1

2

Kako ustati na sabah-namaz!

Autor Demil Tokpinar

Naslov originala

Sabah namazina nasl kalklr! Izdava Za izdavaa REJHAN-Sarajevo Erdogan Nil Prijevod sa turskog Lektor Avdija Salkovi Aida Krzi Naslovna strana Korektor Velija Hasanbegovi Ahmet Alibai tamparija Tira 1000 BEMUST Sarajevo, 2006

Copyright by Erdogan Nil All rights reserved

-------------------------------------------------------------------------------------- CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerrzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 28-534.35

TOKPINAR, Demil Kako ustati na sabah-namaz / Demil Tokpinar ; (prijevod Avdija Salkovi). - Sarajevo : Rejhan, Prijevod djela: Sabah namazina nasil kalkilir ISBN 9958-9178-0-7 COBISS.BH-ID 14881542 --------------------------------------------------------------------------------------

3

Kako ustati na sabah-namaz

Demil Tokpinar

Sarajevo, 2006

Bosna-muslim mediaBosna-muslim media

4

SADRAJ

SADRAJ .......................................................................................... 4

KAKO USTATI NA SABAH-NAMAZ ............................................ 8

Plae li se zbog sabah-namaza? ...................................................... 10

I DIO

NAJVEI IBADET: NAMAZ ........................................................ 15

1. Namaz je neprevazieni ibadet ................................................... 15

2. ta je to jak iman? ...................................................................... 17

3. Kako se stjee jak iman? ............................................................ 20

II DIO

VANOST NAMAZA ..................................................................... 22

1. Namaz - ibadet koji se najvie nareuje u Kur'anu ...................... 22

2. Namaz je vjernikov Mi'rad ....................................................... 23

3. Namaz je najvea zahvala .......................................................... 24

4. Namaz je sveobuhvatan ibadet ................................................... 28

5. Namaz je stup vjere .................................................................... 29

6. Prosti razlozi ne mogu biti opravdanje ....................................... 30

7. Namaz je sredstvo pomou kojeg se na ahiret odlazi sa imanom 30

8. Namaz je prvo djelo vjernika za koje e biti pitan ...................... 32

9. Veoma je stroga kazna za naputanje namaza ............................. 33

5

10. Namaz uva od loih djela ........................................................ 34

11. Sve to uradi onaj koji klanja ubraja mu se u ibadet .................. 35

12. Neobavljanje namaza moe odvesti u irk i kufr ....................... 36

13. Namaz je najvei uvar ............................................................ 37

14. Namaz je simbol muslimana .................................................... 38

15. Namaz ini ovjeka sretnim ..................................................... 38

16. Namaz je voe (ukras) univerzuma, istinska dunost insana ..... 40

III DIO

VANOST SABAH-NAMAZA ....................................................... 42

1. Onaj ko klanja sabahski namaz pod Allahovom je garancijom ... 42

2. ak je i sabahski sunnet vrjedniji od dunjaluka .......................... 43

3. Hazreti Omer je i ranjen klanjao sabah-namaz ............................ 43

4. Vakat sabahskog namaza traje do izlaska sunca ......................... 44

IV DIO

IZGOVORI ZA OSTAVLJANJE NAMAZA ................................. 47

1. Nepoznavanje vanosti............................................................... 47

2. Miljenje "Allah je Gafur i Rahim, oprata" ............................... 48

3. Jo si mlad, klanjat e kad ostari ............................................. 50

4. Izgovor "nemam vremena" ......................................................... 51

5. Pogreno razumijevanje istine "I rad je ibadet" ........................... 52

6. Nikako da proe, dosadno je ...................................................... 53

7. Potraga za arobnom formulom.................................................. 53

8. Klanjao bih, ali ne znam dove .................................................... 54

9. Imam mnogo posla ..................................................................... 55

6

10. Bolestan sam, kako u klanjati? ................................................ 57

11. Imam ranu na ruci, ne mogu uzeti abdest .................................. 58

12. Odjea mi nije ista .................................................................. 59

13. Ne dozvoljavaju na poslu ......................................................... 60

14. Kako klanjati u vojsci? ............................................................. 61

15. Kako klanjati tokom putovanja? ............................................... 64

16. Htio sam klanjati ali sam zaboravio .......................................... 69

17. Toliko mnogo imam prepreka... ............................................... 72

18. Da li je mjesto isto, sredina pogodna, kako se Kibla odreuje? 74

19. Daleko smo od damije i od mjesta za abdest ........................... 75

20. Moje srce je isto, zato da klanjam namaz? ............................. 76

21. Nisam propisno pokrivena, da li e mi namaz biti ispravan? ..... 76

22. Ne dopada se mojoj porodici i okruenju .................................. 77

V DIO

IZGOVORI ZA NEOBAVLJANJE SABAH-NAMAZA ............... 79

1. Mnogo sam umoran, spava mi se ............................................... 79

2. Dijete me ostavlja bez sna, pa se poslije uspavam ...................... 80

3. Polucirao sam, moram se okupati ............................................... 81

4. Sunce je bilo pred izlaskom ........................................................ 85

5. Krevet je topao, a izvan njega je hladno, mrzi me ustati ............. 86

6. Kako se treba ponaati kad smo gosti? ....................................... 88

7. Zaboravio sam naviti sat ............................................................ 89

8. Da li su jacija i tehedud-namaz prepreka sabah-namazu? .......... 90

VI DIO

7

FORMULE ZA USTAJANJE NA SABAH-NAMAZ .................... 92

1. Zaspite na vrijeme ...................................................................... 92

2. Iskreno uinite dovu ................................................................... 93

3. Okoristite se mehanizmima za upozoravanje .............................. 95

4. Kako probuditi drugog na sabah-namaz ....................................100

VII DIO

KAKO SE KLANJA SABAH-NAMAZ? .......................................102

1. Ustanite na sabah-namaz sa arom ............................................102

2. Ne klanjajte brzo .......................................................................103

3. Ne klanjajte namaz slubeno i povrno ......................................105

4. Klanjajte s poniznou i po pravilima ........................................107

5. Klanjajte u dematu ..................................................................110

6. Sabah-namaz klanjajte u velikim damijama .............................114

7. Nikako ne izostavljajte tesbihat i dovu ......................................115

KOMENTARI ITALACA ...........................................................117

Prikljuite se naoj kampanji poklanjanja knjiga! ..........................118

8

KAKO USTATI NA SABAH-NAMAZ

Namazu, "koji je nakon imana najvea istina", naalost, ne posveuje se zasluena panja. Uz slabost imana, u dobu u kojem ivimo, ni ibadetu se ne posveuje potrebna panja i prednost.

Na Pejgamber, sallallahu 'alejhi ve sellem, je na Mi'radu primio naredbu o namazu pa nama pokazao kako emo ga klanjati. Pejgamber i njegovi ashabi, ak i u borbi se nisu ustruavali klanjati namaz u dematu. A danas, pak, mnogi muslimani bez ikakve ozbiljnije prepreke, jednostavno zbog lijenosti izostavljaju namaz.

Ovaj nehat i nepoznavanje vrijednosti koje se ispoljavaju prema namazu, zasigurno dolaze zbog imanske slabosti i nepoznavanja neprocjenjive vrijednosti ovog ibadeta.

Naspram ovog problema, potrebno je objasniti kako namaz kod Allaha predstavlja jedan neprikosnoveni ibadet i u kolikoj mjeri mu je na Poslanik, s.a.v.s., pridavao znaaja.

Eto, knjiga Kako ustati na sabah namaz!, autora Demila Tokpinara, u svjetlu vjerskih izvora objanjava nam vanost i vrijednost svakog, a posebno sabahskog namaza.

Sabah-namaz, zbog toga to sa mnogih aspekata ima posebne specifinosti, naalost, jeste namaz koji se najee ostavlja na kaza. Razlozi poput sna, umora i nedostatka vremena ukazuju na to da se sabahskom namazu mora pridati posebna vanost.

Kada se sa ovog aspekta pogleda, slobodno moemo rei sljedee: Ukoliko neko moe klanjati sabah-namaz, inallah, moe kljanjati i sve ostale namaze. Zato to onaj koji uspije uraditi najtee, uspijeva uraditi i ostalo.

Knjiga koja vam se nalazi u rukama, istraujui namaz u jednom

9

opem znaenju, objanjava vanost sabah-namaza, metode prevazilaenja raznih izgovora i formule za klanjanje u bilo kojim uvjetima. Obra+ujui ovo, nudi vam obilne praktine savjete i doivljene primjere.

Gospodara naega molim da uini da ova knjiga ima utjecaja i da bude uzrokom pridavanju znaaja namazu.

Mehmed Emin Birinci

10

PLAE LI SE ZBOG SABAH-NAMAZA?

Prije priblino petnaest godina ili smo u posjetu jednom prijatelju. Dok smo autobusom "grabili" putem, nastupio je vakat sabah-namaza. Iskreno reeno, nisam znao koliko e trajati putovanje i da li emo stii klanjati sabah-namaz. "Bol namaza" koji doivljavam pri svakom putovanju, tako mi je obuzeo cijelo tijelo da nisam mogao spavati.

Zato to sam prvi put putovao ovom marrutom, nisam znao na kojem e se mjestu praviti pauza i kada e se stii na odredite u koje smo ili. Priao sam jednom od mojih iskusnih prijatelja: "Kada emo klanjati namaz? Ja ne poznajem ovaj krajolik, obavijesti me kada stignemo na mjesto na kojem emo klanjati", rekoh.

