IZBORNI MODELI I POLITIKE STRANKE ispitna pitanja i odgovoriDesne stranke *? Desne stranke - u politikom prostoru lijevo se poistovjeuje sa isticanjem horizontala, jednakou itd. A desnica se vie shvaala vertikalno kao neto to prihvaa socijalne i vjerske hijerarhije i to je usmjereno na kontinuitet i status quo. Desne populistike stranke su nastale kao opozicija birokratskom aparatu drave blagostanja. Neogranieno glasovanje s vie glasova Glasovanje s vie glasova - oblik glasovanja u kojem svaki bira ima vie glasova i moe ih upotrijebiti na razliite naine. Dijeli se na neogranieno i na ogranieno. U neogranienom glasovanju bira ima tono onoliko glasova koliko se kandidata bira u izbornom okrugu. Swing Pokazatelj prosjene promjene razlike postotnih udjela dviju velikih stranaka u glasovima biraa u jednokrunim veinskim izborima. Izum swinga pripisuje se D. Butleru. Granica neuporabljivosti swinga se dostie im trea jakosna stranka dobije 5-10% glasova, odnosno im dvije najjae stranke zajedno osvoje manje od 90%. Izraunava se na razini izbornih okruga i na nacionalnoj razini, pomou formule: [(A2-B2) - (A1-B1)] : 2 Plurinominalni izborni okruzi Plurinominalni ili viemandatni izborni okrug - izborni okrug u kojem se bira vie zastupnika, a najmanje dva. Obvezatan je strukturni element razmjernih izbornih sustava, ali postoji i u nekim oblicima veinskih izbornih sustava. Najvanije obiljeje viemandatnog izbornog okruga jest njegova veliina pod kojom se ne misli na teritorijalni opseg nego na broj zastupnika koji se biraju u njemu. Rae razlikuje 4 kategorije: 2-6, 6-10, 10-20 i 100-150 mandata. Nohlen i Sartori razlikuju male (2-5 mandata), srednje (6-10) i velike (vie od 10 mandata). O veliini okruga ovisi stupanj razmjernosti i reprezentativnosti izbora: to su okruzi vei, izbori su razmjerniji i reprezentativniji. Beyme - pov. tipovi stranaka Stranke po Beyemu: elitne, masovne, narodne i birake Beyme razlikuje nekoliko tipova politikih stranaka koji su obiljeili pojedina razdoblja: honoracijske (kadrovske, elitne) stranke nakon prvog svjetskog rata zamjenjuju ideoloke masovne stranke, a od pedesetih godina dominantne postaju narodne (puke, catch-all) stranke. Od sedamdesetih godina razvija se novi tip stranaka profesionalizirane birake stranke.

1

Protusistemska stranka Stranka koja podriva legitimnost reima kojemu se protivi sve stranke koje dijele nepovjerenje prema reimu i potkopavaju osnovicu njihove potpore. 6 tipova str. sustava - ( Sartori ) Jednostranaki sustav, sustav s hegemonijskom strankom, sustav s predominantnom strankom, te sustavi ogranienog, ekstremnoga i atomiziranog pluralizma. Broj stranaka u stranakom sustavu BROJ STRANAKA U STRANAKOM SUSTAVU POKAZATELJ JE: okvirno pokazuje do kojeg je razmjera politika mo fragmentirana ili nefragmentirana, disperzivna ili koncentrirana. Nekompetitivni izbori Nedemokratski izbori u totalitarnim politikim reimima koji ne jame mogunost biranja i slobodu izbora meu razliitim politikim opcijama. To su izbori u tehnikom smislu jer se njima uspostavljaju predstavnika tijela, ali nisu izbori i u sadrajnom smislu jer se ne temelje na slobodnom izbornom natjecanju i interesnim sukobima politikih aktera. Stoga se nazivaju glasovanjem bez izbora ili organiziranom aklamacijom. Harrop i Miller razlikuju: 1. aklamacijske 2. kandidatske (oba karakteristina za komunistike reime) 3. nekompetitivne izbore u sustavima s dominantnom strankom Forumska stranka Politika stranka nastala krajem 1980-ih i poetkom 1990-ih godina u procesu demokratske tranzicije iz komunistikih reima u demokratske politike sustave, u veini zemalja Istone i Srednje Europe. Nastale su kao izraz nepostojanja formiranih oporbenih elita u realnom socijalizmu koje bi u presudnom trenutku bile sposobne preuzeti vlast. To su labave organizacije u kojima su se kao pod kiobranom (odatle i naziv kiobranske organizacije) okupljale vrlo razliite politike i ideoloke struje, povezano poglavito, a nerijetko i iskljuivo, suprotstavljanjem komunistikom reimu. * Stupanj organiziranosti stranaka ne znam dal je dobar odgovor Stupanj organiziranosti stranaka - stupanj organizacije je postotni udio biraa koji su lanovi neke stranke. Tradicionalno je vei u ideologiziranim strankama nego u pokroviteljskim pod vodstvom labavih odbora. Ako su u stranke prodrle korporativne strukture nadprosjeno visok stupanj org. dostizale su ak i liberalne stranke. Kolektivna lanstva sindikata u radnikim strankama posvuda su uzrokovala najvii stupanj org. Cijena visokog stupnja org. bili su sukobi izmeu pojedinanih lanova i kolektivnih lanova koji su donosili najvie glasova a primjer je Laburistika stranka.

2

Smisao prohibitivne klauzule Prohibitivna klauzula ili izborni prag je zakonska ili prirodna prepreka koju neki izborni akter mora prijei da bi sudjelovao u postupku raspodjele mandata. Smisao je izbornog praga da potakne tvorbu veine koja je sposobna sastaviti vladu i donositi polit. odluke. S druge strane, on ovruje mo velikih i oteava ili onemoguuje uspon malih i novih stranaka, te petrificira stranaki i parlamentarni sustav. Obiljeja ordinalnog glasovanja U ordinalnom glasovanju bira ima vie glasova i moe ih, ovisno o obliku ordinalnog glasovanja, upotrijebiti na razl. naine. Stupanj fragmentiranosti parlamenta Stupanj fragmentiranosti parlamenta ovisi o 2 uzroka: 1. broju i prirodi drutvenih i politikih rascjepa: to je broj rascjepa vei i to su izvjesnije njihove razl. kombinacije, to je parlament fragmentiraniji; 2. tipu i pojedinim strukturnim elementima izbornog sustava: veinski sustavi tendencijski smanjuju, a razmjerni poveavaju fragmentiranost parlamenta. Ekstremni pluralizam... EKSTREMNI PLURALIZAM: Postoji maksimalna ideoloka distanca koja uzrokuje centrifugalno natjecanje, raspada se dvostranaje, nastaje ekstremno viestranaje. Alternativa: snana predominantna stranka, no to otpada jer je kompetitivnost slaba, ideoloka distanca nikakva. irelevantna stranka IRELEVANTNE STRANKE su: one koje ne ulaze u zakonodavno tijelo; ne sudjeluju u vladajuim koalicijama; njihov glas nije potreban da bi se formirala veina. fragmentiranost parlamenta FRAGMENTACIJA pojam koji se u izbornoj literaturi odnosi na fragmentaciju izbornoga i, pogotovo, parlamentarnoga stranakog sustava. Fragmentiranost se mjeri brojem stranaka u parlamentu, brojem mandata pojedinih stranaka, brojem stranaka potrebnih za sastavljanje koalicijske vlade koja ima potporu parlamentarne veine i ideolokom udaljenou stranaka. Parlament je jako fragmentiran ako je u njemu velik broj stranaka, ako sve stranke, a osobito najjae, imaju malo mandata, ako je za sastavljanje koalicijske vlade parlamentarne veine potrebno vie od dviju stranaka, te ako su stranke ideoloki vrlo udaljene, pa se u parlamentu nalaze i stranke krajnje desnice i krajnje ljevice. Parl. je nisko ili umjereno fragmentiran ako u njemu, po pravilu, nema vie od 5 stranaka (umjereni pluralizam), ako 2 stranke mogu sastaviti koalicijsku vladu, te ako u njemu nema ekstremnih polit. stranaka. *Stupanj frag. parl - ima gore

