37847815 ispitna pitanja za drugi kolokvijum odgovori osj 2

7/27/2019 37847815 Ispitna Pitanja Za Drugi Kolokvijum Odgovori Osj 2

1/35

Spisak ispitnih pitanja II kolokvijum - odgovori

1. Razlika izmeu komunikacije i diseminacije.

Komunikacija je uzajamni proces razmjene signala s ciljem informisanja, uvjeravanja iliupuivanja, baziran na zajednikim znaenjima i uslovljen meusobnim odnosima, izmeuonih koji komuniciraju i drutvenog okruenja.

Proces informisanja ukljuuje etiri koraka: 1. privui panju na komunikaciju, 2.postii prijem poruke, 3. postii da se poruka interpretira onako kako smo mi to eljeli i 4.sauvati poruku za kasniju upotrebu. Jo zahtjevniji je proces instrukcije, koji ukljuuje petikorak stimulaciju aktivnog uenja i djelovanja. Proces uvjeravanja ide dalje od aktivnoguenja i djelovanja. Ovaj proces ukljuuje 6. korak prihvatanja promjene priklanjanje

eljama i stavovima.anon-Viverov model se sastoji od izvora informacija, poruke ili signala, prijemnika

ili odredita. Tehniki problemi nastaju kada signal limitira ili iskrivljuje poruku koja jeposlata iz izvora prema poiljaoca. Semantiki problemi nastaju kada primalac ne percepiraporuku i njeno znaenje onako kako je to namjeravao poiljalac. Problemi uticaja ukazuju daporuka poiljaoca nije proizvela eljeni rezultat na strani primaoca.

ramovo model komunikacije je dvosmjeran model u kojem i poiljalac i primalac djeluju ukontekstima svojih referentnih okvira, svog meusobnog odnosa i drutvene situacije.

Diseminacija se mijea sa komunikacijom. Ova zabuna je oigledna u OSJ kada PRstrunjaci nude objavljene materijale ( isjeci iz novina, tonski zapisi) kao dokaz obavljenekomunikacije.To je model koji su razvili anon i Viver i ukljuuje izvor informacija,porukuili signali

prijemnik ili odredite. Meutim to nije tako jednostavno.

2. Elementi komunikacijskog modela.

poiljalac

, .

. . , . , .

poruka

1


2/35

,

. .

:

1. ,

2. ,

3. , 4. ,

,

5. ,

.

4 :

- ,

-

- 1. , , 2. , , 3.,

- - , .

-

medij ili kanal

. . - . , , .

.

. : . .

2


3/35

. .

primaoci . '''' .

. , .

3. Osobine svakog od elemenata komunikacijskog modela, i nain na koji oni utiuna proces komunikacije.

Dakle, osobine i uticaj:

Poiljaoca

Karakteristike izvora poruke utiu na primaoevo inicijalno primanje poruke, ali imaju slabefekat na dugotrajni uticaj poruke.

Najnovija istraivanja sugeriu da izvor moe imati i dugorone i kratkorone efekte.Kredibilitet izvora informacija pojaava njenu vrijednost. Ova teorija sugerie da prihvaenistatus, pouzdanost i profesionalnost izvora daju dodatnu teinu poruci. Ako meusobno

pomnoimo ove tri karakteristike, poveavamo faktor teine izvora u procesu komunikacije.

Poruke

Karakteristike poruke sigurno imaju uticaj na proces komunikacije, ali mnogi strunjaci zakomunikaciju slau se da je znaenje poruke sadrano u ljudima a ne u rijeima. Razliitiljudi koji prime istu poruku mogu da je tumae razliito.

Ubjeujue karakteristike poruke:

1. ako primalac poruke ima stavove suprotne od tvojih, prui argumente za oba stava2. ako se primalac unaprijed slae sa tvojim stavom, tvoja poruka e iamti vei uticaj ako

predstavi samo stav koji se podudara sa stavom primaoca3. ako je primalac poruke dobro obrazovan, prui argumente za oba stava

3


4/35

4. ako koristi poruku koja sadri oba stava, nemoj da izostavi bitne argumente zasuprotan stav, jer e u tom sluaju primalac poruke primjetiti propust i pojaati sumnjuu tvoje izlaganje

5. ako postoji vjerovatnoa da e primalac poruke kasnije biti izloen uvjerljivimporukama koje su u suprotnosti sa tvojim stavom, koristi dvostrane poruke da bi

izvrio imunizaciju publike i stvorio otpornost na kasnije poruke.Istraivai su nabrojali 4 glavna pristupa u postizanju saglasnosti kroz komunikaciju:

- strategije sankcije koriste koriste nagrade i kazne koje zavise od poiljaoca,primaoca ili su rezultat situacije

- strategije altruizma pozivaju primaoca da pomogne ili pritekne u pomo poiljaocuili nekoj stranci koju poiljalac predstavlja

- strategije argumenta upotrbljavaju 1. direktne zahtjeve, u kojim poiljalac ne dajeopravdanje ili motivaciju za zahtjeve, 2. objanjenja, u kojima poiljalac daje

primaocu jedanili vie razloga za prihvatanje, 3. nagovjetaje, u kojima poiljalacnamjeta situaciju ili okolnosti iz kojih primalac izvlai eljene zakljuke i

izraava saglasnost- strategije zavaravanja - pogreno prikazuju situaciju, daju netana opravdanja ili

obeavaju nagrade ili kazne koje poiljalac nije sposoban da sprovede.-

Uticaj poruke uslovljava primalac

Medija ili kanala

Neove tehnologije koje se koriste za prenoenje poruka predstavljaju izazov tradicionalnim

uvjerenjima. Npr. uvienje i-mejlaje promjenilo nain komunikacije izvan granica zemlje.Sastanci se odravaju u razliitim virtuelnim i digitalnim formama, mjenjajui priroduinterakcije, pruajui istovremeno pogodnost i korist u smanjenju trokova.

Licem u lice najdirektnija interpersonalna komunikacija.

U savremenom drutvu kontakt licem ulice ustupaju mjesto porukama koje se prenosena drugaiji nain. Izgovorene rijei ustupaju mjesto pisanoj komunikaciji : lino adresirana

pisma ustupaju mjesto odtampanim porukama. tampane publikacije ustupaju mjestoemitovanim rijeima i slikama. Emitovane poruke ustupaju mjesto kompjuterskim mreama

koje prenose digitalne signale koji se pretvaraju u sve vrste inforamcija. Odabir adkevatnogmedija ili adekvatnih medija zahtijeva razumijevanje medija i njihovih efekata.

Primaoca

Komunikacijski modeli i programi za odnose s javnou esto shvataju publiku kaopasivne primaoce koji se nalaze na kraju procesa prenoenja poruka. Ova tradica se nastavljaiako nauni dokazi i stalno isticanje ''dvosmjernosti'' sugeriu drugaiji model i ulogu publike.

4


5/35

Ne valja teorija o monolitnoj i pasivnoj masivnoj publici. Tanija je teorija koja kae daselektivni i aktivni primaoci obrauju poruke koje su namjenjene malom broju ljudi, a nemasama.

Konteksta odnosa

Komunikacija se odvija u kontekstu odnosa onih koji komuniciraju. Sutina je u tome daodnos sam po sebi ima jak uticaj na proces komunikacije.

Svaka komunikacija je zasnovana na odnosima odslikava etiri osnovne dimenzije:

1. emocionalno uzbienje, pribranost i formalnost2. intimnost i naklonost3. neposrednost i naklonost

4. dominaciju-pokornost

Nije iznenaujue da neverbalna ponaanja igraju vanu ulogu u komunikaciji kojapodrzumijeva meusobne odnose. Blizina sugerie intimnost, povjerenje, privlansot,spsobnost ubjeivanja i agresivnost.

Osmjeh sugerie emocionalno uzbuenje, pribranost, formalnost.

Kontakt oima pojaava ostlao neverbalno ponaanje

Drutvene okoline

Komunikacija utie na dutveno okruenje, a drutveno okruenje utie na komunikaciju. Toznai da se komunikacija odvija kao strukturalni proces unutar promjenljivih sistema ilimeusobno povezanih komponetni i aktivnosti. Drutvne komponente ukljuuju porodice,grupe,organizacije i sve vrste kolektiva koji su istovremeno proizvoai i proizvodikomunikacije.

Da bi se uspjeno donijela grupna odluka, potrebno jeispuntio 4 zadatka:1. izvritiodgovarjauu i tanu procjenu problema;2. postiipotpuor azumijevanje cilja kao i kriterijuma za uspjeh3. sloiti se u vezi pozitivnihishoda odluke4. sloiti se u vezi negativnih ishoda odluke.

Organizacije dodatno komplikuju i ograniavaju komunikaciju. Svi elementi sistemameusobno su zavisni i utiu jedni na druge uz pomo silau svom okruenju.

Komunikacija kada se pojavi rezultat je kompleksnih recipronih procesa u kojima onikoji komuniciraju pokuavaju da informiu, upute iliuvjeravaju u okviru konteksta svojih

meusobnih odnosa i drutvenog okruenja u irem smislu.

5


6/35

4. Walter Lippmann trougao stvaranja percepcije o svijetu koji nas okruuje

masovni mediji

Lipman je naglasio da veina nas nema direktan pristup velikom dijelu svijeta oko nas.Masovni mediji nam pomau da stvorimo" vjerodostojnu sliku" svijeta koji se nalazi izvannaeg domaaja i direktnog iskustva. Ovim pogledom on je postavio temelje za prouavanjemasovnih medija ali i osnove nauke o OSJ.

5. Teorija postavljanje prioriteta (agenda setting ili teorija postavljanja dnevnogreda)

Teorija o efektima masovne komunikacije , poznata i kao teorija o postavljanju prioriteta-nastala na osnovu Lipmanovog poimanja uticaja medija , koja uvodi razliku izmeu

onoga o emu mislimo( ono to znamo o neemu) i onoga ta mislimo( miljenje i osjeaj,naklonjenost).

Postavljanje prioriteta sugerie da masovni mediji utiu na ono o emu mislimo a pri tome ne

utiu na naklonjenost. Sredstva masovne komunikacije mogu imati uticaja na javno mnjenjeisticanjem u vijestima tema i stavova koje zastupaju odreeni ljudi ili grupacije.