Usnulim oima mi je odgovorio: "Dobro, klanjat emo, ne brini." Nakon toga zatvorio je oi i nastavio spavati. A on je bio jedna veoma pobona osoba koja je klanjala namaz. Rekao mi je da ne brinem, meutim, da li je to bilo mogue?

Nije bilo sigurno kada e se i na koji nain probuditi. Da je rekao: "Ukoliko se tebi ne spava, probudi me u toliko i toliko sati da se pripremimo", bilo bi u redu, meutim ni to nije kazao.

Minuti su jurili jedni druge, nestrpljivo sam brojao sekunde. Radi izlaska, suneva svjetlost jurila je brzinom od 300.000 kilometara u sekundi. A na vidjelu nije bilo nikakvog truda. Kamo sree da sam poznavao marrutu i da sam bio pod abdestom, u najmanju ruku klanjao bih u vozilu.

Sada ni to nije bilo mogue. Nemoan, okrenuh se jednom drugom prijatelju: "Namaz samo

to nije proao. Ja u zamoliti vozaa da stane. U suprotnom, izai u iz autobusa." Skupio je obrve i rekao mi s podsmijehom: "Jesi li pamet

11

izgubio?" Zbunio sam se i ujedno rastuio. Bio je to neko za koga sam znao da obavlja namaz. Jesam li ja zaista izgubio pamet? Zar sam trebao spavati u autobusu i ne razmiljati o mome Gospodaru?

Propitao sam sebe. Jesam li bio u krivu kada sam ovoliko razmiljao o sabah-namazu? Odgovor moete pronai u ovom sjeanju koje sam uo od moga rahmetli oca:

Pedesetih godina moj otac bio je gost kod daide u Ernirdag. Njegov poslovni prostor nalazio se tano preko puta kue u kojoj je stanovao veliki islamski uenjak hazreti Bediuzzaman Said Nursi. Moj otac, koji je proveo no kod daidinog sina, ujutru se probudio uz zvuke plaa. Ovako pripovijeda: "Pogledao sam i vidio da sin moga daide jecajui plae. Odrastao je mladi, ali je prolivao suze poput djeteta." Naspram ovog prizora pomislio je da mu se desilo neto loe ili da je primio kakvu alosnu vijest. "Hajirli je, Dejlane, ta ti je, zato plae?", upitao ga je. Odgovor koji je dobio bio je interesantan: "Ne mogadosmo ustati na sabah-namaz, zbog toga plaem."

Evo drugog primjera:

Dogaaj se desio Mehmed Paksu-efendijinom djedu. Njegov djed otiao je na njivu da poanje ito. Naravno, u

dugim ljetnjim danima radio je do kasno zato je legao umoran i iznemogao. Kada je ustao ujutro, imao je ta vidjeti! Sunce je izilo i sabah-namaz je bio proao. To ga je veoma rastuilo i poeo je jecati. Trljajui bijelu bradu o crvenu zemlju, plakao je i bez prestanka govorio: "ta sam uradio, ta sam to uradio pa propustih sabah-namaz?"

Toliko je plakao i trljao licem o zemlju da mu je cijela brada postala crvena.

Da, zbog namaza se plae, zbog namaza se pamet gubi, radi njega se dua i sve to volimo rtvuje. Meutim, sada se ova istina u potpunosti ne shvata.

ivimo u takvom vremenu da razmiljanje o sabah-namazu moe biti "ludost", a plakanje ukoliko ga propustimo "udnovatost"! Zaista, zar ne bismo trebali biti tuni kada propustimo sabah-namaz? Zar moramo normalno prihvatiti kada proe jedan namaski vakat koji je "nakon imana najvee i najvanije pitanje"? Zar je proputanje

12

namaskog vakta jedan obian dogaaj?

Da li je logino gledati fudbalske meeve sve do jutra, a ne razmiljati o sabah-namazu?

Osim toga, jedna mlada osoba, koja propusti ispit na fakultetu zbog toga to se uspava, od tuge i bola u stanju je pocijepati i Zemlju i nebesa. Dobro, a zar sabahski sunnet i farz, za koje je na Pejgamber, sallallahu 'alejhi ve sellem, u dva razliita hadisa rekao "da su hairniji od dunjaluka i od svega to se u njemu nalazi", nisu vani koliko jedna utakmica? Zar sabahski namaz, koji je vredniji od dunjaluka i od svih riznica u njemu, ne nosi vanost poput jednog univerzitetskog ispita? Zar ne trebamo plakati i aliti za namazom?

Jednog dana, jedan od velikana, hazreti Bajezidi-Bistami nije se mogao probuditi na sabah-namaz. Kada je svanulo, bio je tuan i uplakan, dok mu je gorjelo srce, korio je svoj nefs i inio je takav istigfar da je zbog toga zaradio veu nagradu od one za sabahski namaz. Vidjevi ovo, sljedeeg dana ejtan je na vrijeme upozorio ovog velikana. Jer kada vjernici zarade sevap, ejtan biva alostan. Kad je ve neklanjanje ove osobe bilo uzrokom njene jo vee molbe Allahu, ono to pripada ejtanu jeste da je sprijei da po drugi put prolije suze i zamoli.

Moete li rei koliko u ovome vremenu ima vjernika koji kada propuste sabah-namaz plau, kaju se, donose tevbu i istigfar i koji se boje kako e ustati?

Ne posedujemo preciznu statistiku, meutim, moemo kazati sljedee:

Prema jednoj anketi uraenoj meu studentima u naa tri velika okruga, broj onih koji redovno klanjaju namaz iznosio je 10%. A i oni, nesumnjivo, najvie proputaju sabah-namaz. Meu mu'minima koji klanjaju pet vakata, veliki je broj onih koji jednom u nedjelji, mjesecu ili nekoliko mjeseci propuste sabah-namaz. Ako hoete, najprije nad svojim nefsom, a zatim i u okolini uradite jedno istraivanje. Vidjet ete ovu gorku istinu u svoj njenoj ogoljenosti.

Zapravo sabah-namaz i svi farz-namazi jesu jedan velianstveni ibadet nad kojem su treperili najprije na Pejgamber, sallallahu 'alejhi

13

ve sellem, a zatim i njegovi odabrani ashabi. Kada propusti sabah-namaz, jedan vjernik mora biti izbezumljen kao da je pamet izgubio, mora biti ljut, svijest mu se treba pomraiti, ne smije imati apetita za doruak i sve do akama treba sebe kanjavati. Onog dana u kojem mu je "pobjegao" sabah-namaz, tlo mu pod nogama mora podrhtavati, radi tevbe i istigfara ruke prema Allahu mora pruiti i moliti za oprost. I to je vanije od svega, na proputanje sabah-namaza nipoto ne smije gledati kao na ncto uobiajeno, ne smije prihvatiti kao da je to neto to se moe desiti. Mora se pobuniti protiv svoga nefsa, nemarnosti i sna. Odmah mora kazati: "Gdje sam pogrijeio? ta moram poduzeti da ponovo ne upadnem u ovu bolnu patnju? - i krenuti k traenju izlaza. Mora pronai rjeenje i odmah ga primijeniti. Zato, jer nije rije o djeijoj igraki, o svakodnevnoj pojavi, pitanju kratkoronog dunjalukog ivota! Ono o emu mi priamo jeste pitanje ulaska u Allahovu audijenciju, kod Vlasnika, Sultana i Stvoritelja nas samih i univerzuma, kao i pitanje padanja na seddu u Njegovom dergahu. To je pitanje injenja ibadeta Zati-Zuldelalu, koji je naa dua, na voljeni, naa jedina ljubav. Na svijetu od ovoga ne moe biti nita vanije, pree i drae. Ako ovdje ima nekog nedostatka, greka je naa.

Jedan vjernik ne moe smatrati normalnim da jednom u nedjelji ili jednom u mjesecu propusti sabah-namaz, ne moe to prihvatiti! Ukoliko proputamo namaze, znai da se nalazimo u stanju u kojem ovoj pojavi moramo rei "stop!", moramo se trgnuti, zadrhtati, pobuniti se protiv nae nemarnosti i rei "dosta vie!". Na Gospodar, zbog koga se ponosimo to smo Njegovi robovi, ne eli od nas jednu ovakvu nebrigu i ravnodunost. Na voljeni Pejgamber, sallallahu'alejhi ve sellem, zbog kojeg smo ponosni to smo mu Ummet, ne poduava nas nemarnosti. On je jednom u cijelom ivotu propustio samo jedan sabah-namaz, i to se desilo pri povratku iz bitke, u trenucima velikog umora, neispavanosti, zbog toga to je deurni zaspao ili se moda desilo sa mudrou da svoj Ummet podui kako se treba ponaati u ovakvim situacijama. Dok je istina ovakva, ne moemo ostati neosjetljivi prema sabah-namazu.

O pitanju sabah-namaza u kakvom god da se stanju nalazimo, bilo da ga jednom u nedelji, jednom u godini, ili ak jednom u nekoliko godina proputamo, moramo se snabdjeti jednom novom svijeu o

14

robovanju Allahu, moramo se opasati novim orujem truda i upornosti i zapoeti novi pokret obavjetavanja i upozorenja.