3

semikompetetivni ili polukompetitivni izbori Poludemokratski tip izbora koji poiva na ogranienim mogunostima biranja politikih opcija i djelominoj slobodi izbora neke od njih. Demokratinost izbora ograniena je nepostojanjem punoga politikog i drutvenog pluralizma, nedostatkom potpune slobode govora i otvorene kritike vlasti te necenzurirane slobode medija, postojanjem razvijenih sredstava politike prisile i terora pod okriljem drave itd. Izborno natjecanje ogranieno je na stranke s jednoga dijela polit. spektra, dok se pristup drugima onemoguuje zakonskim zabranama i politikom kriminalizacijom praenom masovnim progonom, nasiljem i zastraivanjem nepoudnih stranaka, njihovih voa, aktivista i pristaa ili se pristup nereimskih stranaka izbornom natjecanju oteava visokim zakonskim klauzulama, poput zahtjeva da imaju veliki broj registriranih lanova itd. Izborno natjecanje se praktiki svodi na prividnu polit. borbu izmeu reimske stranke i poluopozicije ili pseudoopozicije reimu. tipovi ordinalnog glasovanja Unutar ordinalnog glasovanja razlikuju se sustav glasovanja s 2 glasa i sustav glasovanja s vie glasova, a prema nainu uporabe glasova postoje kumulativno glasovanje, panairanje i preferencijsko glasovanje. financiranje stranaka Financira se iz unutarnjih organizacijskih izvora (lanarina, odbitaka od plaa stranakih dunosnika, prihoda od stranake imovine, ustanova i publikacija), priloga i donacija privatnih osoba, poduzea, interesnih skupina i drugih, te izdataka iz dravnog prorauna (naknada za trokove izborne borbe, dotiranje stranakih zaklada, organizacija i sl.). dvije najstarije povijesne stranake obitelji KONZERVATIVCI i LIBERALI promatrake stranke Nezainteresirane za maksimizaciju glasova, ne sudjeluju u vlasti. pojam podijeljene vlasti Pod pojmom podijeljene vlasti (divided government) podrazumijeva se : Tvorba razliitih veina u legislativi i egzekutivi. vrste parlamentarne veine Parlamentarna veina jedna ili vie polit. stranaka koje su nakon izbora stekle veinu mjesta u parlamentu i sastavile vladu. Moe biti PRIRODNA i UMJETNA. Prirodna veina (earned majority) podrazumijeva natpolovinu mandatnu veinu jedne stranke ili koalicije koja se zasniva na natpolovinoj veini glasova biraa to ih je dobila ta stranka ili koalicija na izborima. Umjetna veina (manufactured majority) natpolovina mandatna veina jedne stranke ili koalicije koja se ne zasniva na apsolutnoj nego relativnoj veini glasova dobivenih na izborima. Umjetna veina nastaje kao posljedica djelovanja izbornih pravila.

4

gerrymandering Politiko manipuliranje u postupku podjele zemlje na izborne okruge, poglavito u veinskim izborima. Potjee iz amerike izborne prakse i nazvan je prema E. Gerryju (1744-1814), guverneru amer. savezne drave Massachusetts, koji je 1812. potpisao dokument o podjeli na okruge za izbore lanova Senata Massachusettsa, to je republikanskim demokratima omoguilo da dobiju uvjerljivu veinu mjesta u Senatu, premda su federalisti dobili vie glasova biraa. Postoji i afirmativni gerrymandering koji podrazumijeva krojenje izbornih okruga tako da odreene rasne ili etnike zajednice u njima dobiju veinu i poveaju izglede da uu u parlament. vrste (podsustavi) hegemonijskog sustava *? Ideoloko-hegemonijske stranke u komunistikim reimima i pragmatinohegemonijske stranke i stranaki sustav s hegemonijskom strankom u nekomunistikim reimima. uvjeti za dvostranaje (4 uvjeta) naao sam 4 obiljeja (Sartori): 1. dvije se velike stranke natjeu za vlast; 2. jedna od njih osvaja apsolutnu veinu mjesta u predstavnikom tijelu; 3. mandatno najjaa stranka sastavlja svoju vladu; 4. dvije se velike stranke smjenjuju na vlasti; isto neto u vezi dvostranaja, treba nabrojati 3 stvari ne znam kaj se tu trai Moda ovo Sartori: dvostranaki je sustav bipolaran, nepolariziran i centripetalan. kolko ima stranaka u umjerenom pluralizmu Efektivni broj stranaka kree se od 2 do 5 *U sustavu postoje najmanje 3 relevantne stranke, a nijedna od njih nema natpolovinu veinu mjesta u predstavnikom tijelu. prag reprezentativnosti tj. inkluzivnosti Prirodni prag stvarna je prepreka u pristupu stranaka mandatima koju ponajprije odreuje veliina izbornog okruga. Naziva se i teorijskom klauzulom inkluzivnosti. D. W. Rae odreuje teorijski prag inkluzivnosti ili reprezentativnosti kao minimalni postotak glasova to ih stranka mora dobiti u najpovoljnijim uvjetima da bi osvojila svoj prvi mandat u izbornom okrugu. On ovisi o veliini izbornog okruga (M), broju stranaka koje se natjeu u njemu (S) i metodi pretvaranja glasova u mandate. Ako je posrijedi D'Hondtova metoda, onda se teorijski prag inkluzivnosti utvruje prema formuli: Pi = 100 : (M + S - 1)

5

hegemonijska vs. predominantna stranka - razlike Sustav s hegemonijskom strankom povezuje sa sustavom s dominantnom strankom nepostojanje stvarne borbe za vlast, ali u sustavu s domin. strankom postoji prava politika opozicija koja moe osvojiti vlast i promijeniti prirodu cjelokupnoga stranakog sustava. Izborna pobjeda domin. stranke mora biti vjerodostojna, tj. ne smije biti rezultat nepotene politike igre, manipulacije glasovima biraa ili ak krivotvorenja izbornih rezultata, to je sluaj s hegemonijskom strankom. Prema neupitnoj vlasti hegemonijske stranke koja ne ovisi o stvarnoj potpori biraa sustav s hegem. strankom se razlikuje od sustava s dominantnom strankom. ekoloki pokret se pojavio kao reakcija na... *? ne znam dal je dobar odgovor Drutvo rasta. (i valjda na industrijski razvoj, zagaenje...) * Ekoloki pokret se pojavio kao reakcija na - mirovni je pokret potisnuo protunuklearni pokret. Zeleni su u parlamentu eljeli raspravljati o problemima okolia, ekologiji i zdravlju i nisu se zadovoljili nadom u automatsko proirenje postmaterijalistikih stavova u naem drutvu. to je pivot Pojam koji u teorijama politikih koalicija oznauje "kljunog igraa", tj. stranku koja presudno utjee na sastav koalicijskih vlada koje imaju potporu natpolovine veine u parlamentu. Drugim rjeima, neka stranka ili koalicija postaje pobjednikom i moe sastaviti vladu ako dobije potporu pivotne stranke. Pivot se tehniki definira kao stranka iji broj mandata nije manji od apsolutne razlike u broju mandata dviju protivnikih stranaka ili blokova (blok A ima 25 mandata, a blok B 23 mandata, pivot ne smije imati manje od 3 mandata). Politika vanost pivotne stranke ne proistjee iz njezine apsolutne veliine, tj. iz broja glasova i mandata to ih je dobila u izborima, nego iz tzv. graninog doprinosa koaliciji. "Pivotiranje" se pojavljuje i kao poseban oblik izborne strategije. Stranke se bore da u izborima zauzmu poloaj "sredinjeg igraa". Izborna strategija pivota nije usmjerena na maksimiranje glasova i mandata nego na stjecanje posebnog koalicijskog potencijala, koji joj omoguuje da u koalicijskim pregovorima o vladi maksimira svoje male izborne dobiti u obliku poloaja na vlasti. koja je formula Imperijalijeve kvote IMPERIJALIJEVA KVOTA ukupni broj valjanih glasova se podijeli s brojem mandata koji se dijele u izbornom okrugu i uvea za 2. Iq = G : (M +2) prednosti at-large izb. okruga Glavne prednosti: visok stupanj razmjernosti izbora, nacionalna usmjerenost kandidata i stranaka, openacionalna legitimnost izabranih predstavnika, te nemogunost politikog manipuliranja podjelom zemlje na izborne okruge.