Kada mediji nekoj temi daju prioritet , za PR strunjake to moe biti dobra stvar ( kada eliteprivui panju na neku temu) ili loa stvar( kada se neto sramotno i loe deava u vaojorganizaciji). Biti svjestan snage onoga to je prioritet za medije klju je komunikacije u OSJ.OSJ vrlo esto sauvaju novac organizaciji rjeavajui problem prije nego to doe na dnevnired medija.

Dva koncepta u teoriji postavljanj prioriteta-

- istaknutost problema odreuje kvalitet i prodornostkoju problem ima kod publike ilikoliko dobro prublika reaguje na pobleme. Ljude najvie interesuje teme koje su

percepcijazbivanja

reakcija naosnovupercepcije

mjesto zbivanja

ljudi, mjesta ,dogaaji

6


7/35

najblie njihovim linim interesima.Uestalost diskusije je najvei pokazateljistaknutosti problema.Meuljudska komunikacija pojaava ili utie na efekat

postavljanja prioriteta kada je meuljudska diskusija u suprotnosti sa medijskimsadrajem.

- kognitivni naboj- objanjava neije lino iskustvo i povezanost sa temom. Osoba sa

malo ili nimalo linog iskustva sa temom, mora da se oslanja na medije kako bi imalainformacije u vezi sa tom temom.Naunici su mislili da mdiji imaju slab ili nikakavuticaj na postavljanje prioriteta u vezi sa nekom temom sa kojom ljudi nisu imali linaiskustva. Upravo suprotno, prethodna lina izloenost nekoj temi stimulieinteresovanje za medijsku pokrivenost te teme i pojaava efekat postavljanja prioriteta.

Mekkobs i ou- Mediji ne samo da nam govore ta da mislimo, ve i kako da mislimo o tome,i nakraju , ta da mislimo.

Mediji ne samo da nam govore ta da mislimo, ve i kako da mislimo o tome, i na kraju ta da

msilimo.

Teorija o efektima masovne komunikacije poznata ikaoteorija o ''postavljanju prioriteta'',nastala je naosnovu Lipmanovog poimanja uticaja na medijem koje uvodi razliku izmeuonog o emu mislimo i onoga ta mislimo.

Razlika je u tome to se prvoodnosi na ono to znamo o neemu (saznanje), a drugo se odnosina nae miljenje i osjeaj o neemu (naklonjenost).

Dva koncepta u teoriji psotavljanja prioriteta i istravanja posebno su korisni u

odnosima s javnou:1.istaknutost problema odreuje kvalitet i prodornost koju problem ima kod svoje publike,ili koliko dobro publika reaguje na te probleme

2. kognitivni naboj objanjava neijelino iskustvo i povezanost sa temom. Prethodnaranija izloenost nekoj temi stimulie interesovanje za medijsku pokrivensot te teme, itime pojaava efekat postavljanja prioriteta.

6. irenje informacija i inovacija

Neki ljudi koriste masovne medije da bi dobili informacije iz sredine kojoj sami ne pripadaju.Ti izvori im postaju dostupni iz medija. Ono to saznamo iz medija esto odreuje ono oemu emo razgovarati sa drugima.

Masovni mediji pruaju informacije onima koji ih trae i obezbjeuju informacije za kasnijumeuljudsku komunikaciju , i time ire informacije prema drugim ljudima.

Inovacije e biti lake prihvaene ukoliko su naprednije od sadanjih, kompatibilne saprethodnim iskustvom, jednostavne, mogu se lako probati, mogu se posmatrati i datioigledne rezultate.

Istraivanja pokazuju da osim postavljanja prioriteta, masovna komunikacija olakavadrutvenu interakciju i drutvene promjene. Masovni mediji pruajuinformacije onima koji ih

7


8/35

trae i obezbjeuju infromacje potrebne za kasniju meuljudsku komunikaciju, i time rireinfroamcije prema durgim ljudima.

Teorija irenja informacija i inovacija objanjava ovaj proces. Karakteristikeinvoacije,ili nove ideje, kao i karakteristike onih koji ih usvajaju utiu na proces usvajanja.

Inovacije ili ideje mnogo se lkae prihvataju ako su: 1.mnogo naprednije od sadanjih, 2.kompatibilne sa prethodnim iskustvima i drugim aspektima situacije, 3. jednostavne, 4. moguse lako oprobati i 5. ako se mogu posmatrati i dati oiglene rezultate.

Proces irenja i usvajnja infrmacije islustruje uinak koji msaovna komunkacija ima nainterpersonalnu komunikaciju i namree netvorks.Jo vanije, oni pokazuju kako masovna iinterpersonalna komunikacija uzajamno djeluju u drutvenim sistemima i promjenama udrutvu.

7. Teorija spirale tiine

Teorija "spirala tiine" definie fenomen koji se naziva "tiha veina".

Pojedinci koji misle da je njihovo miljenej o nekoj temi suprotno miljenju veine drugihljudi , uglavnom se o njoj ne izjanjavaju.(punje, nasilje u porodici, narkomanija, siguranseks...) To neizjanjavanje moe stvoriti pogrean utisak da odreeni stav podrava mali brojljudi.

S druge strane, pojedinci koji misle da njihov stav dijele mnogi drugi ljudi, prije e izrazitisvoje miljenje- glasna manjina.

Javno mnjenje nastaje kada pojedinci zajedniki primjete da imaju podrku za svoje stavovekroz line kontakte i u obraanju masovnim medijima.

"Spirala tiine" poinje kada se pojedinci nalaze pred izborom da li da ostanu tihi ili izrazesvoje miljenje, a dobija oigledan legitimitet kada veliki broj pojedinaca pretvara svojazapaanja u utanje javnosti ili izraavanje.

Medijska pokrivenost moe odraavati, jaati ili staviti pred iskuenje efekat spiralne tiine ujavnom mnjenju.Masovna komunikacija igra kljunu ulogu u definisanju drutvenoprihvatljivog ponaanja. Poruke u masovnim medijima mogu doarati pojedincu sliku

njegovog drutva i pokazati im da li drutvo podrava ili ne njegove stavove i postupke.

Teorija spirale tiine definie fenomen koji se naziva ''tiha veina''. Pjedinci koji misleda je njihovo miljenje o nekoj temi suprotno miljenju veine drugih ljudi, iglavnom se onjoj ne izjaaljavaju.

Javno mnjenje nastaje kada pojedinci zajedniki primijete da imaju podrku za svoje stavovekroz line kontakte i uobraanju masovnim medijima. Spirala tiine poinje kada se pojedincinalaze pred izborom da li daostanu tihi ili da izraze svoje miljenje. Ona senastavlja kad iostali ponu da procjenjuju prisustvo iliodsustvo podrke za svoje ideje, a dobija oigledan

legitimitet kada veliki broj pojedinaca pretvara svoja zaaanja u utanje javnosti ili

8


9/35

iztraavanje. Ona se pojaava kada mediji prenose stavove koj su najagresivniji i najeepojavljuju, pri tom ene inei niakav napor u odreivanju stvarne distribuceije stavova.

Medijska pokrivenost moe odraavati, jaati ili staviti pred iskuenje efekat ''spiraletiine'' i javnom mnjenju.

8. Definisati javno mnjenje

Skup pojedinanih pogleda na neku temu.Meutim ono ima mnogo ire znaenje- to jedinamian proces izraavanja, prilagoavanja i usklaivanja ideja na putu prema kolektivnomodreivanju smjera djelovanja. Javno mnjenje nalazimo meu javnostima, grupama kojeimaju zajednike interese i stavove u vezi nekog pitanja.

- Javno mnjenje predstavlja dinamian proces izraavanja, prilagoavanja i usklaivanja

ideja na putu prema kolektivnom odreivanju smjera djelovanja. Jano mnjenjenalazimo meu javnostima ili grupama komunikativnih ljudi koji imaju zajednikeinterese.

- Rezultati mjerenja drutvne podrke pokazuju u kolikoj mjeri ljudi smatraju da i ostalilanovi njihovog drutvenog miljea dijele njihove stavove. Drutveni kontekst nekogstanovita moe jednsotavno da bude sklonost ljudi da misle kako mediji ili dogaajiutiu na druge vie nego na njih same. Istraivai su otkrili da pod odreenimokolnostima pojavljuju efekti ''tree osobe'' ljudi esto podcjenjuju linu podlonost

medijskom uticaju, dok istvoremeno precjenjuju tuu.

9. Nabrojati dimenzije javnog mnjenja i objasniti svaku od njih.

Smjer javnog mnjenja prestavlja onaj knjegov kvalitet koji nam ukazuje kakvo je javnomnjenje. Kada se odreuje smjer javnog mnjenja moe bit neuptralan, pozitivna ili negativan.U svojoj najednostavnijoj formi smjr je pozitivan ili negativan odgovor nam pitanjeistraivaa.- rezultat kroz prcenat prikazan.

Mjerenje intenziteta javnog mnjenja pokazuje koliko ljudi dre do svojih stavova, bez obzirana smije javnog mnjenja.Forma pitanja uobiajeno mjerilo za smjer i intenzitet osjeanja.skalaod 1 do 10 ili pitanje s odgovorom slaem se, ne slaem se, neutralan.

Stabilnost se odnosi na to k oliko su drugi ispitanici zadravali ili e zadrati isti smjer iintenzitet stavova. Mjere se u dva tri navrata- Rezultati pokazuju kako javno mnjenje reagujena dogaaje ili informacije.

Informativna podrka se odnosi na to koliko saznanja ljudi imaju o predmetu miljenja

10. Definisati javnost.

9


10/35

PR strunjaci moraju odbaciti termin " univerzalne javnosti " i okrenuti se " ciljnimjavnostima" ili "stratekim javnostima"

To je aktivna drutvena grupa sainjena od svih onih koji prepoznaju zajedniki problem zakoji trae zajednika rjeenja.

U svojoj komunikaciji javnosti mogu biti aktivne- trae informacije o odreenom pitanju, ilipasivne- obrada informacija gdje publika moe i ne mora reagovati na poruku.

PR strunjaci usmjeravaju svoje poruke prema stratekim javnostima za koje znaju da e kadaprime poruku pokazati interesovanje i reagovati.

Vrste javnosti po Grunigu - svestrane, apatine, koje se interesuju za jednu temu, javnostvruih tema

Prije svega, svi PR sturnjaci moraju da odbace pojam ''univerzalne javnosti''. Mnogo ee

efikasni programi komuniciraju i grade odnose sa posebno definisanim ''ciljnim javnostima''ili ''stratekim javnostima''.Bez ovih specifinih definicija i detaljnih informacija oeljenimprimaocimaporuka, pitanje je kakobioni koji planiraju programe izmjerili javnomnjenje, utvrdili ciljeve programa, razvili smisaone prouke, stratekoplanranje, odredilimdeije, porcenili da li je porgramuspio.