Knjiga koja nam se nalazi u rukama predstavlja jednu kako tunu tako i radosnu avanturu namaske borbe. Predstavlja potragu za rjeenjem jedne due koja se bori i mozga kojim odzvanja: "ta mogu uraditi za namaz?" Ovo su preporuke jednog vaeg brata koji naspram Allaha ne vidi niti jedno svoje djelo, koji u rukama nema nita drugo osim grijeha, meutim, koji vjeruje u svoju ljubav prema Allahu i koji gori zbog toga to Mu ne moe robovati onako kako On to zasluuje.

Od Uzvienog Allaha molim da ova knjiga, u najmanju ruku, uputi na razmiljanje o namazu i da bude uzrokom mnogo veem i opirnijem trudu kada je ovaj ibadet u pitanju.

Demil Tokpinar, juni 2002.

15

I DIO

NAJVEI IBADET: NAMAZ

1. Namaz je neprevazieni ibadet Da bismo u potpunosti obavili namaski ibadet, najvei i

najneprevazieniji ibadet, koji nam je na Gospodar naredio, prvi uvjet je "veoma dobra spoznaja njegove vanosti". Namaz je po svemu neprevazien. Islamski velikani ak i na samrtnoj postelji nisu odustajali od klanjanja. Ali mi, muslimani ahiri-zemana, i pored toga to ne posjedujemo niti jedan istinski izgovor, u stanju smo napustiti nae namaze. Da smo ispoljili potrebni znaaj, da li bismo zapadali u ovakva stanja? Da li ste se ikada odrekli jela, vode, zraka? Niti jedan insan, osim onih koji radi ostvarivanja veih prava stupaju u trajk glau, ne ostavlja jelo i pie, ne zaboravlja, ne odrie se. Nastavak naeg materijalnog ivota vezan je za obavljanje ovih potreba. Njihova vrijednost i znaaj uinili su ih neprevazienim.

Takoer e i ivott naeg duhovnoga ivota biti vezana za potpuno ispunjavanje svih ibadeta od kojih namaz dolazi na prvo mjesto. Na voljeni Pejgamber, s.a.v.s., i njegovi odabrani ashabi ak i u najeim trenucima Bitke na Bedru nisu izostavili klanjanje namaza. Nisu se trudili da spase svoje due, i po cijenu ivota odabrali su namaz.

Zato?

Zato jer su znali da se uvanje ivota i due nalazi u rukama Onog ko je tu duu podario, a namaz je, pak, Njegova naredba. Moe li biti kakvog dobra od due koja nipodatava naredbe Voljenog svih dua? I jo, moe li se sauvati ona dua koja nipodatava naredbe Onog Koji sve due dri u ruci?

16

Hazreti Ahmed Zijaeddin Gumuhanevi ni u najteim trenucima bolesti nije isputao svoje ibadete, tavie kada bi ispruio nogu, da bi mu bilo lake, odmah bi je povukao govorei: "Ne mogu iskazati nepotovanje prema Gospodaru."

Veliki islamski uenjak hazreti Bediuzzaman Said Nursi, jednog mjeseca ramazana, u trenucima teke bolesti, pet dana je proveo da skoro nita nije pojeo i popio, meutim, svoj namaz i post nipoto nije izostavio. Pa kako su oni gledali na namaz kada nikakvu prepreku pred njim nisu priznavali? Kakav je to nedostatak muslimana dananjice kada zbog najobinije prepreke sa lahkoom odustaje od namaza? Upravo ovdje se moramo okrenuti prema naem Gospodaru, Koji nam je naredio namaz i Njegovom asnom Resulu, sallallahu 'alejhi ve sellem, koji nas je njemu poduio. Nismo ga mi izmislili. Nismo mi kazali: "Kako moemo zadovoljiti naeg Stvoritelja? Hajdemo na ovaj nain leati, ustajati i initi dovu!"

Shodno tome to nam je Allah naredio namaz, o pitanju njegove vanosti takoer se Njemu moramo obratiti. U suprotnom, ne moemo govoriti "Ja sam musliman", a potom rijeima i djelima pametovati o pitanjima namaza. Zar rije musliman ne znai "onaj koji je predan Allahu, koji se o svakom pitanju obraa Njemu i trudi da zaradi Njegovu milost"? Meutim, izostavljanje, nepotpunost, lijenost i izgovori pokazuju "da se nismo prepustili Allahu". Ovo je, pak, jedna velika proturjenost i greka. Zbog toga, to se namaza tie, umjesto da dozvolimo nefsu da govori, potrebno je okrenuti se Allahovoj Knjizi, Njegovom asnom Resulu, sallallahu 'alejhi ve sellem, i islamskim uenjacima, koji se napajaju sa ova dva izvora. Zaboga, kako su oni vidjeli namaz, koliku su mu vanost i vrijednost pridavali, kako su ga objanjavali i kako su ga klanjali? Ukoliko saznamo ovo, porast e vrijednost koju pridajemo namazu i postat e jedno djelo, jedan in od kojeg nikada neemo moi odustati.

Prvo to jedan musliman, koji eli namaz uiniti neizostavnim dijelom svoga ivota, mora postii, jeste vrst i jak iman. Naredbe i zabrane dobijaju na svojoj vanosti i vrijednosti shodno stepenu do kojeg su doli vjera, potovanje, povjerenje i predanost.

Moe se desiti da jedno dijete ne poslua naredbu svoga brata,

17

ali se ne moe protiviti svome ocu. Ukoliko neko, i pored toga to kae da je musliman, ne klanja namaz ili ispoljava nemarnost, njegov prvi problem je oigledan: njegova vjera u Allaha nije vrsta. Jer, ovjek je poput drveta ili zgrade. Njegov korijen i temelj je iman, grane i zidovi su njegovi ibadeti. Kao to se ne moe spasiti drvo kojem je korijen bolestan tako to emo mu naprskati grane, isto tako ne moemo popraviti zgradu poljuljanih temelja tako to emo joj okreiti sobe. Kao to se iz ovih primjera vidi, takoer i jedan vjernik, koji iskazuje nemarnost prema namazu najprije mora ojaati svoj iman kako bi se svim biem vezao za namaz. Veoma dobro mora znati da ga svakoga trena posmatra Allah, Onaj Koji je svugdje pristupan i Koji sve vidi, kako bi uredio svoje postupke i kako nikada ne bi napustio namaz. Svi mi moramo ovako razmiljati: "Kako moemo postati vlasnici jakog i nepokolebljivog imana? Kako moemo dobiti ovu velianstvenu snagu koja e nam osvijetliti i dunjaluk i ahiret?" Ne moemo svjesno sebe bacati u opasnost. Ne znajui do kako tekog stanja e nas na dunjaluku i ahiretu dovesti izostavljanje namaza, ne moemo biti nerazumni. Nama ne prilii jedna ovakva ravnodunost. Zar ovjek nije najpametnije stvorenje, koje najbolje razmilja o svom svretku i juri za svojim interesima?

S obzirom da je namaz jedan ibadet, koji kada se obavlja, donosi najvie sevapa, a kada se ne obavlja, predstavlja uzrok najveoj patnji, zar nije potrebno da svakog dana razmiljamo o njemu i da svakog dana napredujemo po jedan korak?

2. ta je to jak iman? U vezi s imanom i ibadetom postoje tri meusobno bliska

pojma. To su: huzuru-daimi, hakka-l-jakin i ihsan. Hakka-l-jakin predstavlja najvei stepen na imanskoj ljestvici,

iza njega dolazi ajne-l-jakin i ilme-l-jakin. Ihsan dolazi nakon imana i islama i najzrelija je dereda u

ibadetu. S druge strane, huzuru-daimi predstavlja osjeaj da se ovjek svakog trena nalazi u Allahovom prisustvu i u ma'rifetullahu zauzima jedno veoma bitno i dragocjeno mjesto. Sve ovo vezano je za iman iz

18

uvjerenja. To je svjedoanstvo o veoma snanom i nepokolebljivom imanu.

Hakka-l-jakin znai potpuni osjeaj, slast i ivljenje imanske istine. Isto kao to se i prisustvo hrane u kuhinji osjea na tri naina: jedan je spoznaja putem mirisa, i za ovo se kae da je ilme-l-jakin; drugi nain je odlazak u kuhinju i gledanje oima; ovo je ajne-l-jakin; trei nain, pak, jeste kada jelo probamo, osjetimo mu ukus i osobine. Kako god da je posljednji nain najjaa spoznaja, najjae znanje, takoer i hakka-l-jakin predstavlja najjau imansku deredu.

Kada je rije o ihsanu, to je obavljanje ibadeta kao da vidi Allaha. Kada je na Pejgamber, s.a.v.s., u jednom hadisu objanjavao ovo, rekao je: "Ihsan je injenje ibadeta kao da vidi Allaha. Koliko god ti Njega da ne vidi, On vidi tebe." U jednom pogledu ihsan je spoznaja znanja da te Allah vidi.

Jednog dana, dok je klanjao namaz, u kuu nekog od Allahovih pobonih robova uao je lopov i pokupio sve to je naao. Upitali su ga: "Kako moe biti da ti sve uzme i ode, a ti si bio u kui!? Zar nita nisi uo?" Odgovorio im je: "U tom trenutku klanjao sam namaz, bio sam s mojim Gospodarem. Niti sam ita vidio, niti sam uo." Eto, ovo je ihsan. Ba kao kada je hazreti Alija, r.a., zatraio da mu izvade strijelu iz noge kada stane na namaz. Zato to je on u tom trenutku bivao van sebe i namaz bi mu obavljao funkciju anestezije koja se upotrebljava tokom operacije. Odvajao bi se od dunjaluka i uranjao u svijet uzvienosti.