6

minimalna definicija pol. stranke Stranka je prema minimalnoj definiciji - svaka politika skupina koja izlazi na izbore i koja je sposobna putem izbora postaviti svoje kandidate na javne poloaje (Sartori). Sukladno tome stranka prestaje biti strankom kad odustane od borbe za glasove biraa. diferencirana proh. klauzula - smisao DIFERENCIRANA PROHIBITIVNA KLAUZULA - TEMELJNI SMISAO: Onemoguavanje velike fragmentacije parlamenta protiv nefunkcionalnosti i nestabilnosti zakonodavne i izvrne vlasti, trebale bi potaknuti i ubrzati profiliranje i stabiliziranje politikih stranaka i sustava. *Temeljni smisao diferencirane prohibitivne klauzule za stranke i koalicije je : Sprjeava fragmentiranost parlamenta, ime se stabilizira politiki sustav. to oteava formiranje novih stranaka NASTANAK NOVIH STRANAKA OTEAVAJU: nove stranke najtee nastaju tamo gdje je identifikacija sa postojeim strankama razmjerno visoka. Traumatina iskustva mobiliziraju obrambene snage protiv cijepanja stranaka, visoka organizacijska povezanost stranaka i interesnih grupa ili prema unutarnjim faktorima: preuske ili preiroke predodbe o integraciji, nedostatak mobilizirajuih vodeih linosti, nedostatak organizacijske infrastrukture. lanstvo u stranci *? ne znam dal je dobar odgovor lanstvo u stranci - spremnost da se postane lanom stranke u zapadnim demokracijama jako varira i ovisi o tradicionalnim kulturnim injenicama. Vjerni birai koji nisu lanovi stranke ne moraju manje revno zastupati svoju stranku od formalnih lanova, osobito ako su oni samo listii u kartoteci. Pojam lana u stranci je nejasnije razgranien nego u ostalim velikim organizacijama. lanovi i nelanovi razlikuju se manje strogo nego u drugim org. Broj aktivnih lanova stranke ovisi o sposobnosti stranke da mobilizira birae. *Manje je bitno nego lanstvo u drugim organizacijama. Pojedinci nemaju vee koristi od lanstva, niti stranke od velikog broja lanova. Zato su stranke esto fluidne. Najjae razlikovanje lanova i nelanova nalazimo kod komunistikih stranaka, a najslabije kod liberalnih. policy glasovanje Policy glasovanje je problemsko glasovanje. Glasaki izbor odreen je problemima i reakcijom na policy stajalita stranaka.

7

funkcije semikompetat. izbora 1. prividno legitimiranje postojeeg politikog reima u meunarodnoj zajednici 2. pacificiranje i djelomino integriranje opozicije u politiki sustav i strukture vlasti kao pokuaj stjecanja unutarnje legitimnosti reima 3. promjena odnosa snaga unutar bloka na vlasti, napose poloaja vojnih i ekonomskih elita, te smirivanje sukoba unutar reimskog bloka 4. periodina mobilizacija masa za potporu vlasti Veliina izb. okruga Veliina izbornog okruga je broj mandata to se dijele u okrugu, odnosno broj zastupnika koji se bira u njemu. Veliina izb. okruga znatno utjee na stupanj razmjernosti i reprezentativnosti izbora: to je okrug vei, izbori su razmjereniji i reprezentativniji. Veliina okruga stoga utjee na broj stranaka u parlamentu i na tip stranakoga parlamentarnog sustava. Rae - vrste parl. veina Prirodna i umjetna Prirodna veina (earned majority) podrazumijeva natpolovinu mandatnu veinu jedne stranke ili koalicije koja se zasniva na natpolovinoj veini glasova biraa to ih je dobila ta stranka ili koalicija na izborima. Umjetna veina (manufactured majority) natpolovina mandatna veina jedne stranke ili koalicije koja se ne zasniva na apsolutnoj nego relativnoj veini glasova dobivenih na izborima. Umjetna veina nastaje kao posljedica djelovanja izbornih pravila. Bias BIAS - nenamjerno povlaivanje jedne stranke na tetu druge u jednokrunim veinskim izborima. Prvi, blai oblik oituje se u tome to je jednoj stranci potrebno vie glasova da bi osvojila odreeni broj mandata nego drugoj, tj. to je njezin mandat u prosjeku glasovno skuplji. Drugi, drastiniji oblik biasa oituje se u tome to stranka koja je osvojila relativnu veinu glasova biraa ne dobiva i veinu mandata - kritini bias. Lijphartov indeks razmjernosti INDEKS RAZMJERNOSTI pokazatelj stupnja razmjernosti izbora, a izraunava se na temelju razlika u udjelima izbornih aktera u glasovima biraa i u mjestima u predstavnikom tijelu. Lijphartov indeks razmjernosti najjednostavniji je i jednak je najveem odstupanju izmeu glasovnoga i mandatnog udjela najvee stranke ili, alternativno, srednjoj vrijednosti tih odstupanja za dvije najvee stranke: I = GA MA ili I = [(GA MA) + (Gc Mc)] : 2 8

to je pretvaranje glasova u mandate *? Metode pretvaranja glasova u mandate - To su postupci pretvaranja glasova biraa u razmjernim izborima u mandate. Glasovi se pretvaraju u mandate na jednoj ili vie razina izbornog natjecanja, tj. u lokalnome, regionalnome i nacionalnome izbornom okrugu, te u jednome ili u vie postupaka. Metode preraunavanja glasova u mandate dijele se u dvije velike skupine: metode izbornog broja i metode najveeg broja. kada polit. stranka prestaje biti stranka po Sartoriju Stranka prestaje biti strankom kad odustane od borbe za glasove biraa. panairanje Panairanje - oblik glasovanja u kojem bira ima vie glasova i moe ih dati kandidatima na razliitim stranakim listama. Pretpostavlja razmjerne izbore u viemandatnim izbornim okruzima i otvorenu listu. Broj glasova to ih je dobila jedna stranaka lista utvruje se tako da se zbroje glasovi koje su dobili svi kandidati te stranke, te se taj broj podijeli brojem kandidata. Prema tome, glas dan pojedinom kandidatu koristi cijeloj stranci kojoj kandidat pripada. (Luksemburg) alternativno glasovanje Alternativno glasovanje - veinski sustav izbora s preferencijskim glasovanjem. Izumio ga je amer. prof. W. R. Ware 1870-ih, a primjenjivao se razmjerno rijetko: u nacionalnim izborima samo u Australiji od 1918, te u bivim australskim kolonijama Fidiju od 1997. i Papu i Novoj Gvineji 1964-1975. Bira ima vie glasova kojima izraava prvu i alternativne (drugu, treu itd.) preferencije kandidata. Da bi pobijedio kandidat mora osvojiti apsolutnu veinu prvih glasova. Ako nijedan kandidat to ne uspije, pobjednik se utvruje postupkom prenoenja glasova. funkcije nekompetetivnih izbora Ispunjavaju vie funkcija u nedomokratskim polit. poretcima: formalno dokazuju da se i oni temelje na naelu narodne suverenosti, uspostavljaju predstavnika tijela, formalno legitimiraju postojei polit. reim u zemlji i inozemstvu, socijaliziraju i mobiliziraju mase za potporu reimu, pridonose nacionalnoj integraciji itd. Catch-all Cath-all stranka - tip politike stranke koji se nakon 2. svj. rata razvio iz masovne stranke kao proizvod inherentne logike masovnoga indust. drutva i promjene obrazaca izbornog natjecanja. Ona je proizvod erozije socijalnih i politikih pretpostavki masovnih stranaka: gospodarskog rasta i jaanja drave blagostanja, slabljenja tradicionalnih drutvenih granica i kolektivnih identiteta, te razvoja masovnih medija. To su narodne stranke, nasuprot prethodnim klasnim strankama, jer se obraaju svim kategorijama biraa a ne pojedinim klasama, usredotouju se na nacionalne a ne na posebne socijalne interese, a potporu biraa nastoje zadobiti agresivnom izbornom propagandom. U tom smislu

