destigmatizacija i poticanje studenata na - unizg.hr · nego sam problem •više saznanja o...

Europska unija

Ulaganje u budućnost

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Destigmatizacija i poticanje studenata na traženje (stručne) pomoći

doc. dr. sc. Anita Lauri Korajlija

Europska unija Ulaganje u budućnost


• Jesu li današnji studenti drugačiji?



Milenijski studenti (rođeni između 1981 i 1999)

• Karakteristike:

– ne uče na pogreškama idealisti—budućnost vide pozitivnom

– poticani su na uspjeh i trudodabir karijere koja se isplati

– o njima se više brine nego o prethodnim generacijamaroditelji često zaštitnički i jako uključeni

sazrijevanje u visoko strukturiranoj okolini

manja tolerancija neizvjesnosti

– odgajali su ih roditelji koji vjeruju u važnost samopoštovanja

– dobro balansiraju više zadataka istovremeno

sport, škola, izvannastavne aktivnosti….



Milenijski studenti

• Karakteristike:

– prilično neovisni - o prijateljima, obitelji i učiteljima

– tolerantniji prema različitostima – religioznim, rasnim i seksualnim orijentacijama

– okruženi informacijama, ali na površnoj razini

– priznaju i poštuju pozicije, titule i pravilaali vide ih i kako izazov koji treba zaobići

– cjene vršnjačke grupe (sportovi, grupice…)vezuju se više unutar, nego van grupe

dobro funkcioniraju u grupama i radije biraju grupni, nego individualni rad



Milenijski studenti

• Karakteristike:

– tehnološki napredni (samouki – eksperimentiranjem i istraživanjem)

kompjuteri, internet, pametni telefoni, tableti….

– imaju povišene razine stresa i anksioznosti

– u studentskom okruženju: imaju visoka očekivanja

ulažu znatno manje truda – naročito u odnosu na očekivanja



Psihičko zdravlje studenata

• studenti su rizična skupina:

– rizična dob - 3/4 svih psihičkih bolesti se javlja do 24.g. (Hunt I Eisenberg, 2010)

– većina mladih ljudi te dobi studira

– značajna životna promjena

– povećani zahtjevi

• akademski

• emocionalno i socijalno sazrijevanje

• opći društveni



Intenzitet psihičke ometenosti

Prolazna stanja emocionalne nelagode i/ili napetosti, najčešće uvjetovana okolinskim ili fiziološkim promjenama.

Povremeno pogađaju sve ljude i ne ostavljaju posljedice na funkcioniranje.

Doživljavanje i ponašanje odstupa od uobičajenog, samoj osobi i/ili njezinoj okolini, predstavlja smetnju i narušava funkcioniranje.

Poremećaj može biti ograničenog trajanja i ne mora se manifestirati u svim segmentima života.

Osoba pokazuje znake trajno narušenog kognitivnog, emocionalnog i socijalnog funkcioniranja.

Očituju u gotovo svim aspektima funkcioniranja osobe i neovisne su o situacijama.

Često imaju ponavljajući karakter, odnosno pogoršanja bolesti se smjenjuju s „mirnim“ razdobljima.

PSIHIČKE

SMETNJE

PSIHIČKI

POREMEĆAJ

PSIHIČKA

BOLEST



Čestina javljanja - inozemna istraživanja

• zabrinjavajući podaci

– zadnjih 13 godina – depresija se udvostručila, suicidalne ideje utrostručile, a seksualni napadi učetverostručili

– 45% - depresivne smetnje

– 10% - ozbiljne suicidalne smetnje

– 44% - nekontrolirana konzumacija alkohola

– nema razlike između studenata i ne-studenata iste dobi

(Hunt i sur. 2010)



10 čimbenika koji ometaju akademske obaveze

1. Stres (27.3% )

2. Poteškoće spavanja (19.6%)

3. Anksioznost (18.4%)

4. Grlobolja (17.3%)

5. Posao (13.3%)

6. Depresija (11.3%)

7. Internet/igre (11.1%)

8. Briga o obitelji i prijateljima (11%)

9. Hobiji (10.6%)

10. Poteškoće u odnosima (10.5%)

NCHA (National College Health Assessment)



Simptomi izraženi u posljednjih 12 mjeseci

• 46.3% se u nekom trenutku osjećalo beznadno

• 48.4% se osjećalo preplavljeno anksioznošću

• 38.1% se osjećalo preplavljeno ljutnjom

• 30.3% izvještava da su se osjećali “toliko depresivno da nisu mogli funkcionirati”

• 6.2% je imalo ozbiljne suicidalne namjere

• 81% se osjećalo iscrpljeno

• 5.3% se samoozljeđivalo

NCHA II Survey, 2008-2013



Sveučilište u Zagrebu, 2009, 2012.

