR“

SWOT analiza LAG-a „Izvor“ stvarala se tokom osam radionica u svim JLS-ovima na

području LAG-a „Izvor“ na kojima su sudjelovali predstavnici svih sektora (javni, civilni i

poslovni). Sudionici su tokom radionica iznosili svoja viđenja snaga, slabosti, prilika i prijetnja

svojeg JLS-a te se na kraju zajedno sa moderatorom radionica iz HMRR-a izradila zajednička

SWOT analiza JLS-a. Ovaj način izrade SWOT analize ponovio se u svakom JLS-u s područja

LAG-a „Izvor“.

Nakon opisanih radionica zaposlenici LAG-a „Izvor“ imali su osobne sastanke sa svim

načelnicima i gradonačelnicima JLS-a s područja LAG-a „Izvor“ gdje se također raspravljalo o

problemima, snagama i mogućnostima razvoja svakog JLS-a i kako LAG može pomoći u

razvoju potencijala svakog JLS-a.

Također zaposlenici LAG-a „Izvor“ imali su sastanke sa najvećim udruženjima

poljoprivrednika sa područja LAG-a „Izvor“ i to sa Udrugom cvjećara ludbreške regije ,

Pčelarskim društvom Ludbreg ,Ludbreškom vinskom cestom te pročelnikom za poljoprivredu

Varaždinske županije g. Vincekom.

Osim većih sastanak i radionica, u uredu LAG-a „Izvor“ imali smo preko 100 osobnih

savjetovanja zainteresiranih dionika koji su ispunili upitnik o mogućim projektnim idejama

LAG-a „Izvor“

Zajednička SWOT analiza područja LAG-a „Izvor“ zbog velike količine prikupljenih podataka

podijeljena je na 4 glavne kategorije:

Prirodni resursi, okoliš i infrastruktura

Poljoprivreda

Gospodarstvo i turizam

Ljudski resursi i razvoj zajednice

23

Nakon održanih radionica, sastanaka i osobnih savjetovanja , zaposlenici LAG-a „Izvor“ u

suradnji sa moderatorom iz HMRR-a prikupili su sve inpute te su na temelju realnih i

konkretnih prikupljenih podataka izradili zajedničku SWOT analizu područja LAG-a „Izvor“

koja je vidljiva u tablici 20.

Tablica 19. SWOT analiza LAG-a „Izvor“

Snage Slabosti


- Dobar geografski položaj

- Bogatstvo prirodnim resursima (brežuljkasti dio

pogodan za vinogradarstvo i voćarstvo, nizinski dio

pogodan za ratarstvo, potencijali za turizam i eko

proizvodnju itd.)

- Dobra prometna povezanost (cestovna povezanost

3 županije, blizina autoputa, EU)

- Dobra željeznička povezanost

- Blizina velikih gradova (Zagreb, Varaždin,

Koprivnica, Čakovec), granice (Slovenija, Mađarska)

- Postojanje osnovne infrastrukture (vrtići, škole,

ambulante, pošte, ljekarne, groblja, nogometna

igrališta i sl.)

- Čisti okoliš, nezagađeni zrak i netaknuta priroda

(pitka voda, nezagađenost tla, rijeke, potoci i

kupališta)

- Bogatstvo izvora prirodne pitke vode

- Šumsko bogatstvo

- Geotermalni izvori vode

- Bogata kulturna baština

Poljoprivreda

- Poticanje zaštite tradicionalnih poljoprivrednih

proizvoda

- Tradicija poljoprivredne proizvodnje (cvjećarstvo,

povrtlarstvo, ratarstvo, vinogradarstvo, pčelarstvo)

- Srednjoškolsko obrazovanje za sektor

poljoprivrede

- Županijski savez poljoprivrednih udruga

- Postojanje pakirnice i hladnjače za poljoprivredne

proizvode u Poduzetničkom inkubatoru Ludbreg

- Razvijeno i organizirano vinogradarstvo i vinske

cesta

- Postojanje uspješnih specifičnih zadruga (primjer

dobre prakse poljoprivrednicima cvjećarstvo)

- Cvjećarstvo - najviše cvjećara u Hrvatskoj

- Pomoć LAG-a u prijavi na natječaje PRRRH i

pružanje savjetodavne pomoći

- Organiziranje radionica i predavanja o PRRRH i

ostalim bitnim temama za poljoprivrednike od


- Nepostojanje komunalne infrastrukture (nema

kanalizacije, neuređena dječja igrališta i sl.)

- Neuređene lokalne/nerazvrstane ceste i poljski

putovi

- Loše stanje infrastrukture (domovi za starije,

društveni i vatrogasni domovi, parkovi i šetnjice)

- Ne postoji regulacija kanala oborinskih voda

- Neodržavanje vodenih kanala (opasnost od

poplava zbog neodržavanog korita rijeke Bednje i

potoka)

- Divlja odlagališta otpada

Poljoprivreda

- Nedovoljna iskorištenost kapaciteta u

poljoprivredi - usitnjeni posjedi, neriješeni

imovinsko-pravni odnosi, prevladavajuća staračka

poljoprivredna obiteljska gospodarstva, zastarjela

mehanizacija

- Nesenzibiliziranost medija - nedovoljna promocija

poljoprivrednih proizvođača

- Neujednačena kvaliteta poljoprivrednih proizvoda

- Laka zamjenjivost proizvoda

- Negativan utjecaj elementarnih nepogoda na

poljoprivredu

- Malo poljoprivrednih površina s postavljenim

sustavom navodnjavanja

- Niska produktivnost rada i visoki troškovi

proizvodnje zbog zastarjele tehnologije i opreme u

poljoprivredno-prehrambenom sektoru

- Mali udio proizvoda visoke dodane vrijednosti i

proizvoda s oznakama kvalitete (oznake

zemljopisnog podrijetla, oznake izvornosti, oznake

tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda)

- Nerazvijena distribucija i prodajni kanali

- Nemogućnost dogovora cijene finalnog proizvoda

- Nepostojanje poljoprivredne zadruge,

nepovezanost proizvođača

- Poljoprivrednici ne prate moderne trendove

razvoja

24

strane Poljoprivredne savjetodavne službe i LAG-a

„Izvor“


- Bogata povijesno kulturna baština

- Postojanje biciklističke staze

- Ne postoji industrija "zagađivač"- pogoduje razvoju

poljoprivrede i turizma

- Razvijen lovni turizam

- Razvijena specifična industrija (drvna, kožarska)

- Razvijeno civilno društva (veliki broj udruga -

sportske, kulturne, vjerske, vatrogasne)


- Postoje prostorni i razvojni planovi lokalnih

zajednica (strategije)

- Lokalna zajednica brine za neprofitne udruge

- Dobra povezanost udruga

- Puno mladog visokoobrazovanog stanovništva

- Prihvaćanje nacionalnih manjina

- Postojanje školskih zadruga - usmjeravanje od

osnovne škole

- Puno studenta

- Lokalna zajednica i LAG redovito organiziraju

tečajeve i sastanke za unapređenje djelatnosti

- Postoji iskustvo u provođenju prekogranične

suradnje

- Mala stopa nezaposlenosti

- Radišni ljudi s praktičnim iskustvom (cvjećari,

pčelari, ratari i stočari)

- Nedostatak suradnje između obrazovanja i

primjera dobre prakse (mladi nemaju praksu)

- Male prosječne veličine gospodarstva

- Male proizvodne jedinice i staračka gospodarstva

- Nezainteresiranost mlađe populacije za

poljoprivrednu proizvodnju

- Nedostatna financijska sredstva za poljoprivredne

razvojne projekte na lokalnoj, županijskoj i

regionalnoj razini

- Smanjenje obradivih površina

- Područja s otežanim uvjetima gospodarenja u

poljoprivredi

- Poljoprivrednici se teško odmiču od neisplativih

poljoprivrednih kultura (npr. kukuruz, pšenica itd.)

- Zadovoljavanje malim tržištem (npr. Zagreb nije

zanimljivo tržište)

- Velike štete na usjevima zbog divljači

- Nedostatak prerađivača i otkupnih stanica za

svježe voće i povrće


- Teško probijanje na tržištu (slabi marketinški

kapaciteti poduzetnika)

- Slabo razvijena turistička ponuda

- Malo i srednje poduzetništvo koristi zastarjelu

mehanizaciju (visoki troškovi proizvodnje)

- Slaba brzina interneta

- Premali skladišni kapaciteti (hladnjače, silosi)

- Težak put za dobivanje sredstva iz EU fondova


- Nedostatak suradnje dionika u zajednici

(nespremnost na udruživanje, mentalitet ljudi i

strah)

- Loša demografska situacija - izumiranje

stanovništva

- Iseljavanje mladog stanovništva

- Nepovjerenje prema udruživanju

- Nositelji OPG-a su većinom starije životne dobi

- Nedostatak adekvatnih prostorija za rad udruga

- Nedostatak društvenog sadržaja

- Niske plaće (Varaždinska županija ima prosječno

najnižu plaću u Hrvatskoj)

- Nedostatak radnih mjesta za visokoobrazovane

ljude

- Nedovoljno znanje o strateškom planiranju i

Programu ruralnog razvoja RH 2014.-2020.

- Nedostatak znanja i sposobnosti za pripremu i

provedbu projekata (EU, nacionalni)

25

- Zbog niskih dohodaka mlade obitelji ne mogu

izgraditi vlastiti dom

- Slabe mogućnosti dodatnog/cjeloživotnog

obrazovanja

- Zapuštenost kulturne baštine (dvorci)

- Neiskorišteni društveni domovi

- Nepoštivanje propisa o zbrinjavanju otpada

Prilike Prijetnje


- Očuvanje krajolika, izvora vode i bio raznolikosti

- Geotermalna voda (plastenici, el. energija i sl.)

- Dostupnost podzemnih voda za navodnjavanje

- Uređivanje kupališta te prilaznih puteva uz obližnje

rijeke

- Sanacija i proširenje vinskih cesta

- Obnovljivi izvori energije (sunce, vjetar, rijeke)

Poljoprivreda

- Nabavka nove poljoprivredne mehanizacije putem

natječaja PRRRH i LAG-a

- Opremanje i izgradnje skladišta, prerađivačkih

prostora, hladnjača putem PRRRH i LAG-a

- Okrupnjivanje poljoprivrednih parcela

- Preusmjeravanje na visoko isplative proizvode

(povrće, voće, EKO uzgoj)

- Povećana proizvodnja ekoloških proizvoda te

zdravih i visoko nutritivnih proizvoda

- Jačanje lokalne proizvodnje hrane

- Razvoj kratkih opskrbnih lanaca proizvodnje

(prodaja proizvoda na pragu proizvođača, bez

prekupaca)

- Sudjelovanje na radionicama, predavanjima, posjet

uspješnim poljoprivrednicima u susjednim

državama (učenje iz primjera dobre prakse)

- Udruživanje u zadruge ili proizvođačke organizacije

- Prerađivanje primarnog u sekundarni proizvod radi

postizanja bolje cijene (npr. mlijeko u sir)

- Izrada marketinških alata za promociju i

brendiranje kvalitetnih sekundarnih proizvoda

(sireva, vina, hrena) (promjena razmišljanja da nije

dovaljan samo kvalitetan proizvod nego lijepo

zapakirani proizvod sa pričom)

- Jačanje umreženosti OPG-a i prepoznatljivosti u

lokalnim sredinama

- Podizanje svijesti o važnosti provođenja politike

prehrambene samodostatnosti

- Stvaranje regionalnog branda i korištenje loga


- Elementarne nepogode (klizišta, suše, poplave,

potresi i sl. )

- Blizina hidrocentrale - mogućnost poplava

- Zagađivanje tla

- Prijetnje od ekološkog zagađenja (Piškornica)

- Velika depopulacija stanovništva

Poljoprivreda

- Pretjerani uvoz poljoprivrednih proizvoda iz drugih

zemalja EU i regije

- Nepostojanje nacionalnog konsenzusa o

poljoprivrednoj proizvodnji

- Male otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda te

kašnjenje poticaja

- Nezaposlenost radne snage u poljoprivredi

- Starije generacije ne žele mladim prepustiti

upravljanje OPG-om

- Nezainteresiranost zajednica za uključivanje u

razvoj i promociju zajedničke marke

- Prisvajanje autohtonih proizvoda (varaždinsko

zelje, bućino ulje i čvarci)

- Slaba pregovaračka moć manjih poljoprivrednika

- Nebriga poljoprivrednika o novim propisima i

zakonima u EU i RH- velika mogućnost kazna

- Nespremnost velike većine poljoprivrednika za

natječaje PRRRH

- Ogromno nepovjerenje poljoprivrednika u

natječaje PRRRH


- Gospodarska kriza

- Sve veća birokracija i sporost državne

administracije

- Strani trgovački lanci - plasman uvozne robe

- Nemogućnost naplate potraživanja

- Porezna opterećenost

- Zakonska regulativa - česte promijene zakona

- Nema utjecaja na ulazne troškove naše

proizvodnje, te na otkupnu cijenu koju nam

određuju drugi

26

- Uspostavljanje partnerskog odnosa s

prerađivačima

- Specijalizacija na segmente tržišta

- Mogućnost zajedničkog nastupa OPG-ova na većim

tržištima (specijalizirani sajmovi u Zagrebu,

Dalmaciji, susjednim državama)

- Razvoj agroturizma

- Inicijativa za osnivanjem poljoprivredne zadruge

- Plasiranje domaćih proizvoda kroz suradnju s

bolnicama, vrtićima, školama, ugostiteljskim

objektima


- Potencijal za razvoj turizma (seoski, sportsko-

rekreativni, vjerski, ribolovni, lovni i sl.)