Huzuru-daimi istaknut je etvrtim ajetom sure El-Hadid: "Gdje god da ste, Allah je zajedno sa vama." Koliko god da mijenjamo mjesto u toku dvadeset i etiri sata, gdje god da odemo, na Gospodar je zajedno sa nama sa Svojim imenima i atributima. Poslanik, s.a.v.s., koji kae: "Najbolji iman jeste tvoje znanje da je Allah zajedno sa tobom gdje god se nalazi", u isto vrijeme objanjava ovaj ajet i huzuru-daimi.

Huzuru-daimi predstavlja jedan takav osjeaj Allahovog postojanja, Njegovih imena i atributa, tako da zna da je svaki tvoj tren Njegovo dobroinstvo i da se svaki tvoj postupak nalazi pod Njegovom kontrolom i nadzorom. Znaenja koja se istiu u ajetima: ak ni jedan list ne pada bez Njegove dozvole, On zna ono to vam je u srcima, On

19

ulazi izmeu osobe i njenog srca, jesu stvarnost u koju vjerujemo i koju smo prihvatili. Svaki mu'min ovo prihvata i potvruje. Meutim, huzuru-daimi predstavlja ivot uz stalnu svjesnost o ovim istinama.

Jedan ovjek koji zna da ga Allah promatra, da se sa Svojim imenima i atributima pojavljuje na svakome mjestu, koji zna da Mu je svim biem predan i koji svakog trenutka osjea ove istine, da li moe uiniti grijeh? Uiniti nepravdu, kazati la? Jedan vjernik koji svim svojim atomima osjea huzuru-daimi, dok ezani odzvanjaju nebesima, moe li biti zauzet nekim drugim poslom, osim tranja na namaz? Ili, pak, moe li izostaviti svoje ibadete? Hoe li nastaviti spavati kada doe vrijeme za sabah-namaz?

To je nemogue. Vjernik koji srcem svojim vjeruje u Njegovo postojanje, koji zna

da je On prisutan na svakom mjestu, koji u potpunosti prihvata da se ivot i smrt, radost i tuga, jedino i jedino nalaze u Njegovom kudretu i Njegovoj volji, ne moe izai izvan Allahovih naredbi i zabrana.

Eto, hazreti Ahmed Zijaeddin Gumuhaneli, jedan od duhovnih velikana koji je dostigao ovu deredu, ak i kada je bolestan, suzdrava se da ne isprui nogu. Zato jer se on nalazi pred Allahom. A zar se pred Sultanom svih sultana ispruaju noge? Oni oko njega oprue mu nogu kako bi mu olakali, meutim, on je odmah povlai i govori: "Ne gurajte me u grijeh."

Hazreti Bediuzzaman Said Nursi, koji se nalazi na najuzvienijem mekamu ove visoke derede, ne provodei niti jedne sekunde uprazno, ini ibadet, od sjedenja na koljenima noge mu bivaju sve u ranama. Njegov uenik Molla Resul jedan ovakav takvaluk ne moe smjestiti u svoj razum i zato to je znao da ba njemu Ustad nee zamjeriti, ne moe se suzdrati da ne kae: "I mi se bojimo Allaha, ali ti si prestraen."

Dok bi objanjavao huzuru-daimi, hazreti Bediuzzaman esto bi govorio:"U svemu postoji jedan ajet (znak) koji svjedoi o Allahovom jedinstvu." U isto vrijeme huzuru-daimi znai pronai i znati Allaha u svemu. Zrak, voda, planina, kamen, uma, more, rijeka samo govore o Allahu. Atom, elija, sjemenka, pela, jaje, cvijet, riba, voe, drvo jesu

20

ogledalo Njegovih imena i atributa.

Eto, huzuru-daimi znai gledati sva stvorenja i sjetiti se Allaha, postati svjestan Njegovih imena i svojstava.

3. Kako se stjee jak iman? Kao to smo prije ukratko spomenuli, iman je kao temelj zgrade

ili korijen drveta. Kako god se promjena u korijenju drveta odraava na grane i plodove, isto tako i napredak u imanu biva uzrokom senzibilnosti, kontinuiteta i razvitka u ibadetima ovjeka. Ovaj iman je funkcionalan i utjecajan poput elektrine struje, koja tehnikim ureajima i mainama daje pokretljivost, ili poput due koja tijelu dariva ivot.

Nesumnjivo, ovo o emu priamo nije jedan obian, povran, mrtav, neutjecajan i suh iman. Ve je to velianstveni iman koji se objanjava u Kur'anu i hadisu, vatreni iman kojeg su najprije ivjeli Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem i njegovi ashabi te duhovni velikani. Upravo ovaj iman nam na Uzvieni Gospodar objanjava hiljadama znakova. Moda moemo rei da je polovina Kur'ana ispunjena ajetima punim pouke koji govore o ovakvom imanu. A iman objanjen u Risule-i Nuru, koji na jedan aktivan nain govori o imanskim ajetima, jeste upravo onaj ushieni i funkcionalni iman koji se u Kur'anu zahtijeva. On se stjee, ne samo spoznajom Allahovog postojanja ve u isto vrijeme i znanjem Njegovih imena i svojstava, tavie, Njegovog stvaranja i Njegovog manifestiranja. Jer, kao to kae Muhjiddin Arabi: "Spoznaja Allaha nije isto to i spoznaja da On postoji."

Ma'rifetullah, kako jo moemo rei "spoznaja o Allahu", ne javlja se samo vjerovanjem u Njegovo postojanje. Stjee se spoznajom i vjerovanjem u sva Njegova imena, svojstva, stvaranje i spoznajom i vjerovanjem da se sve to od najsitnije estice do Zemljine kugle iz asa u as manifestira u svakoj stvari, svakome biu.

ovjek ovu manifestaciju nebrojeno puta mora vidjeti u svome tijelu, osjeanjima, u svim ovosvjetskim stvorenjima te u svakoj prilici mora razmiljati i svakog trena osvjeavati svoju vezu sa Gospodarom.

21

Ionako je Resulullahov, sallallahu 'alejhi ve sellem, hadis ukaz na ovu tajnu: "Jedan sat tefekkura (razmiljanja) bolji je od godine dana nafile-ibadeta." (Adluni, Kefu-l-Hafa, 1:310) Meutim, tefekkur predstavlja jedan neogranien pojam bez pravila. Da bi se ostvario, potreban je niz pravila, program i vodi.

Eto, Risale-i Nur jeste jedan velianstven program koji objanjava imanske ajete Kur'ana. U suprotnom, bez plana, programa i pravila, ne moemo znati koje bie iz kojeg aspekta i na koje ime i svojstva naega Gospodara ukazuje. Koliko ga god vie itamo, toliko e nam i iman rasti. Postoji niz pravila za plansko i paljivo itanje ovog djela i za crpljenje potpune koristi iz njega. Ukoliko se ova pravila slijede, raste i korist.

Iman predstavlja usmjerenje naih pogleda, misli i panje prema Allahu. to vie nae misli okrenemo od drugih stvari i panju uputimo prema naem Gospodaru, toliko e nam zasjati iman. Zbog toga je potrebno aktivno itati djela koja podrobno objanjavaju Kur'anske ajete o imanu. Povrnost, prividno interesovanje ne mogu nam osigurati eljenu korist. Ukoliko elimo da nam iman sa svom svojom velianstvenou upravlja ivotom, osim svakodnevne i aktivne obuzetosti njime, nema drugog izbora.

22

II DIO

VANOST NAMAZA

1. Namaz - ibadet koji se najvie nareuje u Kur'anu S obzirom da je na Gospodar taj koji nareuje namaz, jedino iz

Njegove knjige, Kur'ana, moemo saznati o vanosti ovog ibadeta. Namaz je tano sedamdeset puta nareen u Kur'anu. Nema drugog ibadeta koji je toliko puta spomenut, na koji je sa insistiranjem skrenuta panja.

Allah je Stvoritelj svega, On u ruci kudreta dri sva stvorenja i svime upravlja.

Zar mi insani, koji naspram obinog slubenika odmah saginjemo glavu, ne bismo trebali drhtati naspram toliko naredbi i insistiranja Stvoritelja univerzuma? Kada nam u koli nastavnik, na poslu direktor ili u vojsci komandant naredi neki posao, odmah to uradimo, trudei se da zaradimo njihovu naklonost i zadovoljstvo. Kako moe biti da smo nemarni naspram naredbi naega Gospodara? Kako moemo ne klanjati namaz i to kao da prkosimo Zati Zul-delalu koji sve u ruci dri, kao da Ga izazivamo, ba kao da Mu govorimo: "ta god nareuje naredi, ja imam mnogo vanija posla!? "

Kada su naeg Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, upitali: "Koje je Allahu najdrae djelo?"- rekao je: "Namaz u njegovom vaktu." (Buhari, Namaski vaktovi, 6)

Ovaj hadis pokazuje da od namaza nema veeg ibadeta niti ga moe biti.