15.6% tjedno i

dnevno doživljava

simptome

depresivnosti

13.3% tjedno i

dnevno doživljava

somatske

smetnje

25.1% tjedno i

dnevno doživljava

akademske

probleme i

poteškoće

više od 90% tijekom

studija suočava se s

blažim i prolaznim

smetnjama: napetosti,

tjeskobe i nesigurnosti

25% suočava se s

dugotrajnim i

ozbiljnim

psihičkim

problemima



8 razloga zašto se studenti javljaju u savjetovalište (2008-2010)

1. Anksioznost

2. Stres

3. Depresija

4. Samopoštovanje

5. Odnosi s drugima

6. Akademski neuspjeh

7. Ljubavni problemi

8. Obiteljski problemi

VRSTA PROBLEMA, FFZG, 2013 %

ODNOSI S DRUGIMA 24

ANKSIOZNOST 23

SLIKA O SEBI I SAMOPOŠTOVANJE 21

DEPRESIVNOST I TUGOVANJE 10

ZLOSTAVLJANJE 10

AKADEMSKI PROBLEMI (učenja i studiranja 8



Dobra vijest!

• probleme možemo prepoznati u ranoj fazi

– bolji ishod i manje negativnih posljedica

• depresija, anksioznost i stres su izlječivi

• psihoedukacija, psihoterapija i farmakoterapija su učinkovite

• akademski uspjeh se poboljšava s tjelesnim i mentalnim zdravljem

• postoje besplatna savjetovališta



Loša vijest!

• većina studenata kojima treba pomoć je ne dobije

• stigmatizacija i kulturalne norme i dalje priječe studente da traže pomoć

• resursi za terapijom i liječenjem su ograničeni



Grozna vijest!

• povećava se učestalost psihičkih smetnji kod studenata– povećava se broj studenata koji doživljavaju teže smetnje– više je ovisnosti o alkoholu među studentima (ali ne i o

drogama i nikotinu)

• samoubojstvo je 3. uzrok smrti među mladima u dobi od 15-24 godine, a 2. među studentima

• milenijski studenti: – teže podnose tranziciju, – osjetljiviji na probleme– imaju lošije strategije suočavanja sa stresom– češće se osjećaju preplavljeni anksioznošću– veći pritisak akademskog uspjeha

• 85% savjetovališnih

sveučilišnih centara u SAD-u

izvještava o povećanju broja studenata koji se

javljaju za psihološku pomoć



Traženje pomoći

• manje od 50% osoba koje imaju neke psihičke smetnje potraži stručnu pomoć

• ZAŠTO?– ne vide da im je pomoć potrebna (žene spremnije potražiti

pomoć)– ne znaju da postoji besplatna pomoć– skeptični su oko učinkovitosti – vjerovanje da nema pomoći– stigma – negativno vrednovanje onih koji imaju psihičke

smetnje i koji traže pomoć– simptomi su samo dio tipičnog, svakodnevnog stresa– savjetovanje kao „slamka spasa”

• Studente treba učiti o tome kako prepoznati simptome i što im je dostupno



Najčešći izvori pomoći kojima bi se studenti obratili u slučaju da im je pomoć

potrebna

Izvori pomoći %Prijatelj 33.0Obitelj 29.6Partner/ica 23.1Stručna osoba (npr. psihologu ili psihijatru)

10.1

Svećenik 3.0Liječnik obiteljske medicine 1.3

Bočina, Lauri Korajlija,

2014

N=689



Najizraženije prepreke u traženju stručne pomoći

Prepreke %Nije veliki problem 36.2Preferiranje druge vrste pomoći(npr. obitelj)

24.4

Sram me je 6.9Strah me je 6.4Nepovjerenje u stručno osoblje 6.0Znak slabosti i nesposobnosti 5.4Stigmatizacija u društvu 4.5Drugo 10.3