9

smatraju se tipinim povijesnim predstavnikom stranke usmjerene poglavito na stjecanje glasova biraa. elementi izb. sustava Izb. sustav ini nekoliko glavnih strukturnih elemenata: izborni obrazac, veliina izbornog okruga i struktura glasovanja (Rae); izborni okruzi, izborno natjecanje, glasovanje i metode pretvaranja glasova u mandate (Nohlen); izborni obrazac, veliina izbornog okruga, izborni prag i broj mjesta u parlamentu (Lijphart); zakoni i stranaka pravila o ureenju nominacijskog postupka (kandidacijski postupak), nain glasovanja, struktura izbornog okruga i izborni obrazac, tj. metode pretvaranja glasova u mandate (Cox); metode izb. mandata ne znam na kaj se tu misli, naao sam vrste zastupnikog mandata Dvije su temeljne vrste zastupnikih mandata: 1. Slobodni ili neovisni mandat ne obvezuje zastupnika da u raspravama i glasovanju u parlamentu potuje miljenja i interese biraa koji su ga izabrali. Slobodni mandat temelji se na naelnom uvjerenju da nacionalni parlamenti ne smiju predstavljati pojedinane i posebne interese naroda ili birakog tijela, nego opu volju nacije. 2. Imperativni ili vezani mandat, potpuna je suprotnost slobodnome mandatu jer zastupnika ini ovisnim o miljenjima i interesima biraa koji su ga izabrali. Zastupnik je izaslanik ili delegat konkretnoga izbornog okruga ili konkretne skupine biraa, pa je duan u raspravama i glasovanjima drati se njihovih naputaka i instrukcija. funkcije komp. izbora Desetak najvanijih funkcija: 1. legitimiranje politikog sustava i vlasti jedne ili koalicije stranaka 2. prenoenje povjerenja s biraa na izabrane pojedince i stranke 3. predstavljanje interesa i miljenja birakog tijela 4. povezivanje politikih institucija s preferencijama biraa 5. mobiliziranje biraa za drutvene vrijednosti, politike ciljeve i programe politikih aktera, ali i polit. poretka u cjelini 6. regrutiranje politike elite 7. jaanje politike svijesti graana objanjavanjem polit. problema i alternativa 8. kanaliziranje politikih sukoba u postupke njihova mirnoga institucionalnog razrjeavanja 9. integracija drutvenog pluralizma i oblikovanje politiki djelotvorne zajednike volje 10. izazivanje konkurentske borbe za politiku vlast 11. stvaranje kontrolno sposobne polit. opozicije koja moe oblikovati alternativni program i preuzeti vlast u sljedeim izborima te tako osigurati smjenu na vlasti

10

dopunski izbori Dopunski izbori - izbori na kojima se naknadno popunjava ili djelomino mijenja sastav predstavnikih tijela. Dijele se na naknadne, ponovljene i djelomine izbore. 1. Naknadni izbori obuhvaaju ponovljeno glasovanje da bi se popunila slobodna mjesta u veinskim izborima. U razmjernim sustavima izbora nema naknadnih izbora. 2. Ponovljeni izbori provode se ako mjerodavno administrativno tijelo utvrdi da su izbori u nekom izbornom okrugu u potpunosti ili djelomino nevaei. 3. Djelomini izbori dio su redovitih, ali se razlikuju od opih izbora prema tome to se na njima bira samo dio predstavnikog tijela. desne populistike stranke i njihov nastanak DESNE POPULISTIKE STRANKE NASTALE SU U OPRECI PREMA: birokratskom aparatu drave blagostanja. cilj predstavnitva kod veinskih i kod razmjernih izbora ne znam dal je odg. dobar Glavni politiki cilj veinskih izbora jest tvorba stabilne i djelotvorne parlamentarne veine i jednostranake vlade. Glavni smisao veinskih izbora nije pravedno politiko predstavljanje drutvenih skupina i politikih stranaka, nego stvaranje djelotvorne i odgovorne vlade. Razmjerni izbori - tip izbora za predstavnika tijela koji se temelji na zamisli pravednog politikog predstavljanja svih dijelova birakog tijela i, sukladno tomu, raspodjeli mjesta u njima koja je razmjerna broju glasova to su ih dobili pojedini izborni akteri. Zagovaratelji razmjernih izbora pozivali su se ponajprije na zamisao o pravednome i potenome polit. predstavljanju, koje jami i predstavljenost i polit. manjina. Koja dva podtipa polariziranog pluralizma razlikuje K. v. Beyme Beyme razlikuje 2 podtipa: 1. sustav polariziranog pluralizma s fundamentalnom lijevom i desnom opozicijom u kojem centar nije sposoban vladati (Weimarska Njemaka) 2. sustav u kojem su stranke centra sposobne vladati unato tome to imaju fundamentalnu lijevu i desnu opoziciju (ranije razdoblje Druge republ. u Italiji i etvrte repub. u Franc. s osobito jakim komunistikim partijama). koji je temeljni nedostatak at-large sustava Nedostaci: opa depersonalizacija i posvemanja "anonimnost" izbora, neumjereno velika uloga politikih stranaka i stranakih vodstava u sastavljanju kandidatskih lista i buduih parlamentarnih frakcija, slaba povezanost biraa i zastupnika, neravnomjerno zemljopisno podrijetlo zastupnika, te zapostavljanje lokalnih i regionalnih interesa.

11

kako se dijele plurinominalni izborni okruzi PLURINOMINALNI IZBORNI OKRUZI DIJELE SE NA : mali (2-5 mandata), srednji (6-10), veliki (10 i vie mandata). obiljeja polariziranog pluralizma prema Sartoriju Sartori odreuje 8 obiljeja: 1. postojanje relevantnih protusistemskih stranaka koje podrivaju legitimnost reima elei promijeniti sustav, a ne vlast 2. postojanje bilateralnih opozicija, dakle opozicija koje se uzajamno iskljuuju, pa se ne mogu udruiti kako bi oblikovale alternativnu vlast 3. zauzimanje centra od strane jedne ili skupine stranaka, to sustav ini viepolarnim, pa se kompetetivni mehanizmi u centru moraju suprostavljati i ljevici i desnici 4. ideoloka polarizacija kao izraz postojanja protusistemskih bilateralnih opozicija 5. prevlast centrifugalnih nad centripetalnim silnicama zbog ega slabi centar, a jaaju krajnji polit. polovi 6. uroeni ideoloki obrazac koji uvjetuje ideoloki pristup politici 7. neodgovorna opozicija koja praktino ne moe osvojiti vlast, te je mogu samo periferni obrat, to podrazumijeva samo promjenu bliskih partnera stranke koja stalno vlada 8. politika pretjerane ponude ili politika prevelikih obeanja Najvaniji su primjeri Weimarska republika (1919-33), etvrta republika u Francuskoj (194556) navedi Duvergerovo pravilo o odnosu izbornih i stranakih sustava koje je W. D. Rae nazvao "pravim sociolokim zakonom" Relativni veinski izbori u izbornim okruzima s jednim mandatom pogoduju dvostranakom sustavu. koje tipove stranaka prema tipologiji ciljeva razlikuje K. v. Beyme TIPOVI STRANAKA PREMA TIPOLOGIJI CILJEVA BEYME: 1. stranka za maksimiziranje biraa, 2. stranka za maksimiziranje poloaja, 3. policy orijentirane stranke to se ubraja u vlastite izvore financiranja stranaka, U vlastite izvore financiranja ubraja se - lanarine, odbitci od plaa stranakih dunosnika, prihodi od stranake imovine, ustanova i publikacija. u kojim oblicima se prema K. v. Beymeu pojavljuje umjereni pluralizam, S obzirom na tip vlade Beyme razlikuje 3 podtipa umjerenoga pluralizma: 1. sustave s alternirajuom vladom bez koalicija (V. B., ako se prihvati pretpostavka da je dvostranaki sustav apstraktna kategorija koja stvarno gotovo i ne postoji) 2. sustave s alternirajuom vladom s koalicijama (npr. Njemaka) 3. sustave s vladom sredinskih stranaka ili velikih koalicija (npr. skandinavske zemlje)