Osim toga, namaz je nakon imana najvaniji ibadet. U univerzumu i islamu namaz je nakon imana najvea istina. Pogledajte

23

ta na Gospodar kae o ovom pitanju:

Reci vjernicima, robovima Mojim, da molitvu obavljaju... (Ibrahim, 31.)

Kako god naredi, Gospodaru na! uli smo i od srca se pokoravamo!

2. Namaz je vjernikov Mi'rad Namaz je na Mi'radu nareen bez zastora i direktno. Mi

muslimani ne moemo u potpunosti razumjeti istinu hadisa: "Namaz je vjernikov Mi'rad". Od bezbroj ljepota namaza dovoljno je, ak, da samo ovu posebnost prigrlimo i da je prihvatimo kao neprikosnovenu. Zato jer je svaki proueni ezan Boanski poziv koji nas podsjea na Allahovu naredbu o namazu i koji nas poziva Njemu. Svaki poziv jeste jedna objava koja nas do dubina naih dua prodrma, koja nas utapa u radost i veselje i preputa ushienosti.

Razmislite jednom: Da nas pozove jedan veoma dobar prijatelj, ili neki na stariji

roak ili, pak, predsjednik drave, zar ne bismo otili? Da u dvorima predsjednika drave ima neka gozba, zar bi samo mi zakasnili?

Zamislite da jedan ovjek primi slijedei poziv: "Moj cijenjeni sultan te poziva u dvorac. Bit e veoma velikoduan, pohvalit e te i iz njegove riznice ti pokloniti veoma vrijedne poklone", a on odgovori: "Imam posla, ne mogu doi", zar bismo mogli rei za njega da je pametan? tavie, ima li ikoga ko svome prijatelju ne odgovori na telefonski poziv?

Recimo, poziva nas Resulullah, s.a.v.s., i mi emo ga poput ashaba, ija smo slatka sjeanja itali, vidjeti i sa njim razgovarati. Zar ne bismo trei otili? Vjerujte da bih ja i puzei otiao i poljubio ruku tom uzvienom Poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem. Ma pustite posjetu ivog, zar ne odlazimo nasmijani na had da mu posjetimo mubarek kabur? Meutim, na Gospodar, Koji nam namaz nareuje, na Voljeni Koji najvie slua nae brige i Koji nam za njih daje rjeenje. On je na Sultan Koji nas svake sekunde obasipa darovima. On

24

je takva Uzvienost, da kada bi samo na tren prekinuo Svoje darove i dobroinstvo koji se nalaze nad nama, ak ni tren ne bismo mogli ivjeti.

Eto, namaz je za vjernika poput susreta sa Sultanom svih sultana, poput vienja i razgovora s Njim. Kada god ujemo ezan, bez odlaganja, uz radost i ushienje moramo Mu potrati.

3. Namaz je najvea zahvala Najljepa zahvala za beskrajne nimete koje nam dariva na

Gospodar jeste obavljanje namaza. Jer za nepresune nimete, iji broj ak i ne znamo, moemo odgovoriti namazom kojeg emo obavljati pet puta dnevno sve do smrti. Gospodar nam je darovao takve blagodati, mi ak i nismo upueni u njihove stvarne vrijednosti. Niko u potpunosti ne zna u kakvoj mjeri su bitni organi koji su mu dati. Tek kada se razboli ili kada ih izgubi, shvata njihovu vrijednost.

Zaboga, da smo slijepi zar ne bismo poklonili trilione samo da progledamo? Da nam daju cio univerzum za dvije ruke, da li bismo ih zamijenili? A pamet? A duu? A da li bismo prodali naa osjeanja, sva ljepa jedna od drugih, za bilo koji dunjaluki imetak? Eto, Gospodar na, Koji nam je naredio namaz, sve ovo nam je jo, uz bezbrojne nimete i opskrbu, poklonio. On u Kur'anu kae:

Da probate izbrojati Allahove nimete, ne biste ih mogli ni grupisati. (En-Nahl, 18.)

Sa pet vakata namaza mi ak, ne moemo zahvaliti na ovim nebrojenim blagodatima.

Meutim, ta radi na Gospodar ije je milosre beskrajno? Jo nam i Dennet daje! Spaava nas od Dehennema. Da bismo Ga zadovoljili, spasili se od vjeite patnje, ivjeli u Dennetu zauvijek sa svim prijateljima, zar se ne bismo trebali uhvatiti za namaz sa obje ruke, zar ne bismo trebali trati u damiju kada zaui ezan?

Pogledajte ovu interesantnu vijest kako biste shvatili vrijednost blagodati poklonjenog nam tijela: "Sedmogodinjem djeaku, koji je na izlazu iz metroa izgubio nogu na pokretnim stepenicama, odlukom

25

amerikog suda na ime odtete isplaeno je 53 miliona dolara."

Neko dijete gubi nogu i onaj to je odgovoran za to biva osuen da plati 53 miliona dolara. Zamislite da hoete da kupite nogu po ovoj cijeni. Morali biste 25 godina raditi a da pri tom zaraujete preko 2 miliona dolara godinje! Ukoliko unitavanje jedne noge na ovom prolaznom dunjaluku iziskuje dvadesetpetogodinji rad, kakva bi trebala biti kazna za onog koji zauvijek uniti cijelo tijelo, tavie, pamet, srce, duu i osjeanja? Zauzvrat beskrajnih blagodati, na Gospodar od nas trai namaz, ibadet koji je veoma mali, lahak i jednostavan.

Pet vakata namaza oduzima nam samo sat vremena. Osim toga, onoga to klanja, Gospodar nagrauje Dennetom, mjestom vjeite sree. Meutim, ono to mi radimo, nije ak dovoljno za odtetu jedne noge.

Ako elite, ostavimo po strani bajkovitu mjesenu zaradu od 200.000 dolara i pozabavimo se stvarnou. U naoj dravi, tokom 2005. godine mjesena zarada od jedne milijarde lira bila je veoma dobar iznos. Sljedstveno tome, osobi koja godinje zarauje 12 milijardi lira da bi zaradila 75 triliona (53 miliona dolara) potrebno je tano 6.250 godina rada. U jednom pogledu, za samo jedna nogu potrebno je raditi od vremena Adema, a.s., pa sve do danas. I sa ovim e se, prema pravu koje je izmislio ovjek, ostaviti dunjaluka i materijalna korist. Po grubom raunu, za 25 naih organa bit e potrebno raditi 156 hiljada godina. Naravno, u ovo nisu uraunati dua, talent, osjeanja... Osim toga, ne ubrajamo ni bezbrojne materijalne i duhovne blagodati koje su podarene naem tijelu. U tom sluaju, ak ni po ljudskoj pravdi, novac bilo kojeg ovosvjetskog bogataa ne moe biti dovoljan da isplati Allahove blagodati. Ne zaboravimo ni ovo: Oko je mnogo potrebnije i vanije od noge. Srce i mozak su vrjedniji od oka i uha. A pamet i dua su iznad svega. A moemo li uporediti sa bilo ime vrijednost imana koji nam donosi vjeiti ivot?

Eto, mi smo obasuti ovako velianstvenim blagodatima. U djetinjstvu sam uo jednu ovakvu pouku: Kada preseli neka osoba, koja je cio ivot provela u ibadetu, Denabi-Hakk je upita sljedee: "Robe moj, hoe li da ti se ophodim Mojim merhametom ili e tvojim

26

ibadetom?" Zato to je cio ivot proveo u ibadetu, ovjek je odgovorio: "Mojim ibadetom, Gospodaru!" Meleki, Jedan po jedan sabrae sve ibadete, ali, ta vidjee? Sve to nije bilo dovoljno da se zahvali ni za jedno oko i trebao je ii u Dehennem. Meutim, pokajao se i zamolio, te mu Denabi-Hakk oprosti i naredi da ga odvedu u Dennet.

Neka nas Allah sauva ovakve oholosti, od uzdanja u sopstvene ibadete.

Prenijet u jo nekoliko primjera vezanih za blagodat tijela i zdravlja.

Visina tijela i noge Allahovi su nimeti. Jedan moj prijatelj, dok je bio u vojsci, zbog toga to mu je jedna noga bila kraa tri centimetra, bio je tri puta operiran. Nakon svake operacije leao je tri mjeseca i jednom u est mjeseci bio bi operiran. Na ovaj nain svaki put mogao je produiti nogu samo za centimetar. Ukoliko bismo, pak, za svaki centimetar nae visine legli na operacioni sto, kaite, da li bi nam ivotni vijek bio dovoljan? Kad ve spomenusmo, osoba visoka 170 cm morala bi se operirati tano 170 puta i pritom provesti u krevetu 42 godine.

Uz pomo hormona proizvedenog genetikom tehnologijom, osobe koje su usljed poremeaja gena ostale niske, za 30 cm mogu poveati svoju visinu. Meutim, za ovo je potrebno 120 hiljada dolara. Ako bismo mjeseno zaradivali 500 dolara, morali bismo raditi tano 20 godina.

Jedan moj poznanik imao je sina od 24 godine koji je morao izvriti operaciju na mozgu u Americi jer se tako neto nije moglo uraditi u Turskoj. Za transport je bio potreban posebno opremljen avion. Meutim, to je bila imuna porodica tako da je pokrila sve neophodne trokove. Nakon troka od milion dolara, naalost, desila se smrt.