- Povijesne ličnosti (ban Pavao Rauch, Fran Krsto

Frankopan, Rudolf Fizir, Mladen Kerstner i sl.),

potencijal za turizam

- Povlačenja sredstva iz EU i nacionalnih fondova

- Otvaranje novih tržišta - ulazak u EU (mogućnost

izvoza, veće tržište)

- Obnova kulturnih znamenitosti

- Prenamjena zapuštenih gospodarskim objekata

- Aktiviranje društvenih domova u proizvodne svrhe

(npr. šivanje, skladišta)

- Razvoj tradicijskih obrta (npr. košarstvo i

pletarstvo, lončarstvo)


- Razvoj prekogranične suradnje na polju očuvanja

kulturne baštine

- Izgradnja muzeja starih zanata

- Dodatno educiranje stanovnika u zajednici

- Uvesti državne mjere porezne politike na način

smanjenja poreza na dobit ukoliko barem 50%

proizvoda od domaćih OPG-a otkupe lokalni hoteli,

restorani i sl.

- Razvijanje svijesti „kupujmo domaće“

- Osvještavanje ljudi o zdravom životu i očuvanju

okoliša

- Nedostatak jasne vizije gospodarskog razvoja na

državnoj razini


- Kontinuirano iseljavanje mladih i školovanih,

nedostatak poslova za visoko-obrazovane ljude

- Slaba kupovna moć stanovništva

- Mišljenje da se u Hrvatskoj se ne isplati proizvoditi

- Ljudski jal

Izvor: Obrada autora 2016.

27

3. RAZVOJNA VIZIJA I PRIORITETI

Vizija LAG-a „Izvor“ opisuje dugoročne, realne i prioritetne ciljeve koji se planiraju

ostvariti provedbom LRS-a. Ključni dionici područja LAG-a „Izvor“ su : jedinice lokalne

samouprave, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, civilno društvo u cjelini, mladi, žene ,

poduzetnici i drugi. Vizija LAG-a „Izvor“ temelji se na razvojnim potencijalima područja,

tradicijskim vrijednostima istodobno integrirajući suvremene trendove poslovanja koji se

temelje na načelima održivosti. Na radnim sastancima za izradu vizije područja LAG-a „Izvor“

članovi su predložili više raznih ideja i smjerova u kojim bi se trebala kretati vizija LAG-a

„Izvor“. Nakon konzultacija i brojnih rasprava utvrdilo se da dosadašnja vizija LAG-a „Izvor“

i dalje predstavlja pravilan smjer i način na koje LAG „Izvor“ mora planirati svoje ciljeve i

budući razvoj.

Tako da nova/stara vizija LAG-a „Izvor“ glasi :

LAG „Izvor“ je zajednica odgovornih ljudi koji veću kvalitetu života

ostvaruju racionalnim korištenjem resursa i uravnoteženim razvojem

svih dijelova zajednice uvažavajući pritom postojeće kulturne i

tradicijske vrijednosti.

Na temelju obrađenih podataka iz SWOT analize izvedena su tri najveća problema

područja LAG-a „Izvor :

Problem 1.

- Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u

proizvodnji , preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda;

Problem 2.

- Nerazvijena društvena infrastruktura i nedovoljna informiranost stanovništva o

mogućnostima razvoja zajednice;

Problem 3.

Neučinkovito upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom.

Prema identificiranim problemima LAG „Izvor“ za razdoblje 2014.-2020. postavljena su

slijedeća 3 strateška cilja:

28

Slika 4. Strateški ciljevi LAG-a „Izvor“


3.1. Strateški cilj 1. Podići kvalitetu polj. proizvodnje u svrhu povećanja

konkurentnosti na tržištu

Na području LAG-a „Izvor“ najviše djeluju mala poljoprivredna gospodarstva , sa ukupnim

vlasništvom obradive zemlje manjim od 3 ha. To je poprilično nepovoljna struktura

poljoprivrednih gospodarstva iz razloga slabe gospodarske održivosti. Na radionicama izrade

SWOT analize LAG-a „Izvor“ primijećeno je veliko nepovjerenje poljoprivrednika prema

međusobnom udruživanju i zajedničkom nastupu na tržištu. Jedan od glavnih zaključaka

radionica je da poljoprivredna gospodarstva s područja LAG-a „Izvor“ koriste zastarjelu i

neučinkovitu poljoprivrednu mehanizaciju koja ne zadovoljava današnje standarde. Stara

mehanizacija jedan je od glavnih razloga što većina poljoprivrednih gospodarstava s područja

LAG-a „Izvor“ nije konkurentna na tržištu. Sukladno uočenim problemima definirali smo i

najvažnije aktivnosti i pripadajuće tipove operacije za rješavanje prvog definiranog problema

LAG-a „Izvor“ Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u

proizvodnji , preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda. Provođenjem glavnih aktivnosti i

tipova operacija vodit će područje LAG-a „Izvor“ bliže ostvarenju prvog strateškog cilja –

Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu

Tablica 20. Razrada Strateškog cilja 1

Problem 1 : Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji , preradi

i plasmanu poljoprivrednih proizvoda

Strateški cilj 1 : Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu

AKTIVNOSTI TIP OPERACIJE

1.1. Poticati i uvoditi nove tehnologije,

tehnološke procese i međunarodne standarde

1.1.1. Modernizacija poslovanja kroz kupnju nove

mehanizacije i opreme putem mjera PRR RH 2014. –

2020.

Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu

Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti

Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja polj. gospodarstvom

29

1.1.2. Poticanje prerađivanja primarnog proizvoda u

sekundarni proizvod

1.1.3. Osvještavanje polj. proizvođača o

mogućnostima navodnjavanja polj. zemljišta

1.1.4. Izgradnja novih i proširenje postojećih

skladišnih kapaciteta

1.2. Poticanje brendiranja i uvođenje novih

marketinških alata za promociju domaćih

poljoprivrednih proizvoda

1.2.1. Informiranje dionika o mogućnostima izvoza

robe na nova tržišta

1.2.2. Organiziranje radionica i predavanja o

mogućnostima brendiranja poljoprivrednog proizvoda

1.2.3. Razvoj kratkih opskrbnih lanaca

1.2.4. Uključiti lokalne medije u promociju

kvalitetnih lokalnih proizvoda

1.2.5. Specijalizacija na segmente tržišta

1.3. Poticati interesno udruživanje i

suradnju poljoprivrednih proizvođača

1.3.1. Povezivanje proizvođača i zajednički nastup

na tržištu

1.3.2. Uključivanje poljoprivrednih proizvođača u

turističku ponudu

1.3.3. Zajednički nastup proizvođača na

specijaliziranim sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu


3.2. Strateški cilj 2. Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne

djelatnosti

Kontinuirano ulaganje u pokretanje, poboljšanje i proširenje lokalnih temeljnih usluga

temelj je kvalitete života stanovništva JLS-a i jedan od najbitnijih preduvjeta razvoja

cjelokupnog društva. Na radionicama za izradu LRS-a LAG-a „Izvor“ prisustvovao je veliki

broj članova raznih udruga koji nisu zadovoljni stanjem društvene infrastrukture (društvenih

domova, vatrogasnih domova, parkova, dječjih igrališta...) Nakon održanih radionica

zaposlenici LAG-a „Izvor“ imali su pojedinačni sastanak sa svakim načelnikom i

gradonačelnikom sa područja LAG-a „Izvor“ koji su također iznjeli svoje probleme i moguće

projektne ideje. Svi načelnici i gradonačelnici izjasnili su se da je jedan od problema nedostatak

sredstva kojim se iz proračuna mogu obnoviti/opremiti/urediti društveni domovi, vatrogasni

domovi, dječja igrališta tj. cjelokupna društvena infrastruktura neophodna za kvalitetniji život

mještana svojih JLS-ova. Kada su se uočili i analizirali problemi i mogućnosti, definirali smo

30

najbitnije aktivnosti i pripadajuće tipove operacije kako bi se ispunio drugi postavljeni strateški

cilj LAG-a „Izvor“ Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti te

istodobno riješio problem Nerazvijene društvene infrastrukture i nedovoljna informiranost

stanovništva o mogućnostima razvoja zajednice

Tablica 21. . Razrada Strateškog cilja 2

Problem 2: Nerazvijena društvena infrastruktura i nedovoljna informiranost stanovništva o

mogućnostima razvoja zajednice

Strateški cilj 2: Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti

MJERE AKTIVNOST

2.1. Podići razinu znanja i društvene

osviještenosti zajednice

2.1.1. Edukacija stanovništva o korisnosti i

mogućnostima natječaja EU fondova i PRR RH 2014. –

2020.

2.1.2. Poticanje projekta prekogranične suradnje

2.1.3. Organizacija radionica i edukacija sa

relevantnim temama za javni, civilni i poslovni sektor

2.2. Unaprijediti društvenu infrastrukturu

2.2.1. Organizacija radionica i edukacija sa

relevantnim temama za javni, civilni i poslovni sektor

2.2.2. Obnova i uređenje cjelokupne društvene

infrastrukture s područje LAG-a „Izvor“

2.3. Informirati i poticati stanovništvo na

zaštitu okoliša

2.3.1. Edukacije o stanovništva o ispravnom

postupanju s otpadom i prednostima recikliranja otpada

2.3.2. Podupirati uključivanje u zajedničke akcije

građana vezanih uz zaštitu okoliša


3.3. Strateški cilj 3. Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima

upravljanja polj. gospodarstvom

Nakon završetka radionica i obrade svih podataka mapirani su problemi s područja LAG-a

„Izvor“ te mogući zajednički interesi ulaganja. Uvidjeli smo da je jedan od najvećih problema

kod OPG-ova ne razumijevanje Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od

2014. – 2020. godine te velika informatička nepismenost i nesposobnost za prilagođavanje

novim tehnologijama koje se svakodnevno razvijaju i uvode u poslovanje u Europi te ne

sudjelovanje OPG-a u uključivanju u razvoj turističke ponude na lokalnom području.

31

Veliki problem kod OPG-ova s područja LAG-a „Izvor“ je nemogućnost ili nesposobnost da se

OPG-ovi prebace sa nisko profitabilnih kultura (pšenica, kukuruz) na profitabilne kulture

(povrće, voće , Eko proizvodnja). Također problem kod OPG-ova je što ne znaju pronaći i

pratiti natječaje na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini te pripremiti dokumentaciju i

prijaviti se na iste. Primijećeno je da veliki broj OPG-ova ako se susretne i sa najmanjom

preprekom odustaje od natječaja i sam pokuša financirati ulaganja koja su potrebna za rad OPG-

a te ulaze u velike kredite koji postaju uteg poslovanju OPG-a. Predložene aktivnosti i tipovi

operacija u strateškom cilju 3. Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim

mehanizmima upravljanja polj. gospodarstvom, putem organizacije predavanja, radionica,

posjeta sajmovima i primjera dobre prakse direktno će utjecati na promjenu viđenja lokalnih

poljoprivrednika na moderno upravljanje OPG-om. Kako bi se poljoprivreda i ruralni prostor

mogao kvalitetno razvijati potrebni su i educirani i pro aktivni lokalni dionici. Predloženim

tipovima operacija trasirati će se put prema aktivnim, spremnim za inovacije

poljoprivrednicima i lokalnim dionicima.

Tablica 22. . Razrada Strateškog cilja 3

Problem 3 : Neučinkovito upravljanje polj. gospodarstvom

Strateški cilj 3 :Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja polj.

gospodarstvom

AKTIVNOSTI TIP OPERACIJE

3.1. Poticanje poljo. proizvođača na EKO

proizvodnju

3.1.1. Edukacije i radionice namijenjene polj.

proizvođačima s ciljem poticanja ekološke

proizvodnje

3.2. Osvještavanje poljo. proizvođača o

suvremenim trendovima u poljoprivredi

3.2.1. Poticanje na korištenje domaćih i EU

fondova kod ulaganja u poljo. gospodarstva

3.2.2. Poticanje proizvodnje visoko kvalitetnih

poljoprivrednih proizvoda u plastenicima

3.2.3. Poticanje okrupnjavanja polj. zemljišta

3.2.4. Edukacija o novim isplativijim

poljoprivrednim kulturama i iskorištavanju polj.

zemljišta

3.2.5. Informiranje, podrška i savjetovanje mladih

poljoprivrednika

32

3.3. Poticanje razvoja agroturizma i

prepoznatljivih visoko kvalitetnih proizvoda 3.3.1. Stvaranje i promoviranje prepoznatljivih

turističkih proizvoda, djelatnosti i usluga koristeći

tradicionalne vještine te elemente kulturne baštine

3.3.2. Povezivanje turističkih lokaliteta i sadržaja

te organiziranje zajedničkog marketinga

3.3.3. Poticanje obnove i uređenja postojeće

turističke infrastrukture te izgradnje nove

3.4.Poticati energetsku

učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije

3.4.1 Informiranje i promocija energetske

učinkovitosti sa svrhom većeg korištenja obnovljivih

izvora energije

3.4.2. Poticanje odabira energetski učinkovitije

mehanizacije i opreme


33

4. OPIS MJERA I DEFINIRANJE KORISNIKA TEMELJEN NA MOGUĆNOSTIMA PRR RH 2014. – 2020.

Temeljem analize stanja područja LAG-a „Izvor“ i SWOT analize iz kojih su izašli

glavni problemi i strateški ciljevi područja LAG-a „Izvor“ te najbitnije aktivnosti i tipovi

operacija , također su i identificirane glavne provedbene mjere LRS. Postavljene mjere u

potpunosti odgovaraju na glavne probleme te nude rješenje i put prema glavnim ciljevima

utvrđenim u LRS. Na konačnu strukturu predloženih mjera također su utjecali i projektni

prijedlozi sva tri sektora (javni, civilni i poslovni) LAG-a „Izvor“. Predložene mjere u

potpunosti su usklađene sa uvjetima iz Pravilnika za pod mjeru 19.1. i 19.2. kojim su utvrđene

mjere prihvatljive za provedbu LRS, te predložene mjere LRS prate pravila utvrđena

Programom ruralnog razvoja RH za razdoblje od 2014. do 2020. godine naravno modificirane

u skladu sa potrebama područja LAG-a „Izvor“ .