Bočina, Lauri Korajlija, 2014

N=689



Traženje pomoći

• traženje pomoći – klasičan konflikt istovremenog privlačenja i odbijanja (Kushner i Sher, 1989)

• traženje pomoći nosi negativnu percepciju – gore nego sam problem

• više saznanja o faktorima privlačenja nego odbijanja – često zanemareni u istraživanjima– intervencije usmjerene na prepreke traženja pomoći

Želja da se uznemirenost

smanji

Stigma „ludosti”



Faktori odbijanja

1. socijalna stigma

2. strah od tretmana

3. strah od negativnih emocija

4. percipirana korist i rizici

5. samootkrivanje

6. društvene norme

7. samopoštovanje



Strah od tretmana

• Kako će se savjetovatelj odnositi prema meni?

• Što će misliti o meni jer tražim pomoć?

• Hoće li me nagovarati na nešto?

Najveći efekt kod akademskih

problema, interpersonalnih problema

i problema ovisnosti



Što možemo učiniti?

• direktno utjecati na negativne stavove i mitove o terapiji

• učiti studente o procesu savjetovanja

– različite vrste pomoći, različiti stručnjaci, savjetovalište-bolnica....



Strah od negativnih emocija

• iznositi probleme i emocije nepoznatoj osobi

• strah od pričanja o “bolnim i teškim” temama

• nije stvar pojedinih emocija, već otvorenosti i spremnosti na pričanje o emocijama općenito




• objasniti:

– nitko ih neće tjerati na otkrivanje nečeg što ne žele otkriti – oni imaju kontrolu nad tim što, kad i koliko otkriti

– važno je naučiti se nositi s tim emocijama



Korist vs. šteta/rizik

Percipirana korist treba biti veća od

štete da bi osoba potražila pomoć

Što će biti

korisno?

Kolika će biti

korist?

Opasnost

otvaranja pred

drugima:•

nerazumijevanje,

• osuđivanje

• ignoriranje




• ljudi skloni podcjenjivanju koristi i precjenjivanju rizika

• naglašavati koristi:

– osjećaj prihvaćanja, razumijevanja, neosuđivanja

– razumijevanje što mi se događa

– način učenja o sebi

– usvajanje strategija suočavanja



Samootkrivanje

• spremnost na otkrivanje uznemirujućih informacija o sebi

– otkriti vlastite misli, osjećaje i stavove




• objasniti:

– često nakon otvaranja dolazi do smanjenja patnje (osjećaj olakšanja)

– najčeće problem u prvim susretima, kasnije veća spremnost

– jasno objasniti pravila povjerljivosti



Samopoštovanje

• dosadašnja istraživanja pokazala da je samopoštovanje snažna prepreka traženju NEstručne pomoći– analiza prednosti i rizika za vlastito

samopoštovanje

– traženje pomoći • priznanje da ne možemo sami

• priznanje slabosti

• sramota, osjećaj inferiornosti, nekompetentnosti

• možda isto vrijedi iza stručnu pomoć

NE traženjem

pomoći čuvamo

sliku o sebi i

samopoštovanje



Društvene norme

• kako doživljavamo i odnosimo se prema simptomima

• pod utjecajem stavova okoline – prijatelja, obitelji, društva općenito– ako važni drugi imaju negativnu percepciju

savjetovanja teže će se javiti za pomoć – strah od gubitka socijalne podrške

– prvo se obraćaju za pomoć nekome unutar socijalne mreže

– važna je preporuka i pozitivna iskustva drugih



Rodne razlike

•pozitivniji stavovi

prema traženju

pomoći

•češće traže pomoć

već za blaže

smetnje

• češće traže pomoć

za teže smetnje

• veći rizik povezan s

traženjem pomoći

• povećan strah od

gubitka

samopoštovanja i

strah od neuspjeha

•profesionalna pomoć

se traži tek onda kad

drugo ne može

pomoći



psihičke smetnje

percepcija da je pomoć

potrebna

analiza koristi i rizika

DRUŠTVENE

NORME

STAVOVI I UVJERENJA O

PSIHIČKIM SMETNJAMA I

TRAŽENJU POMOĆI

ne traže

pomoć

traže

pomoć

i



Stigma

• najznačajnija prepreka traženju pomoći

• negativni stavovi i predrasude o osobama sa psihičkim smetnjama

• nije stvar samo u tome da se doživljavaju smetnje već i da se traži pomoć za njih – to je još negativnije percipirano

Europska unija



ČESTO JE STIGMA

NAJGORI DIO BOLESTI

PRIJATELJI

NE ZOVU ME TUŽNIM.