Kako se ljudi, ija je visina na mjestu, iji su organi zdravi i hormoni ispravni, nalaze u velikom blagostanju. I zar zbog toga ne bi trebali danonono zahvaljivati? Osim toga, ovi nai lijepi organi imaju svoju opskrbu. Zarad eluca stvoreno je na hiljade vrsta hrane i pia, zarad jezika hiljade ukusa, zbog uiju lijepi zvuci, zbog nosa bezbroj mirisa, zarad oiju beskrajni lijepi prizori. Primjeri koje smo naveli tiu

27

se samo naeg materijalnog bivstvovanja. Premda, ove organe, sve i da nisu razvijeni kao kod ljudi, posjeduju i ivotinje, nae istinsko bogatstvo sakriveno je u dubini nae pameti, due, srca i osjeanja. Potrebne su mnogobrojne stranice da bi se objasnilo svako bogatstvo ponaosob.

Ukratko, uvjeti pod kojima se nalazimo i nimeti koje posjedujemo predstavljaju "steena prava", dakle, nismo ih samostalno zaradili. Oni su nam poklonjeni i da bi i dalje trajali, potrebno je da svakoga trena ta ruka nimeta bude nad nama. Znai, zato to nam je jednom poklonjeno, ne moemo rei: "Od sada je ovo nae." Potrebno je da te blagodati svakog trena budu uvane i nastavljene od strane Allaha. Zbog toga ovjek uvijek ima potrebu za snanom dovom, zahvalom i ibadetom. Pogledajte znaenje ovog ajeta:

Sjeajte se vi Mene, i Ja u se vas sjetiti, i zahvaljujte Mi, i na blagodatima Mojim nemojte neblagodarni biti! O vjernici, traite sebi pomo u strpljivosti i obavljanju namaza! Allah je doista na strani strpljivih. (El-Bekara, 152.-153.)

U jednom drugom ajetu opet se nareuje da se pomo trai saburom i namazom i kae se:

Pomozite sebi strpljenjem i namazom, a to je zaista teko, osim poslunima... (El-Bekara, 45.)

Dakle, u jednom smislu ne klanjati namaz znai ne plaiti se Allaha. Koji se vjernik ne boji Stvoritelja svega i Vlasnika neograniene moi? Ukoliko vam se zbog ove izjave najei svaka estica tijela, odmah sa ozbiljnou i ushienjem prigrlite namaz.

Eto, namaz je najljepi izraz zahvale koja se nareuje u ajetima. Ajet: Zatim ete toga dana za sladak ivot biti pitani sigurno! (El-Tekasur, 8.), podsjea nas na date nam blagodati, ukazuje na polaganje rauna na ahiretu i zato ga nikako ne trebamo skidati sa uma.

Posebno namaz moramo s ljubavlju i velikom panjom obavljati, a ne bezvoljno i da bi ga se otarasili.

28

4. Namaz je sveobuhvatan ibadet Namaz je sveobuhvatni ibadet koji u sebi sadri sve ibadete i

zikrove. Znaenje namaza jeste izgovaranje Subhanallah naspram moi naega Gospodara, zahvaljivanje s Elhamdulillah naspram Njegove ljepote, i velianje Allahu ekber spram Njegovog savrenstva. (Risale-i Nur, Sozler)

Na Gospodar je Vlasnik beskrajne veliine, Uzvien je, nema Mu slinog. Tesbih ukazuje na to da je On lien svih slabosti i nedostataka. On je sa svakog aspekta bez mahane, Savren. Velianje izraava Njegovu uzvienost i veliinu. U krajnjoj mjeri On je lijep i sve ljepote predstavljaju manifestaciju Njegove vjeite ljepote. Eto, zahvaljivati znai Njega veliati.

Tekbir, tesbih i hamd nalaze se u svakom dijelu namaza. Tekbirom zapoinjemo namaz i tokom svih ruknova izgovaramo Allahu ekber. Nakon toga, sa dovom Subhaneke poinje Tesbih. Na ruku'u i na seddi inei tesbih po tri puta svjedoimo o Allahovoj istoi od nedostataka. Na poetku Fatihe koju uimo na svim rekatima nalazi se zahvala Allahu. Kad ustanemo sa ruku'a ponovo zahvaljujemo. Namaz ba kao da je ukraen cvijeem tesbiha, tekbira i ukura, neprikosnoveni je ibadet obasjan raznobojnom svjetlou. Osim toga, svaki pokret u namazu izraava isto znaenje. Stajanje na nogama i vezivanje ruku naprijed predstavlja izraz potovanja. Saginjanje na ruku'u, opet izraz potovanja. Pad na koljena pokazatelj je nemoi naspram jednog Uzvienog Bia. Padanje na seddu predstavlja vrhunac ljubavi, potovanja i rtvovanja svega radi Allaha. injenje sedde znai: "Gospodaru moj, ta god si mi od materijalnog i duhovnog dao u amanet, sve sam prostro na Tvome putu, rtvovao sam za Tebe, sa svim svojim Tebi sam se predao."

U isto vrijeme namaz obuhvata sve ibadete koje obavljaju stvorenja kao to su biljke, ivotinje i meleki. Jer, jedan dio njih stalno je na seddi, jedan dio na ruku'u, a jedan na nogama. Osim toga, neki od meleka zikre Allaha sa tehlilom (la ilahe illallah), neki sa tesbihom (subhanallah), neki sa tahmidom (elhamdulillah), neki sa tekbirom (Allaha ekber).

Namaz u sebi sadri i njihove pokrete i njihove zikrove. U

29

namazu su sadrani bit i dua ibadeta kao to su post, zekat i had. Neuzimanje hrane i pia tokom namaza podsjea na post, dok okretanje prema Kibli podsjea na had. U isto vrijeme namaz je zekat na tijelo. Ukoliko se namaz povrno klanja, shvata poput obine radnje i ako se preko njega pree kao da je kakva navika, onda se ne mogu slivatiti duboke tajne sadrane u njemu, ne moe se osjetiti koliko je to velianstven ibadet.

S ovog aspekta potrebno je shvatiti namaz onako kako treba, klanjati ga onako kako treba i dovesti ga u idealno stanje.

5. Namaz je stup vjere Resulullah, s.a.v.s., je rekao: "Namaz je stup vjere. Ko ga

napusti, bez sumnje sruio je vjeru." (Ihja, t. 1, str. 399) Jednu zgradu uspravnom ine stupovi, ukoliko njih nema zgrada je neodriva. Velika i velianstvena graevina, srazmjerno svojoj veliini takoer mora imati velike i vrste stupove.

Ako ste posjetili velike damije, vidjeli ste velike stupove. Ogromnu Sultan Ahmed damiju uspravno dre etiri dinovska stupa.

Namaz je u isto vrijeme stup uzviene zgrade islama, a takoer i stup vjerskog ivota svakog pojedinca. Farz-namaz je osnovni temelj na kojem se oslanjaju ibadeti jedne muslimanske linosti.

Zamislite nekog ko se udara u prsa i govori: "Ja sam musliman." Izuzev namaza on obavlja pojedine ibadete: posti, ide na duma-namaz, ini dovu, daje sadaku... Naravno, sve to radi zato to je Allah naredio. Meutim, izostavlja namaz, "stup vjere", kojem je Allah pridao najvei znaaj, kojeg je najvie naredio, zadovoljavajui se drugim ibadetima. Zar se ovdje ne javlja kontradiktornost?

Iz hadisa razumijemo da, jedan vjernik, ukoliko ispravno ne klanja namaz, moe uraditi ta god hoe ali on ne moe odrati svoju vjeru na nogama. Jer stup vjere nisu post, zekat ili neki drugi ibadet, ve jedino namaz.

30

6. Prosti razlozi ne mogu biti opravdanje Pojedini muslimani na pitanje: "Zato ne klanjate namaz?"-

iznose veoma proste izgovore. Kao to emo vidjeti u narednim poglavljima, iznalaze razloge koji nemaju nikakvu vanost: "Zauzet sam, nemam vremena, bolestan sam" i dr.

Meutim, osim dugotrajne nesvijesti, stanja kome, bespotedne borbe, postoperativnog bunila, za neobavljanje namaza nema niti jednog drugog ozbiljnijeg razloga. tavie, namaz se klanja i u bitki, u trenutku obimnog posla, u bolesti, tokom puta, i sl. Namaz se ne moe izostaviti zbog ovako prostih razloga. Jedino postoje odreeni olakavajui postupci, kao to je "namaz u opasnosti" u bitki, klanjanje u sjedeem stavu zbog bolesti, klanjanje dva rekata tokom puta, i dr. Jer, namaz je susret sa naim Gospodarem. Ne moe imati niti jedne prepreke u susretu sa naim Stvoriteljem, ne smije je biti! Namaz se ne moe ostaviti na kaza (odloiti) zato jer se nema vremena, odgovarajue sredine i mjesta.

Tokom jednog putovanja nastupilo je vrijeme sabah-namaza. Autobus je stao ispred jedne damije. Vrijeme je bilo veoma hladno i okolina je bila prekrivena snijegom. Osim jedne pumpe u damijskoj avliji nije bilo druge esme sa koje smo se mogli abdestiti. Odmah smo poeli pumpati i redom uzimati abdest. Damija jo uvijek nije bila otvorena tako da odredismo Kiblu i na snijegu klanjasmo. Bilo je hladno, zebli smo, meutim, unutranjost nam je bila topla. Obavili smo svoju dunost i spokojno nastavili putovanje.