MJERA 1. Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje

- PODMJERA 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva

- PODMJERA 1.2. Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva

MJERA 2. Unapređenje kvalitete života ruralnog područja

- PODMJERA 2.1. Obnova/modernizacija javnih prostora ruralnog područja

MJERA 3. Edukacija ,usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog

područja (vezano uz troškove ureda LAG-a)

- PODMJERA 3.1. Organizacija radionica

- PODMJERA 3.2. Organizacija studijskog putovanja

- PODMJERA 3.3. Posjet sajmovima

- PODMJERA 3.4. Animacija stanovništva

MJERA Međunarodna suradnja

PODMJERA 4.1. Poticajne međunarodne suradnje lokalnih dionika

4.1. Mjera 1. Podizanje kvalitete polj. Proizvodnje

Planirana Mjera 1. Podizanje kvalitete polj. proizvodnje sa pod mjerom 1.1. – Ulaganja u

modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva i pod mjerom 1.2. – Ulaganja u mala

poljoprivredna gospodarstva odgovara na prvi uočen problem područja LAG-a „Izvor“

Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji ,

preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda , te se provođenjem mjere područje LAG-a

„Izvor“ približava ispunjenju prvog strateškog cilja LRS-a 1. Podići kvalitetu poljoprivredne

proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu.

Na radionicama izrade SWOT analize LRS područja LAG-a „Izvor“ sudionicima je podijeljen

upitnik sa potencijalnim ulaganjima koji se mogu financirati putem natječaja LAG-a. Najviše

sudionika radionica, ali i članova koji su samostalno posjetili ured LAG-a i ispunili upitnik,

34

izjasnili su se da ih najviše zanima ulaganje u novu moderniju i isplativiju mehanizaciju te

izgradnja skladišnih prostora za svoje proizvode. Iz svih prikupljenih informacija nastala je

Mjera 1 . Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje i prva Pod mjera 1.1. Ulaganja u

modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva.

Pod mjera 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva istovjetna

je Mjeri 4. PRR RH 2014. – 2020. „Ulaganja u fizičku imovinu“ ; Pod mjera 4.1. Potpora za

ulaganja u poljoprivredna gospodarstva. Ova mjera PRR RH je odabrana iz razloga što se

direktno iz mjere može sufinancirati nabavka nove poljoprivredne mehanizacije te građenje i/ili

opremanje objekta na poljoprivrednom gospodarstvu. Također ured LAG-a „Izvor“ najviše je i

prijavljenih projekta sa svoje članove imao upravo iz te mjere tako da su zaposlenici LAG-a

vrlo dobro upoznati sa svim mogućnostima i pravilima mjere.

Promatrajući područje LAG-a odlučilo se da se preko LRS-a sufinanciraju manji projekti tj.

Projekti do 200.000,00 HRK (bez PDV-a) za prijavu kojih nije potrebna izrada poslovnog

plana. Razlog za to bio je jer potencijalno jedan veliki projekt može iskoristiti sva sredstva

dostupna LAG-u za provođenje LRS-a što ne bi imalo smisla. Mišljenje je da je bolje

sufinancirati i pomoći što većem broju korisnika sa područja LAG-a i potaknuti razvoj i

modernizaciju na više poljoprivrednih gospodarstva.

Tablica 23. Razrada Mjere 1, Pod mjere 1.1. LAG-a „Izvor“

Mjera 1 . Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje ; Pod mjera 1.1.

Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva

Prihvatljive aktivnosti: Ulaganje u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme i

gospodarskih vozila uključujući sektor vinogradarstva; ulaganje u podizanje novih i/ili

restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada ;ulaganje u izgradnju i/ili opremanje novih

sustava za navodnjavanje na polj. gosp., te poboljšanje postojećih sustava/opreme za

navodnjavanje; ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za životinje, zatvorene/zaštićene

prostore, objekte za uzgoj jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala

i gljiva, skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, zamrzavanje, plasiranje i pakiranje

proizvoda... (Prihvatljive aktivnosti istovjetne uvjetima prihvatljivosti Pravilnika mjere 4.

"Ulaganja u fizičku imovinu" pod mjera 4.1 Potpora za ulaganja u poljoprivredna

gospodarstva – PRRRH)

Sufinanciranje: Projekti do maksimalnog iznosa od 200.000,00 HRK (bez poslovnog

plana), ako je OPG u sustavu PDV-a onda se obračunava iznos sa PDVom tj. 250.000,00

HRK Sufinanciranje od strane LAG-a u iznosu od najviše 70% prihvatljivih troškova do

maksimalnog iznosa od 100.000,00 HRK

Cilj mjere: Poticati i uvoditi nove tehnologije, opreme i mehanizaciju, tehnološke procese i

međunarodne standarde; Poticati interesno udruživanje i suradnju poljoprivrednih

proizvođača putem zajedničkih projekta

35

Uvjeti prihvatljivosti: Ulaganja se odnose na gospodarstva čija je ekonomska veličina veća

od 6.000 eura u sektoru voća i povrća i cvijeća i 8.000 eura u ostalim sektorima (isključujući

taj uvjet za zajedničke projekte, zadruge i proizvođačke grupe/organizacije), fizičke i pravne

osobe moraju biti upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, proizvođačke

grupe/organizacije moraju biti priznate sukladno Zakonu o zajedničkoj organizaciji tržišta

poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih

proizvoda (Uvjeti prihvatljivosti istovjetni uvjetima prihvatljivosti Pravilnika mjere 4.

"Ulaganja u fizičku imovinu" pod mjera 4.1 Potpora za ulaganja u poljoprivredna

gospodarstva – PRRRH)

Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi : Istovjetni su prihvatljivim i neprihvatljivim

troškovima iz Pravilnika mjere 4. "Ulaganja u fizičku imovinu" pod mjera 4.1. Potpora

za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva - PRRRH

Očekivani rezultati: OPG-ovi sa područja LAG-a "Izvor" putem mjera LRS modernizirat

će i smanjiti troškove svojeg poslovanja kupnjom nove poljoprivredne mehanizacije i

opreme. Poljoprivredna gospodarstva također će povećat svoje skladišne kapacitete ,te

ulagati u opremu kojom će svoj primarni proizvod prerađivati u sekundarni koji je isplativiji

i traženiji na tržištu. Novi kvalitetan proizvod potencijalno se može pronaći na ponudi

lokalnih ugostitelja i ostalih turističkih dionika što doprinosi razvoju cjelokupnog područja

LAG-a "Izvor".

Pokazatelji : Tokom provedbe LRS-a najmanje 10 OPG-ova moderniziralo je i smanjilo

troškove poslovanja svojeg poljoprivrednog gospodarstva za 15 % putem nabave nove

poljoprivredne mehanizacije i opreme; 1 OPG-a povećali su prihode svojeg poljoprivrednog

gospodarstva za 20% izgradnjom novih skladišni kapaciteta (hladnjača, skladišta, silosa) 1

OPG modernizirao je poslovanja OPG nabavkom uređaja za preradu i/ili pakiranje proizvoda

svojeg poljoprivrednog gospodarstva te povećao svoje prihode za 10%.

Indikatori zaposlenosti: Provedba pod mjere 1.1. Ulaganja u modernizaciju

poljoprivrednih gospodarstva na području LAG-a "Izvor" tokom planiranih 3 godina imat

će direktan utjecaj na očuvanje najmanje 10 radnih mjesta te ,se u svakoj godini provedbe

kao rezultat mjere očekuje zapošljavanje 1 nove osobe tj. ukupno najmanje 3 novo

zaposlenih osoba.

Proračun: Predviđen proračun LRS za pod mjeru 1.1 " Ulaganja u modernizaciju

poljoprivrednih gospodarstva" iznosi 201.150,00 Eura što iznosi 28,89% ukupnih sredstva.

Kriterij odabira i bodovanje opisano je u Pravilniku odabira projekta koji će biti dodatak

LRS LAG-a "Izvor"

Doprinos prioritetima EPFRR: Provedba navedene mjere pridonijet će fokus području 2A

koje se odnosi na poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i

olakšanje restrukturiranja i modernizacije, posebice s ciljem povećanja sudjelovanja na

tržištu i tržišne usmjerenosti kao i poljoprivredne diversifikacije. Provedba ove mjere također

će i pridonijeti fokus području 5C koja se odnosi na korištenje obnovljivih izvora energije

Korisnici: Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i

proizvođačke grupe i organizacije

36


Pod mjera 1.2. „Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva“ istovjetna je Mjeri 6.

PRR RH 2014. – 2020 „Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja; Pod mjeri 6.3.

Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva. Ova mjera odabrana je jer omogućava

manjim, perspektivnim poljoprivrednicima (ekonomska veličina manja od 8.000,00€) lakši

početak poslovanja ili olakšava prelazak u veću ekonomsku veličinu (iznad 7.999,00€). Iz opisa

problema i strateških ciljeva na području LAG-a „Izvor“ najveći je broj upravo malih Opg-ova

sa ekonomskom veličinom manjom od 8.000,00 € koji nisu u mogućnosti javljati se na natječaje

na pod mjeru 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva , te im se omogućava

da se prijavom projekta na pod mjeru 1.2. „Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva“

moderniziraju i unaprijede svoje poljoprivredno gospodarstvo. Također prema upitniku LAG-

a „Izvor“ sa mogućim potencijalnim ulaganjima koje interesiraju stanovnike sa područja LAG-

a , poslije mjere 4. „Ulaganja u fizičku imovinu“ najveći broj ljudi zaokružio je mjeru 6.3.

„Potpora razvoja malih poljoprivrednih gospodarstava“. Zaposlenici LAG-a „Izvor“ prijavili

su 7 projekta članova LAG-a na prvi natječaj pod mjere 6.3. PRR RH 2014. – 2020. „Potpora

razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva“, te su upoznati sa mogućnostima i pravilima

mjere.


Mjera 1 . Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje ; Pod mjera 1.2 Ulaganja u

mala poljoprivredna gospodarstva

Prihvatljive aktivnosti: (Kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja,

sjemena i sadnog materijala; kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora

i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u

sklopu polj. gospodarstva u svrhu obavljanja polj. proizvodnje i/ili prerade proizvoda;

podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i trajnije poboljšanje

kvalitete polj. zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata

za prodaju i prezentaciju vlastitih proizvoda uključujući troškove promidžbe; kupnja ili zakup

polj. zemljišta; kupnja polj. mehanizacije ,strojeva i opreme). (Istovjetno prihvatljivim

aktivnostima iz Pravilnika mjere 6 "Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i

poslovanja" pod mjera 6.3. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva" -

PRRRH)

Sufinanciranje: Troškovi prema poslovnom planu u iznosu od 15.000,00 € sufinancirano od

strane LAG-a u 100% iznosu.

Cilj mjere: Osiguranje održivosti i pružanje mogućnosti razvoja malih poljoprivrednih

gospodarstva

37

Uvjeti prihvatljivosti: Potpora se dodjeljuje korisniku čije se poljoprivredno gospodarstvo

nalazi u kategoriji ekonomske veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom

rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 EUR do 7.999 EUR, potpora razvoju malih

poljoprivrednih gospodarstava ograničena je na mikro i mala poduzeća (Istovjetno uvjetima

iz Pravilnika mjere 6 "Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja" pod mjera

6.3. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva" - PRRRH)

Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi : Istovjetni su prihvatljivim i neprihvatljivim

troškovima iz Pravilnika mjere 6 "Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja"

pod mjera 6.3. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva" - PRRRH

Očekivani rezultati: Na području Lag-a "Izvor" najveći broj Opg-ova prema razredu

ekonomske veličine spada u mala poljoprivredna gospodarstva. Među tim malim

poljoprivrednim gospodarstvima postoji veliki broj ambicioznih Opg-ova sa dobrim idejama

i proizvodima koji trebaju pomoć kako bi postali gospodarsko održivi, povećali svoje prihode

i/ili povećali svoje poljoprivredno gospodarstvo u veći razred ekonomske veličine

Pokazatelji : 6 OPG-ova iskoristilo je mjeru "Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva"

za vrijeme provedbe LRS-a čime su povećali svoje prihode za 25 % i uvećali ekonomsku

veličinu za 10%

Indikatori zaposlenosti: Provedba pod mjere 1.2. "Ulaganja u mala poljoprivredna

gospodarstva" na području Lag-a "Izvor" tokom planiranih 3 godina imat će direktan utjecaj

na očuvanje najmanje 6 radnih mjesta te , kao rezultat mjere očekuje se zapošljavanje

ukupno 1 nove osobe.

Proračun: Predviđen proračun LRS za pod mjeru 1.2 " Ulaganja u mala poljoprivredna

gospodarstva" iznosi 90.000,00 Eura što iznosi 12.93% ukupnih sredstava.