Tri faktora koji navode latnetnujavnost da postane aktivna javnost.

1. problem prepoznavanja predstavlj prvi stepen koi pokazuje do koje su mjere ljudisvjesni da u nekoj situaciji neto nedostaje i stoga znaju da im je potrebno vie

informacija2. problem ogranienja predstavlja stepen koji pokazuje do koje mjere ljudi vjeruju da

su ogranieni spoljnjim faktorima, nasuprot vjerovanju da neto mogu da promjene.3. nivo umjeanosti predstavlja stepen koji pokazuje do kojem jere ljudi vide da su

ukljueni u neku situaciju. to su vie povezani viee biti zainteresovaniOve tri promjenljive veliine mjerene su na osnovu toga koliko je aktivno ili pasivno

ponaanje javnosti u komunikaciji. Aktivno ponaanje u komunikaciji na ziva se traenjeinfromacije, zato to e ljudi iz te grupe vjerovatno traiti inforamcijeo odreenom pitanju.Pasivno ponaanje u komuniakciji naziva se obrada inforamcija zato to pasivna publika moei ne reagovati na poruku.

11. 4 tipa javnosti por Grunigu.

Grunig govori o 4 tipa javnosti:

1. svestrane javnosti su aktivne u vezi sa svim temama2. apatine ajvnosti ne obraaju panju i neaktivne su bez obzira o kojoj temi se radi3. javnosti koje se interesuju samo za jednu temu4. javnosti ''vruih'' tema

12. Pojam orjentacije i suorjentacije.

10


11/35

Razliite javnosti i reakcije u navedenim scenarijima sugeriu postojanje individualne i zajednike orjentacije. Individualne orjentacije nee prerasti u javno mnjenje dok se ne

podijele sa drugim ljudima. Shvatanje, tanoili pogreno da su pogledi pojedinaca na nekustvar slii pogeldima ostalih ljudi, budi osjeanje identifikacije meu pojedincima i

perceprcije zajednikog interesa. Individualna orjentacija ukljuuje neiju percepciju tema iobjekata u svom okruenju, kaoi percepciju tuih stavova o istim temama ili objektima. Kadasu dvoje ili vie pojedinaca orjentisani na iste teme ili objekte i jedni na druge, onda se nalazeu stanju koorjentacije.

Orjentacija

Prva vrijednost jeste istaknutost, i odnosi se na osjeanja pojedinca o nekom objektu kojaproizilaze i pojaavaju se na osnovu iskustva pojedinca iz prehodnih situacija.Istaknutost seodnosi na ono to pojedinac unosi u situaciju kao rezultat prolih iskustava.

Drugi izvor vrijednosti je vanost, i odnosi se na relativnu vrijednost objekta, koja seodreuje uporeivanjem sa drugim objektima na sonvu nekog ili nekih atributa. Istaknutostodreuje ta neko misli i nekom objektu.

Stav je opta predispozicija ili sklonsot prema nekom obejktu. . Krespui govori osistemu stavova:

1. avaluativni okvir referneci ( vrijednost i interesi)2. kognitivnu komponentu (znanje i vjerovanje)3. afektivnu (osjeanja)4. konativnu (namjere, ponaanja)

Ljudi svoja miljenja izraavaju i zbog toga su ona znaajna za formiranje i prouavanjejavnog mnjenja. Neizraene meusobne naklonosti ne utiu na formiranje javnog mnjenja.Dokle god se stavovi ne izraze kroz miljenja u raspravama i ostalimv idovima javnekomunikacije, oni nemaju uticaj na proces formiranja i mjenjanja javnog mnjenja. Takvamiljenja su ajvna izraavanja koja stvaraju javno mnjenje kao drutveni fenomen.

Koorjentacija

Drutveni ili interpersonalni koncept javnog mnjenja ukljuuje dvoje ili vie pojedinaca kojisu usmjereni ka nekom objektu od zajednikog interesa i komuniciraju u vezi s njim. Tj. onisu koorjentisani prema neemu zajednikom i jedni prema drugima.

Intrapersonalni i interpersonalni elementi.

Intrapersonalna komunikacija podudarnosti pokazuje do koje mjere su n ai pogledi na nekutemu jednaki naoj procjeni tuih vienja iste teme. Neki ovu promjenljivu nazivaju''prihvaena saglasnost''. Tanost je mjera koja pokazuje koliko se vaa procjena neijegmiljenja podudara sa stvarnim miljenjem te osobe. S obzirom na to da zahtjeva

uporeivanje zapaanja dvoje ljudi , tanost predstavlja interpersonalnu konstrukciju.

11


12/35

Ostale interpersonalne konsturkcije ukljuuju slaganje i razumijevanje . Slaganje predstavljamjeru do koje dvoje ljudi imaju sline procjene neke teme od zaejdnikog interesa.Razumijevanje mjeri slinost u definicijama neke teme izmeu dvije ili vie osoba. Ukolikose oslonimo na prethodno reeno u vezi sa individualnom orjentacijom, slaganje se moeusporediti sa istaknutou, sa razumijevanje sa vanou.

13. Karakteristike novih medija i njihov uticaj na komunikaciju.

Internet predstavlja sveprisutnog predvodnika komunikacijske revolucije. Digitalnisvijet je promijenio komunikaciju unutar i meu organizacijama i njihovim raznim

javnostima.

Blogovi lini internet dnevnici. PR se sve vie okreu ka ovim novim medijskimigraima da i doppli do publike koje koriste veb, pokuavajui daprivuku i blog izvjetavanje ida kreiraju sopstvene blogove kao dio strategije komuniciranja.

Klju za odnose s javnou je da nove tehnologije promoviu interaktivnukomunikaciju, kao sutinu grenja i odravanja odnosa.

14. Nabrojati medije interne komunikacije i na koji nain svaki od njih doprinosiinternoj komunikaciji (ukratko).

Komunikacija u organizaciji obavlja se i u govornim i u pisanim formama.

PUBLIKACIJE ZA ZAPOSLENE

U najveem broju organizacija tampane publikacije ostaju primarni medij za internukomunikaciju.

Slue- informisanju zaposlenih o strategiji organizacije i ciljevima, snabdijevanju zaposlenihinformacijama koje su potrebne za dobro izvravanje zadataka, motivisanje zaposlenih,

priznanje dostignua i uspjeha zaposlenih.... Organizacione publikacije mogu biti u oblikubiltena , veb- sajta, intraneta, i-mejla, novina, asopisa....One pruaju organizaciji srestvo zakontrolisanu komunikaciju.

Mnoge organizacije izrauju svoje publikacije kao dvosmjernu komunikaciju- postavljajuipitanja i sprovodei anketu a zatim saoptavajui rezultate.

Publikacije koje izdaje jedna organizacija usmjerene su mnogim javnostima( sponzori, ciljnejavnosti), ali se najee koriste u komunikaciji sa zaposlenima.

BIL TENI

Najuobiajeniji oblik periodine komunikacije.Lako, brzo i jeftino .Bilten prua zaposlenimasvjee informacije o onome ta se deava u drugim odjeljenjima, cijenama akcija,

inicijativama rukovodstva,... " teretni konj" u komunikaciji za zaposlenima. Jasno je da subilteni istovremeno sredstvo interne komunikacije (komunikacije sa zaposlenim u

12


13/35

organizaciji), ali i spoljanje (sa korisnicima, klijentima, poslovnim partnerima, saradnicima inaravno medijima). Dostavljanje biltena se obavlja putem klasine pote i po pravilu

predstavlja besplatno izdanje namijenjeno odreenim kljunim ciljnim grupama.

PISMA

Pored i mejla i tradicionalna pisma su ostala osnova interne komunikacije sa zaposlenima.To je formalniji, direktniji i skuplji nain komunikacije od i- mejla .

Postoje i individualizovana pisma koja imaju slj. prednosti ekonominost, direktan i lianpristup, impresivnu formu, uticaj i brzinu.

UMECI I PRILOZI

Svako ko je primao raune za komunalne usluge zna ta su umeci i prilozi. Uobiajeni umetakje "uplatnica". Koristi se esto pri apelovanju za davanje podrke. Prednosti - poruka ide

ciljanoj javnosti koja je zainteresovana za poruku, te je itanost i prihvaenost velika,ekonominost...

PRETAMPANI GOVORI , IZLAGANJA STAVOVA I ARHIVA

Izraavanje stava organizacije slanjem govora gen, direktora elektronskim putem isaoptavanje stavova na veb sajtu organizacije, uobiajene su metode komunikacije saspoljnjim javnostima ali i internim.

OGLASNE TABLE I ELEKTRONSKE PORUKE

Upotreba oglasnih tabli je rasprostranjena i tako e i ostati. One nude dobro mjesto da seinformacije javno potvrde putem kratkih poruka. Obezbjeuju lak pristup za oglaavanje isuprotstavljanje glasinama koje potiu iz unutranjih ali i spoljanjih izvora.

Uovu kategoriju spadaju i upozorenja, posteri , plakati na zidovima i stubovima u radnimprostorima.

Slanje poruka preko intraneta slui za internu upotrebu ali samo ako zaposleni mogu dapristupe sistemu.

KOMUNIKACIJA "LICEM U LICE" I GLASINE

Srce komunikacije unutar organizacije je usmena komunikacija. Istraivanja pokazuju dazaposleni vie vole direktnu komunikaciju sa njihovim pretpostavljenim nego putem i-mejlaili nekog dr. oblika. Tradicionalna komunikacija "licem u lice" je najefikasniji nain

prenoenja poruka i onaj koji se najbolje pamti.

"Od usta do usta" odnosno glasine ne predstavljaju ni formalni ni kontrolisani medij, ali suesto najbre sredstvo za saoptavanje informacija. Istovremeno to je i jako opasno sredstvo

jer je inf. koja se prenosi esto nepouzdana i "naduvana".

13


14/35

Zaposleni u OSJ oslukuju glasine te ih potiskuju iscrpnim objavljivanjem injenica na tutemu.