12

navedi tipian primjer zemlje u kojoj stranaka frakcija u parlamentu dominira nad strankom Velika Britanija * prevlast frakcije nad strankom VB prevlast stranke nad frakcijom Francuska integrativna struktura stranako frakcijskih odnosa Njemaka autonomija frakcija SAD prevlast unutar stranakih frakcija Japan to je mandat MANDAT - ovlast koju birai daju izabranim zastupnicima da ih zastupaju u predstavnikim tijelima. Birai se pojavljuju u ulozi mandatara, a zastupnici u ulozi mandanata. Dvije su temeljne vrste zastupnikih mandata: 1. Slobodni ili neovisni mandat ne obvezuje zastupnika da u raspravama i glasovanju u parlamentu potuje miljenja i interese biraa koji su ga izabrali. Slobodni mandat temelji se na naelnom uvjerenju da nacionalni parlamenti ne smiju predstavljati pojedinane i posebne interese naroda ili birakog tijela, nego opu volju nacije. 2. Imperativni ili vezani mandat, potpuna je suprotnost slobodnome mandatu jer zastupnika ini ovisnim o miljenjima i interesima biraa koji su ga izabrali. Zastupnik je izaslanik ili delegat konkretnoga izbornog okruga ili konkretne skupine biraa, pa je duan u raspravama i glasovanjima drati se njihovih naputaka i instrukcija. koja su tri obrasca jednostranaja, Sartori razlikuje: totalitarno jednostranaje, koje odlikuju jaka ideologizacija i represija, ekskluzivnost te nametnuta mobilizacija i razvoj; autoritarno jednostranaje, koje je slabo ideologizirano, nema velike mobilizacijske kapacitete, provodi politiku iskljuivanja, ali je stranaka kontrola ograniena na vlast; pragmatino jednostranaje, koje nema ideoloke legitimacije, manji su mu represivni potencijali, provodi politiku apsorcije, jedina je stranka slabo organizirana i ideoloki nekohezivna te doputa perifernu autonomiju. to je glasovanje s dva glasa, Glasovanje s dva glasa - oblik glasovanja u kojem svaki bira ima dva glasa: jednim glasuje za kandidata u svojem jednomandatnom izbornom okrugu, a drugim za neku izbornu listu u viemandatnom izbornom okrugu. Taj oblik glasovanja strukturno je vezan uz kombinirane izborne sustave i personalizirane razmjerne izbore. Prvi glas naziva se i personalnim ili normativnim, a drugi stranakim ili listovnim. Ovaj sustav omoguuje cijepanje glasova, tj. podjelu politike lojalnosti biraa na dvije razl. polit. opcije iji su nositelji preferirani pojedinani kandidat i preferirana stranaka lista.

13

to je izborni okrug, Izborni okrug je teritorijalna jedinica u kojoj birai glasuju za pojedinane kandidate ili izborne liste i u kojoj se glasovi biraa pretvaraju u mandate. Tipoloki se dijele na jednomandatne ili uninominalne (M=1) i viemandatne ili plurinominalne (M>1). Najvanije obiljeje izb. okruga jest njegova veliina, pod kojom se podrazumijeva broj mandata to se dijele u okrugu, odnosno broj zastupnika koji se bira u njemu. to znai kad je Raeov indeks fragmentiranosti 1? Indeks fragmentacije je pokazatelj stupnja fragmentiranosti ili frakcioniranosti izbornoga i parlamentarnoga stranakog sustava. Raeov indeks frakcioniranosti jest razlika izmeu vrijednosti 1 i vrijednosti Herfindahl-Hirschmanova indeksa koncetracije: Ifr = 1 HH Dvije su krajnje indeksne vrijednosti: u jednostranakim je sustavima Ifr = 0, to znai da je sva vlast skoncetrirana u jednoj stranci, a u zamiljenom stanju potpune frakcioniranosti, koje podrazumijeva da svaki bira glasuje za posebnu stranku, Ifr = 1. Glavna obiljeja umjerenog pluralizma Umjereni pluralizam - tip viestranakog sustava koji je smjeten izmeu dvostranakog sustava i sustava polariziranog pluralizma. Od prvog se razlikuje po postojanju koalicijskih vlada koje su izraz injenice da u sustavu postoje najmanje 3 relevantne stranke, a da nijedna od njih nema natpolovinu veinu mjesta u predstavnikom tijelu. Od polariziranog pluralizma se razlikuje po tome to nema protusistemskih stranaka i bilateralnih opozicija. Stranke, dakle, nisu usmjerene na podrivanje legitimnosti reima nego na osvajanje vlasti, razdvaja ih razmjerno mala ideoloka razdaljina i otvorene su za bipolarno koaliranje. Sve su stranke u naelu sposobne za koaliranje u parlamentu i vladi, tj. posjeduju opu koalicijsku sposobnost. Naziva se i ogranienim pluralizmom jer se efektivni broj stranaka kree od 2 do 5. Dva primjera drava s ekstremnim pluralizmom i kada? Weimarska republika (1919-33), etvrta republika u Francuskoj (1945 56.) Najvanija karakteristika izborne borbe u masovnim strankama? Bitke materijalima, radno intenzivne. Koje tipove sustava razlikuje Beyme u eri narodnih (ili masovnih, nisam siguran) stranaka? BEYME RAZLIKUJE SLJEDEE TIPOVE STRANAKIH SUSTAVA U ERI MASOVNIH STRANAKA: 1. dvostranaki sustav s alterniranjem u vladi 2. umjereni pluralizam 3. polarizirani pluralizam 4. sustav s hegemonijskom strankom u politikom pluralizmu. 14

Hegemonijska stranka Hegemonijska stranka - politika stranka koja potpuno vlada politikim sustavom i ivotom neke zemlje, premda formalno djeluje u sustavu s vie stranaka. Sartori je izveo kategorije ideoloko-hegemonijske stranke u komunistikim reimima i pragmatino-hegemonijske stranke i stranakog sustava s hegemonijskom strankom u nekomunistikim reimima. Temeljno obiljeje jest postojanje vie podreenih stranaka koje stvaraju privid kompetitivne politike, ali hegemonijska stranka ne doputa stvarno natjecanje, pa nema ni smjene ni rotacije stranaka na vlasti. Prema formalnom postojanju vie stranaka, sustav s hegemonijskom strankom se razlikuje od jednostranakog sustava, a prema neupitnoj vlasti hegemonijske stranke koja ne ovisi o stvarnoj potpori biraa od sustava s dominantnom strankom. Odranju ove stranke na vlasti slue polukompetitivni izbori. Konstitutivni izbori Konstitutivni izbori - prvi slobodni izbori nakon sloma ili uruavanja autokratskog politikog reima, a "obiljeuju odluujui proboj ka demokraciji". Njima se uspostavlja demokratski legitimirana polit. vlast i zapoinje izgradnja demokratskoga polit. poretka. U suvremenoj polit. teoriji ti se izbori smatraju kljunim korakom u procesu demokratske tranzicije, tj. u prijelazu iz autokratskoga u demokratski polit. reim, koji se sastoji od faza liberalizacije i demokratizacije staroga i konsolidacije novog reima. Konstitutivne izbore obino obiljeuje visoka izborna participacija, uzrokovana posebnim graanskim entuzijazmom nakon pada autokratskih reima, velika neizvjesnost glede ishoda izbora zbog slabe identifikacije biraa s polit. strankama, te niz nedostataka u zatiti temeljnih demokratskih isntitucija, postupaka i pravila koji, ipak, ne ugroavaju kompetitivnu prirodu izbora i politiku legitimnost izbrane vlasti. Po Sartoriju, koja je protusistemska stranka u Italiji? * KOMUNISTIKA Ogranieno glasovanje s vie glasova Glasovanje s vie glasova - oblik glasovanja u kojem svaki bira ima vie glasova i moe ih upotrijebiti na razliite naine. Dijeli se na neogranieno i na ogranieno. Dok u ogranienom glasovanju bira ima manji broj glasova od broja kandidata koji se biraju u izbornom okrugu, u neogranienom glasovanju bira ima tono onoliko glasova koliko se kandidata bira u izbornom okrugu. Koja 2 cilja nastoji postii kombinirani izborni sustav Kombinirani izborni sustav izborni model koji nastaje kombiniranjem pravila odluivanja i naela predstavnitva veinskih i razmjernih izbora. Tim kombiniranjem nastoje se pomiriti temeljni ciljevi razmjernih i veinskih izbora: pravedno predstavljenje glavnih politikih struja u parlamentu i stvaranje parlamentarne veine koja je sposobna sastaviti stabilnu vladu. Da bi se to postiglo, modelski se kombiniraju jednomandatni i viemandatni izborni okruzi, pojedinano i listovno natjecanje, te veinsko i razmjerno pravilo odluivanje.

