60 M E D I X • p r o s I n a c 2 0 1 0 • G o D . X V I • b r o j 9 1

VIII. kongres Hrvatskoga kardiološkog društva

S prof. dr. sc. Davorom Miličićem razgovarala je Lea Rukavina, dr. med.

MEDIX: Profesore Miličić, jeste li zadovoljni odazivom predavača i sudionika na VIII. kongresu Hrvat-skoga kardiološkog društva?

PROF. MILIČIĆ: Oduvijek sam, kao i moji prethodnici, težio pro-micanju kakvoće i prepoznatljivosti hrvatske kardiologije u inozemnom kontekstu, jer je to prevažno za sve znanstvene i stručne discipline koji-ma se bavi brojem maleni narod kao što je naš, a napose za medicinu, jer ona ne može napredovati zatvorena u nacionalne okvire. Na kongresu su naši kardiolozi imali priliku prika-zati vlastita postignuća u posljednje dvije godine. Naime, naši se kongresi održavaju u dvogodišnjim razmaci-ma. Osim znanstvenih i stručnih ori-ginalnih radova, kongres je rekapitu-lacija najnovijih smjernica, stavova i dostignuća kardiologije. Možemo slobodno reći da su gosti kongresa predstavljali kremu europske kar-diologije. Predsjednik Europskoga kardiološkog društva prof. Michel Komajda iz Pariza i predsjednik Eu-ropskoga udruženja za poremećaje srčanoga ritma te ujedno i budući predsjednik Europskoga kardio-loškog društva prof. Panos Vardas proglašeni su počasnim članovima Hrvatskoga kardiološkog društva. Oni su naši osvjedočeni višegodišnji prijatelji i podupiratelji.

Prvi put je održana i zajednič-ka sekcija – simpozij u organizaciji Europskoga i Hrvatskoga kardiološ-kog društva posvećen strategijama zbrinjavanja bolesnika s akutnim in-farktom miokarda u Europi i Hrvat-skoj, kao i zajednički simpozij Hr-

vatskoga i Slovenskoga kardiološkog društva o epidemiologiji, prevenciji i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti. Osim gostovanja više od dvadeset uglednih imena europske kardiolo-gije, imali smo i predavače iz SAD-a predvođene jednom od vodećih oso-ba u svjetskoj hipertenziologiji, prof. Stevom Juliusom, također počasnim članom i prijateljem Hrvatskoga kar-diološkog društva.

Održana je i telekonferencija s Columbia University u New Yorku iz područja intervencijske kardiologije. Radna skupina za aritmije Hrvatsko-ga kardiološkog društva održala je dva simpozija, također s gostova-njem vodećih europskih aritmolo-ga i elektro�ziologa. Ravnomjerno

su bile pokrivene sve kardiološke teme od epidemiologije do ehokar-diogra�je i ostalih metoda srčanoga oslikavanja, pa sve do najnovijih kardioloških i kardiokirurških in-tervencija. Uz pregledna i state of the art predavanja, originalna istra-živanja prikazivana su kao usmena priopćenja ili kao moderirani posteri. Klinika za bolesti srca i krvnih žila Medicinskog fakulteta i KBC-a Za-greb pripremila je poticajne prikaze slučajeva iz prakse, koji su potaknu-li raspravu. Stručno povjerenstvo za ocjenu radova odabralo je tri najbo-lja znanstvena, odnosno stručna rada autora u dobi do 35 godina, koji su na zatvaranju skupa nagrađeni pla-ketama i prigodnim nagradama. Kao i ranije, kongresni sažeci objavljeni su u „Liječničkom vjesniku“.

Primivši brojne zahvale i po-hvale gostiju iz zemlje i inozemstva, mislim da možemo biti ponosni i zadovoljni. Upravo taj dobar osje-ćaj najvrednije je što ostaje nakon obavljena posla.

MEDIX: Koje biste zaključke kongresa izdvojili kao najvažnije?