VRUE TELEFONSKE LINIJE

Vrue telefonske linije i besplatni telefonski brojevi ne koriste se gotovo nikada zakomunikaciju sa spoljnjim javnostima. Slue za- anonimno prijavljivanje prevara, prijavenepravilnosti u radu, pozive u sluaju opasnosti, prijavu seksualnog uznemiravanja, davanjeradnog rasporeda....

SASTANCI i TELEKONFERENCIJE

Ljudi se okupljaju na sastancima, gdje im se prua prilika da govore i da sluaju- metoddvosmjerne komunikacije. Meutim ti skupovi "licem u lice" su esto i skupi (putni trokovi).

Neke od globalnih korporacija uvele su poslednje tehnoloko dostignue elektronske

sisteme za sastanke (telekonferencija ili video konferencija) koji mogu trenutno da spojeljude irom svijeta , kako bi zajdniki radili na nekom problemu.

VIDEO I FILMSKE PREZENTACIJE

Slue da kod publike koja ih gleda izazovu povoljne utiske, reagovanja i ponaanja.

Prednosti- kombinuju sliku, zvuk, pokret, boju, muziku; prikazuju pokret; pribliavajuudaljene krajeve do gledaoca.... Brzina, potpuna kontrola nad porukom.

IZLOBE

Skoro svaka organizacija ima mjesto koje se koristi za prikazivanje informacija o organizaciji.

Izlobe slue da ovjekovjee uspomene organizacije o zajednikoj istoriji i osjeanjuidentiteta meu internim javnostima, a za upoznavanje spoljnjih javnosti sa organizacijom.

15. Preduslovi za uspjene odnose sa zaposlenima.

Jedan od najvanijih zadtaka internihodnosa je interakcija sa radnicima sindikat.

Tenzije izmeu radnika i poslodavca. Kontrola upravljanja resursima novcem ibrojem radnih mjesta- glavna je f unkcija rukvodstva, ali bi rdnici eljeli da imaju svoj glas uovom procesu, a tada interni odnosi ulaze u igru.

Odnos sa radnicima je znaajan i od njega doslovno zavisi uspjeh ili neuspjeh organizacije.Ovaj odnos niti moe niti smije da se potcijeni. To je takoe dio posla specijalista za interneodnose.

Sutinska stvar je da radnici rade a rukovodstvo kontrolie njihov rad. Kontrola upravljanja

resursima novcem i brojem radnih mjesta- glavna je funkcija rukovodstva , ali bi radnicieljeli da imaju svoj glas u ovom procesu. Tada interni odnosi ulaze u igru.

14


15/35

Ako sindikati razmiljaju o trajku , OSJ u menadmentu (specijalisti za interne odnose) prvisu koji treba da saznaju uzroke nezadovoljstva. Njihov zadatak je komunikacija kako bi seustanovili razlozi neslaganja i nastojanje da nau rjeenja za probleme u odnosima radnici-rukovodstvo.

16. Organizacijske publikacije kao vrsta internog komuniciranja

Organizacione publikacije mogu biti u obliku obinog biltena, veb sajta, intranetam redovnodistrubiranih e majlova, novina, asopisa. Karakteristike ovih publikacija su: zadovoljavaju

potrebe organizacije da sa svoje pozicije biljee i plasiraju infrmacjie koje su bitne zapostizanje ciljeva,upuivanje poruka psoebno ciljanim javnostima, - pruaju organizacijisredstvo za kontrolisanu komuniakciju.

Publikacije koje izdaje jedna oganizacija usmjerne su kamnogim javnostima, ali senajee koriste u komunikaciji sa zaposlenima. Mnoge organizacije izrauju svoje

publikacije kao dvosmjernu komunikaciju: postavljajui pitanja i sporvodei ankete , a zatimsaoptavajui rezultate.

Organizacione publikacije mogu biti u obliku biltena , veb- sajta, intraneta, i-mejla, novina,asopisa....One pruaju organizaciji srestvo za kontrolisanu komunikaciju.

Mnoge organizacije izrauju svoje publikacije kao dvosmjernu komunikaciju- postavljajuipitanja i sprovodei anketu a zatim saoptavajui rezultate.

Publikacije koje izdaje jedna organizacija usmjerene su mnogim javnostima( sponzori, ciljne

javnosti), ali se najee koriste u komunikaciji sa zaposlenima.17. Glasine kao oblik interne komunikacije

"Od usta do usta" odnosno glasine ne predstavljaju ni formalni ni kontrolisani medij, ali suesto najbre sredstvo za saoptavanje informacija. Istovremeno to je i jako opasno sredstvo

jer je inf. koja se prenosi esto nepouzdana i "naduvana".

Glasine nisu ni formalni ni kontrolisani medij, ali je rije od usta do usta esto najbresredstvo za saoptavanje informacija. Zaposleni u oblsti odnosa s javnou prislukujuglasine, a kada se zakuva, oni potiskuju glasine iscrpnim objavljivanjem injenica na tu temu.

Glasine, esto predstavljaju izvor dezinformacija. PR strunjaci moraju da naju da e glasineispunjavati svepraznine koje za sobom ostave neadekvatni komunikcijski programi.

Zaposleni u OSJ oslukuju glasine te ih potiskuju iscrpnim objavljivanjem injenica na tutemu.

18. Nabrojati medije eksterne komunikacije (komunikacije sa spoljnim javnostima)

NOVI MEDIJI , NOVI IZAZOVI

Internet predstavlja sveprisutnog predvodnika komunikacijske revolucije. Digitalni svijet je

promijenio komunikaciju unutar i meu organizacijama i njihovim raznim javnostima.Lak ,jeftin i brz pristup.Klju za OSJ je da nove tehnologije promoviu interaktivnu komunikaciju .

15


16/35

TRADICIONALNI MEDIJI, NOVE UPOTREBE

Masovni mediji dospijevaju u skoro svaki dom i na radno mjesto , zasipajui graanstvovelikim brojem informacija. U svijetu preplavljenom poruka samo je mali broj onih koje

privuku panju.

NOVINE

I dalje glavno sredstvo sistema za javno informisanje. Kada se kae publicitet uglavnom seprvo pomisli na novine. Novine su pokretaka snaga jednog drutva.

Dnevne, vikend, nedeljne, polunedeljne, etnike, radnike, religiozne, naune ....

Tipovi italaca :

instrumentalni itaoci- da bi doli do informacija

kreatori miljenja- da bi doli do savjeta

itaoci iz zadovoljstva- navika koja im prija

egocentrini itaoci- da bi ostavili povoljan utisak na druge

povrni- koriste novine za razliite svrhe

Prostor u novinama namjenjen vijestima posljednjih godina se smanjio

50% uredniki materijal, 46% oglasi, 4% besplatan prostor za javne slube.- TELEGRAFSKE AGENCIJE I NOVINSKA UDRUENJA

Telegrafske agencije ekonomino i efikasno distribuiraju prie interesantne za ljude i kratkevijesti za dravne, regionalne, nacionalne ili meunarodne medije.

- ASOPISI

Specijalizovani komunikacijski kanal sa usko definisanom publikom.Promjenjivo stanje natritu asopisa daje sliku promjene interesovanja i naina ivota nacije.

-RADIO

Nudi iroke mogunosti propagande.Pokretljiv medij podesan za ljude u pokretu.

-TELEVIZIJA

Televizija kao medij koristi upotrebu pisanih i izgovorenih rijei, pokretnih slika, muzike,animacije, zvunih efekata sve to izmjeano u jednoj poruci koja posjeduje neizmjeran

potencijal.

KABLOVSKA I SATELITSKA TELEVIZIJA

16


17/35

19. Prednosti i ogranienja novina.

Novine imaju viestruku mo. Nijedan drugi medij nema takvu brojnost i arolikost publikesvakog dana,kao ni opseg i dubinu sadraja. Novine su i dalje glavno teite sistema za javnoinformisanje. Novinski izvjetaji su i dalje osnova za veinu informativnih programa.

Novinski strunjaci ukazuju da snaga tampe dolazi od diseminacije infromacija i da utiu naineresovanje javnosti za vana pitanja. Iako nisu vie primarni medij za veinu ljudi, novinesu i dalje snano sredstvo zaoblikovanje javnih prioriteta i uticaja na tok rasprave. Pojedincikoji trae detaljniji politiki sadraj, okreu se novinama.

Veina novina istie lokalne vijesti o upravi, nerpofitnim organizacijama, kolama, sportu.

Dnevne, nedeljne, dodaci i novine koje izlaze samo vikendom.

Prednosti :

- informacijska prilagodljivost i povjerenje

- masovna pokrivenost

- flexibilnost, kooperativnost, selektivnost, prilagodljivost

- mogunost pruanja irih informacija

- jeftini medij

- irirna apela

Nedostaci :

- prenatrpanost

- nedovoljna selektivnost

- oghranienost kupovine prostora

- problem izbora prostora

- brzina itanja

- problem preklapanja

- iroka pokrivenost

- promjene u segmentima itatelja

20. Prednosti i ogranienja asopisa.

asopisi pruaju nekoliko prednosti. Lideri javnog mnjenja itaju asopise. asopisi

obezbjeuju trajnije informacije od novina. asopisu oblikuju miljenja ,kreiraju naklonostprema modi i proizvodima, utiu na sve aspekte ivota. Plasman propagandnih materijala u

17


18/35

asopisima je od sutinske vanosti za organizaciju koje ele da utiu na nacionalnu ilispecijalizovanu publiku.

Prednosti:

visok stupanj selektivnosti uvjeti itanja asopisa kvaliteta papira dulji ivotni vijek ugled niski trokovi po itatelju oglaavanje s kuponom ili dopisnicom ukljuenost itatelja

21. Prednosti i ogranienja radija.

I pored toga to se smatra masovnim medijem, radio ima kvalitete neposrednog linogkontakta,poto za prenoenje svojih poruka najveim dijelom koristi izgovorene rijei. Radio

je neposredan medij koga karakterie razgovor. Kontakt emisije sada odreuju javne prioritetei obezbjeuje forum za javnu debatu o mnogim lokalnim i nacionalnim pitanjima. Vrijemeemitovanja priloga koji se tiu javnog interesa nije uvijek najsluaniji termin, ali nije ni zaodbaciti.

Prednosti:

sposobnost dosezanja ciljnog segmenta poruke koritenje audio uinaka potie imaginaciju i vlastite predobe mogunost dosezanja iroke publike selektivnost, flexibilnost nii stupanj ukljuenosti gledatelja kratko vrijeme pripreme i promjena oglasa jeftini medij

22. Prednosti i ogranienja televizije.

TV je najintimniji masovni medij, jer moe da privue veliki dio stanovnitva, tv odgaja naemlade, slui kao glavni izvor vijesti i zabave za veinu. Dogaaji koji dr prenose putem tvoblikuju javno mnjenje irom svijeta.

