lepoglavec et al - uticaj postojeće mreže sekundarnih šumskih puteva pri odabiru tehnologije...

Utjecaj postojeće mreže sekundarnih šumskih prometnica pri odabiru tehnologije privlačenja drva na taktičkoj razini planiranja

Kruno Lepoglavec, Tibor Pentek, Ivica Papa, Mario Šporčić, Matija Landekić, Hrvoje Nevečerel

• Jedan od glavnih ciljeva gospodarenja šumama, uz zadržavanje stabilnog šumskog ekosustava, je prihodovanje od drvne mase.

• Učinkovito pridobivanje drva temelji se na kvalitetno položenoj mreži šumskih prometnica, odgovarajućem odabiru radne opreme i tehnologija privlačenja drva te iskusnim šumskim radnicima (Stampfer 2010.).

• U mnogo slučajeva sam odabir tehnologije ovisi o postojećoj šumskoj prometnoj infrastrukturi (šumske ceste, traktorski putovi, traktorske vlake) te je nemoguće ponekad zanemariti uložen kapital u izgradnju sekundarnih šumskih prometnica koje se koriste za kotačne tehnologije privlačenja drva.

• Dobro razvijena mreža sekundarnih šumskih prometnica u mnogim šumskih područjima Republike Hrvatske zasigurno su jedan od razloga što je upotreba šumskih žičara u odnosu na kotačne tehnologije privlačenja drva (forvarder i skider s vitlom) gotovo neznatna.

• Do sada se u Republici Hrvatskoj odabir najpogodnije tehnologije pridobivanja drva uglavnom temeljio na iskustvenom odabiru odgovornih osoba bez definiranja strategije u segmentu odabira tehnologija privlačenja drva s obzirom na terenske i druge karakteristike određenog područja.

• Kako bi se izbjegla subjektivnost u donošenju takvih odluka sve češće se primjenjuju različite metode višekriterijskog odlučivanja i različite tehnike grupnog odlučivanja koje su se pokazale kao vrlo važan i potencijalno dobar način rješavanja šumarskih problema. Na taj je način, primjenom višekriterijskih modela odlučivanja, izazove u današnjem zahtjevnom i složenom planiranju šumskoga gospodarenja moguće olakšati i umanjiti.

"Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.

UVOD

PODRUČJE ISTRAŽIVANJA

• više reljefnih kategorija terena te izrazito razveden reljef

• značajan nagib terena

• primjena skidera opremljenog vitlom pri privlačenju drva

• površina 4380,20 ha i podijeljena je na 84 odjela

• Najviša kota terena iznosi 350 m. n. m, a najniža kota terena iznosi 110 m. n. m

• postojeća gustoća primarnih šumskih prometnica je 13,50 m/ha, a sekundarnih šumskih prometnica 141,50 m/ha


METODE ISTRAŽIVANJAIzrada katastra primarnih i sekundarnih šumskih prometnica – formiranje GIS baze podataka


METODE ISTRAŽIVANJA


Odabir sustava privlačenja drva: • Sjekač – Forvarder• Sjekač – Skider (vučno uže vitla od 60 m)• Sjekač – Šumska žičara s hvatalom

METODE ISTRAŽIVANJAVišekriterijsko odlučivanje pri odabiru pogodnih terena za odabrane tehnologije privlačenja drva



Linearne krivulje

Sigmoidalne krivulje

Krivulje „J” oblika


Višekriterijsko odlučivanje pri odabiru pogodnih terena za odabrane tehnologije privlačenja drva



Višekriterijsko odlučivanje pri odabiru pogodnih terena za odabrane tehnologije privlačenja drva

Kriteriji Odabrane tehnologije privlačenja drva

Forvarder Skider Šumska žičaraOblik fuzzy krivulje

Nagib terena(%)

Sigmoidalna krivulja, padajuća

a, b, c = 10 %, d = 30 %

Sigmoidalna krivulja, padajuća

a, b, c = 35 %, d = 60 %

Sigmoidalna krivulja, simetrična

a = 0 %, b = 35 %, c = 100 %, d = 120 %

Udaljenost od ceste (šumska+javna)

(m)

Linearna krivulja, padajuća

a, b, c = 0 m, d = 2000 m


a, b, c = 0 m, d = 1000 m


a, b, c = 0 m, d = 1600 m

Udaljenost od traktorskog puta

(m)


c = 0, d = 20 m


c = 0, d = 60 m

nema utjecaj na tehnologiju

vrijednost = 0

Sječna gustoća(etat – m3/ha)