PROF. MILIČIĆ: To pitanje iziskuje poseban članak zbog sveobuhvatno-sti obrađenih tema. Ukratko, epide-miološki gledano, Hrvatska u kar-diovaskularnoj patologiji pripada u europski prosjek, pri čemu još uvijek na te bolesti otpada polovica ukupne smrtnosti. Time nipošto ne možemo biti zadovoljni jer je već u Sloveniji kardiovaskularna smrtnost 40%, a u Francuskoj svega 30%. Nameće se dakle rede�niranje prioriteta u hrvatskoj kardiologiji, s naglaskom na optimaliziranje primarne i sekun-darne prevencije, što je zahtjevna i višeslojna, ali i neizbježna zadaća.

Kurativna kardiologija u nas je vrlo dobra i na razini je modernih, tzv. tranzicijskih srednjoeuropskih zemalja. Unatoč limitiranim sredstvima, mislim da je hrvatska kardiologija jedna od naših vodećih medicinskih disciplina po stručnim i znanstvenim postignućima, kao i po međunarodnome ugledu, ističe prof. Miličić

RAZGOVOR

Liječiti bolesnika kao cjelinu, a ne samo srceU Opatiji je od 21. do 24. listopada 2010. održan VIII. kongres Hrvatskoga kardiološkog društva, najveći kardiološki skup s međunarodnim sudjelovanjem održan u Hrvatskoj do sada, s više od 900 registri-ranih sudionika. Osim vodećih domaćih kardiologa i srodnih stručnjaka i znanstvenika, kongresu je bio nazočan doista respektabilan broj inozemnih gostiju – pozvanih predavača. Četvrti put uzastopce skupu je predsjedao prof. dr. sc. Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva. U razgo-voru za „Medix“ prof. Miličić rekao je više o tijeku kongresa, obrađenim temama, planovima Hrvatskog kardiološkog društva za 2011. godinu te što se u budućnosti može očekivati u području kardiologije.

62 M E D I X • p r o s I n a c 2 0 1 0 • G o D . X V I • b r o j 9 1

VIII. kongres Hrvatskoga kardiološkog društva

Suvremene dijagnostičke metode dobrim dijelom slijede svjetska po-stignuća, ali gospodarska situacija li-mitira njihov napredak, koji pretpo-stavlja sustavno i trajno obnavljanje i modernizaciju opreme te školovanje kadrova u novim dijagnostičkim po-stupcima i metodama.

Kurativna kardiologija u nas je vrlo dobra i na razini je modernih, tzv. tranzicijskih srednjoeuropskih zemalja. Pratimo i uvodimo sve bit-ne novosti iz kardiovaskularne farma-koterapije kao i većinu suvremenih intervencijskih metoda. Unatoč li-mitiranim sredstvima, mislim da je hrvatska kardiologija jedna od naših vodećih medicinskih disciplina po stručnim i znanstvenim postignući-ma, kao i po međunarodnome ugledu.

MEDIX: Jedna od vrlo zanimljivih tema obrađivanih na kongresu bila je psihokardiologija. Što konkretno podrazumijeva i koliko je značajna? Koji se pro�l stručnjaka i gdje u Hr-vatskoj bavi tim područjem?

PROF. MILIČIĆ: Tako smo nazva-li simpozij posvećen psihološkim problemima kardioloških i kardi-okirurških bolesnika i onome što pripada u psihosomatiku. Simpozij su organizirali kardiolozi u okviru mojega užega tima iz Zavoda za in-tenzivnu kardiološku skrb, aritmije i transplantacijsku kardiologiju u Kli-nici na Rebru te psihijatri i klinički psiholozi s Medicinskog fakulteta i KBC Zagreb, također s Rebra. Već dvije godine ciljano i planski sura-đujemo na znanstvenom i stručnom planu, što je rezultiralo i originalnim znanstvenim rezultatima, ali možda još važnije i boljom kakvoćom me-dicinske skrbi u okviru Zavoda u kojima se liječe najteži kardiološki bolesnici i koji, primjerice kontrolira i liječi više od sedamdeset bolesnika s transplantiranim srcem. Poanta je liječiti bolesnika kao cjelinu, a ne samo bolestan organ – srce.

MEDIX: U Zagrebu je potkraj prošle godine potpisana Deklara-cija o zdravlju srca, koju je uime Europskog kardiološkog društva supotpisao prof. Dan Gaita. Što sve de�nira deklaracija i tko sve treba biti uključen u njeno provođenje?