TV snano podie svijest graana u pogledu ponaanja javnih institucija. Takoestvara i osjeaj frustriranosti graana, kada su svjedoci mnogih dogaaja koje ne mogu da

kontroliu.

18


19/35

Prveliko oslanjanje na tv vijesti kao glavni izvor informacija, zabrinjava paljivegledaoce koji znaju da vremenska ogranienja i dominacija dramatinih slika neizbjeno

pojednostavljuju i time deformiu vijest.

Tv dokumentarni program takoe zamagljuje liniju izmeu zabave i objektivnog

novinarstva. Montaeri i tehnike snimanja omoguavaju ''prilagoavanje'' producentu.

Prednosti:

mogunost demonstracije koritenje svih komunikacijskih elemenata iroka mogunost dosega selektivnost i flexibilnost ugodno okruenje primanja poruke unutarnja vrijednost utjecaj na vie razine svijesti koritenje autoriteta informacijske dulje poruke

23. 5 osnovnih smjernica za odnose s medijima nabrojati i objasniti

Osnovni sukob interesa i misija neizbjeno stvara suparniki odnos izmeu PR inovinara. Pravi pristup za organizacije i PR je da odnose s medijima posmatraju kaoinvesticiju. Dobri odnosi se najbolje postiu kad PR potuje neka pravila:

1. igraj poteno. U odnosu novinara i pr mora biti odnos povjerenja, nema lai2. budi na usluzi najsigurniji nain da e ostvari saradnja je da se bude novinaru uvijek

na usluzi: da im se ponude vrijedne, ineresantne i pravovremene prie koje oni ele ikada ih ele, tako da ih lako mogu iskoristiti

3. ne moli i ne kudi nita vie ne iritira novinare kad ih pr vue za rukav i moli da seneto objavi ili se ali na tretman objavljene prie.

4. ne trai stopiranje pr strunjaci nemaju pravo da trae od tampe da zabrani ilisprijei objavljivanje prie. To rijetko uspijeva, neprofesionalno je i stvara odbojnost.Meutim, to se moe traiti neobjavljivanje dijela prie koji bi bio tetan po javnost objavljivanje imena povrijeenih u bolnici; ministarstva odbrane mogu traitiodlaganje objavljivanja. Ako medij objavi netanu informaciu duni su da objavedemati

5. ne zatrpavaj medije materijalima dri se onoga to e novinari smatrati vijeu, drise tekue liste medija i alji samo jednom novinaru iz jednog medija

24. 4 faze procesa upravljanja u odnosima s javnou nabrojati i objasniti

U svom najrazvijenijem obliku, odnosi s javnou su nauno voeni procesi rjeavanjaorganizacionih problema i procesa promjena. Strunjaci koji primjenjuju ovaj tip odnosa s

javnou koriste teoriju i najbolje mogue dokaze u procesu rjeavanja problema koji sesastoji od 4 koraka:

19


20/35

1. definisanje problema (ili mogunosti) ta se deava

2. planiranje i programiranje na osnovu saznanja koje smodobilio situaciji , ta treba damijenjamo ili uinimo

3. preduzimanje akcije i komunikacija ko treba to da uradi i kae, kada,gdje i nakojinain

4. ocjenjivanje programa kako nam ide ili kakvi smo

25. Uloga istraivanja u stratekom planiranju

, .

:

1. 2.

. , .

. . , .

26. Situacijska analiza (ta obuhvata najosnovnije)

Analiza situacije je nerevidiran skup svega to je poznato o situaciji, njenom istorijatu,silama koje na nju djeluju,kako unutar tako i van organizacije. Analiza situacije sadri sve oneosnovne informacije koje je potrebno razraditi da bi se do detalja mogla opisati postavka

problema. U procesu analize situacije na jasan i specifian nain definie se i obraujepostavka problema, za kojom slijedi ispitivanje situacije, koje dovodi do preiavanjadefinicije problema. Analiza situacije rezultira onim to neki PR nazivaju ''knjiga injenica''.

Dio analize koja se bavi unutranjim faktorima bavi se politikom organizacije,procedurama i radnjama vezanim za problematinu situaciju: stavova i postupaka kljunihljudi u organizaciji, struktura i procesa onih segmenata organizacije koji su relevantni za

odreeni problem i istorijatom na koji nain je organizacija umijeana u odreeni problem.

20


21/35

Uz to, vri se i komunikacijska provjera pr strunjaci obavljaju ovu provjeru kako bido detalja saznali s kim,kako i o emu komuniciraju. LJudima koji su zadueni za donoenjeodluka, provjera prua jasnu sliku ta se trenutno radi i pomae im da donesu pravu odluku oneophodnim promjenama.

Jo jedan vaan dio unutranje analize je izdavanje organizacijskog almanaha kojimora stalno da bude utoku s najnovijim informacijama.

Spoljanji faktori, mogu biti pozitivni i negativni. POlazna taka moe biti sistematskopreispitivanje istorijata problema van same organizacije. Veliki dio posla koji se obavlja podokriljem odnosa s javnou ustvari je sakupljanje informacija vezanih za nosioce interesa otome ta oni znaju, kako se osjeaju i kako se ponaaju u vezi s problemom.

''Analiza nosilaca interesa'' je proces u kom se identifikuju svi oni koji su ukljueni usituaciju, ili su njome na bilo koji nain pogoeni. Nosioci interesa su ljudi, koji su sastavni

dio istog sistema kao i sama organizacija.

Sistemska definicija i prouavanje interesnih grupa potrebni su da bi se utvrdio redprioriteta. Rijetko se deavaj da jedan PR ima dovoljno ljudi i materijalnih sredstava sa sastavii pokrene programe usmjerene na sve interesne grupe. to se bolje poznaju nosioci interesa, tose lake odreuje koje su im informacije potrebne i na koji nain e one biti koriene a kadaPr ima ove podatke onda mogu da osmisle poruke adekvatnog sadraja.

27.

Neformalne istraivake metoda nabrojati i objasniti ta podrazumijeva svakaod njih (ukratko)

Neformalne metode

i dalje preovlauju u istraivanjima OSJ. Ukoliko se neformalne metode posmatraju kaodobre metode za pronalaenje i ispitivanje problematinih situacija i za preliminarno

provjeravanje istraivakih i programskih strategija, onda one slue veoma vrijednimciljevima.

Neformalne metode:

lini kontakti kljuni izvori informacija fokus grupe i drutveni forumi savjetodavni komiteti i odbori ombudsman telefonske kontakt linije analiza pote onlajn izvori

Lini kontakti: Najbolji nain na koji se mogu otkriti i procijeniti tendencije koje postoje ubilo kojoj zajednici jeste kretanje meu razliitim vrstama i tipovima ljudi.

21


22/35

Kljuni izvori informacija: PR strunjaci esto razgovaraju sa ljudima koji predstavljajukljuni izvor informacija i to je jedan od vidova linog kontakta. Ovaj pristup podrazumijevaodabir i razgovore sa dobro obavjetenim ekspertima i direktorima. Ovi intervjui obino imajuoblik otvorene rasprave u kojoj se odabrani izvori potiu na razgovor o problemu iz svogugla. Za ovakve detaljne intervjue potrebna je detaljna analiza sadraja, a sami intervjui dugotraju, pa je ova tehnika ograniena na mali broj ljudi. Kljuni izvori odabrani na osnovuznanja koje posjeduju pa nisu reprezentativan uzorak.

Fokus grupe i drutveni forumi: Veoma bliska metoda linim kontaktima i kljunimizvorima informacija je metoda traenja ideja i fidbeka od razliitih grupa. Domet grupavarira od skupova na gradskom nivou do usko strunih fokus grupa koje se snimaju kamerom.PR koriste fokus grupe i drutvene forume kako bi saznali kako e ljudi reagovati na pojedine

prijedloge i da bi prikupili informacije korisne za sastavljanje upitnika koji e se koristiti uistraivakim metodama. neoekivane ideje i zakljuci

Ne predstavljaju reprezentativno miljenje.

Savjetodavni komiteti i odbori: mogu ponekad biti od korisniji od sastanka grupe, posebnou sluajevima dugoronih problema i programa. Ponekad takvo tijelo moe da poslui kaomehanizam kontinuirane povratne sprege kojim se detektuju mogue promjene u javnommnjenju u vezi sa kljunim pitanjima, ak i prije nego to su one vidljive u anketama. Ali,

postoji cijena korienja savjetodavnih komiteta i odbora. NJihov savjet mora se najozbiljnijeshvatiti ili e se ova metoda loe zavriti. lanovi takvih odbora i komiteta veoma brzo shvatekada se koriste u kozmetike svrhe.

Ombudsman: u jednoj organizaciji je osoba koja se bavi problemima unutranjih javnostijedne organizacije. Ova osoba moe da se bavi revizijom organizacione politike ili daposreduje u nesuglasicama izmeu organizacije i njenih zaposlenih. Postoje dvije vrsteombudsmana: Prvi je onaj koji je potpuno u skladu sa izvornim znaenjem termina i onistrauje i rjeava probleme. Drugi tip je onaj koji u najboljem sluaju uspije da izbjegne

probleme,i esto je tu da bi samo zatito birokratiju i stvorio iluziju da je organizacijaspremna da brzo reaguje. Iako mogu da pomognu pri identifikaciji i detektovanju problema,informacije koje prikupi ombudsman ne mogu precizno da opiu uestalost ili rairenost

problema ili zabrinutosti u okviru neke vee grupe ljudi.

Telefonske kontakt linije: besplatne telefonske linije veoma esto se koriste kao sredstvo zadobijanje trenutnih povratnih informacija i kao nain za praenje interesa i interesovanjarazliitih javnosti. Kompanije promoviu odnos s javnostima, na taj nain kontakt linije za

potroae pruaju povratne informacije kompanijama u vezi sa njihovimproizvodima,uslugama, objektima i zaposlenima. Neke kompanije korite ovaj metod da biprikupljale informacije od svojih zaposlenih. Da bi bila efikasna, telefonska kontakt uslugamora biti potena. Analiza telefonskih poziva moe da poslui kao poetni signal zaotkrivanje potencijalnih problema i utvrivanje stavova javnog mnjenja.