Linearna krivulja, rastuća

a = 0, b = max

Linearna krivulja, rastuća

a = 0, b = maxJ krivulja, rastuća

a = 0, b = max

• Korištenje predefiniranih fuzzy krivulja



Kriteriji višekriterijskog odlučivanja: nagib terena, udaljenost od primarne prometnice javne+šumske), udaljenost od sekundarne prometnice i sječna gustoća (10-godišnji etat)

Kriteriji višekriterijskog odlučivanja: nagib terena, udaljenost od primarne prometnice javne+šumske), udaljenost od sekundarne prometnice i sječna gustoća (10-godišnji etat)

• Težine kriterija definirane provedenim upitnikom

• 20 ispitanika

• Ocjene od 1-4

• Standardizacija vrijednosti




Automatizacija postupka optimizacije

ArcGis – Model Builder Idrisi – Macro Modeler

1) 2)


REZULTATI ISTRAŽIVANJA


SCENARIJ 1 SCENARIJ 2

Rezultat analize su rasterske karte iz kojih se izračunavaju pogodne površine odabranih tehnologija privlačenja drva



• prevladavanje tehnologije skider u scenariju 1 zbog guste mreže sekundarnih šumskih prometnica koje su kao jedan od kriterija imale veliku ulogu u definiranu pogodne tehnologije privlačenja drva, dok u scenariju 2 dolazi do znatnijih promjena.



U scenariju 2 u ukupno 5 odjela postaje prevladavajuća tehnologija forvarder, dok u čak 12 odjela prevladava tehnologija šumska žičara. U ostalih 67 odjela ipak ostaje prevladavajuća tehnologija skider ili podjednaka zastupljenost sve 3 tehnologije.



Tehnologije privlačenja drva Mean (%) Std.Dv

(%). N t df p-level1 Forvarder 9,7 8,7 84 - 18,369 83 0,00*2 Forvarder 22,5 12,71 Skider 87,0 8,3 84 26,189 83 0,00*2 Skider 52,3 13,41 Šumska žičara 3,3 3,6 84 - 12,502 83 0,00*2 Šumska žičara 25,2 18,7* označene razlike su značajne kod p < 0,01; 1 scenarij 1; 2 scenarij 2

T-test dobivenih površina za odabrane tehnologije privlačenja drva između scenarija 1 i 2

• statistički značajna razlika

• eta kvadrat (prema Cohenu, 1988):

Skider (0,892) Forvarder (0,803) Šumska žičara (0,648)

ZAKLJUČCI S RASPRAVOM

• računalnom bazom atributnih i prostornih podataka istraživanog područja, u kombinaciji s GIS-om i odgovarajućim alatima unutar računalnih programa (ArcGIS i Idrisi) pruža se mogućnost različitih višekriterijskih analiza.

• model višekriterijske analize omogućuje objektivniji pristup na taktičkoj razini planiranja.• hipoteza iz naziva rada se potvrdila te je i statistički potvrđena značajnost utjecaja sekundarnih

šumskih prometnica na odabir tehnologije privlačenja.• potrebno je na dijelu površine GJ u budućnosti kao alternativnu skideru razmotriti rad sa

šumskom žičarom i forvarderom.• kvalitetnijim planiranjem na taktičkoj razini u prošlosti prije same gradnje sekundarnih šumskih

prometnica mogla izdvojiti određena površina pogodna za rad šumskim žičarama i forvarderom u većoj mjeri nego se danas to provodi u praksi.

• četiri kriterija koji na taktičkoj razine planiranja dovoljno točno izlučuju pogodne površine za odabrane tehnologije privlačenja drva. Za najnižu, operativnu, razinu planiranja je nužno uvođenje dodatnih kriterija poput: nosivosti tla, stjenovitosti i kamenitosti podloge, lokaliteta značajnih površinskih prepreka, udaljenosti od pomoćnog stovarišta i dr.

• potrebno je korištenje ekonomskih, socioloških i ekoloških kriterija u operativnom planiranju iskorištavanja šuma (Kühmaier i Stampfer, 2010). Kühmaier (2011) koristi kontribucijsku maržu za bolje definiranje pogodnih sustava pridobivanja drva s ekonomskog stajališta.

• odabrane tehnologije privlačenja drva u ovom radu treba svakako nadograditi s dodatnim tehnologijama, koje bi se mogle koristiti na određenom šumskom području, na primjer traktorske ekipaže, adaptirani poljoprivredni traktor, traktorske žičare itd.


Hvala na pažnji!

lepoglavec et al - uticaj postojeće mreže sekundarnih šumskih puteva pri odabiru tehnologije...

Science