PROF. MILIČIĆ: Deklaracija je pot-pisana na svečanoj sjednici Vijeća Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prigodom Dana Fakulteta, na kojoj su nazočili i predsjednik RH prof. dr. Ivo Josipović, predsjed-nik HAZU akademik Zvonko Kusić, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Aleksa Bjeliš, državni tajnici MZSS i MZOŠ – mr. sc. Dražen Jurković i dr. sc. Ivana Mrkonjić, te brojni uzvanici, kao i profesori i nastavnici Medicin-skog fakulteta – središnje hrvatske obrazovne i znanstvene ustanove u području biomedicine. Deklaracija podrazumijeva prihvaćanje partner-stva struke – medicine, kardiologije, politike i društva u prihvaćanju i pro-vođenju strategije trajnog unaprjeđi-vanja kardiovaskularnog zdravlja na-cije. Ona predstavlja dokument koji je sastavilo Europsko kardiološko društvo i usvojio Europski parlament. Stoga je valja shvatiti kao obvezujući dokument koji bi trebao biti puto-kaz kako se organizirano i učinko-vito boriti protiv još uvijek porazne statistike kardiovaskularne smrtnosti i pobola u Hrvatskoj. Osim medici-nara i političara, u provedbu nače-la Deklaracije moraju se uključiti i mediji, te svi zdravstveno osviješteni građani bez kojih, kao široke fronte koja promiče zdrav život i podupire razvoj kardiologije u domovini, nije moguće ostvarenje krajnjega cilja, tj. drastično smanjenje smrtnosti i po-bola od srčanožilnih bolesti.

MEDIX: Na sastanku Hrvatskog kardiološkog društva održanom potkraj prošle godine, ukratko ste sumirali aktivnosti društva tijekom 2010. godine. Koje su sve akcije i događanja u planu za 2011.?

PROF. MILIČIĆ: Hrvatsko kardi-ološko društvo posljednjih godina živi vrlo dinamično, kao što i do-likuje kardiološkoj struci. Upravo smo obnovili vodstva naših rad-nih skupina, a u roku od mjesec dana obnovit ćemo i rad Splitskoga ogranka. Ostali ogranci/podružnice provest će izborne skupštine da bi, u skladu s našim Statutom izabra-li predsjednike. Dogovorili smo se osnovati i neke nove radne skupine. Upravo sam dobio odličan prijed-log za osnivanje Radne skupine za kardiologiju rada i športa. Za ožu-jak pripremamo stručno-znanstveni sastanak u Zagrebu, na kojemu će gostovati prof. Rafaelle Bugiardini, šef Kardiološke klinike u Bologni i kancelar Europskoga kardiološkog društva. Istoga dana pridružit ćemo se u stručnome dijelu obilježavanja 90. obljetnice Plive. U travnju slijedi skup Radne skupine za intervencij-sku kardiologiju s međunarodnim sudjelovanjem i akreditacijom u Dubrovniku, također i tradicional-ni jednodnevni sastanak Radne sku-pine za aritmije i elektrostimulaciju srca u Zagrebu. Početkom svibnja organizirat ćemo znanstveni skup Hrvatskoga i Turskoga kardiološkog

Četvrti put uzastopce kongresu je predsjedao prof. dr. sc. Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društvo, koji ističe da Hrvatska u kardiovaskularnoj patologiji pripada u europski prosjek, pri čemu još uvijek na te bolesti otpada polovica ukupne smrtnosti.

63M E D I X • s p E c I j a L I Z I r a n I M E D I c I n s K I D V o M j E s E č n I K • W W W . M E D I X . c o M . H r

VIII. kongres Hrvatskoga kardiološkog društva

društva, vjerojatno u Zagrebu. Imat ćemo do ljeta još nekoliko manjih skupova o najnovijim postignućima kardiovaskularne farmakologije, a možda još i jedan ili čak dva skupa posvećena trajnoj edukaciji liječnika obiteljske medicine o kardiološkim temama.