15

Kada nastaju konzervativne stranke i zato? Konzervativne stranke nastale su u oporbi prema graanskom liberalizmu (brijem u 19. st.) Na emu se temelji tipologija stranakih obitelji? Tipologija stranakih obitelji temelji se na sljedeim kriterijima : Genezi drutvenih sukoba, pripadnosti stranke nadnacionalnim stranakim federacijama, policy orijentaciji stranke Automatska metoda Automatska metoda - postupak raspodjele mandata u razmjernim izborima prema kojemu se za odreeni, zakonski propisan broj glasova to ih osvoji neka stranka automatski dodjeljuje jedan mandat. U automatskom sustavu broj glasova za koji se dobiva mandat unaprijed je utvren, tj. fiksan, ali je broj mandata to se dijele unaprijed neutvren, tj. nefiksan, jer se toan broj mjesta u predstavnikom tijelu utvruje tek nakon provedbe izbora sukladno broju biraa koji su glasovali. Napii Hareovu kvotu Hq = G : M - Broj glasova to ih je dobila stranka dijeli se izbornim brojem i tako dobijemo broj njezinih mandata. to je izborna koalicija? Izborna koalicija - skupina politikih aktera koji su se udruili u politiki savez kako bi pobijedili na izborima ili maksimirali izbornu dobit. Na stvaranje koalicija utjee niz imbenika kao to su struktura drutvenih i politikih rascjepa, struktura stranakog sustava, politika tradicija neke zemlje, ali presudnim se dri izborni sustav. U razmjernim izborima stranke sastavljaju zajednike koalicijske liste. Izborno koaliranje podrazumijeva da je svaka lanica pretpostavila zajedniko maksimiranje glasova i mandata izbornom promicanju vlastitog stranakog programa i ouvanja pune stranake kohezije i identiteta. Izborne koalicije dijele se: 1. prema brojnosti na dvolane ili minimalne i vielane ili velike koalicije 2. prema ideolokom sastavu na jednodimenzionalne ili prirodne i na viedimenzionalne ili umjetne koalicije 3. prema orijentaciji na resursno (office-driven) i sadrajni (policy-driven) usmjerene koalicije Panebianco - 7 povijesnih tipova stranakog vodstva 1. menaderi ili poduzetnici; 2. uglednici; 3. reprezentativni birokrati; 4. izvrni birokrati;

16

5. stoerni profesionalci; 6. posueni profesionalci; 7. poluprofesionalci. Bilateralna opozicija znai... BILATERALNA OPOZICIJA: To su 2 opozicije protuopozicije koje se uzajamno iskljuuju. One ne mogu udruiti snage, bliskije su strankama na vlasti nego jedna drugoj, inkompatibilne su. Tipovi bipolarnog sustava: DVOSTRANAKI i UMJERENO VIESTRANAKI Indeks fragmentiranosti je Indeks fragmentacije je pokazatelj stupnja fragmentiranosti ili frakcioniranosti izbornoga i parlamentarnoga stranakog sustava. U suvremenim izbornim studijama kao pokazatelj fragmentiranosti stranakog sustava najee se primjenjuje efektivni broj stranaka. Razlikuje se efektivni broj izbornih stranaka, koji se utvruje na temelju udjela stranaka u glasovima biraa, i efektivni broj parlamentarnih stranaka, koji se zasniva na udjelu stranaka u mandatima. Predizbori su Proces selekcije kandidata koji se natjeu u opim izborima za predstavnika tijela i druge javne poloaje u SAD-u i u pojedinim amerikim saveznim dravama. Kandidati u opim izborima ne utvruju se, prema tome, kandidacijskim postupkom unutar politikih stranaka, nego prethodnim izravnim izborima u amerikim saveznim dravama, u skladu sa zakonima svake pojedine drave koji podrobno utvruju kada, kako i u kojem e se obliku predizbori odrati. U izbornoj literaturi pod vajmarizacijom se misli na Pojam pod kojim se u politolokoj literaturi misli na negativan utjecaj razmjernih izbora na demokratski polit. poredak. Fenomen je nazvan prema stvarnome politikom utjecaju istih razmjernih izbora na sudbinu demokratskoga politi. poretka u njemakoj Weimarskoj Republici (1918-1933), ali jo vie prema intrepretacijama tog utjecaja u klasinoj studiji. Umjetna parlamentarna veina je posljedica Umjetna veina (manufactured majority) natpolovina mandatna veina jedne stranke ili koalicije koja se ne zasniva na apsolutnoj nego relativnoj veini glasova dobivenih na izborima. Umjetna veina nastaje kao posljedica djelovanja izbornih pravila. Tipian je proizvod veinskih izbornih sustava, ali se stvara i u razmjernim sustavima izbora. Na stupanj stranake identifikacije na izborima utjeu NA STUPANJ STRANAKE IDENTIFIKACIJE U IZBORIMA UTJEU SLJEDEI IMBENICI: broj stranaka i vrsta izbornog sustava, pripravnost na politiku participaciju, shema lijevo desno, stupanj povjerenja u politiki sustav, povezanost biraa sa

17

sekundarnim skupinama, posebni politiki dogaaji, utjecaj medija na odnos izmeu stranake identifikacije izbornog ponaanja. Normalnom patologijom Schench i Klingemann nazivaju slijedee stranke *? Desne ekstremistike skupine jo su u eri narodnih stranaka tumaene kao posve normalna patologija, a to je bilo povezano s prognozom da e njihova snaga oslabiti kad se ta promjena dovri ali ta prognoza nije bila tona. referendum Referendum - oblik i institut izravne demokracije kojim graani neposredno odluuju o nekom drutvenom ili politikom pitanju ili izravno legitimiraju odluku vlasti o tom pitanju. U referendumu nema alternativne mogunosti izbora jer graani mogu samo prihvatiti ili odbaciti predloeno rjeenje. Bitno ga odreuje postotak participacije, jer je njegova pravna valjanost obino zakonski uvjetovana izjanjavanjem odreenog postotka glasaa, kao i rezultat, jer se uspjelim smatra obino samo onaj referendum na kojemu je odluka donesena natpolovinom veinom glasova. glasovanje s 2 glasa je oblik koje vrste glasovanja - ORDINALNOG izborni prag Izborni prag je zakonska ili prirodna prepreka koju neki izborni akter mora prijei da bi sudjelovao u postupku raspodjele mandata. Naziva se i prohibitivnom i reprezentativnom klauzulom, klauzulom ekskluzivnosti i inkluzivnosti. Smisao je izbornog praga da potakne tvorbu veine koja je sposobna sastaviti vladu i donositi polit. odluke. S druge strane, on ovruje mo velikih i oteava ili onemoguuje uspon malih i novih stranaka, te petrificira stranaki i parlamentarni sustav. Razlikuje se vie vrsta i oblika izbornih pragova: 1. Zakonski prag je zakonom propisan postotak glasova ili broj izravnih mandata to ih stranka mora osvojiti da bi stekla pravo sudjelovanja u raspodjeli mandata. 2. Prirodni prag stvarna je prepreka u pristupu stranaka mandatima koju ponajprije odreuje veliina izbornog okruga. Ovisi o veliini izbornog okruga, broju stranaka koje se natjeu u njemu i metodi pretvaranja glasova u mandate. 3. Efektivni prag je "kompozitna varijabla" zasnovana na zakonskom pragu i veliini okruga. Zakonski prag i veliina izbornog okruga zapravo su dvije dimenzije iste varijable efektivnog praga. izborna lista Izborna lista - popis kandidata koje su politike stranke i drugi politiki akteri nominirali za natjecanje u izborima. Listu moe istaknuti svaki politiki ili drutveni akter ako ispuni zakonske uvjete za to, tj. ako prikupi propisani broj potpisa graana koji podravaju njegovu kandidaturu. Izborna je lista, dakle, oblik kandidature i natjecanja polit. stranaka, koalicija i ostalih aktera u izborima. Izborne su liste jedan od glavnih strukturnih elemenata izbornog sustava.