Analiza pote: je jo jedan ekonomian nain prikupljanja informacija. Korespondencija saodreenim nosiocima interesa otkriva oblasti njihove naklonosti ili nenaklonosti, kao i

22


23/35

informativne potrebe. LJudi koji piu pisma skloniji su kritikama vie nego pohvalama. Pismamogu posluiti kao rani upozoravajui signali, ali oni ne predstavljaju presjek javnog mnjenja.Oni koji piu pisma pridruie se onima koji pozivaju besplatne kontakt linije i obe ove grupeljudi slue kao rani znakovi upozorenja na situacije kojem moda zahtijevaju formalnaistraivanja.

On - line izvori: Nove komunikacijske tehnologije otvaraju mogunosti i prijateljima ineprijateljima da razgovaraju jedni o drugima ali i o organizacijama, razliitim uzronicima idogaajima. Oprezni Pr danas budno prate ta se o njihovim organizacijama govori naInternetu. Glasine koje se pojave na Internetu mogu da utiu na pregovore sa sindikatom, dasmanje ili poveaju prodaju , dignu ili spuste cijene akcija. Reputacija jedne organizacijemoe putem ovih internet poruka da bude ozbiljno naruena, njen brend da trpi a teko steenugled da bude poljuljan.

28. Formalne istraivake metode nabrojati i objasniti ta ih razlikuje odneformalnih, tj. zbog ega su pouzdanije

Svrha kako neformalnih, tako i formalnih metoda je u prikupljanju tanih i korisnihinformacija. Formalne metode su kreirane za prikupljanje podataka od naunoreprezentativnih uzoraka.Daju odgovore na pitanja na koje neformalne metode ne moguadekvatno da odgovore.

1. SEKUNDARNA ANALIZA I ONLAJN BAZA PODATAKA- da bi ste sproveliistraivanje ne morate uvijek sami prikupljati podatke. U sekundarnoj analizi koriste se

podaci koje je neko drugi prethodno koristio i prikupio, esto za neke druge potrebe.2. ANALIZA SADRAJA- isjeci iz novina, izvjetaji o praenju tv i radijskih programa,

analiza pisama urednika,3. ANKETE- sistemsko ispitivanje populacije.Upitnici poslati potom i lini intervju - su dva pristupa koja se ovdje koriste.

Upitnik poslat potom- uteda novca i vremena,ispitanik sam odluuje kada e odgovoriti napitanja, anonimnost, laki pristup ispitanicima, ali i slab odziv , nemogunost kontrole ko

odgovara na pitanja.

Lini intervju- anketa licem u lice, - mogunost kontrole uzorka, visoki trokovi, manjakanonimnosti,

Telefonski intervju- brz i isplativ nain sprovoenja intervjua, prua veu anonimnost

Formalne istraivake metode se temelje na pravilima nauke , koriste reprezentativne uzorke.Ukoliko se sprovede na pravi nain pomae PR strunjacima da to tanije opiu javnost,definiu probleme i stvore adekvatne programe kako bi se ti problemi prevazili.

23


24/35

29. Analiza sadraja

ANALIZA SADRAJA- isjeci iz novina, izvjetaji o praenju tv i radijskih programa,analiza pisama urednika

30. Ankete prednosti i nedostaci

ANKETE- sistemsko ispitivanje populacije.Upitnici poslati potom i lini intervju - su dva pristupa koja se ovdje koriste.

Upitnik poslat potom- uteda novca i vremena,ispitanik sam odluuje kada e odgovoriti napitanja, anonimnost, laki pristup ispitanicima, ali i slab odziv , nemogunost kontrole koodgovara na pitanja.

Lini intervju- anketa licem u lice, - mogunost kontrole uzorka, visoki trokovi, manjak

anonimnosti,

Telefonski intervju- brz i isplativ nain sprovoenja intervjua, prua veu anonimnost

31. ta se podrazumijeva pod stratekim razmiljanjem u OsJ (tj. odnosi s javnoukao dio stratekog razmiljanja)?

Strateko razmiljanje obuhvata predvianje ili utvrivanje postavljenog budueg cilj,odreivanje snaga koje e biti od pomoi ili e smetati u kretanju prema tom cilju i

formulisanje plana za njegovo postizanje. Kada planira program, organizacija ustvari, danasdonosi odluku za sutra. tednja u procesu stratekog planiranja u odnosima s javnoudoprinosi stvaranju program koji mogu da pojaaju neslaganje nego da ga rijee, troe novacna publiku koja ne postoji,prouzrokuju zbunjenost umjesto razumijevanja.

Mnogi teki problemi u osj nastali su zbog ranije nepromiljenih odluka.

Strategija se moe definisati kao odreivanje osnovnih dugoronih optih i posebnih ciljevanekog preduzea,usvajanja pravca djelovanja i odreivanje resursa neophodnih za postizanjetih ciljeva.

U planskom obliku, strategija poprima oblike sistematskog plana i smernica za ostvarivanjestrategija na korporativnom planu i na poslovnom niovu.

U razvojnom obliku, strategija se razvija tokom vremena, predstavljajui uzorke odluka kojeodgovaraju prilikama i prijetnjama u okruenju.

32. Izjava o misiji

Veina organizacija ima pisanu izjavu p dugoronim i trenutnim, optim i posebnimciljevima. NJena svrha je da se ukratko formulie zato organizacija postoji.

24


25/35

Izjave o misiji tipino obuhvataju javnu podrku graanskim obavezama i drutvenojodgovornosti. One esto izraavaju stav organizacije u odnosu prema zaposlenima,lanovima, klijentima, donatorima. Mogu da iskau stav organizacije prema vladinim

propisima ili ekolokim pitanjima. Ukratko, to su idealistike i inspirativne izjave, zamiljeneda ljudi u organizaciji shvate svrhu postojanja i pravce poslovanja organizacije.

33. Na koji nain OsJ pomau organizaciji da ostvari svoju misiju?

Izjave o misiji za djelatnost osj grade se na temelju izjave o misiji organizacije. Obino jemisija osj da putem sljedeih aktivnosti pomogne organizaciji u ostvarenju njene misije:

1. da sakuplja i analizira informacije i promjenama znanja, miljenja i ponaanja kljunihjavnosti i interesnih grupa

2. da slui kao centralni izvor informacija o organizaciji i kao slubeni komunikacijskikanal

3. da saoptava znaajne informacije, miljenja i tumaenja, kako bi se sauvaleorganizacijske javnosti

4. da koordinira aktivnosti koje utiu na odnos organizacije sa njenim javnostima idrugim interesnim grupama

34. Upravljanje pomou ciljeva opti i posebni ciljevi

Kako su direktori u pogledu odnosa s javnou postali prefinjeniji, tako su postajali izahtjevniji. Veina organizacija obavlja svoju djelatnost na osnovu upravljanja pomouciljeva. Upravljanje pomou ciljeva znai sistematsko primjenjivanje efikasne tehnikerukovoenja u voenju organizacije.

Kako se danas primjenjuje upravljanje pomou ciljeva funkcionie na dva nivoa: nanivou optih i posebnih ciljeva. Opti ciljevi su saeta saoptenja koja detaljno objanjavajuopte rezultate programa. Takav program moe da obuhvati vie razliitih dijelovaorganizacije, kao i vie razliitih strategija.

Posebni ciljevi predstavljaju rezultate posebnih znanja, miljenja i ponaanja, kojatreba postii u odnosu na svaku dobro definisanu ciljnu grupu, to neki nazivaju ''kljunimrezultatima''. U praksi, posebni ciljevi obuhvataju sljedee:

1. fokusiraju i usmjeravaju razvoj programskih strategija i taktika2. upuuju i motiviu one koji implementiraju program3. detaljno objanjavaju kriterijume za praenje napredovanja i ocjenjivanja uticaja

opti ciljevi obezbjeuju kriterijume za odreivanje ciljeva pojedinih jedinica i individua,ukljuujui i ciljeve odjeljenja za osj.

35. Strategija i taktika

25


26/35

U praksi odnosa s javnou, strategija se po pravilu odnosi na opti koncept, prilaz iliopti plan namijenjen postizanju nekog cilja. Taktika se odnosi na operativni nivo: aktuelnedogaaje, medije i metode koje se koriste za sprovoenje strategije.

Taktika uloga (na dnevnoj bazi) Praktini i odreeni problemi Strateka uloga (dugorono) Trendovi, problemi, politikeIzrazi strategija i taktika esto se mijeaju . Strategija predstavlja opti plan igre. Taktika seodnosi na odluke koje se donose u toku bitke, radi izvrenja i primjene stratekog plana ,

prilagoavanje strategije realnosti.

36. 4 aspekta za analizu situacije

1. pogled u prolost-svaka organizacija, problem ili prilika imaju svoju povijest2. irok pogled uokolo; tamo gdje nije bilo stalnog odnosa s javnim mnijenjem prema

organizaciji, to je sljedei korak3. dubok pogled unutra; svaka organizacija ima karakter i osbnost

4. dalek, dalek pogled u budunost

37. Definisanje ciljnih javnosti ta podrazumijeva

Prije svega potrebno je da PR strunjaci definiu javnost. Ciljne javnosti se definiu na bazitoga kako su ljudi uvueni u problematinu situaciju ili nekutemu , ko suoni gdje ive , kojimorganizacijama pripadaju (geografski pristup, demografski pristup, ugled, stav, prikrivenamo, lanstvo, uloga u procesu odluivanja)....npr. ako univerzitet ima namjeru da povea

broj brucoa njegove ciljne javnosti e obuhvatiti zaposlene u prijemnim kancelarijama,srednjokolce, njihove roditelje, savjetnike za profesionalnu orijentaciju iz kola...

38. Grunigove nejavnosti, prikrivene javnosti, svjesne i aktivne javnosti (objasniti)

Dejms Grunig razlikuje:

NEJAVNOSTI oni ljudi ije je uee u problemu tako malo da nemaju gotovo nikakavuticaj

PRIKRIVENE(LATENTNE) JAVNOSTI-ljudi koji nisu svjesni svojih veza saorganizacijom i sa drugima , a u odnosu na neke pojave ili problematine situacije

SVJESNE JAVNOSTI-ljudi koji prepoznaju da su na neki nain pogoeni ili uvueni uproblematinu situaciju i to dijele sa drugim ljudima, ali o tome sa njima ne razgovaraju

26


27/35

AKTIVNE JAVNOSTI- kada ponu da komuniciraju i da se organizuju kako bi netouinili svjesne javnosti postaju aktivne

Svaka kategorija nosilaca interesa (studenti, akcionari, potroai, vlada) moe dasadri ono to se naziva:

- nejavnostima- prikrivenim javnostima- svjesna javnost- aktivna javnost

Nejavnosti ine oni ljudi koji se ne suoavaju sa problemom ili situacijom u kojojuestvuju zajedno sa organizacijom ili s drugim ljudima, kojom su pogoeni.