Koncem kolovoza angažirani smo na Europskome kardiološkom kongresu u Parizu – imat ćemo štand našega društva, nadam se i nekolicinu kongresnih radova (riječ je o najvećem i najuglednijem sku-pu u svjetskoj kardiologiji). Osobno već u drugom mandatu sudjelujem kao član najužeg Kongresnoga pro-gramskog odbora, predsjedatelj state of the art sekcija, a ove ću godine i predavati u okviru satelitskoga sim-pozija na kongresu. Naše aktivnosti uključuju i putovanja više puta tije-kom godine u sjedište Europskoga kardiološkog društva u Sophia An-tipolis pokraj Nice. Uz angažman na Europskome kongresu, izabran sam i za člana Edukacijskoga komiteta Europskoga kardiološkog društva i pozvan u tim za izradu novoga, jedinstvenog kurikula europskoga kardiologa.

Naš središnji stručno-znan-stveni događaj održat će se koncem rujna, odnosno početkom listopada u Dubrovniku: Cardiology Highlights 2011. Riječ je o trodnevnome skupu Europskoga kardiološkog društva, kojemu sam glavni direktor i koji

se od 2009. održava u Hrvatskoj svake dvije godine. Najesen će biti još nekoliko sastanaka, a godina će završiti tradicionalnim Božić-nim simpozijem. U tekućoj godini objavit ćemo i prijevode najvažnijih novih smjernica Europskoga kardi-ološkog društva, koje su se pokazale iznimno važnima za trajnu eduka-ciju ne samo naših kardiologa, već i kardijalnih kirurga, anesteziologa, liječnika obiteljske medicine i osta-lih medicinskih stručnjaka.

MEDIX: Ima li kakvih novosti u svezi s časopisom „Kardiolist“ te useljenjem u nove prostorije društva?

PROF. MILIČIĆ: Časopis „Kardi-olist“ ima sve bolju međunarodnu indeksaciju, i to ponajviše zaslugom

kolege Ivanuše. Prim. Ivanuša tako-đer je vrlo aktivan u društvu ured-nika nacionalnih kardioloških časo-pisa pri Europskome društvu. Prim. Krstačić obnaša funkciju tajnika Radne skupine za primjenu računala u kardiologiji Europskoga kardiološ-kog društva, a akademik Reiner, koji je također naš član, istaknuti je član Odbora za smjernice.

Nadam se da ćemo se ove godi-ne napokon, zajedno sa našom zakla-dom „Hrvatska kuća srca“ useliti u prostore u Oktogonu, nadomak Trga bana Jelačića, koje su nam na kori-štenje dodijelili Poglavarstvo grada Zagreba i Zagrebačka skupština.

MEDIX: Na prošlogodišnjem nacionalnom kongresu se dosta

Simpozij radne skupine za akutni koronarni sindrom Hrvatskoga kardiološkog društva – s lijeva: dr. Marijan Padovan, prof. Vjeran Nikolić Heitzler, dr. Dubravko Tršinski, dr. Robert Steiner i prof. Davor Miličić

Moderatori Satelitskog simpozija o ivabradinu u liječenju bolesnika s koronarnom bolešću i zatajivanjem srca – s lijeva: prof. Mijo Bergovec, prof. Giuseppe Rosano, prof. Michel Komajda, predsjednik Europskoga udruženja za poremećaje srčanoga ritma i prof. Davor Miličić, pred-sjednik 8. kongresa HKD-a

65M E D I X • s p E c I j a L I Z I r a n I M E D I c I n s K I D V o M j E s E č n I K • W W W . M E D I X . c o M . H r

VIII. kongres Hrvatskoga kardiološkog društva

govorilo o Hrvatskoj mreži primar-ne koronarne intervencije (PCI). Kako je organizirana u odnosu na ostatak Europe?

PROF. MILIČIĆ: To pripada u ne-što čime se može ponositi ne samo hrvatska kardiologija, nego i čitavo hrvatsko zdravstvo. Naime, u ne-punih pet godina mreža interven-cijskoga liječenja akutnoga infarkta miokarda ustrojila se po uzoru na najnaprednije zemlje Europe i po-lučila sjajne rezultate, uključujući i bitno smanjenje bolničke smrtnosti od infarkta miokarda u Hrvatskoj. Prof. Nikolić Heitzler, dr. sc. Babić i ja imali smo prilike prikazivati rezul-tate te naše mreže kao pozvani pre-davači na više inozemnih skupova, a radovi o tome objavljeni su i u vo-dećim kardiološkim časopisima, npr.