18

formula droopove kvote Dq = G : (M+1) razlike izmeu dvostranakog sustava i umjerenog pluralizma Od dvostranakog sustava umjereni pluralizam razlikuje se po postojanju koalicijskih vlada koje su izraz injenice da u sustavu postoje najmanje 3 relevantne stranke, a da nijedna od njih nema natpolovinu veinu mjesta u predstavnikom tijelu. stupanj fragmentacije parlamenta izraava se u : Stupanj fragmentiranosti izbornoga i parlamentarnoga stranakog sustava izraava se razliitim indeksima INDEKSIMA FRAGMENTACIJE. organizacija unutar stranke *? ne znam dal je dobar odgovor Organizacija unutar stranke - u poetnoj fazi marginalnih stranaka vana je unutarnja struktura stranke. U veini kontinentalnih stranakih sustava je unutarnja struktura viestruko razarana izvanjskim djelovanjem. Stranke sa neizravnom nadogradnjom i kolektivnim lanstvima bile su izloene slabijim kolebanjima lanstva. fragmentacija stranakog sustava U suvremenim izbornim studijama kao pokazatelj fragmentiranosti stranakog sustava najee se primjenjuje efektivni broj stranaka. Razlikuje se efektivni broj izbornih stranaka, koji se utvruje na temelju udjela stranaka u glasovima biraa, i efektivni broj parlamentarnih stranaka, koji se zasniva na udjelu stranaka u mandatima. Preddominantna stranka *? imam dominantna stranka Dominantna stranka - Duverger ju je prvotno odredio kao stranku koja je glasovno i mandatno superiorna u odnosu prema ostalim strankama u cijelom jednom povijesnom razdoblju, makar iznimno i izgubila neke izbore, i koja se poistovjeuje s cijelom nacijom, pa njezine ideje, doktrine i stil odgovaraju dobu u kojem djeluje. Ovakav stranaki sustav smatra se prijelaznim oblikom izmeu jednostranakog sustava i politikog pluralizma. Sartori: stranka koja najmanje 3 puta uzastopce osvoji apsolutnu mandatnu (ne nuno i glasovnu) veinu u parlamentu. Njezina pobjeda mora biti vjerodostojna. Vlast se osvaja u kompetitivnim izborima. Najupeatljiviji primjer je LDS iz Japana, od 1958. do 1990., 12 uzastopnih puta je osvojila apsolutnu veinu u parlamentarnim izborima za donji dom. karizmatska stranka Karizmatina stranka - politika stranka nastala na karizmi svog voe koji je utemeljitelj stranke, tuma njezinih izvornih ideolokih ciljeva i interpretator politikih simbola. Temeljno obiljeje karizmatine stranke jest potpuno preklapanje imida voe i inditeta stranke. Naelno se razlikuju stranke utemeljene na "istoj karizmi" koje ne mogu funkcionirati neovisno o voi (npr. Hitlerova i Mussollinijeva stranka) i stranke utemeljene na "situacijskoj karizmi" koje nisu samo proizvod voe i koje kontroliraju i drugi akteri (npr. Churchilova ili

19

Adenauerova stranka). Zavravaju na dva naina: ili se jako institucionaliziraju i katkad posve poistovjete s dravom ili se uope ne institucionaliziraju i ostanu pokreti. kumuliranje Kumulativno glasovanje - oblik glasovanja u kojem bira ima vie glasova i moe ih raspodijeliti na vie naina: Sve glasove moe dati jednom kandidatu (neogranieno kumuliranje) jednom kandidatu moe dati samo zakonski utvreni dio raspoloivih glasova (ogranieno kumuliranje) glasove moe raspodijeliti razliitim kandidatima U kumuliranju se broj biraa i broj glasova ne podudaraju jer je broj glasova vei od broja predstavnika koji se biraju. Kumuliranje pretpostavlja: viemandatne izborne okruge, zatvorene liste koje nisu blokirane i glasovanje s vie glasova, s tim da broj glasova koje ima svaki bira ne smije biti vei od broja kandidata koji se biraju u izbornom okrugu. stranaki sustavi tipologija - Lijphart Lijphart razlikuje sljedee tipove stranakih sustava : Centrifugalni (FRA, ITA); centripetalni (VB, NJEM, Irska, Norveka) ; konkordacijskodemokratski (BEL, NIZ, Austrija, vicarska). negativno glasovanje Negativno glasovanje - u formalnom smislu to je oblik glasovanja u kojemu birai istodobno glasuju za kandidate koje ele izabrati (pozitivno glasovanje) i za kandidate koje ne ele izabrati (negativno glasovanje). Strukturno iziskuje masovne dopunske izbore. U neformalnom smislu neg. se glasovanjem naziva politiko ponaanje u izborima koje je poglavito motivirano eljom da netko ne bude izabran nego eljom da netko bude izabran, pa se kolokvijalno naziva glasovanjem protiv, a ne glasovanjem za. transformacije suvremenih politikih stranaka TRANSFORMACIJA MODERNIH POLITIKIH STRANAKA UVJETI: nekontrolirani procesi i promjene kojima politiki sustav djelomino upravlja na drutvenoj i birakoj razini, te na razini stranakih organizacija i politikog sustava. TRANSFORMACIJU SUVREMENIH POLITIKIH STRANAKA POTIU SLJEDEI PROCESI U POLITIKOM SUSTAVU: fragmentiranje stranakog sustava, konkurencija drutvenih pokreta, opadanje prevlasti stranake obitelji, umjereni pluralizam u stranakom sustavu. natpretstavljenost i potpretstavljenost prepoznati na nekim primjerima (tak nekak ide pitanje ) Natpredstavljenost pojam kojim se oznauje prezastupljenost nekoga politikog aktera u predstavnikom tijelu u odnosu prema potpori biraa koju je dobio na izborima. Brojano se izraava kao razlika izmeu postotka glasova i postotka mandata:

1. 2. 3.