Prikrivene javnosti obuhvataju ljude koji jednostavno nisu svjesni svojih veza sa

drugima i sa organizacijom u odnosu na neke pojave ili problematine situacije

Svjesne javnosti: obuhvataju one ljude koji prepoznaju da su na neki nain pogoeniili uvueni u problematinu situaciju i to dijele sa drugim ljudima, ali o tome s njima nerazgovaraju

Kad ponu da komuniciraju i da se organizuju da bi neto uinili u takvoj situaciji ,oni postaju aktivna javnost.

39. Pristupi za definisanje ciljnih javnosti nabrijati i objasniti

Za definisanje ciljnih javnosti meu raznim interesnim grupama, koriste se sljedeiprilazi, sami ili u kombinaciji:

1. geografski pristup- prirodne ili politike granice pristu koji zavisi odgustine stanovnitva

2. demografski pol, prihod, starost, obrazovanje,brano stanje sageografskim pomae Pr da napravi poetni korak

3. psihografski psiholoke karakteristike i karakteristike stila ivota4. prikrivena mo zakulisana politika ili ekonomska mo5. stav za identifikovanje ciljne javnosti uzimaju se stavovi koji zauzimaju

pojedinci6. ugled ''predvodnici miljenja'' ili ''uticajne javnosti''7. lanstvo koristi se lanstvo u organizaciji ili pripadnost8. uloga u procesu odluivanja iziskuje posmatranje procesa donoenja

odluka.

Nije dovoljno definisati javnosti samo pomou povrnih karakteristika. Klju da sestrateki definiu javnosti jeste da se utvrdi nain na koji ljudi uestvuju ili su pogoeni

situacijom za koju se razvija interventni program.

27


28/35

40. ta je krizna situacija u OsJ?

. :, , , , .

, , , , .

41. Tipovi kriza

PR strunjaci moraju prvo da utvrde tipove kriza, poto reagovanje jednim dijelom zavisiod tipa i trajanja moguih scenarija. Pa tako moemo razlikovati :

trenutne krize dogaaju se brzo i neoekivano(avionske nesree, poar,zemljotres, smrt rukovodioca...)

krize u razvoju- dozvoljavaju vie vremena za istraivanje i planiranje , meutimako dugo tinjaju mogu iznenada i da buknu( seksualno uznemiravanje,zloupotrebe...)

trajne krize- opstaju mjesecima uprkos naporima menadmenta, glasine krueizvan kontrole zaposlenih u OSJ

42. Smjernice za predvidjanje i pripremu za krizne situacije

Uobiajeni tip planiranja scenarija obuhvata predvianja najgorih stvari koje bi mogle da sedogode organizaciji to je planiranje kriza. Strunjaci za komunikaciju u organizacijiidentifikovali su vie stadijuma u ivotnom ciklusu nekog problema: nepostojei,

potencijalan, prikriven, neminovan, tekui i kritian.

Kriza organizacije je dogaaj niske vjerovatnoe , ali velikog uticaja koji prijetiopstanku organizacije, a karakteriu je nejasnost uzroka, posljedica i sredstva za njenorjeenje, kao i ubjeenje da se hitno moraju donositi odluke.

''banana indeks'' da bi se opisala kriza:

- zelena novi i iznenadni problemi i problematine situacije- uta tekui i zreli problemi- tamna stari i ubuali problemi

28


29/35

Ozbiljan pokuaj da se definiu krize koristi vrijeme kao kritinu promjenljivu:

- Trenutne krize- tip od kojeg se najvie strahuje. Dogaa se brzo, neoekivano,tako da postoji mali ili nimalo vremena za istraivanje i planiranje (avionskenesree) opti plan kako reagovati u takvim situacijama

- Krize u razvoju dozvoljavaju vie vremena za istraivanje i planiranje, ali akodue vrijeme tinjaju mogu iznenada da buknu (seks. uznemiravanje na poslu).Mora se ubijediti top menadment da preduzme sve da ne doe do kritinogstepena

- Trajne krize su one koje opstaju mjesecima, pa i godinama, uprkos naporimamenadmenta (glasine u medijima)

Uobiajene greke u pristupanju krizama obuhvataju:

1. oklijevanje tumai se kao nesposobnost, zbunjenost

2. smetenost tumai se kao nepotenje i neosjetljivost3. uzvraanje podie tenziju umjesto da je smanjuje4. izbjegavanje stvara najvei problem5. pompezni govori oholi pristup6. konfrontacija daje osnovu drugima da jo vie djeluju7. parnienje garantuje vei uvid u problem

klju za predvianje i izbjegavanje krize je procjena onoga to moe da krene na loe, tomoe da utie na ljude i okolinu i to e da stvori uvid.

Smjernice za pripremu u sluaju krize:

1. Identifikovanje stvari koje bi mogle da krenu loe, procjeniti ranjivost u okviruorganizacije

2. odrediti prioritete na osnovu rjeenja najhitnijih i najizvjesnijih ranjivih taaka3. skicirati pitanja, odgovore i rjeenja za svaki potencijalni krizni scenario4. usredsrediti se na dva najvanija zadatka ''ta rei'' (lista pitanja i odgovora) i ''ta

uraditi'' (ema telf. razgovora koja pokazuje redosljed koga sve treba obavijestiti)5. razviti strategiju uzdravanja i protivdjelovanja, a ne reagovanja i ogovaranja

43. Akciona i komunikaciona komponenta strategije usklaivanje

Tipino je da su problemi u odnosima s javnou reultat onoga taje uraeno ,a ne onoga taje reeno. Izuzetak je kada neto to je reeno postane dogaaj. U svakom lsuaju, potrebna jekorektivna radnja da bi se eliminisao prvobitni izvor problema.

Kriza zahtijeva neodlonu akciju potpomognutu komunikacijom. Komunikacijska strategijapodrava akcioni program djelovanja:

1. da bi informisala unutranje i spoljanje ciljne grupe u akciji2. da bi ih uvjerila da podre i prohvate akciju3. da podui javnosti vjetinama kako da namjeru pretoe u akciju

Sljedee take saimaju komunikacijske komponente strategije:

29


30/35

javnosti strategija poruke medijska strategija

Iako je komunikcija bitna ne moete se jednostavno komunikacijom izvui iz neke kriznesituacije u koju ste doli svojim ponaanje.

44. Formulisanje poruke osnovna naela

Prvi princip pri formulsanju sadraja poruke u komunikaciji jeste poznavanje, dotanina, stavova klijenata ili poslodavaca, kao i problematine situacije. Drugi princip je

poznavanje potreba, interesa i brige ciljnih grupa. ''Budi pametan i stavi se u tuu kou''.

Sljedee tehnike koje su prole test vremena pomau u smanjenju razlika izmeupozicije komunikatora is tavova javnosti.

1. koristite medije koji su se najvie identifikovali sa stavovima javnosti2. koristite komunikacijskiizvor koji uiva visok ugled u javnosti u smislu komunikacije3. ne potencirajte razlike izmeu pozicije komunikatora i stavova javnosti4. potraite identifiakciju s javnou u vokabularu i anegdotu u oblasti udaljenoj od teme5. uspostavite poziciju komunikatora kao da je ona stav veine, definiui veinu iz same

javnosti6. iznesite na vidjelo grupne identifiakcije kada vam te identifikacije mogu pomoi da

dobijete pozitivan odgovor.Vai i obrnuto7. Promjenite poruku tak da ona odgovara potrebama organizacije

45. Kriterijumi vratara (tj, uvara kapija) nabrojati 6 kriterijuma i objasnitisvaki do njih

Pored formulisanja poruke za ciljnu grupu, PR strunjaci moraju takoe da oblikuju svojeporuke i za medije.''Vratari'' cenzori koji smatraju da djeluju u ime mediske publike,tradicionalno primjenjuju sljedee kriterijume:

1. uticaj broj ljudi na koje poruka utie2. blizina udaljenost izmeu javnosti i problema ilipitanja o kojem je rije

3. blagovremenost kvarljivost bajate vijesti4. istaknutost prepoznatljivost i poznatost5. novost novo, jedinstveno, neoekivano6. sukob ratovi, trajkovi svae

PR strunjaci moraju da formuliu svoje poruke tako da one imaju vrijednost vijesti premabilo kojem standardu.

Poruke takoe moraju biti razumljive nekomplikovane, bez argona i lako shavljive

Ipak, najvanije je od svega da poruka mora da izazove trenutnu akciju. Poruke, kaoi akcionestrategije, moraju da imaju obostranu korist.

30


31/35

Strategija formulisanja poruke nalae da se obrati panja na 4 fundamentalne injenice:

1. javnost sainjavaju ljudi. Svaka osoba je izloena brojnim uticajima, komunikatorovaporuka samo jedan mali izvor uticaja

2. ljudi najee itaju, gledaju, sluaju izvore komunikacija koji predstavljaju gledita

koja oni simpatiu ili u kojima nalaze lini interes3. medij stvaraju sopstvene zajednice svake novine imaju svoje itaoce4. mediji imaju vrlo razliite efekte na pojedinano i opte zannje, predispozicije i

ponaanje a mnogi od tih uticaja su mjerljivi. namjeravani i nenamjeravani efekti

46. Simboli u komunikaciji

a. Simbol je dramatino i izravno sredstvo uvjeravajue komunikacije, i to onekoja ukljuuje veliki broj ljudi i dugake linije komunikacije, koriste se od

pradavnih dana da bi se masama prenijele sloene poruke

b. Po Lipmanu uloga simbola je uvoenje odreenosti i distinkcije, kao idosljednosti i stabilnosti znaenja u podruje koje je po sebi nejasno inesigurno

c. Simboli imaju vanu ulogu u odnosima s javnou i programima zaprikupljanje financijskih sredstava za zdravstvene i dobrotvorne ustanove,vjerojatno najpoznatiji simbol ovog tipa je Crveni kri

d. Simboli bi morali biti samosvjesni, razliiti i primjereni institucijama koje ihkoriste

47. Prepreke i stereotipi u komunikaciji

. , , , , . . .