NE ZOVU ME LOŠIM.

NE ZOVU ME LUDIM.

NE ZOVU ME...



Stereotipi i predrasude

• vjerovanja o zajedničkim osobinama i ponašanju svih pripadnika neke grupe

• pojednostavljene i osiromašene slike članova neke grupe– često negativne jer zanemarujemo individualne razlike među ljudima

• svi ih imamo i oni postoje prema svim skupinama ljudi koji su po nečemu različiti

http://images.google.hr/imgres?imgurl=http://blog.taragana.com/e/wp-content/uploads/2009/05/blondes-have-more-fun-brunettes-remember-posters.jpg&imgrefurl=http://blog.taragana.com/e/2009/05/29/blondes-more-likely-to-ruin-first-date-than-brunettes-6082/&usg=__EqFghas4yDZHi4WbuxsaGaj3UeQ=&h=259&w=400&sz=36&hl=hr&start=15&um=1&itbs=1&tbnid=v92GBDifmSSZYM:&tbnh=80&tbnw=124&prev=/images?q=blondes+have+more+fun&hl=hr&sa=N&um=1

http://images.google.hr/imgres?imgurl=http://blog.taragana.com/e/wp-content/uploads/2009/05/blondes-have-more-fun-brunettes-remember-posters.jpg&imgrefurl=http://blog.taragana.com/e/2009/05/29/blondes-more-likely-to-ruin-first-date-than-brunettes-6082/&usg=__EqFghas4yDZHi4WbuxsaGaj3UeQ=&h=259&w=400&sz=36&hl=hr&start=15&um=1&itbs=1&tbnid=v92GBDifmSSZYM:&tbnh=80&tbnw=124&prev=/images?q=blondes+have+more+fun&hl=hr&sa=N&um=1

http://go2.wordpress.com/?id=725X1342&site=nativeson.wordpress.com&url=http://nativeson.files.wordpress.com/2007/08/13922131.jpg

http://go2.wordpress.com/?id=725X1342&site=nativeson.wordpress.com&url=http://nativeson.files.wordpress.com/2007/08/13922131.jpg



Stereotipi

• svrha – brzo svrstavanje ljudi u određenu kategoriju– predviđanje ponašanja – brzo organiziramo svijet oko sebe

– najčešće korisno

• zato ne sumnjamo u stereotipe

– evolucijska – u davna vremena trebalo je brzo prepoznati potencijalne neprijatelje – stvar preživljavanja

• kakva je svrha stereotipa i predrasuda prema psihički bolesnim osobama– što je tu ugrožavajuće i prijeteće?



Stigmatizacija

• stigma (grč sti’gma) – ubod, žig znamenje– preneseno – ljaga, sramota, ruglo

• stigma je konstrukt koju uključuje: prepoznavanje različitosti na temelju neke oznake

i posljedično

obezvređivanje osobe koja je nositelj te oznake

• stigma uključuje percepciju odstupanja i povezana je s predrasudama koje se odnose na odstupanja

• osoba se treba nositi i s predrasudama okoline prema toj oznaci - te su predrasude često generalizirane i na ličnost i na identitet stigmatiziranog



Jezik

• sveprisutnost stigme podržava činjenica da ne postoji riječ koja opisuje predrasude prema psihički oboljelima:

– imamo rasizam, seksizam, homofobiju

– pokušaj s terminom psihofobija, ali bez velikog uspjeha

• U hrvatskom jeziku preko 70 izraza i fraza za psihičku bolest



• bolesnik • blesav• bolestan• bezuman• ciknut, • čudan• ćaknut• ima dijagnozu• treba mu dijagnoza,• fali mu koja u glavi, • freak (kao u totalni

frik/totalna frikuša)• ima pomak u glavi• ishlapio, • Išempja• lud, • luđak,• ludara• lunatik