Kriterij odabira i bodovanje opisano je u Pravilniku odabira projekta koji će biti dodatak

LRS Lag-a "Izvor"

Doprinos prioritetima EPFRR: Provedba navedene mjere pridonijet će fokus području 2A

koje se odnosi na poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i

olakšanje restrukturiranja i modernizacije, posebice s ciljem povećanja sudjelovanja na

tržištu i tržišne usmjerenosti kao i poljoprivredne diversifikacije.

Korisnici: Mala poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava i proizvođačke grupe i organizacije


4.2. Mjera 2. Unapređivanje kvalitete života ruralnog područja

Planirana mjera 2. „Unapređivanje kvalitete života ruralnog područja“ sa Pod mjerom

2.1. „Obnova/modernizacija društvene infrastrukture ruralnog područja“ nudi rješenja za drugi

problem područja LAG-a „Izvor“ tj. Nerazvijenu društvenu infrastrukturu i nedovoljna

38

informiranost stanovništva o mogućnostima razvoja zajednice, istodobno se planiranom

mjerom područje LAG-a „Izvor“ približava postavljenom drugom cilju područja LAG-a

„Izvor“ Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti.

U izradi LRS-a područja LAG-a „Izvor“ sudjelovali su svi lokalni dionici pa tako i veliki

broj članova udruga i opća populacija. Tako se nakon radionica saznalo da na području LAG-a

„Izvor“ djeluje veliki broj udruga koji nemaju adekvatan prostor/smještaj potreban za svoj rad.

Glavno zanimanje opće populacije bilo je kako LAG može pomoći kod uređenja društvene

infrastrukture tj. uređenja dječjih igrališta koja su trenutačno u vrlo lošem stanju u svim JLS-

ovima. Nakon razgovora sa svim načelnicima i gradonačelnicima koji su također izrazili

nezadovoljstvo trenutačnim stanjem društvene infrastrukture, no i izrazili nemogućnost

obnavljanje iste zbog ograničenosti lokalnih proračuna odlučilo se da LAG „Izvor“ pomoću

Mjere 2. „Unapređenje kvalitete života ruralnog područja“ tj. Pomjere 2.1

„Obnova/modernizacija društvene infrastrukture ruralnog područja“ sufinancira

obnovu/izgradnju i opremanje društvene infrastrukture. Mjera 2 „Unapređenje kvalitete života

ruralnog područja“ istovjetna je Mjeri 7. PRR RH „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim

područjima“ sa Pod mjerom 7.4.1 „Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih

temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te

povezanu infrastrukturu“

Svakom JLS-u i udrugama s područja LAG-a „Izvor“ omogućuje se prijava projekta

koji će LAG „Izvor“ putem mjere 2. sufinancirati 90% do 15.000,00 € (Maksimalni iznos

projekta nije ograničen) . Prihvatljivi projekti bit će uređenje društvenih domova, parkova,

dječjih igrališta itd.

LAG „Izvor“ smatra da je kontinuirano ulaganje u pokretanje, poboljšanje i proširenje

lokalnih temeljnih usluga temelj kvalitete života stanovništva JLS-a i jedan od najbitnijih

preduvjeta razvoja cjelokupnog društva.


Mjera 2. Unapređivanje kvalitete života ruralnog područja; Pod mjera 2.1

Obnova/modernizacija društvene infrastrukture ruralnog područja

Moguća ulaganja: Ulaganje u građenje i /ili opremanje vatrogasnog doma i spremišta;

Ulaganje u građenje i /ili opremanje društvenog doma/kulturnog centra; Ulaganje u građenje

i /ili opremanje turističkog informativnog centra; Ulaganje u građenje i /ili opremanje dječjeg

igrališta; Ulaganje u građenje i /ili opremanje sportske građevine/objekta za slatkovodni

turizam, rekreacijske zone na rijekama i jezerima; Ulaganje u građenje i /ili opremanje

biciklističke staze, tematskog puta i parka; Ulaganje u građenje i /ili opremanje prostora za

igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, socijalnoj kulturnoj i sportskoj ustanovi; Uređenje i/ili

opremanje javne zelene površine, pješačke staze; Uređenje i/ili opremanje groblja, tržnice,

javne prometne površine(trg, pothodnik, nadvožnjak, javne stube i prolaz). (Istovjetno

mogućim ulaganjima iz Pravilnika mjere 7 "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim

područjima" pod mjera 7.4. "Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih

39

temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne

aktivnosti te povezanu infrastrukturu" - PRRRH)

Sufinanciranje: Iznos projekta iznosi najmanje 15.000,00 €, sufinanciranje od strane LAG-

a "Izvor" 90% od iznosa projekta od 15.000,00 € . Maksimalni iznos projekta nije ograničen

Cilj mjere: Kontinuirano ulaganje u pokretanje, poboljšanje i proširenje lokalnih temeljnih

usluga temelj je kvalitete života stanovništva JLS-a i jedan od najbitnijih preduvjeta razvoja

cjelokupnog društva. Ovom mjerom osiguralo bi se da svaki JLS unaprijedi cjelokupnu

društvenu infrastrukturu neophodnu za kvalitetniji život mještana svojih JLS-ova.

Uvjeti prihvatljivosti: Ulaganje je prihvatljivo u naseljima s najviše 5,000 stanovnika,

ulaganje je prihvatljivo ako je u skladu sa strateškom razvojnom dokumentacijom i

prostornim planom jedinice lokalne samouprave, korisnik mora osigurati da je ulaganje u

funkciji uključujući održavanje i upravljanje najmanje 5 godina od konačne isplate

sredstava(Istovjetno uvjetima iz Pravilnika mjere 7 "Temeljne usluge i obnova sela u

ruralnim područjima" pod mjera 7.4. "Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili

proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno

vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu" - PRRRH)

Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi : Istovjetno prihvatljivim i neprihvatljivim

troškovima iz Pravilnika mjere 7 "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim

područjima" pod mjera 7.4. "Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih

temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne

aktivnosti te povezanu infrastrukturu" - PRRRH)

Očekivani rezultati: Veća uključenost lokalnog stanovništva u rad udruga sa područja LAG-

a "Izvor" zbog kvalitetno opremljenih i uređenih društvenih/vatrogasnih doma tj. prostora iz

kojeg djeluju udruge. Osiguran kvalitetan i siguran prostor za boravak i igru djece na

moderno uređenim dječjim igralištima. Uređenija društvena infrastruktura na području LAG-

a "Izvor"

Pokazatelji: Izgrađeno i/ili opremljeno najmanje 4 dječjih igrališta na području LAG-a

"Izvor" ; Uređeno i/ili opremljeno najmanje 8 društvenih/vatrogasnih domova ; Uređeno

najmanje 2 šetnica i javnih prostora

Indikatori zaposlenosti: Direktno putem pod mjere "Obnova/modernizacija javnih prostora

u ruralnog područja" ne mogu se zaposliti osobe, no indirektno ulaganja mogu doprinijeti

lokalnom razvoju., pošto se planiraju manji radovi koji će u većini slučajeva izvoditi lokalni

40

obrtnici te pod mjera "Obnova i modernizacija javnih prostora u ruralnom području" može

indirektno utjecati na očuvanje najmanje 10 radnih mjesta.

Proračun: Predviđen proračun LRS za pod mjeru 2.1. Obnova/modernizacija javnih

prostora u ruralnog područja iznosi 405.000,00 €

Kriterij odabira i bodovanje: Opisano je u Pravilniku odabira projekta koji će biti dodatak

LRS LAG-a "Izvor"

Doprinos prioritetima EPFRR: Provedba navedene mjere pridonijet će fokus području 6B

koje se odnosi na ulaganja u pokretanje razvoja u ruralnom području

Korisnici: Jedinice lokalne samouprave, trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica

lokalne samouprave, javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivači jedinice

lokalne samouprave osim javnih vatrogasnih postrojbi, lokalnih i regionalnih razvojnih

agencija, udruge/organizacije civilnog društva i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim

i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo, LAG-ovi


4.3. Mjera 3. Edukacija ,usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja

Mjera 3. Edukacija, usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja direktno će

utjecati na rješavanje trećeg mapiranog problema područja LAG-a „Izvor“ Neučinkovito

upravljanje polj. gospodarstvom. Kako je već opisano u strateškom cilju 3. Podizanje svijesti

lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja polj. gospodarstvom, prema

podacima sa radionica izrade LRS-a LAG-a „Izvor“ , iskustvima sa terena zaposlenika LAG-a

te prikupljenih podataka sa osobnih sastanaka u uredu LAG-a „Izvor“ primijetilo se da je

stručno znanje i razumijevanje lokalnih poljoprivrednika o relevantnim temama bitnim za

napredak poljoprivrednog gospodarstva na neadekvatnoj razini. Prema podacima malen

postotak nositelja OPG-ova sa područja LAG-a „Izvor“ u potpunosti razumije natječaje PRR

RH 2014. – 2020. te vidi mogućnost za svoj razvoj u istima. Također nositelji OPG-ova sa

područja LAG-a „Izvor“ ne prate razvoj i inovacije i tehnologije koje se svakodnevno uvode u

poslovanje u Svijetu i Europi te uvelike zaostaju za svojom konkurencijom iz inozemstva.

Mjerom 3. Edukacija, usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja i njenim

planiranim pod mjerama cilj je organizirati radionice sa relevantnim temama, posjete dobrim

primjerima prakse iz inozemstva i Hrvatske te posjete i sudjelovanje na sajmovima, kako bi

nositelji OPG-ova sa područja LAG-a „Izvor“ naučili, vidjeli primjere dobre prakse te

primijenili nove informacije i znanja na svoje poljoprivredno gospodarstvo. Treba se

napomenuti da Mjera 3. Edukacija, usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja

neće utjecati samo na poslovanje i razvoj poljoprivrednih gospodarstva već je u planu i

organizacija radionica, predavanja, studijska putovanja za ostale lokalne dionike (civilni i javni

sektor). Razvoj ruralnog prostora ne znači samo kvalitetni lokalni poljoprivrednici već i snažan

i uključen civilni i javni sektor koji svojim djelovanjem podiže cjelokupan ruralni prostor.

41

Cilj Mjere 3. „Edukacija, usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja“ je

podizanje razine znanja, kompetencije i uključenosti svih lokalnih dionika u razvoj prostora

LAG-a „Izvor“. Tablica 26. Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.1. LAG-a „Izvor“

Mjera 3. Edukacija ,usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja ; Pod

mjera 3.1. Organizacija radionica

Cilj mjere: Organiziranjem radionica sa raznim relevantnim temama cilj je podići znanje i

kompetencije lokalnih poljoprivrednika kako bi novim znanjem i informacijama podigli

razinu svojeg poljoprivrednog gospodarstva na višu razinu i postali kompetentniji na brzo

rastućem međunarodnom tržištu.

Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi : Istovjetno prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima

iz Pravilnika mjere 19 Leader-CLLD" pod mjera 19.4. "Tekući troškovi i animacija" Tip

operacije 19.4.1. "Tekući troškovi i animacija" - PRRRH

Očekivani rezultati: Trenutačni nositelji prebacuju OPG-ova na svoje potomke koji postaju

mladi poljoprivrednici te tako imaju veći postotak sufinanciranja na mjerama PRR RH.

Novim znanjem i informacijama nositelji OPG-ova počinju novim učinkovitijim metodama

voditi poslovanje OPG-a , prebacuju se na isplativije kulture te se počinju u većim količinama

prerađivati primarni proizvodi u isplativije sekundarne proizvode

Pokazatelji :Na području LAG-a "Izvor" za razdoblje provedbe LRS održano najmanje 25

radionica/predavanja na relevantne i tekuće teme

Korisnici: Zaposlenici, volonteri i članovi LAG-a "Izvor" i potencijalni korisnici sa područja

LAG-a "Izvor"




mjera 3.2. Organizacija studijskog putovanja

Cilj mjere: Organiziranjem studijskog putovanja cilj je prikazati nositeljima OPG-a sa

područja LAG-a "Izvor" primjere uspješne prakse sa inozemstva i/ili Hrvatske tj. prikazati

im kako nove tehnologije i znanja mogu primijeniti i na svoje poslovanje na poljoprivrednom

gospodarstvu



operacije 19.4.1. "Tekući troškovi i animacija" - PRRRH

42

Očekivani rezultati: Nositelji OPG-a sa znanjem i informacijama koje su dobili/vidjeli kod

uspješnog poljoprivrednika iz inozemstva i/ili Hrvatske primjenjuju i na svoje poslovanje te

tako postaju konkurentniji na tržištu.

Pokazatelji :Na području LAG-a "Izvor" za razdoblje provedbe LRS organizirana najmanje

1 studijska putovanja sa posjetom uspješnim primjerima dobre prakse

Korisnici: Zaposlenici, volonteri i članovi LAG-a "Izvor" i potencijalni korisnici sa područja

LAG-a "Izvor"


Tablica 28.Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.3. Lag-a „Izvor“


mjera 3.3. Posjet sajmovima

Cilj mjere: Organiziranjem posjeta i sudjelovanja na relevantnim i prihvatljivim sajmovima,

cilj je upoznati nositelje OPG-a sa područja LAG-a "Izvor" sa konkurencijom na tržištu,

pokazati im kretanja i napretke drugih konkurenata te najbitnije pomoći im u prezentaciji i

prodaji lokalnih proizvoda sa područja LAG-a "Izvor"



operacije 19.4.1. "Tekući troškovi i animacija" - PRRRH)

Očekivani rezultati: OPG-ovi sa područja LAG-a "Izvor" prezentirali su i prodavali

proizvode područja LAG-a u drugim sredinama, uspostavili su nove kontakte i otvorili vrata

novim tržištima. Također na sajmovima nositelji opg-a sa područja LAG-a "Izvor" upoznaju

konkurenciju ,mogu pratiti trendove razvoja konkurencije te se prilagoditi novim kretanjima

na tržištu i/ili unaprijediti vlastiti proizvod.