7. Namaz je sredstvo pomou kojeg se na ahiret odlazi sa imanom Naredbe i zabrane, podsticaji i prijetnje, koje naa vjera

posjeduje u vezi s namazom, naalost, u potpunosti se ne znaju. U ajetima i hadisima, zatim u knjigama islamske uleme i u primjerima iz njihovog ivota, ima tako interesantnih i utjecajnih primjera, tako da e onaj ko ih zna teko ostati ravnoduan prema namazu.

Evo jednog dogaaja iz Asri-Saadeta koji e uputiti vjernika na odgovornost:

31

Abdullah ibn Ebu Evfa, r.a., prenosi:

U jednom momentu, dok smo sjedeli sa Resuli-Ekremom, s.a.v.s., dola mu je jedna osoba i rekla: "Poslanie, ima jedan mladi koji lei na samrtnoj postelji. Iako mu se sugerira da izgovori La ilahe illallah, on ne moe izgovoriti." Resuli-Ekrem, s.a.v.s., ga je upitao: "Je li klanjao namaz?" ovjek ree: "Jeste." Nakon ovoga Poslanik, s.a.v.s., je ustao. Takoer i mi ustadosmo sa njim. Resuli-Ekrem, s.a.v.s., je uao kod mladia i naredio mu: "Kai La ilahe illallah". "Ne mogu izgovoriti." Kada ga Poslanik, s.a.v.s., upita za razlog, ovjek koji je prije doao ree: "Bio je neposluan svojoj majci." Poslanik, s.a.v.s., upita: "Je li mu majka iva?" Prisutni odgovorie da jeste. Tada Resulullah, s.a.v.s., naredi: "Pozovite je neka doe." im je pozvae, ena odmah doe, a Poslanik, s.a.v.s, je upita: "Gledaj da tamo ima jedna velika vatra i da ti kau: "Ako zatrai milost za svoga sina, neemo ga baciti u ovu vatru. Meutim ukoliko ne zatrai milost zapalit emo ga, ta bi uradila? Da li bi se zaloila za njega?" ena odgovori: "Bila bih mu efadija." Tada Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ree: "U tom sluaju, uzmi Uzvienog Allaha i mene za svjedoka da si zadovoljna svojim sinom." ena poslua: "Moj Allahu, uzimam Tebe i asnog Resula za svjedoka. Zadovoljna sam svojim sinom, oprostila sam mu svoj hakk." Poslanik, s.a.v.s., se okrenu bolesnom mladiu: "Kai: La ilahe illallahu vahdehu la erike leh ve ehedu enne Muhammeden abduhu ve Resuluhu." Mladi odmah izgovori ehadet. Nakon toga Resulullah, s.a.v.s., ree: "Neka je hvala Allahu, posredstvom mene spasio je ovog mladia dehennemske vatre." (Hadis prenose Taberani i Ahmed ibn Hambel)

Poune stavke iz ovog velianstvenog hadisa, takoer, su privukle i vau panju!

Najprije, pred nama se nalazi jedan mladi, musliman, kojemu prijeti opasnost da u posljednjim trenucima ivota ode bez imana u zasluenu vjeitu patnju. I ovaj mladi je osoba koja je ivjela u periodu sree, koja je stasala u okruenju sree tog zlatnog perioda i koja je odrasla i razvijala se u jednoj takvoj atmosferi. Iz drugih rivajeta ovog hadisa uviamo da ovo nije osoba deijeg uzrasta, ve da je rije o oenjenom, porodinom mladiu.

32

Eto, u jednom periodu u kojem su iman i islam dostigli vrhunac, ovaj mladi je predajom svoje due Allahu, pred odlaskom bez imana. Osim toga, on je bio ashab, jer je ivio u tom periodu i vidio Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. Zato to ne govori: "Ne vjerujem", ili "Neu da izgovorim" do svog zadnjeg trenutka on je vjernik, poboan je. On kae: "Ne mogu izgovoriti". Pogledajte prvog Poslanikovog pitanja, nakon to mu je prenijet problem jednog mladia u ovakvom stanju: "Da li je obavljao namaz?"

Ovo prvo pitanje nas, koji na ahiret elimo otii sa imanom, koji elimo osvojiti taj vjeiti proces, udara u mozak, obuzima nam duu, ba kao da je potresa. Znai, prvi uzrok jednog ovakvog problema moe biti neklanjanje namaza. Drugo ne moe ni biti kada je ovo prvo pitanje naega Poslanika!

Razmislite sada: Koji od nas eli izgubiti taj vjeni ivot? Koji musliman moe rei: "ta e se desiti ako u posljednjem dahu odem bez imana?" Nasuprot tome, zar u svim dovama ne traimo lijep svretak, zar ne traimo da umremo s imanom?

Eto, prvo pitanje tog stranog ispita jeste iman; drugo je, pak, namaz; iz ovog hadisa takoer razumijemo u kojoj mjeri pravo roditelja utjee na lijep svretak.

Bez sumnje, iz ovog hadisa ne moemo zakljuiti da e svako ko ne klanja namaz ili ko ne potuje roditelje zasigurno otii bez imana. Jedino Allah zna kako e ko u posljednjem dahu otii. Meutim, on nam daje jedan vaan nagovjetaj i pouku, na jedan veoma ozbiljan nain poziva nas da budemo budni i oprezni.

8. Namaz je prvo djelo vjernika za koje e biti pitan Namaz je, takoer, prvo djelo mu'mina za koje e biti pozvan da

poloi raun, jer je Poslanik, s.a.v.s., tako rekao: "Prvo za ta e rob biti pitan, jeste namaz. "Opet je rekao: "Kabur je jedna ahiretska stanica. Ko tu lahko poloi raun, i ostalo e mu biti lahko."

Ukoliko ne klanjamo namaz, prva tekoa koja e nas zadesiti u kaburu, bit e zbog toga. Ukoliko tu bude teko, bit e i na Maheru i na Siratu. Kakvo e nam biti stanje na mejdanu proivljavanja kada se

33

Sunce priblii na jednu milju od naih glava, na kojem e svako biti zauzet svojim brigama i na kojem e bjeati od majke, oca, suprunika i djece?

Preduzmimo odgovarajue mjere dok jo nije doao Dan koji e sigurno doi. Nema nikakve koristi od kajanja na Ahiretu. Pojedini insani, koji e tog dana otvoreno vidjeti da su svoje ivote potroili u prazno, molit e naega Gospodara: "Poalji nas ponovo na dunjaluk da inimo dobra djela!" Meutim, ova im mogunost nee biti data, zato jer se dunjaluki ispit odrava jednom i bez ponavljanja.

9. Veoma je stroga kazna za naputanje namaza Kazna za ostavljanje namaza na kaza, bez ikakvog razloga,

veoma je velika. Ne klanjati namaz, znai nipodatavati dehennemsku patnju. Ukoliko upalimo ibicu i pokuamo drati ruku u vatri samo dok drvce ne izgori, ne moemo izdrati bol. Ne moemo staviti ruku u kljualu vodu.

Pa moemo li biti nemarni spram Allahove kazne?

Da biste razumjeli ta se dobija zbog neklanjanja namaza, u prvoj prilici proitajte prijevod sure El-Muddesir. Mi emo samo navesti znaenje nekoliko ajeta:

Svaki ovjek je odgovoran za ono to je radio, osim sretnika, oni e se u dennetskim baama raspitivati o nevjernicima: "ta vas je u Sekar dovelo?" "Nismo" - rei e - "bili od onih koji su molitvu obavjali." (El-Muddesir, 38.-43.)

Znaenje ajeta koji slijedi, pokazuje da osjeaj sigurnosti spram Allahove kazne predstavlja jednu veoma veliku greku:

Zar oni mogu biti sigurni od Allahove kazne? Allahove kazne se ne boji samo narod kome propast predstoji. (El-A'raf, 99.)

Niko ne moe biti neustraiv i nezainteresiran spram Allahove kazne. Pogotovu ne moemo se osjeati spokojno kada je rije o jednom ibadetu kao to je namaz.

Pojedine osobe troe rijei koje nemaju nikakve veze sa istinom:

34

"Ja neu gorjeti, gorjet e moja dua." Dehennemska kazna bit e primijenjena na tijelo i duu. ak i da se samo na duu odnosi, pa zar ona nije naa? Uostalom, kad postoji odlazak u Dennet i vjeita srea, zato bismo traili patnju?

10. Namaz uva od loih djela Namaz je sredstvo s kojim se dobija huzuru-daimi, svijest da si

uvijek i na svakom mjestu zajedno sa Allahom. On je vrijeme predaje Gospodaru, trenutak pokoravanja, molbe i traenja svojih potreba, kao i vrijeme podnoenja rauna.

Zamislite, pet puta dnevno izai ete pred vaom vjeitom ljubavi. Savit ete vrat u dergahu Uzvienog nad svim uzvienostima, Koji je vlasnik svega i Koji cijelim kosmosom upravlja Svojim beskrajnim kudretom. Moete li poiniti grijeh?

Pet puta na dan obnovit ete svoju vezu sa Gospodarom, u Kojeg se uzdate i od Kojeg pomo traite. Moete li se suprotstaviti Njegovim naredbama? Zakleli ste se da ete pet puta dnevno podnositi raun Kahhari-Zuldelalu. Moete li se pobuniti?