• lud ko šojka, • lud ko šlapa• lud ko šiba• lud ko puška• lud u mozak• …malo je maka…• malo ku - ku, (znaš ona fora kad vrtiš

prstom ukrug kod sljepoočnica, ponekad popraćeno uzvikom ku-ku),

• manijak • mahnit • maknuo• munjen• manit,• munjara• "nisu mu sve čiste u glavi"• nije normalan, • nije sa ovog svijeta



• pomaknut• nije sav svoj, ...• neuračunjiv• "on je malo u

glavu..."• otkačen• otkačio• odlijepio• opaljen, • opaljen mokrom

krpom, • otišao na kvasinu, • opižđen, • opandrknut, • opaljen,• odlijepio,• pobenavio • pošizio,

• prolupao,• pacijent• prolupao• poremećen • pomiješalo mu se • puka je ko kokica• puka', • propuhao • prosviran, • puknut, • popizdio,• skviknut, • sišao s uma• skrenuo, • šašav, • šenuo• šuknut • trknut• tarman

• umobolan, • udaren• zreo za ludnicu,• zavidan (kao u

zavidati šaraf)• žvampio



Stigma sadrži tri elementa:

• problem informiranosti – neznanje

• problem stavova – predrasude

• problem ponašanja – diskriminacija

Elementi stigme



(NE)znanje

• Psihička bolest je neizlječiva.

• Psihički bolesnici nisu svjesni svojih postupaka.

• Roditelji pravilnim odgojnim postupcima mogu spriječiti pojavu psihičke bolesti kod djece.

• Psihička bolest je odraz loših gena.

• Psihički bolesnici imaju nižu inteligenciju.

• Sami su krivi za svoju bolest.

• Osobe koje su depresivne mogu se trgnuti samo da se malo potrude.

• Samo slabići idu psihijatru ili piju lijekove.

• Psihička bolest je znak slabosti.

• Psihički oboljele osobe su opasne.

• Psihička se bolest događa nekom drugome.



Stigmatizacija

• osnovni negativni efekt stigmatizacije nije u tjelesnim, već u socijalnim i psihološkim posljedicama obilježja po kojem je osoba stigmatizirana

• većina potencijalno stigmatizirajućih stanja dovode do socijalnog izbjegavanja ili odbacivanja – putem ovih mehanizama prijete psihološkom zdravlju nositelja stigme

• posljedice: – krivnja– sram– skrivanje– uloga “crne ovce”– izolacija– pokušaji samoliječenje i samomedikacije– donošenje loših odluka kako bi se uklopili– samostigmatizacija - internalizacija predrasuda – dovodi do snažnog osjećaja

srama



Stigma

Reakcije:

– vršnjačko zlostavljanje

– uznemiravanje

– nasilje

– izbjegavanje

– strah

– ruganje: luđak, psiho, čudak....



Stigma

• 90% osoba izvještava o negativnom tretmanu od strane drugih zbog psihičkih smetnji – 40% navodi da se to događa svakodnevno

• 70% je doživjelo negativne reakcije od prijatelja – izbjegavanje i

prekidanje prijateljstava

• 57% je doživjelo negativne reakcije od roditelja i članova obitelji – krive pretpostavke (traže pažnju, manipuliraju), nepovjernje,

izbjegavanje, sažaljevanje

• 45% je doživjelo negativne reakcije od partnera

• 35% je doživjelo negativne reakcije od nastavnika – strah,

nesviđanje, izbjegavanje i podcjenjivanje sposobnosti



Predrasude

• mediji podržavaju stigmu:

– prikaz likova se najčešće temelji na stereotipima• nasilni - manijakalni ubojice

• žalosni, patetični likovi

• često ismijavani

• izvlače se na bolest

• shizofrenija u filmovima od 1990-2010: većina je nasilna, 1/3 je ubojica, a ¼ samoubojica

• u posljednje vrijeme puno članaka na temu anitistigmatizacije, ali nema maje stigmatizirajučih članaka

Nestabilan,

nepredvidiv, bolestan,

nervozan, neshvaćen,

suicidalan, nesiguran,

problematičan

Europska unija



• Socijalna izoliranost, gubitak

prijatelja

• Nerazumijevanje i osuda okoline

• Osjećaj oduzete budućnosti

• Gubitak dostojanstva

• Stereotipi o psihičkim bolesnicima

Problemi:

“Ja nisam htjela tu psihozu, pokušavam se boriti

protiv nje, ali ne mogu bez lijekova. Muž tvrdi da

sve ovisi o meni”

“Svi misle da ti to možeš sam svladati, ali to ne

ovisi o meni. Depresija je jako teška bolest.”