Pokazatelji : Za razdoblje provedbe LRS organizirano najmanje 6 posjeta relevantnim i

prihvatljivim sajmovima


Tablica 29. Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.4. Lag-a „Izvor“


mjera 3.4. Animacija stanovništva

Cilj mjere: Cilj mjere je potaknuti lokalno stanovništvo (civilni sektor, opću populaciju)na

uključivanje u razvoj lokalne zajednice putem organiziranja radionica/predavanja , javnih

tribina , studijskih putovanja....



operacije 19.4.1. "Tekući troškovi i animacija" - PRRRH)

43

Očekivani rezultati: Lokalno stanovništvo upoznato je sa ciljevima i strategijom LAG-a

"Izvor" za razvoj lokalne zajednice te se putem sudjelovanja na radionicama/predavanjima i

ostalim aktivnostima organiziranih od strane LAG-a uključuju i pomažu u razvoju zajednice.

Pokazatelji : Za razdoblje provedbe LRS na aktivnostima organiziranim od strane LAG-a

"Izvor" sudjelovalo najmanje 200 ljudi.

Korisnici: Zaposlenici, volonteri i članovi Lag-a i potencijalni korisnici sa područja Lag-a

"Izvor"


4.4. Opis odabira projekta na nivou LAG-a

Kako bi se izabrali najkvalitetniji projekti koji su podudarni sa Lokalnom razvojnom

strategijom LAG-a „Izvor“ te nadređenim strateškim dokumentima određena je procedura

odabira projekata na nivou LAG-a „Izvor“.

Sama procedura donošenja odluka sastojat će se od nekoliko povezanih radnji. Upravni odbor

koji je prema statutu LAG-a „Izvor“ najviše tijelo upravljanja LAG-om između dvije skupštine,

određuje radno tijelo zaduženo za ocjenjivanje pristiglih projektnih ideja na natječaj LAG-a

„Izvor“. Radno tijelo u svom će sastavu imati 5 članova koje će se sastojati od po jednog

predstavnika sva tri sektora unutar LAG-a „Izvor“ (javni, civilni i poslovni) iz članstva LAG-a

„Izvor“ te od 2 vanjska stručna suradnika. Mandat radnom tijelu za odabir projekata LAG-a

„Izvor“ trajat će godinu dana, nakon isteka mandata UO LAG-a „Izvor“ odabrat će nove

članove radnog tijela ili će potvrditi izabranim novi mandat, ponovno biranje istih članova je

dozvoljeno. Interni Pravilnik LAG-a „Izvor“ koji će biti uključen u privitak LRS-a definirat će

sve pojedinosti vezane uz zaprimanje projekata, ocjenjivanje, bodovanje, sprječavanju sukoba

interesa te ostalih detalja vezanih za odabir projekta na nivou LAG-a.

Ocjenjeni projekti rangirat će se prema ostvarenom broju bodova, dok će se broj bodova

definirati prema unaprijed definiranim kriterijima odabira projekata navedenim u internom

pravilniku LAG-a „Izvor“. Ukoliko dva projekta ostvare isti broj bodova prednost će imati onaj

s ranijim vremenom podnošenja na natječaj (datum, sat, minuta). Po rangiranju projekata na

prvom sljedećem UO-u LAG-a „Izvor“ Povjerenstvo donosi izvješće sa listom i detaljnim

opisom procedure odabira i rangiranja projekata te daje UO-u LAG-a na usvajanje. Da bi se

projekt odobrio potrebno je da natpolovična većina prisutnih članova UO-a glasa za (barem

51%). Sve radnje i procesi vezani za odabir projekata na nivou LAG-a „Izvor“ bit će prilagođeni

napucima i preporukama Ministarstva Poljoprivrede i APPRRR-a.

4.5. Projekti suradnje

Projekti suradnje bitni su za unapređenje kapaciteta svih lokalnih dionika , koje će se postići

razmjenom iskustva sa među teritorijalnim i transnacionalnim partnerima te jačanje kapaciteta

kod provedbe i ostvarivanje zadanih ciljeva LRS-a samih zaposlenika LAG-a .

Među teritorijalni projekti suradnje – Planiraju se provoditi sa LAG-ovim sa područja

RH te ostalim partnerima koji su osnovani kao „skupina lokalnih i privatnih partnera koja

44

provodi LRS“ sa područja RH, što znači da kod odabira partnera treba uzeti u obzir da opseg

djelovanja mora biti sličan opsegu djelovanja LAG-a. Kod odabira partnera za među

teritorijalne projekte bit će važno da partneri imaju slične razvojne probleme te da se

provedbom projekta suradnje podiže razina znanja/kompetencija lokalnih dionika sa područja

LAG-a „Izvor“ koja omogućuje olakšano rješavanje problema i ispunjenje ciljeva određenih

LRS-om.

Transnacionalni projekti suradnje – Planiraju se provoditi sa prihvatljivim partnerima sa

zemljama iz regije, te ostalim zemljama članicama EU koje nam iskustvom u provedbi

LEADER pristupa mogu prenijeti svoja znanja i vještine u provedbi LRS-a .

Sa svim partnerima u projektima suradnje potpisat će se Sporazum o suradnji kojem se jasno

navode svi zadaci za svakog partnera. Sporazum o suradnji navodit će naslov projekta suradnje,

glavne ciljeve, korisnike projekta, rezultate i aktivnosti projekta, proračun, vremenski raspored

aktivnosti i sl. Tablica 30.Planirane teme za projekte suradnje

Planirane teme za projekte suradnje

Razvoj i unapređenje turističke ponude

Kulturna razmjena i kulturna suradnja

Inovativni pristup, razmjena iskustva u poljoprivredi

Inovativni pristup, razmjena iskustva u korištenju obnovljivih izvora energije

Inovativni pristup, razmjena iskustva u vođenju javne uprave


5. USKLAĐENOST LRS LAG „IZVOR“ S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA (ŽRS, PRR RH, EU 2020.)

Razvojni ciljevi i tipovi operacija LRS-a LAG-a „Izvor“ temelje se na prepoznatim

potrebama za rješavanje određenih razvojnih problema na području LAG-a „Izvor“. Navedeni

su ciljevi usklađeni s nadređenim strateškim dokumentima, odnosno Županijskom razvojnom

strategijom Varaždinske županije i Županijskom razvojnom strategijom Koprivničko-

križevačke županije te Programom ruralnog razvoja RH 2014.-2020. i Europa 2020.

Tablica 31. Prikaz usklađenosti ciljeva LRS sa ciljevima županijskih razvojnih strategija

Lokalna razvojna strategija Županijska razvojna strategija

Varaždinske županije

Županijska razvojna strategija

Koprivničko-križevačke županije

45

CILJ 1. Podići kvalitetu

poljoprivredne proizvodnje u svrhu

povećanja konkurentnosti na

tržištu

CILJ 1. Unaprijeđeno i razvijeno

gospodarstvo Varaždinske županije

CILJ 4: Ruralni razvoj

CILJ 1 Konkurentno gospodarstvo

CILJ 2. Unaprijediti kvalitetu života i

potaknuti nepoljoprivredne

djelatnosti

CILJ 2: Razvijeni ljudski resursi i

povećana kvaliteta života

CILJ 3. Zaštita okoliša i upravljanje

energijom

CILJ 2 Jačanje ljudskih resursa i

podizanje društvenog standarda

CILJ 3 Razvoj prometne i komunalne

infrastrukture

Cilj 4 Održivo korištenje prirodnih i

kulturnih vrijednosti i gospodarenje

energijom

CILJ 3. Podizanje svijesti lokalnih

dionika o suvremenim

mehanizmima upravljanja polj.

gospodarstvom

CILJ 1: Unaprijeđeno i razvijeno

gospodarstvo Varaždinske županije

CILJ 3. Zaštita okoliša i upravljanje

energijom

CILJ 4: Ruralni razvoj

CILJ 1 Konkurentno gospodarstvo

CILJ 4 Održivo korištenje prirodnih i

kulturnih vrijednosti i gospodarenje

energijom


Tablica 32. Prikaz sukladnosti operacija LRS-a sa prioritetima PRRRH

Program ruralnog razvoja RH Lokalna razvojna strategija

Prioritet Fokus područje Mjera Pod mjera T.O. po PRR T.O. u LRS

1 1C 2 2.1. 2.1.1. 3.1.1.

2.1.2. 3.2.4.

2

2A

1 1.1. 1.1.2. 1.2.2.

3.2.1.

2 2.1. 2.1.4. 3.2.5.

4

4.1. 4.1.1. 1.1.1.

1.1.4.

4.2. 4.2.1. 1.2.5.

4.3. 4.3.1. 1.1.3.

4.3.2. 3.2.3.

2B 1 1.2. 1.2.1. 1.2.1.

6 6.1. 6.1.1. 3.2.5.

3 3A

3

3.1. 3.1.1. 3.2.2.

3.2. 3.2.1. 1.2.4.

3.3.2.

4 4.2. 4.2.1. 1.1.2.

1.2.3.

9 9.1. 9.1.1. 1.3.1.

1.3.3.

16 16.4. 16.4.1. 1.2.3.

4 4A 4 4.4. 4.4.1. 2.3.2.

5 5C 4 4.2. 4.2.2. 3.4.1.

6 6A 6 6.2. 6.2.1. 1.3.2.

3.3.1.

46

6.4. 6.4.1. 3.3.1.

6B 7 7.4. 7.4.1.

2.2.1.

2.2.2.

3.3.3.


5.1. Usklađenost planiranih mjera LRS LAG-a „Izvor“ sa prioritetima i fokus

područjima PRR RH 2014. – 2020.

Strateški ciljevi i mjere LAG-a „Izvor“ proizašli su iz radionica izrade SWOT analize

na području LAG-a „Izvor“, upitnicima koji su ispunjavali svi lokalni dionici i analizom realnog

stanja na terenu. Prema svim prikupljenim podacima definirali su se ciljevi, prioriteti i mjere

LRS-a LAG-a „Izvor“ koji su usklađeni sa prioritetima i fokus područjima definiranima u PRR

RH 2014.- 2020. godine.

Mjera 1 . Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje; Pod mjera 1.1. „Ulaganja u

modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva“; Pod mjera 1.2 „Ulaganja u mala poljoprivredna

gospodarstva „ usklađena je sa slijedećim prioritetima i fokus područjima definiranim PRR RH

2014.- 2020. godine.:

Prioritet 2: Jačanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i

konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje

inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama, s

naglaskom na sljedeća fokus područja

Fokus područje 2A: Poboljšanje gospodarskih rezultata svih

poljoprivrednih gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja i

modernizacije, osobito u cilju povećanja sudjelovanja u tržištu i tržišne

usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije (Pod mjera 1.1 „

Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva“; Pod mjera 1.2

„Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva )

Prioritet 5: Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema

gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornim na klimatske promijene u

poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru

Fokus područja 5C – Olakšavanje opskrbe i korištenje obnovljivih izvora

energije ,nusproizvoda, otpada, ostataka i drugih neprehrambenih sirovina

u svrhu bio gospodarstva (Pod mjera 1.1 „ Ulaganja u modernizaciju

poljoprivrednih gospodarstva)

Mjera 2. Unapređivanje kvalitete života ruralnog područja; Pod mjera 2.1

Obnova/modernizacija društvene infrastrukture ruralnog područja usklađena je sa slijedećim

prioritetima i fokus područjima definiranim PRR RH 2014.- 2020. godine.:

47

Prioritet 6.: Promicanje društvene uključenosti, suzbijanja siromaštva i

gospodarskog razvoja u ruralnim područjima

Fokus područje 6B - Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima

(Pod mjera 2.1 Obnova/modernizacija društvene infrastrukture

ruralnog područja)

Tablica 33.Odnos mjera LRS Lag-a „Izvor“ sa Fokus područjima i prioritetima PRR RH 2014. – 2020.

LAG "IZVOR" PRR RH 2014. - 2020.

MJERA POD MJERA FOKUS

PODRUČJE PRIORITET

MJERA 1- PODIZANJE

KVALITETE

POLJOPRIVREDNE

PROIZVODNJE

Pod mjera 1.1. Ulaganja u

modernizaciju poljoprivrednih

gospodarstva

2A, 5C 2,5

Pod mjera 1.2. Ulaganja u mala

poljoprivredna gospodarstva 2A 2

MJERA 2 -

UNAPREĐENJE

KVALITETE ŽIVOTA

RURALNOG PODRUČJA

Pod mjera 2.1. Obnova/modernizacija

javnih prostora u ruralnog područja 6B 6


Usklađenost sa LRS-a LAG-a „Izvor“ sa horizontalnim pitanjima LEADER-a

5.1.1.1. Inovacije

Kao jedan od glavnih problema na području LAG-a „Izvor“ identificiran je problem nedostatka

nove moderne tehnologije (mehanizacije, opreme…) . Mjera 1. LRS LAG-a „Izvor“1.

Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje ; Pod mjera 1.1. Ulaganja u modernizaciju

poljoprivrednih gospodarstva direktno utječe na poticanje inovacija tj. sufinanciranje

modernizacije poljoprivrednih gospodarstva putem nabavke nove poljoprivredne mehanizacije.

Također jedna od slabosti je i nedostatak stručnog znanja privatnog sektora za primjenu novih

inovativnih procesa u vođenju tj. poslovanju svojeg gospodarskog objekta. Mjera 3. Edukacija

,usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja LRS-a LAG-a „Izvor“ sa svim

određenim pod mjerama usmjerena je direktno učenju i usavršavanju svih sektora kako bi bili

dobili znanja te bili spremni prepoznati i uvoditi nove tehnološke procese u svojem poslovnom

subjektu.

5.1.1.2. Zaštita Okoliša

Održiv i stabilan razvoj jedino je moguće ostvariti pametnim i racionalnim iskorištavanjem

prirodnih resursa. Čisti i nezagađeni okoliš direktno utječe i na kvalitetu života te privlačenju

48

novih stanovnika, to se pogotovo odnosi na područje LAG-a „Izvor“ gdje je vidljiv trend

opadanja broja stanovnika u većini JLS-a. Očuvanje okoliša središnja je horizontalna tema

Leadera te i jedan od glavnih prioriteta u LRS-u LAG-a „Izvor“ koji potiče zaštitu okoliša

putem „Pravilniku o odabiru i bodovanju projekta LRS-a „ na način da projekti koji se odnose

na ekološku proizvodnju te projekti kod kojih je barem 10% investicije/aktivnosti vezano na

obnovljive izvore energije i/ili uštedu energije ,ostvaruju dodatne bodove kod odabira projekta

u LRS-u.

5.1.1.3. Klimatske promjene

Nepovoljne klimatske promjene predstavljaju veliku prijetnju u razvoju poljoprivrede ali i

cjelokupnom lokalnom stanovništvom. Poplave i odroni 2014. godine nanijele su veliku štetu

na cjelokupnom području LAG-a „Izvor“ te je to jedan od dokaza o nepovoljnim klimatskim

promjenama. Ublažavanje klimatskih promjena jedan od bitnijih horizontalnih ciljeva, LRS

LAG-a „Izvor“ pomaže ublažavanju klimatskih promjena poticanjem na nabavku i

sufinanciranjem nove mehanizacije koje ispuštaju manju emisiju CO2 i poticajem investicije

(aktivnosti) koje se odnose na obnovljive izvore energije i/ili uštedu energije. Uz poticanje

projekta u planu su i predavanja/radionice na temu Klimatskih promjena i korištenje obnovljivih

izvora energije.

5.2. Usklađenost LRS-a LAG-a „Izvor“ sa ciljevima strategije Europa 2020

Strategijom Europa 2020. nastoji se potaknuti rast koji je pametan – učinkovitijim ulaganjem

u obrazovanje, istraživanje i inovacije, održiv – zahvaljujući odlučnom zaokretu ka nisko

ugljičnom gospodarstvu i uključiv – stavljanjem velikog naglaska na stvaranje radnih mjesta i

smanjenje siromaštva. Strategija ima ambiciozne ciljeve u pet područja: zapošljavanje,

inovacije, obrazovanje, smanjenje siromaštva i klima/energetika. LRS LAG-a „Izvor“ također

se vodio ciljevima strategije Europa 2020 te mjere LRS LAG-a „Izvor“ doprinose slijedećim

ciljevima strategije Europa 2020

1. Zapošljavanje : Prema očekivanim rezultatima provedba LRS-a LAG-a „Izvor“ direktno će

utjecati na zapošljavanje 4 osoba te zadržavanje 16 radnih mjesta na području LAG-a „Izvor“.

Indirektno provedba mjera LRS LAG-a „Izvor“ indirektno će utjecati na zadržavanje 10 radnih

mjesta.

2. Klimatske promjene i energetska održivost: Ublažavanje klimatskih promjena i energetska

održivost jedna si od glavnih tipova operacija LRS LAG-a „Izvor“ koji svojim mjerama potiče

ublažavanje klimatskih promjena poticanjem na nabavku i sufinanciranjem nove mehanizacije

koje ispuštaju manju emisiju CO2 i poticajem investicije (aktivnosti) koje se odnose na

obnovljive izvore energije i/ili uštedu energije. Uz poticanje projekta u planu su i

predavanja/radionice na temu Klimatskih promjena i korištenje obnovljivih izvora energije.

LRS LAG-a „Izvor“ potiče zaštitu okoliša putem „Pravilniku o odabiru i bodovanju projekta

LRS-a „ na način da projekti koji se odnose na ekološku proizvodnju te projekti kod kojih je

barem 10% investicije/aktivnosti vezano na obnovljive izvore energije i/ili uštedu energije

,ostvaruju dodatne bodove kod odabira projekta u LRS-u.

http://ec.europa.eu/europe2020/europe-2020-in-a-nutshell/priorities/smart-growth/index_hr.htm

http://ec.europa.eu/europe2020/europe-2020-in-a-nutshell/priorities/sustainable-growth/index_hr.htm

http://ec.europa.eu/europe2020/europe-2020-in-a-nutshell/priorities/inclusive-growth/index_hr.htm

49

6. UKLJUČENOST LOKLANIH DIONIKA U IZRADU LRS

Lokalna razvojna strategija LAG-a „Izvor“ je najvažniji strateški dokument koji provodi

LAG „Izvor“ na području JLS-ova u sastavu LAG „Izvor“ , a to su Gradovi Ludbreg i

Varaždinske Toplice te Općine Trnovec Bartolovečki, Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec,

Veliki Bukovec i Rasinja.

Kod izrade LRS-a primijenjen je pristup „odozdo prema gore“ u skladu s LEADER

načelima. LEADER pristup omogućio nam je najrealnije i najtočnije utvrđivanje stvarnih

problema i potreba područja te u skladu s tim i postavili smo mjere koje će dovesti do ostvarenja

planiranih ciljeva LRS-a. Zaposlenici LAG-a „Izvor“ mišljenja su da realni lokalni dionici

(civilni, javni i poslovni sektor) najbolje poznaju probleme i potrebe područja u kojem žive te

nam je kod izrade LRS glavni cilj bio uključiti što više lokanih dionika iz svih sektora.

6.1. Primjena načela „odozdo prema gore“ i sudjelovanje različitih interesnih skupina

u izradi Lokalne razvojne strategije

Izrada LRS-a LAG-a „Izvor“ počela je odmah nakon dobivanja odluke od strane

APPRR-a o prolasku LAG-a „Izvor“ na natječaju za Mjeru 19 LEADER (CLLD) pod mjera

19.1. „Pripremna pomoć“ 02.10. 2015. godine. Nakon dobivanja odluke zaposlenici LAG-a

„Izvor“ izradili su unificirani upitnik za sve sektore (javni, civilni, poslovni). Upitnici su

dijeljeni svim zainteresiranim dionicima s područja LAG-a osobno u uredu, preko weba- i

direktno na radionicama LAG-a „Izvor“. Tako je skupljeno više od 150 upitnika koji su

sadržavali projektne ideje i potrebe svih dionika sa područja LAG-a „Izvor“.

Uz osobne sastanke LAG-a „Izvor“ u suradnji sa HMRR-om organizirao je i radionice u svim

JLS-ovima sa područja LAG-a „Izvor“ na temu „Izrada SWOT strategije područja LAG-a

„Izvor“ gdje su bili pozvani svi lokalni dionici iz svih sektora (javni, civilni, poslovni) koji su

sudjelovali u izradi SWOT-a strategije. Zaposlenici LAG-a „Izvor“ dogovorili su i sastanke sa

najvećim udruženjima poljoprivrednika sa područja LAG-a „Izvor“ i to sa Udrugom cvjećara

Ludbreške regije, Ludbreškom vinskom cestom i Udrugom pčelara Ludbreg.

Zaposlenici LAG-a posjetili su i sve gradonačelnike i načelnike JLS-ova sa područja LAG-a

„Izvor“ gdje su zaposlenici prezentirali ideje i mogućnosti LAG-a nakon izrađene Lokalne

razvojne strategije. Na tim sastancima gradonačelnici i načelnici također su prezentirali svoje

ideje i potrebe koje bi zaposlenici LAG-a mogli staviti u LRS. Osim gradonačelnika i načelnika

JLS-a sa područja LAG-a „Izvor“ zaposlenici LAG-a „Izvor“ imali su sastanak sa Pročelnikom

za poljoprivredu Varaždinske županije, gdje su županiji prezentirane ideje i mogućnosti razvoja

LAG-a. U izradi LRS-a sudjelovalo je više od 100 ljudi iz sva tri sektora s područja LAG-a

„Izvor“.

Iz navedenog može se vidjeti da je u izradi Lokalne razvojne strategije LAG-a „Izvor“

sudjelovalo više različitih interesnih skupina s područja LAG-a , te su uvažena mišljenja svih

dionika koji su sudjelovali u izradi. Lokalni dionici moći će i tokom provedbe LRS-a uvijek

posjetit ured LAG-a te dati svoje mišljenje i ideje kako se područje LAG-a „Izvor“ može dalje

razvijati.

50

7. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE LAG-a „Izvor“ 2014. – 2020.

Plan provedbe sa indikativnim brojem očekivanih projekata po određenoj mjeri LRS-a LAG-a

„Izvor“ Tablica 34. Akcijski plan LRS Lag-a „Izvor“ sa očekivanim brojem projekata

Akcijski plan provedbe LRS-a Lag-a "Izvor" 2014. - 2020. sa indikativnim brojem očekivanih projekata

Mjera Godina % predviđenih

sredstva Iznos u eurima

Očekivan

broj

projekata

Mjera 1.

Podizanje

kvalitete polj.

proizvodnje

Pod mjera 1.1.

Ulaganja u

modernizaciju polj.

gospodarstva

2016. 0% - € 0

2017. 0% 0 € 0

2018. 15.353% 106.883,29 € 8 -

2019. 13.541 % 94.266,71€ 7 -

2020. 0% 0 € 0 -

Pod mjera 1.2.

Ulaganja u mala polj.

gospodarstva

2016. 0% - € 0

2017. 0 % 0€ 0

2018. 12.928% 90.000,00 € 6

2019. 0 % 0€ 0

2020. 0 % 0€ 0

Mjera 2.

Unaprjeđenje

kvalitete

života

ruralnog

područja

Pod mjera 2.1.

Obnova/modernizacij

a javnih prostora

ruralnog područja

2016. 0% - € 0

2017. 0% 0. 0

2018. 34.476% 240.000,00 16

2019. 17.238% 120.000,00 € 8

2020. 6.464% 45.000,00 € 3

Ukupno očekivana sredstva: 696.150,00 € Ukupn

o 48

Mjera 4.

Međunarodn

a suradnja

Pod mjera 4.1.

Poticanje

međunarodne

suradnje lokalnih

dionika

2016. 0% - € 0

2017. 0% 0 0

2018. 0% 0 0

2019. 100% 34.807,50 € 1

2020. 0% 0 % 0

Ukupno očekivana sredstva: 34.807,50 € Ukupn

o 1 -


51

Akcijski plan provedbe LRS LAG-a „Izvor“ sa indikativnim brojem projekata po

pojedinoj mjeri/pod mjeri temeljen je na realnom planu ured-a LAG-a, SWOT analizi područja

te temeljem ispunjenih upitnika sa projektnim prijedlozima kojeg su ispunili potencijalni

korisnici mjera LAG-a „Izvor“.

Svi iznosi temeljeni su temeljem službene simulacije preraspodjele sredstva od strane

Ministarstva poljoprivrede, svi gore navedeni iznosi korigirat će se nakon dobivanja krajnjeg

rješenja i službenog ukupnog iznosa. Broj projekata po pojedinoj mjeri je indikativan te gore

spomenuti brojevi projekata predstavljaju najmanji broj mogućih projekata po pojedinoj

mjeri/pomjeri.

8. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA STRATEGIJE

8.1. Praćenje provedbe LRS-a

Praćenje i evaluacija provedbe LRS vrlo je kompleksan i odgovoran proces za kojeg će biti

zadužen Odbor za praćenje LAG-a kojeg će imenovati Upravni odbor LAG-a. Praćenje

provedbe Strategije odvijat će se kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe a o

rezultatima provedbe najmanje jednom godišnje podnosit će se izvješće Upravnom odboru

LAG-a.

Tijekom provedbe Strategije pratit će se:

Stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva i mjera

Uspješnost u korištenju financijskih sredstava

Sudjelovanje i doprinos partnerstva

Doprinos ciljevima Programa ruralnog razvoja

Za navedene elemente praćenja koristiti će se pokazatelji učinka i pokazatelji ishoda kako bi se

omogućilo prikupljanje relevantnih podataka za praćenje provedbe i kasnije proces evaluacije

Strategije. Definiranje pokazatelja važan su i složen dio procesa izrade Strategije.

Uspješna provedba Strategije ovisit će o nekoliko faktora, ponajprije dostupnim financijskim

sredstvima iz različitih izvora i uspješnoj provedbi projekata stoga se pokazatelji kvantificiraju

na temelju procijenjenih aktivnosti koje je realno moguće provesti unutar svakog cilja/mjere.

Tablični prikaz pokazatelja daje se u nastavku te će služiti za praćenje i izradu izvještaja o

provedbi Strategije. Tablica 35. Prikaz pokazatelja za praćenje provedbe strategije

MJERA PODMJERA POKAZATELJ ISHODA POKAZATAELJ REZULTATA

1.