„European Heart Jorunal“ i „Ameri-can Journal of Cardiology“. No još ima mnogo prostora za poboljšanja.

MEDIX: Provodi li se prevencija kardiovaskularnih bolesti u Hrvat-skoj prema europskim smjernicama i na čemu bi još trebalo poraditi?

PROF. MILIČIĆ: Jako je mnogo posla pred nama. Pripadamo među najdeblje nacije u Europi, koje najvi-še puše, nezdravo jedu, previše piju i premalo se kreću. Kada bismo samo uspjeli smanjiti navedeno, kardiova-skularna pobol i smrtnost počeli bi se drastično smanjivati. Često volim naglašavati da je zdravstvena osvi-ještenost pučanstva zajedno s mje-rama kardiovaskularne prevencije

odraz razvoja i civilizacijske razine cjelokupnoga društva. Odgovornost u tome pogledu trebali bi snositi ne samo liječnici, već i političari i novinari, koji bi svoju pozornost s frivolnih ili senzacionalnih tema tre-bali usmjeriti promicanju zdravoga života kao zalogu dobrog zdravlja i dugovječnosti.

MEDIX: Na što bi trebalo obra-titi pozornost kako bi se postigao cjeloviti pristup u liječenju uznapre-dovalog zatajivanja srca?

PROF. MILIČIĆ: Uznapredovalo zatajivanje srca dobar je primjer za bolesno stanje koje valja liječiti u centrima kliničke izvrsnosti, tj. u vi-sokospecijaliziranim centrima za tu problematiku. To iziskuje cjeloviti program – od složene neinvazivne i invazivne dijagnostike do različitih terapijskih mogućnosti: znalačke pri-mjene nekih lijekova kada su indicira-ni (npr. levosimendan, prostaglandini, milrinon itd.), do primjene izvantjele-snoga krvotoka (ECMO) uz postelju bolesnika, različitih tipova mehanič-kih srčanih crpki, potom resinkroni-zacijskih i de�brilacijskih elektrosti-mulatora, sve do transplantacije srca kao još uvijek ponajbolje metode za liječenje takvih bolesnika. Baveći se godinama tim dijelom kardiologije, pozivam svoje kolege da na vrijeme upućuju takve bolesnike kako bismo im mogli pružiti za njih optimalnu terapiju, što je izgledno ukoliko još nisu zbog hipoperfuzije prekomjerno oštećeni drugi organi i tkiva.

MEDIX: U vašem ste predavanju na kongresu govorili o inovativnosti u kardiologiji. Što možemo očeki-vati u budućnosti?

PROF. MILIČIĆ: Zaista svašta! Od novih lijekova koji spašavaju živote i život čine kvalitetnijim, do novih metoda i postupaka dijagnostike i terapije, primjerice matičnih stani-ca, novih mehaničkih srčanih crpki, so�sticiranijih elektrostimulatora, uporabe nanotehnologije u tera-pijske svrhe, robota i tko zna čega sve ne. Možda kardiologija neće biti tako lijepa i poetična kao danas, ali će biti još preciznija i učinkovitija. Kao što je rekao Albert Einstein, ži-vot je kao vožnja bicikla. Da bi odr-žao ravnovjesje, moraš stalno voziti naprijed.

Prof. Davor Miličić i mr. sc. Jozica Šikić moderatori radne sekcije o transplantacijskoj kardiologiji i mehaničkoj potpori miokarda, u sklopu koje su prikazani kardi-okirurški aspekti transplantacije srca u KBC-u Zagreb i KB Dubrava

Tijekom kongresa održana je i telekonferencija s Univerzitetom Columbia, New York, SAD, iz područja intervencijske kardiologije „Novosti s TCT-a 2010 – naglasak na stentovima koji otpuštaju lijek“