.

.

. , , .

. , , , .

31


32/35

, . . . , .

- , , , , , . , ,

.

.

48. 5 faza prihvatanja novih ideja

- Znanje-ljudi doznaju za inovaciju i pritom neki shvaaju u emu se inovacija sastoji- Uvjeravanje-potencijalni korisnici trae dodatne informacije i razmatraju openito

vrijednost inovacije- odluka- Primjena-oni koji su spremni iskuati inovaciju primjenjuju je na vlastitu situaciju- Potvrda-inovacija se jo snanije prihvaa

49. 7 principa komunikacije u OsJ

- KREDIBILITET komunikacija poinje u klimi meusobnog povjerenja. Primaocimoraju da imaju povjerenja u poiljaoca poruke i da potuju kompetentost izvorainformacija

- KONTEKST komunikacijski program mora da se suoi sa realnou svog okruenja.Masovni mediji su dopuna rjeima i djelima svakodnevnog ivota. Okolina mora bitiotvorena za participaciju i ponavljanje

- SADRAJ poruka mora da ima odreeno znaenje za primaoca i mora da budekomaptibilna sa njihovim sistemom vrijednosti. LJudi biraju one informacije kojesadre obeanje da e im donijeti najvie dobra. Sadraj poruke odreuje publiku.

- JASNOA Poruka mora biti izraena jednostavno. Rijei imaju isto znaenje i zapoiljaoca i za primaoca.toporuka ide dalje mora biti jednostavnija. Organizacijamora da se javnosti obraa jednoglasno a ne vieglasno

- KONTINUITET I DOSLJEDNOST - komunikacija je beskonaan proces. Da biporuka prodrla, neophodno je da stalno ponavlja. Ponavljanje sa varijacijamadoprinosi da poruka bude primljena i da izvri uticaj. Pria mora biti dosljedna.

32


33/35

- KANALI prilikom komunikacije treba koristiti ve uspostavljene komunikacijskekanale, koje primaoci redovno koriste i imaju povjerenja u njih. Selektivni kanalistupaju na scenu kada treba doprijeti do ciljnih grupa.

- SPOSOBNOST PUBLIKE komunikacija mora da uzme u obzir i kolika jesposobnost publike da primi poruku. Ovdje su ukljueni i faktori kao to su dostupnost

informacije, navike publike, italake sposobnosti i prethodno znanje.

50. ta obuhvata evaluacija programa i koje su osnovne metode evaluacije?

To su tri nivoa: priprema, sprovoenje (implementacija) i uticaj.

Ovaj niz predstavlja neophodne, ali obino i nedovoljne elemente programa, kojidovode do rjeavanja problema i drutvenih promjena. Njaea greka u evaulaciji programa

je zamjena mjera sa jednog nivoa, mjerama koje pripadaju drugom nivou. Strunjaci koji sebave evaulacijom to zovu '' igra zamjene''.

Svaka faaza u evaulaciji programa doprinosi boljem razumijevanju i prua noveinformacije pomou kojih se procjenjuje uspjenost. Evaualacija pripreme programavrednuje kvalitet i adekvatnsot informacije i stratekog planiranja. Evaulacija sprovoenja implementacije dokumentuje u kojoj mjeri su taktike i napori za sprovoenje programa biliodgovarajui. Evaulacija uticaja obezbjeuje povratne informacije vezane za posljedice koje

je program izazvao.

Nijedna evaulacija se ne moe smatrati kompletnom ako se ne ukljue svi kriterijumi na svimnivoima.

51. Korporativna drutvena odgovornosti definisati i objasniti ta obuhvata.

Korporacije su oduvijek imale obaezu prema drutvu u kojem funkcioniu . Istorija pokazuje,meutim, da su mnoge kompanije natjerane da ispune svoje obaveze.

Drutvene obaveze jedne korporacije predstvaljaju:

- da se obezbijede stabilne mogunosti zaposlenja, potujui razliitosti prilikom

zapoljavanja- da se prifitabilno radi i obezbijedi razumna zarada akcionarima- da se uspostave i ispune strateki ciljevi koji garantuju dugoroan napredak- da se dobrovoljno pridrava vladinih propisa u vezi sa bezbjednou, zatitom

zdravlja i okoline- da se odreena suma godinje ostavi za dobrotvorne svrhe- da se odre isti standardi rada i proizvodnje u svakoj dravi i kojoj kompanija posluje- da se aktivno uestvuje u procesima javne politike koji imaju uticaja na kompaniju i

sve ostale subjekte koji su dio javnih interesa

Postavlja se pitanje ta sa onima koji kre kodeks ponaanja. Pravi test nastaje kad kompanijautvrdi da postoji da zaista postoji ponaanje koje je direktnom sukobu sa kodeksom

33


34/35

ponaanja.U nekim orgnaizacijama predlau da se stane na put neispravnom ponaanju, da seotpuste slubenici koji suu mjeani u nelegalne ili sumnjive poslove, i da se preduzmuvidljivi koraci da kojima sepokazuje ozbiljnost kokdeksa. Oni koji ele da privuku cinizam ikritike javnog mnjenja ne rade nita.

PR strunjak je u mnogim sluajevima najbolji tuma zabrinutosti i reakcija javnosti. Podatkemoe da dobije na osnovu rezultata, sprovedenih anketa, analize medijskih izvjetja.

52. Korporativni finansijski odnosi definisati i objasniti ta obuhvataju.

To je najzahtjevniji i istovremeno posao u kome se vjerovtno najmanje oprataju greke.Razlozi za to su sljedei:

1. odnosi s javnou u oblasti finasija pruaju svoje usluge mnogim klijentima meu

kojima su: finasijski analitiari, akcionari, direktori,novinari. Svi ovi klijenti imajuvelika oekivanja i postavljaju kratke rokove za obavljanje posla.

2. u odnosima s javnou u obalsti finansija ne smije da se desi ni promil greke,neprihvatljive su tamparske u izvjetajimao poslovanju i zaradama, izjavama zamedije

3. ljudi iz svijeta finansija govore svojim jezikom, a PR strunjak koji ne poznajeterminologiju dokumenata u veoma looj je poziciji

4. na nestabilnom tritu, PR strunjaci za finasijske odnosei odnose sa investitorimamoraju da se nose sa velikom zabrinutou grupa kacionara, tzv, ''klasomnezadovoljnih investitora'. PR treba da ubijedi investitore da iz ekonomskih problemaizau zajedno sa kompanijom.

5. neki od klijenata koji koriste usluge osj u oblasti finansija provjeravaju cijenukompanijskih akcija amo jednom nedjeljno, drugi, svakog asa, kljuni akcionari

pitaju zato je to tako, dionice padaju ponekad iz raznih razloga, ali i zbog neke izjaveu mediju

6. PR strunjaci za finansijske odnose imaju pristup povjerljivim io sjetljiviminformacijama koje zahtijevaju diskreciju, pa e oni biti krivi ukoiko doe dounutranje trgovine informacijama ili preranog otkrivanja informacija.

7. PR menader za finasijske odnose estojeosoba kojaodgovara na pitanja vezana zaprimanja i beneficije koje ima genralni direktor. Problem se javalja kada firmapropada,opada profit a primanja direktora rastu.

8. zahtjevan izazov je komuniciranje u sluajevima integracije, akvizicije ili pripajanjadijelova firime. Uvijek jedna loije prolazi ili prolaze obe dobro uz veliko otputanjeradnika.

53. Javni poslovi definisati

PR strunjaci ija je specijalnost praksa OSJ u strukturama vlasti koji se u Americizovu eksperti za javne poslove, a u drugim zemljama slubenici za informisanje,

kljuna su veza izmeu vlasti i naroda. Bez obzira na kom nivou vlasti je angaovanekspert za javne poslove prisutan je da bi informisao javnost u vezi sa izabranim

34


35/35

zvaninim programom ili njegovim birokratskim djelovanjem. Svrha samih javnihposlova je bliska svrsi demokratije. Efikasne dem.vlade koriste iscrpnu i tanuinformaciju radi odravanja aktivnog odnosa sa birakim telom, na bazi meusobnograzumevanja i kontinuirane dvosmerne komunikacije.

54. Nabrojati ciljeve javnih poslova i objasniti svaki od njih

- da informiu birako tijelo u vezi sa aktivnou neke vladine agencije- da osiguraju aktivno uee u nekim vladinim programima- da njeguju podrku graana u vezi sa uspostavljanjem politike i programa- da slue kaojavni zastupnici u vladinoj administraciji- da upravljaju informacijama unutar organizacije- da olakaju odnose s medijima- da grade drutvo i naciju kroz korisne kampanje

55. Odnos vlasti i medija dostupnost i ovisnost, objasniti

Slobode tampe koje su garantovane Ustavom , u novije vrijeme su proirene ipojanjene. Pristup informacijama u posedu vlasti, ba kao i sloboda govora i pisanja ovlasti, ozakonjene su zakonima o slobodi informisanja i sunanim zakonima. Izuzev unekim dobro definisanim podrujima, kao to su nacionalna sigurnost, parnice ,

odreene kadrovske evidencije i tome slino, medijima i javnosti je omoguen pristupdoslovno svakoj informaciji u posedu vlasti.Pravo na prisup dravnim informacijama isastancima je od najvee vanosti.Pored toga to informie graane o slubenim

potezima vlade, uloga tampe kao psa uvara vlasti pomae u farantovanjuodgovornog upravljanja dravom, smanjenju korupcije i kristilisanju javnih pitanja imiljenja,to sve zajedno stavlja tampu u poziciju da bude i predstavnik graana.

Odnos izmeu vlasti i medija istovremeno je nesumnjiva nuda i prepreka ukomunikaciji drave sa graanima.Nedostatak panje medija je redak sluaj, deava senajee kada dravne ustanove to najmanje ele. Standardi koje koristi novinari ivladini slubenici zadueni za komunikaciju i kreiranje vijesti, najee su potpunorazliiti. Uprkos ovim tekoama vlada se i dalje jako oslanja na medije kada treba

preneti vanu informaciju, odluka vojske SAD-a da ukljue novinare u borbenejedinice tokom rata u Iraku.( problem samocenzure)

37847815 ispitna pitanja za drugi kolokvijum odgovori osj 2

Documents