1.1. Ulaganja u

modernizaciju

poljoprivrednih

gospodarstva

Najmanje 10 OPG-ova ostvarilo

potporu za nabavu

poljoprivredne mehanizacije i

opreme

Najmanje 1 OPG-a ostvarila

potporu za izgradnju novih

skladišnih kapaciteta

Smanjenje troškova

poslovanja OPG-a za 15%

Povećanje prihoda OPG-a za

20%

52

Najmanje 1 OPG ostvario

potporu za nabavku uređaja za

preradu i/ili pakiranje proizvoda


10%


25%

Povećanje ekonomske

veličine za 10%

60% stanovništva ima koristi

od poboljšanih

usluga/društvene

infrastrukture

20% stanovništva aktivno

doprinosi lokalnoj zajednici

kroz uključenje u aktivnosti

LAG-a

1.2. Ulaganja u mala

poljoprivredna

gospodarstva

Najmanje 6 OPG-a ostvarilo

potporu za ulaganje

2.

2.1. Obnova/modernizacija

javnih prostora ruralnog

područja

Najmanje 4 novih dječjih

igrališta

Najmanje 8 uređenih

društvenih/vatrogasnih domova

Najmanje 2 uređenih šetnica i

javnih prostora

3.

3.1. Organizacija radionica Održano najmanje 25

radionica/predavanja

3.2. Organizacija studijskog

putovanja

Odrađena najmanje 1 studijska

putovanja

3.3. Posjet sajmovima Organiziran posjet najmanje na

6 sajmova

3.4. Animacija stanovništva

Na aktivnostima LAG-a

sudjelovalo je najmanje 200

stanovnika Lag-a "Izvor"

4. 4.1. Poticajne međunarodne

suradnje lokalnih dionika Najmanje 1 projekta suradnje


8.2. Evaluacija LRS-a

Evaluacija strategije odvija se kroz cijelo razdoblje provedbe. Proces evaluacije prati

ostvarivanje planiranih rezultata i učinaka strategije, utvrđivanje eventualnih nedostataka u

provedbi te omogućava, ukoliko je to potrebno, dopunu i/ili izmjenu strategije što doprinosi

kvalitetnijoj provedbi. Kroz proces evaluacije utvrđuje se jesu li postignuti zadani ciljevi

utvrđeni u strategiji te u kojoj mjeri su aktivnosti koje su prethodile ostvarenju cilja, doprinijele

realizaciji samog cilja.

Podaci koji će se prikupljati tijekom provedbe strategije u okviru procesa praćenja, dakle

pokazatelji ishoda, rezultata i učinka u usporedbi s početnim podacima za vrijeme početka

provedbe strategije omogućit će izradu evaluacijskih izvješća. Za prikupljanje podataka koji će

omogućiti evaluaciju definiranih pokazatelje biti će zadužen Ured LAG-a u suradnji sa svim

članovima LAG-a. U sam proces evaluacije biti će uključeni zaposlenici LAG-a, Odbor za

praćenje i vanjski stručnjak. Evaluacijska izvješća izrađivat će se za razdoblje od tri godine,

dakle dva puta u tijeku provedbe strategije. Evaluacijska izvješća Odbor za praćenje podnosi

Upravnom odboru na usvajanje.

Ciljevi evaluacije su:

osiguranje transparentnosti i odgovornosti za korištenje javnih sredstava

učinkovita raspodjela sredstava

bolje upravljanje provedbom strategije i njezino prilagođavanje promjenama

53

preciznije utvrđivanje kvalitetnih, mjerljivih i realnih pokazatelja rezultata što

omogućava i olakšava sustav praćenja ostvarenja ciljeva i analizu učinaka

povezivanje politike, programa, prioriteta, mjera i projekata.

Tablica 36. Prikaz organizacije praćenja i evaluacije LRS

Praćenje strategije Evaluacija strategije

Organizira Odbor za praćenje Odbor za praćenje

Odgovorno tijelo Ured LAG-a Ured LAG-a / vanjski stručnjaci

Sadržaj praćenja

Uporaba proračuna

Statistika prijave projekata

Doprinos projekta ciljevima i

pokazateljima strategije

Aktivnosti animacije LAG-a i

projekti suradnje

Doprinos ciljevima Programa

ruralnog razvoja

Godišnja izvješća o praćenju

Rezultati i učinci provedenih

projekata

Vremenski raspored Kontinuirano 2 puta tijekom cijelog razdoblja

Razdoblje izvješćivanja Godišnje 3 godine

Tijelo koje odobrava

izvješće Upravni odbor Upravni odbor

Svrha izvješća

Priprema godišnjeg plana

provedbe strategije

Poboljšanja mehanizama

provedbe

Revizija strategije


8.3. Indikatori / pokazatelji po mjerama

Tablica 37. Indikatori po Pod mjeri 1.1.

Strateški Cilj 1. Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja

konkurentnosti na tržištu

Mjera 1. Podizanje kvalitete polj. proizvodnje

Pod mjera 1.1. Ulaganja u modernizaciju polj. gospodarstva

Pokazatelji

Najmanje 10 OPG-ova moderniziralo je i smanjilo troškove

poslovanja svojeg poljoprivrednog gospodarstva za 15 %;

Najmanje 1 OPG-a povećali su prihode svojeg

poljoprivrednog gospodarstva za 20%

Najmanje 1 OPG modernizirao je poslovanje OPGa

nabavkom uređaja za preradu i/ili pakiranje proizvoda svojeg

poljoprivrednog gospodarstva te povećao svoje prihode za

10%.

Indikator zaposlenosti Očuvanje najmanje 10 radnih mjesta; 3 novo zaposlenih

osoba

54

Broj projekata Najmanje 14 završenih projekata po ovoj mjeri

Rok za ostvarenje 2023. (n+3)

Izvor: Obrada autora 2016

Tablica 38.Indikatori po Pod mjeri 1.2

Strateški Cilj 1. Podići kvalitetu polj- proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu

Mjera 1. Podizanje kvalitete polj. proizvodnje

Pod mjera 1.2. Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva

Pokazatelji

6 OPG-ova iskoristilo je mjeru "Ulaganja u

mala poljoprivredna gospodarstva" čime

su povećali svoje prihode za 25 % i uvećali

ekonomsku veličinu za 10%

Indikator zaposlenosti

Očuvanje najmanje 6 radnih mjesta, 1

novo zaposlene osobe

Broj projekata Najmanje 6 završenih projekata po ovoj

mjeri



Tablica 39. Indikatori po Pod mjeri 2.1.

Strateški Cilj 2. Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti

Mjera 2. Unapređenje kvalitete života ruralnog područja

Pod mjera 2.1. Obnova/modernizacija društvene infrastrukture ruralnog područja

Pokazatelji

Izgrađeno i opremljeno najmanje 4 dječjih

igrališta na području Lag-a "Izvor" ; Uređeno i

opremljeno najmanje 8

društvenih/vatrogasnih domova ; Uređeno

najmanje 2 šetnica i javnih prostora

Indikator zaposlenosti Očuvanje najmanje 10 radnih mjesta

Broj projekata Najmanje 32 završenih projekata po ovoj mjeri



Tablica 40. Indikatori po Mjeri 3

Strateški Cilj 3. Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja polj.

gospodarstvom

55

Mjera 3. Edukacija, usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja

Pod mjera Pokazatelj

3.1. Organizacija radionica Održano najmanje 25

radionica/predavanja

3.2. Organizacija studijskog putovanja Odrađena najmanje 1 studijska

putovanja

3.3. Posjet sajmovima Organiziran posjet najmanje na 6

sajmova

3.4. Animacija stanovništva Na aktivnostima LAG-a sudjelovalo je

najmanje 200 stanovnika Lag-a "Izvor"


9. SPOSOBNOST PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE

9.1. Struktura LAG-a „Izvor“

LAG „Izvor“ je udruga koja je osnovana 11.07.2012. godine na temelju inicijative JLS-

a današnjih članova LAG-a koji su prepoznali važnost i svrhu osnivanja LAG-a „Izvor“ je

osnovalo 12 članova osnivača dok danas LAG „Izvor“ broji 50 članova iz sva tri sektora (javni,

privatni i civilni).Ukupno je 8 članova javnog sektora, 23 članova civilnog sektora te 19 članova

poslovnog sektora. Slika 5. Postotak sektora u članstvu LAG-a „Izvor“


LAG „Izvor“ prema statut sastoji se od sljedećih upravljačkih tijela:

Skupština

Najviše tijelo LAG-a „Izvor“ koje čine svi članovi LAG-a „Izvor“

Upravni odbor

Najviše tijelo LAG-a „Izvor“ između svije skupštine LAG-a „Izvor“ čine ga 13 članova

koji su birani iz redova članova skupštine prema LEADER modelu

16%

46%

38%

Postotak sektora u članstvu LAG-a "Izvor"

Javni sektor Civilni sektor Poslovni sektor

56

Skupština LAG-a "Izvor"

Upravni odbor LAG-a "Izvor"

Ured Lag-a "Izvor"

Radna Tijela Lag-a "Izvor"

Predjsednik LAG-a "Izvor"

Predsjednik

Bira ga skupština na mandat od 4 godine, zastupa LAG „Izvor“.

Uz upravljačka tijela Lag „Izvor“ ima i Ured Lag-a „Izvor“ koji odrađuje sve poslove koje mu

upravljačka tijela zadaju te likvidatora.

Slika 6. Struktura LAG-a „Izvor“


9.2. Ljudski resursi za provedbu LRS

Ured Lag-a „Izvor“ čine:

Voditelj/tajnik LAG-a „Izvor“

Project manager LAG-a „Izvor“

Ured LAG-a „Izvor“ trenutno zapošljava 2 osobe na puno radno vrijeme i to Matiju

Zamljačanec kao voditelja/tajnika LAG-a „Izvor“ i Mirka Herenčić kao Project managera Lag-

a „Izvor“. Oboje zaposlenika su fakultetski obrazovani te njihova specifična znanja će biti

priložena u dodatku strategije u obliku CV-a.

Kako bi unaprijedili sposobnost provedbe LRS-a, u 2017. godini LAG-a „Izvor“ planira

zaposliti još jednu osobu u uredu LAG-a „Izvor“ novi zaposlenik bio bi zadužen za

administrativno vođenje ureda i projekata LAG-a „Izvor“.

9.3. Iskustvo u provedbi leader pristupa u programskom razdoblju 2007. – 2013.

LAG „Izvor“ prošao je na prvom natječaju za Mjeru 202. IPARD programa RH 09.07.2013.

godine. Mjeru 202 LAG „Izvor“ je uspješno provodio 2 godine , za vrijeme provedbe Mjere

202. LAG „Izvor“ je ukupno održao preko 35 radionica različitih tematika koje su bile

usmjerene na povećanje kapaciteta stanovništva i članova LAG-a „Izvor“ za prijavu, vođenje

i apliciranje na natječaje nacionalnih i EU fondova. Na radionicama je sudjelovalo cca. 500

osoba iz javnog, civilnog i poslovnog sektora. Osim radionica preko Mjere 202 LAG „Izvor“

je omogućio proizvođačima sa svojeg područja promoviranje proizvoda na sajmovima diljem

RH npr. „Lag summer fest“ Biograd na moru, „Okusi Hrvatsko“ Baška Voda, „Špancirfest“

57

„Strengthening voice of local CSOs in implementig rural development policy“

•Mjesto provođenja: Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Međimurska

županija

•Prijavitelj projekta: LAG IZVOR

•Trajanje projekta : 18 mjeseci

•Tražena sredstva: 118.050,00 EUR

•EU sufinanciranje: 90%

•Partneri: ODRAZ, LAG Međimurski doli i bregi, Udruga za promicanje ekologije i

turizma „Ekoturistiko“ i Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno matematički fakultet

„Social media and social entrepreneurship for new job“

•Mjesto provođenja: Varaždinska županija

•Prijavitelj projekta: ODRAZ

•Trajanje projekta: 20 mjeseci

•Tražena sredstva: 152.000,0 EUR

•Eu sufinancrianje: 95%

•Partneri: LAG Izvor, LAG Prizag, Cedra Čakovec

Varaždin, „Sveta Nedjelja“ Ludbreg, promovirano je 20 proizvođača s područja LAG-a

„Izvor“. U 2 godine provedbe Mjere 202 IPARD programa uspostavljen je Ured LAG-a „Izvor“

koji je vršio savjetodavne usluge svim potencijalnim prijaviteljima sa svog područja te je

koristio mogućnost izdavanja pisma preporuka za IPARD projekte s područja LAG-a „Izvor“

koji su bili kompatibilni sa strategijom LAG-a „Izvor“ . LAG „Izvor“ je ukupno izdao 15 pisma

preporuke za projekte s područja LAG-a ukupne vrijednosti 54.000.000,00 HRK.

9.4. Projektno iskustvo u projektima izvan mjere leader

9.4.1. Projekti LAG-a „Izvor“

Ured LAG-a „Izvor“ uvijek se trudio biti aktivni van LEADER mjera, te se LAG aktivno

prijavljivao na razne natječaje najveći su: Slika 7. Prijavljeni projekti Lag-a „Izvor“


Oba projekta su prošla prvi krug odabira ali su radi problema sa financijskim stanjem partnera

u projektu otpala u drugom krugu.

9.4.2. Projekti za članove LAG-a „Izvor“

Osim prijavljivanja LAG-a, ured LAG-a „Izvor“ aktivno je prijavljivao i vodio u prijavi članove

sa svojeg područja na razne natječaje vezane za EU i nacionalne fondove.