20

primjerice, ako neka stranka osvoji 35 % glasova i stekne 48 % mandata, onda njezina natpredstavljenost iznosi 13 %. Natpredstavljenost nastaje u svim izbornim sustavima, ali je najvea u jednokrunim veinskim izborima, u kojima se o pobjedniku odluuje relativnom veinom glasova biraa. U tim je izborima najnatpredstavljenija glasovno najjaa stranka, slijedi stranka koja je 2. po broju dobivenih glasova, dok je trea stranka obino jako potpredstavljena. Potpredstavljenost - pojam kojim se oznauje podzastupljenost nekoga izbornog aktera u predstavnikom tijelu s obzirom na stvarnu biraku potporu u izborima. Brojano se izkazuje kao negativna razlika izmeu postotka dobivenih glasova biraa i postotka osvojenih mjesta u predstavnikom tijelu: primjerice, ako neka stranka osvoji 18 % glasova i stekne 8 % mandata, onda njezina podzastupljenost iznosi - 10 %. Potpredstavljenost je posljedica djelovanja socijalno-strukturnih, institucionalnopolitikih i psiholokih imbenika. Nastaje u svim izbornim sustavima, ali je najvea u jednokrunim veinskim izborima, i to zahvaljujui djelovanju mehanikih i psiholokih mehanizama (duvergerovi zakoni). kompetivnost *? KOMPETITIVNOST: posebno stanje igre, jedan od atributa kompeticije. Politiki poredak je kompetitivan kada izborna natjecanja nisu ograniena i kad se vodi ogorena borba. protusistemske stranke u italiji ne znam dal je dobar odgovor - Komunistika stranka funkcija 2. i 3. razine podjele mandata imam 2 odgovora, ne znam koji je dobar i dal je uope koji dobar Ispunjavaju funkciju poravnavajuih mandata za postizanje egzaktnog razmjera izmeu glasova i mandata. Funkcija 2. i 3. razine mandata: moe biti vrlo razliita - moe pojaati ili oslabiti razmjernost - time se nastoje uskladiti rezultati 1. razine s predodbom o politikom predstavnitvu. Beyme 10 neeg nabrojati - 10 OBITELJI STRANAKA 1. liberalne 2. radnike 3. regionalne 4. zelene 5. komunistike 6. faistike 7. kranske 8. desnopopulistike 9. agrarne 10. konzervativne. Tipovi izbornih sustava kod Nohlena

21

Veinski izborni sustavi i razmjerni izborni sustavi to uzrokuje cijepanje glasova Cijepanje glasova je institucionalna posljedica : Podjela glasova biraa nositeljima razliitih politikih opcija. dvostranaje Dvostranaki sustav - tip stranakog sustava u kojem u izborima i parlamentu prevladavaju dvije velike stranke koje se smjenjuju na vlasti. Po pravilu se oblikuje jednokrunim veinskim izborima u kojima se u izbornom okrugu prosjeno natjee manje od 3 kandidata, dvije najvee stranke zajedno dobivaju najmanje 90% glasova biraa, a jedna od njih stjee apsolutnu veinu mandata. U osnovi etiri temeljna obiljeja: 1. dvije se velike stranke natjeu za vlast 2. jedna od njih osvaja apsolutnu veinu mjesta u predstavnikom tijelu 3. mandatno najjaa stranka sastavlja svoju vladu 4. dvije se velike stranke smjenjuju na vlasti Sartori: dvostranaki je sustav bipolaran, nepolariziran i centripetalan. Gdje spada ekstremno viestranaje U viepolarni stranaki sustav. Primjer za hegemonijsko pragmatinu dravu - MEKSIKO Katz i Mair - stranke R.Katz i P.Mair razlikuju sljedee stadije u razvoju stranaka u Europi : Elitne stranke u 19. st.; masovne stranke (1880-1960); narodne stranke-catch all (1945-); kartelske stranke (1970-). 2 tipa opozicije reimu Sistemska i protusistemska. duvergerovi socioloki zakoni DUVERGEROVI ZAKONI: 1. razmjerni izborni sustav potie viestranaki sustav s krutim frontama i neovisnim strankama. 2. dvokruni veinski izborni sustav potie viestranaki sustav s fleksibilnim frontama i neovisnim strankama 3. jednokruni veinski sustav potie stranaki dualizam.

22

neto sa partitokracijom Partitokracija - doslovce oznaava "vladavina stranaka", a pojmovno politiki sustav u kojemu su politike stranke i stranaki voe prevladali nad "konstitucionalnim dravnim tijelima" Najopasnija strukturna posljedica partitokratskog sustava vlasti jesu prilagodba i podreivanje drave i drutva potrebama vladajue stranke ili stranaka. Pod pojmom occupazione della stato misli se na preobrazbu dravnog aparata u klijentalistiki rezervoar vladajue stranke, to joj omoguuje da regrutira i promie dravne i javne dunosnike i slubenike koji su ponajprije lojalni stranci te stoga djeluju tako da zadovolje posebne stranake interese. totalitarno jednostranaje Odlikuju ga jaka ideologizacija i represija, ekskluzivnost te nametnuta mobilizacija i razvoj. izborni okrug - to odreuje njegovu veliinu Veliina izbornog okruga ocjenjuje se prema : Broju mandata koji se raspodjeljuju u okrugu, tj. broju zastupnika koji se biraju u njemu. MINIMALNA APSOLUTNA VEINA IZNOSI - 50% + 1 glas. NAJVEU NADPREDSTAVLJENOST UZROKUJU: jednokruni veinski izbori ( takoer i potpredstavljenost). At-large sustav - sustav izbora u kojem se drava ne dijeli na posebne izborne okruge nego ini jedinstvenu izbornu jedinicu. Svi zastupnici dravnog parlamenta biraju se razmjernim izborima u jedinstvenom izbornom okrugu, biraju ih svi birai, a broj mandata koji se dodjeljuje jednak je broju mjesta u predstavnikom tijelu za koje se izbori provode. Postupak (metode) najveeg broja Postupci pretvaranja glasova u mandate u razmjernim izborima pomou kojih se broj mandata svakoga izbornog aktera utvruje tako to se ukupni broj njegovih glasova podijeli nizom djelitelja. Postoje razne metode (Adamsova, D'Hondtova, Andraeova...). Zajedniko im je svojstvo, a ujedno i velika zajednika prednost, to omoguuje podjelu svih mandata u prvom postupku raspodjele. Prekomjerni mandati Dodatno mjesto u parlamentu to ga neka stranka stjee u sustavu personaliziranih razmjernih izbora njemakog tipa, i to onda kada broj izravnih mandata premai broj listovnih mandata to ih je dobila u razmjernim izborima. Od ukupnog broja mandata to ih osvoji svaka stranaka lista oduzimaju se mandati to su ih osvojili kandidati te stranke u veinskim izborima.

23

Nastaju: cijepanjem glasova, primjenom razliitih pravila odluivanja unutar 1 izbornog sustava, razliitim teritorijalnom podjelom na jednomandatne okruge u pojedinim regijama, razliitom izbornom participacijom i primjenom Hare Niemeyerove metode. Prema K.V. Beymeu, temeljni cilj elitnih stranaka bio je : Osiguranje povlastica posredstvom vlasti ili ukidanje povlastica posredstvom protuvlasti. Kako se zvala glavna protusistemska snaga u etvrtoj republici u Francuskoj ? Degolisti. Najvaniji oblik dravnog financiranja stranaka ine : Iz dravnog prorauna subvencioniranje nadoknade trokova izborne borbe. Bias openito oznauje : Povlaivanje jedne stranke na tetu druge. Nohlen razlikuje pet podtipova razmjernog izbornog sustava : 1. 2. 3. 4. 5. razmjerne sustave u viemandatnim izbornim okruzima kompenzacijske razmjerne sustave personalizirane razmjerne izbore pojedinano prenosivo glasovanje iste razmjerne izbore

Stranaka identifikacija je: *? Teorijski konstrukt, model politikog ponaanja. Dugoroni neuspjeh novih stranaka uvjetuju: Preiroke ili preuske predodbe o integraciji; nedostatak mobilizirajuih vodeih linosti; nedostatak organizacijske infrastrukture. Kljune varijable partitokratskog sustava jesu : *? Postotak ministara iz parlamenta; udio stranakih organizacija u izboru ministara, zastupnika i slubenika; duljina procesa tvorbe vlade; broj rasputanja kabineta koje nisu prouzroile stranke.

* U ovoj skripti su odgovori na pitanja s raznih rokova kaj sam skinuo s foruma i kaj sam skupio nekim drugim putem. Na neka pitanja nisam mogao pronai odgovor pa ih nisam ni tu stavljao, a na neka nisam bio siguran dal su dobri odgovori pa sam uz ta pitanja stavio

24

zvjezdicu * ili sam ba napisao da nisam siguran dal su dobri odgovori. Uglavnom, SRETNO NA ISPITU!

25