“Doktor mi je rekao da si čovjek najviše sam

može pomoći. Kad bih mogla, ne bih zatražila

liječničku pomoć jer se jako teško liječiti.”

“Čim sam prijateljima rekao da idem psihijatru, izgubio sam ih”“Jednostavno dođe do izolacije od ljudi jer vas gledaju kao jednog luđaka”“Mene s posla nitko nije nazvao ni jednom.”“Bolje se osjećam u bolnici jer imam s kim komunicirati. Kod kuće nemam nikoga.”

“Kako ću doći raditi, kako ću imati

djecu? Mi smo ljudi, mi nismo

duhovi.”

“Svi znaju da se liječim. Zato se ja

povlačim u kuću, to je moja

budućnost.”

“Kad dođem doma opet nemam

što sa sobom i opet se osjećam

kao gmizavac.” “Kada dođem u bolnicu mojem se mužu

više vjeruje nego meni koja sam pacijent.”

“Za nas se misli da smo ludi, da smo

prolupali. Zato ja nikad ne idem po

uputnicu.”

“Kod aparata za kavu je došla žena i

rekla:”Ovo su sigurno napravili oni s

psihijatrije”. A i meni je progutao 5 kuna.”

Ljetna škola 2003, Filozofski fakultet Zagreb

“Nek’ im se objasni da nisam

zatvorena, da nisam u kavezu, da

imam normalne posjete da nije

onako kako to vide na filmu”

“Mislim da TV daje krivu sliku o

nama pa nas se ljudi boje”

“Kad čujem riječ Vrapče sav se

naježim”



• stigma psihičke bolesti se, nažalost, vrlo sporo mijenja i smanjuje

• prisutna je kod većine osoba bez obzira na dob, znanje o psihičkim smetanjama i poznavanje nekoga tko ima psihičke smetnje– prisutna je i kod medicinskog osoblja koje radi s

psihički oboljelim osobama

• razlika između normalne i stigmatizirane osobe nije odraz realiteta, već percepcije

• stigma (kao i ljepota) je u oku promatrača



Što uzrokuje stigmu?

• tretman i shvaćanje psihičkih bolesti kroz povijest– pogrešne pretpostavke o oboljelim osobama –

nasilni, nepredvidivi ili samo drugačiji

– pogrešne pretpostavke o uzrocima bolesti –“objašnjenja” koja izazivaju strah, oprez i diskriminaciju

– medicinski model podržava stigmu: • dijagnoza implicira etiketiranje

• podržava vjerovanje da s njima “nešto nije u redu”



Zašto se boriti protiv stigme?

• suicid, 2. uzrok smrti među mladima

• poticanje nade – od psihičke bolesti se moguće oporaviti

• bez stigme, osobe s psihičkim smetnjama biti će prihvaćene i osjećat će se dovoljno sigurno da potraže pomoć

• rana intervencija dovodi do boljeg oporavka




• studenti će se javiti za pomoć ako:

– razumiju svoje simptome

– ne osjećaju sram i krivnju

– vjeruju u oporavak

• smanjenje stigme – medijsko istupanje, edukacije, kontakt s oboljelima

• učiti studente kako da se nose sa stigmom



19% ljudi je ćelavo22 % su vegetarijanci

36% pjeva dok se tušira

42% se lako rasplače50% nema umnjake

67% zamisli želju kad prođe ispod vlaka78% radi sve u zadnji čas

81% vjeruje u ljubav89% ne zna da si ne može polizati lakat

100% LJUDI JE TUŽNO KAD JE ODBAČENO

Ljetna škola 2003, Filozofski fakultet Zagreb



ODBACIMO PREDRASUDE, A NE LJUDE!!!



Ova publikacija izrađena je uz pomoć

Europske unije.

Sadržaj ove publikacije isključiva je

odgovornost Sveučilišta u Zagrebu i ni na

koji se način ne može smatrati da

odražava gledišta Europske unije.

destigmatizacija i poticanje studenata na - unizg.hr · nego sam problem •više saznanja o...

Documents