Uspješno je prijavljeno 15 projekata za civilni sektor ukupne vrijednosti cca. 300.000,00 HRK

i to na natječaje HEP-a za udruge, OTP Banke za udruge, INA d.d. donatorstvo i sponzorstvo

za udruge, Varaždinska županija za civilni sektor, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog

društva te na natječaje JLS-a s područja LAG-a za civilni sektor.

Za JLS-ove sa područja LAG-a „Izvor“ prijavljeno je 16 projekata na otvorene natječaje na EU

i nacionalnoj razini ukupne vrijednosti cca. 2.000,000,00 HRK.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA RH ZA RAZDOBLJE OD 2014. – 2020. GODINE

Mjera 4. Ulaganja u fizičku imovinu

Pod mjera 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, napisano i

prijavljeno 14 projekata svi prijavljeni projekti bili su do iznosa 200.000,00 HRK

ukupne vrijednosti cca. 2.800.000,00 HRK

Mjera 6. Razvoj poljoprivrednih gospodarstva

58

Pod mjera 6.1. Potpora mladim poljoprivrednicima, pripremljen 1 projekt

(50.000,00€)

Pod mjera 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava, napisano i

prijavljeno 7 projekata ukupne vrijednosti cca. 800.000,00 HRK .

LAG „Izvor“ nije naplaćivao prijavu i izradu potrebne dokumentacije već je to radio jer su gore

navedeni projekti bili „neisplativi“ komercijalnim poduzećima koje se bave prijavom projekata.

10. FINANCIJSKI PLAN

10.1. Financijski plan rada LAG-a „Izvor“

Financijski plan rada Ureda LAG-a „Izvor“ izrađuje se prema procjenama iznosa visine

članarina i broja članova određenog sektora unutar LAG-a „Izvor“. Trenutno se LAG „Izvor“

sastoji od 8 JLS i to Gradovi: Ludbreg i Varaždinske Toplice te Općine: Trnovec Bartolovečki,

Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec, Mali Bukovec i Rasinja. Iz tih JLS-ova dolaze svi

ostali članovi iz poslovnog i civilnog sektora. Članarina javnog sektora je konstantna te se ona

naplaćuje u mjesečnim ratama dok članarina poslovnog i civilnog varira u odnosu na broj

članova ali se može simulirati prema predviđenom broju članova za svaku godinu u odnosu na

prethodnu.LAG „Izvor“ uz financiranja putem članarina aktivno prijavljuje svoje projektne

ideje na razne natječaje te je planirano u narednim godinama koristiti mogućnosti definirane

Statutom LAG-a „Izvor“ (Gospodarske djelatnosti) za ostvarivanje dodatnih financijskih izvora

za nesmetano (održivo) funkcioniranje LAG-a „Izvor“.

Gospodarske djelatnosti LAG-a „Izvor“:

Izrada strateških planova, studija i ostalih strateških dokumenata;

Organizacija seminara, stručnih skupova, radionica i trening programa;

Provođenje anketnog istraživanja te analiza i obrada podataka;

Izrada i priprema projektne dokumentacije;

Usluge poslovnog savjetovanja;

Financijski prihodi od materijalne i nematerijalne imovine LAG-a „Izvor“.

Sve članarine prema statutu predlaže Upravni odbor dok skupština prihvaća financijski

plan koji je sadržan od prihodovne i rashodovne strane.

Tablica 41. Članarine LAG-a „Izvor“ koje se planiraju za razdoblje 2016. – 2021. za javni sektor:

Javni Sektor 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.

8 JLS 1.000,00HRK

mjesečno

1.500,00HRK

mjesečno

1.500,00HRK

mjesečno

1.500,00HRK

mjesečno

1.500,00HRK

mjesečno

1.500,00HRK

mjesečno

Ukupno: 96.000,00

HRK

144.000,00

HRK

144.000,00

HRK

144.000,00

HRK

144.000,00

HRK

144.000,00

HRK


Tablica 42. Članarine LAG-a „Izvor“ koje se planiraju za razdoblje 2016. – 2021. za poslovni i civilni sektor

59

Sektor

2016.

(godišnji

iznos)

2017.

(godišnji

iznos)

2018.

(godišnji

iznos)

2019.

(godišnji

iznos)

2020.

(godišnji

iznos)

2021.

(godišnji

iznos)

Civilni 2.000,00

HRK

2.200,00

HRK

2.300,00

HRK

2.500,00

HRK

2.500,00

HRK

2.500,00

HRK

Poslovni 9.000,00

HRK

11.000,00

HRK

15.000,00

HRK

15.000,00

HRK

15.000,00

HRK

15.000,00

HRK

UKUPNO: 11.000,00

HRK

13.200,00

HRK

17.300,00

HRK

17.500,00

HRK

17.500,00

HRK

17.500,00

HRK


Članarina za civilni sektor prema izračunu od 100,00 HRK godišnje, dok je za poslovni sektor

članarina 500,00 HRK godišnje.

10.2. Financiranje provedbe LRS LAG-a „Izvor“

Financiranje projekata LRS LAG-a „Izvor“ financirat će se iz mjere 19. PRR RH 2014. - 2020.,

točnije iz pod mjere 19.2. koja se odnosi na provedbu operacija unutar CLLD Strategije, pod

mjere 19.3. „Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a“ , te pod mjere 19.4. koja se odnosi

na tekuće troškove i animaciju stanovništva LAG-a „Izvor“. Svi iznosi korišteni u LRS LAG-a

„Izvor“ uzeti su iz simulacije iznosa Ministarstva Poljoprivrede te je prema njima utvrđen

okvirni proračun LAG-a „Izvor“ za programsko razdoblje 2014. – 2020. Prema simulaciji

Ministarstva Poljoprivrede za vrijeme trajanja strategije LAG-a „Izvor“ tj. za programsko

razdoblje 2014. – 2020. LAG-u „Izvor“ će biti omogućeno povlačenje 1.093.312,50€ i to za

projekte 833.000,00 € (19.2), 41.650,00 € za „Pripremu i provedbu aktivnosti suradnje LAG-

a“(19.3) te 218.662,50€ za tekuće troškove(19.4) LAG-a „Izvor“.

10.3. Procjena potrebnih sredstava za provedbu projekata Lag-a „Izvor“

Tablica 43.Potreba potrebnih sredstava LRS Lag-a „Izvor“

Godine

Postotak od

ukupne

dobivenih

sredstava

Mjera 1.

Podizanje

kvalitete

polj.

proizvodnje

Mjera 2.

Unapređenj

e kvalitete

života

ruralnog

područja

Mjera 4.

Međunaro

dna

suradnja

Postotak od

ukupno

dobivenih

mjera

Mjera 3.

Edukacija,

usavršavanj

e i

animacija

stanovništv

a ruralnog

područja

Teku

ći

troš

kovi

UKUPNO

291.150,00€ 405.000,00€ 27.410,91 €

UKUPNA

SREDSTVA 730.957,5€ 696.150,00 € 34.807,50€ 182.739,38€ 182.739,38€ 913.696,88€

2016.

Raspis

natječaja za

2017. godinu

Raspis

natječaja za

2017.

godinu

Raspis

natječaja za

2017. godinu

0 0 0 0% 0

2017. 0% 0% 0% 0% 20% 0 %3 20% 151.065,69€

2018. 62.7576% 28.2812% 34.4764% 0% 25% 5% 20% 357.085,95€

60

2019. 30.779% 13.541% 17.238% 100% 27.5% 5% 22.5

% 293.160,081€

2020. 6.464% 0% 6.464% 0% 27.5% 5% 22.5

% 89.085,871€

Ukupno: 100% 41.822% 58.178% 100% 100% 15% 85% 913.696,88€


Predviđena procjena potrebnih sredstava za provedbu projekata LAG-a „Izvor“ je kreirana

temeljem službene simulacije preraspodjele sredstava od strane Ministarstva poljoprivrede, svi

gore navedeni iznosi korigirat će se nakon dobivanja krajnjeg rješenja i službenog ukupnog

iznosa. Postoci unutar pojedinih mjera ostat će identični jer su oni dobiveni nakon detaljne

analize područja te su oni direktan rezultat SWOT analize, problema, ciljeva i mjera područja

LAG-a „Izvor“.

61

POPIS TABLICA:

Tablica 1. Zaštićeni dijelovi prirode na području LAG-a Izvor .................................................................................................. 4 Tablica 3. Broj objekata društvene infrastrukture na području LAG-a Izvor ............................................................................. 8 Tablica 4. Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika RH po JLS (2013/2014), u tisućama kuna ......................... 10 Tablica 5. Uvoz i izvoz 2011. i 2012. u tisućama kuna ............................................................................................................ 11 Tablica 6. Nezaposlenost stanovništva prema razini obrazovanja i spolu, siječanj 2016. ........................................................ 12 Tablica 7. Površina (ha) i broj parcela prijavljenih u ARKOD-u ............................................................................................. 12 Tablica 8. Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim kulturama za koje je tražena potpora na području LAG-a .......... 13 Tablica 9. Struktura stočarske proizvodnje............................................................................................................................... 14 Tablica 10. Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva ....................................................... 14 Tablica 11. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti ................................................................................................................... 15 Tablica 12. Dobna struktura stanovništva na području LAG-a Izvor ....................................................................................... 16 Tablica 13. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu ............................................. 16 Tablica 14. Kretanje broja djece u dječjim vrtićima u razdoblju 2010. – 2014. ....................................................................... 17 Tablica 15. Kretanje broja djece u osnovnim školama u razdoblju 2013. – 2015..................................................................... 17 Tablica 16. Dolasci i noćenja turista po JLS za razdoblje 2013. – 2014................................................................................... 19 Tablica 17. Popis turističkih resursa i infrastrukture po članicama LAG-a Izvor ..................................................................... 19 Tablica 18. Zaštićena nepokretna i pokretna kulturno - povijesna baština (materijalna) .......................................................... 20 Tablica 19. Popis manifestacija na području LAG-a Izvor ....................................................................................................... 21 Tablica 20. SWOT analiza LAG-a „Izvor“ .............................................................................................................................. 23 Tablica 21. Razrada Strateškog cilja 1 ..................................................................................................................................... 28 Tablica 22. Razrada Strateškog cilja 2 ..................................................................................................................................... 30 Tablica 23. Razrada Strateškog cilja 3 ..................................................................................................................................... 31 Tablica 24. Razrada Mjere 1, Pod mjere 1.1. LAG-a „Izvor“ .................................................................................................. 34 Tablica 25. Razrada Mjere 1, Pod mjere 1.2. LAG-a „Izvor“ .................................................................................................. 36 Tablica 26. Razrada Mjere 2, Pod mjere 2.1. LAG-a „Izvor“ .................................................................................................. 38 Tablica 27. Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.1. LAG-a „Izvor“ .................................................................................................. 41 Tablica 28. Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.2. LAG-a „Izvor“ .................................................................................................. 41 Tablica 29.Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.3. Lag-a „Izvor“ ..................................................................................................... 42 Tablica 30. Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.4. Lag-a „Izvor“ .................................................................................................... 42 Tablica 31.Planirane teme za projekte suradnje ....................................................................................................................... 44 Tablica 32. Prikaz usklađenosti ciljeva LRS sa ciljevima županijskih razvojnih strategija ...................................................... 44 Tablica 33. Prikaz sukladnosti operacija LRS-a sa prioritetima PRRRH ................................................................................. 45 Tablica 34.Odnos mjera LRS Lag-a „Izvor“ sa Fokus područjima i prioritetima PRR RH 2014. – 2020. ............................... 47 Tablica 35. Akcijski plan LRS Lag-a „Izvor“ sa očekivanim brojem projekata ....................................................................... 50 Tablica 36. Prikaz pokazatelja za praćenje provedbe strategije ................................................................................................ 51 Tablica 37. Prikaz organizacije praćenja i evaluacije LRS ....................................................................................................... 53 Tablica 38. Indikatori po Pod mjeri 1.1. ................................................................................................................................... 53 Tablica 39.Indikatori po Pod mjeri 1.2 ..................................................................................................................................... 54 Tablica 40. Indikatori po Pod mjeri 2.1. ................................................................................................................................... 54 Tablica 41. Indikatori po Mjeri 3.............................................................................................................................................. 54 Tablica 42. Članarine LAG-a „Izvor“ koje se planiraju za razdoblje 2016. – 2021. za javni sektor: ...................................... 58 Tablica 43. Članarine LAG-a „Izvor“ koje se planiraju za razdoblje 2016. – 2021. za poslovni i civilni sektor ..................... 58 Tablica 44. Potreba potrebnih sredstava LRS Lag-a „Izvor“ .................................................................................................... 59

POPIS SLIKA:

Slika 1. Karta obuhvata područja LAG-a Izvor .......................................................................................................................... 1 Slika 2. Karta područja ekološke mreže Natura 2000 na području LAG-a Izvor ....................................................................... 4 Slika 3. Pokrivenost internetom na području LAG-a Izvor ........................................................................................................ 7 Slika 4. Strateški ciljevi LAG-a „Izvor“ ................................................................................................................................... 28 Slika 5. Postotak sektora u članstvu LAG-a „Izvor“ ................................................................................................................ 55 Slika 6. Struktura LAG-a „Izvor“ ............................................................................................................................................. 56 Slika 7. Prijavljeni projekti Lag-a „Izvor“ ................................................................................................................................ 57

lokalna razvojna strategija lokalne akcijske grupe...

Documents