Eto, zbog ovog velianstvenog utjecaja namaza, na Gospodar nas u Kur'anu podsjea na sljedeu istinu:

Kazuj Knjigu koja li se objavljuje i obavljaj namaz! Namaz, zaista, odvraa od razvrata i od svega to je runo. (El-Ankebut, 45.)

Da, ko ispravno obavlja namaz svoj nefs uva od razvrata, nepristojnosti, pobune, grijeha. Kakva teta, ima muslimana koji i pored toga to klanjaju namaz ne mogu sebe sauvati grijeha i harama. Znai, oni ne obavljaju svoj namaz onako kako treba, ne razumiju njegovu duhovnu dubinu i odrauju ga kao kakvu obinu naviku. Rjeenje za ovo jeste itanje radi razumijevanja namaskih istina, istraivanje i ulaganje napora.

Pored toga to nas uva od grijeha, namaz nas uzdie i na duhovne derede. Jednog dana Poslanik, s.a.v.s., rekao je svojim ashabima: 'Hoete li da vam kaem o dobrim djelima sa kojima e Allah unititi grijehe i uzvisiti na derede?" Ashabi rekoe: "Hoemo,

35

Poslanie." Resuli-Ekrem, s.a.v.s., ree: "Uzimanje abdesta ak i u tekim uvjetima, koraanje prema mesdidu, zatim, nakon klanjanja jednog ekanje drugog namaza. Eto, to je ono za ta se trebate vezati." (Muslim, Taharet, 41.)

11. Sve to uradi onaj koji klanja ubraja mu se u ibadet Ako obavljate namaz, u mogunosti ste da vam cio ivot bude

proveden u ibadetu. Moete li imati vee radosne vijesti od ove?

Gospodar na nam je poklonio nebrojeno mnogo blagodati. Zato je veoma jasno koliko su ovi ogranieni ibadeti koje obavljamo u jednom kratkom ivotnom vijeku, nedovoljni da se zahvalimo. Osim toga, sa ibadetima ovdje zaradit emo vjeiti Dennet.

Eto, na Gospodar Koji zna da nai ibadeti nisu dovoljni da bi se zahvalilo na blagodatima i da bi se zaradio Dennet, pruio nam je jednu velianstvenu priliku. Ukoliko ispravno klanjate vae namaze, takoer i vaa ostala lijepa dunjaluka djela, uz ispravan nijjet, mogu prei u status ibadeta.

Istina, nejaki ste da biste cio ivot ispunili ibadetom, meutim, Gospodar nam je za to dao zlatne prilike. Za ovo postoje tri uvjeta:

1. Klanjati ispravno namaz bez proputanja; 2. Raditi lijepa djela koja nisu zabranjena vjerom; 3. Dunjaluka djela obavljati sa dobrom namjerom. Recimo da ste osoba koja klanja pet vakata namaza. Vae jelo,

odravanje istoe, rad radi opskrbe, ispravan govor, vai osmijesi i spavanje predstavljaju jedan vid ibadeta, zato, jer su svi ovi procesi bitni za na ivot i moramo ih raditi kako bismo ostali u ivotu. Mogue je da za svaki na potez naemo potporu u ajetima i hadisima. Kada smo ve kod toga, ukoliko ne pretjerate ve spavate tano onoliko koliko vam treba, mislei o snu kao o jednom nimetu naega Gospodara te legnete uz bismillu i sunnetske dove, zatim se opet uz bismillu probudite, vi ste obavili ibadet. Naravno, uz uvjet klanjanja namaza.

Kada pogledamo iz ovog ugla, vidimo da je namaz jedna

36

jedinstvena riznica ibadeta.

12. Neobavljanje namaza moe odvesti u irk i kufr Namaz predstavlja pokornost Allahu, poslunost, bivanje

zajedno s Njim, molitvu i ispovijedanje Njemu. Namaz poveava iman, vezanost i ljubav insana prema Allahu. Ostavljanje namaza, pak, jeste prkos Allahu, udaljavanje od Njega, okretanje lea i presijecanje veze sa Njim. NeobavIjanje namaza slabi iman, umanjuje vjerske osjeaje, dovodi vas u stanje bez zatite i ovjeka ini voljnim na grijeenje.

Jer u svakom grijehu ima po jedan put koji vodi kufru. ovjek koji ini grijehe, kada razmisli o svojoj kazni, postane nespokojan. Savjest mu zaigra. Poeli da ne bude kazne i polaganja rauna. Ukoliko jo malo nastavi, ak mu moe zasmetati postojanja meleka i Allaha, pa e poeleti da ih nema. Eto, zbog toga svaki grijeh pribliava ovjeka nevjerstvu, tj. kufru. Rjeenje je da se odmah uini istigfar, da se prikloni Allahu i vrsto vee za namaz.

Da bi ukazao na zastraujue mjesto u koje e upasti osoba koja je napustila namaz, Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Izmeu ovjeka, irka i kufra, nalazi se naputanje namaza." (Muslim, Iman, 134.) U svom ukazivanju na jednu strahovitu opasnost, ovaj hadis pokazuje kako e udaljavanje od namaza biti uzrokom jednoj beskrajnoj patnji.

Obratite panju, brao moja! Namaz vas uva od irka i kufra, dakle od pripisivanja druga Allahu i Njegovog nijekanja. Ako ga ostavite, pribliit ete se nevjerstvu, zato, jer su kufr i irk sljedei korak nakon naputanja namaza.

irk i kufr, grijesi su koje na Gospodar zasigurno nee oprostiti. Oni su prepreka za stjecanje Allahovog zadovoljstva. Rezultat irka i kufra jeste vjeiti Dehennem.

Moda uope ne klanjate pet vakata namaza. Preispitajte svoj nefs, doite sebi. Probudite se, pogledajte kuda vas vodi neklanjanje, ponite odmah sa namazom. Naravno da ne elite sliiti nevjernicima. Meutim, onaj ko napusti namaz upravo slii njima.

Ukoliko obavljate namaz, ali ga ipak, s vremena na vrijeme

37

proputate, ponovo se protresite, napravite planove za redovno klanjanje, dobijte samopouzdanje. Od sada preduzmite mjere. Kada smrt pokuca ili kada budete pali na ovome ispitu, nikakvu korist neete imati od kajanja. Pogledajte kako se u Kur'anu definira svretak onih to napuste namaz:

A njih smijenie zli potomci, koji molitvu napustie i za pouduma pooe; oni e sigurno zlo proi. (Merjem, 59.)

13. Namaz je najvei uvar Namaz uva vjernike od straha i od opasnosti. Dua klanjaa

ispunjava se mirom i radou. Posebno mnoge opasnosti koje ga zadese tokom namaza insanu ne mogu nanijeti nikakvu tetu, jer Allah uva svoga roba koji Mu je doao, povio vrat i pao na seddu. Evo primjera koji se tie ovoga:

Jedan student tokom putovanja poinje traiti naina kako da klanja akam-namaz koji je bio pred istekom. Ba u tom trenutku autobus staje na benzinsku stanicu da natoi gorivo.

Uzevi dozvolu od vozaa, student upita za Kiblu, otkoraa do travnjaka i stade na namaz. Unutar sebe javila se neopisiva srea. Nije vie bilo muke, nalazio se pred Gospodarem svjetova i kuao je nezasiti lezet kojeg sa sobom nosi izvravanje dunosti. Dok je klanjao trei rekat, desilo se neto to cijeloga ivota nee moi zaboraviti. Prouivi Fatihu i ba kada je trebao poi na ruku'u, pas koji se nalazio malo naprijed u svojoj kuari, uz lave krenu na njega. Student u jednom trenu prolazi kroz kolebanje. ta je sada morao uraditi? Da li je trebao prekinuti namaz i pobjei ili ostati i nastaviti? Nije mogao nikako zamisliti da se odvoji od Allaha, pa izgovorivi Allahu ekber krenu na ruku. Ba u tom trenutku, kao da neko povue psa otpozadi. Kada je stigao do njega, zastao je poput vozila ukoenih konica. Prestao je lajati, uz blago brektanje zurio je u mladia koji je klanjao, a kada je on pao na seddu poao je put svoje kuare.

Da, Vlasnik svega sauvao je jednog mladia koji Mu je inio seddu, od otvorene opasnosti.

Ko na putu namaza bude voljan i preduzimljiv, Allah e mu

38

stvoriti olakice i sauvat e ga od opasnosti. Postoji na hiljade ovakvih primjera.

14. Namaz je simbol muslimana Najvei znak jednog muslimana jeste njegovo obavljanje

namaza. Iman je najvea istina u univerzumu, nakon njega dolazi namaz. Iman se ne moe vidjeti oima, stoga je namaz njegov najvei znamen.

Zar na Pejgamber, s.a.v.s., koji govori ove rijei: "Namaz je znak koji nas odvaja od njih. Stoga, onaj ko napusti namaz uzliio je na nevjernike." (Tirmizi), nije objasnio ovu istinu?

Jedan mladi, musliman, oenio se nekom Njemicom koja je prihvatila islam. Naravno, ena Njemica nauila je o islamu, nauila dove i poela klanjati. Pogledala je svog mua i vidjela da kod njega nema ni namaza, ni dove. Jednog dana mu se plaho razljuti: "Kakav si ti to musliman? Uope ne vidim da obavlja namaz. Niti ide u damiju, niti u crkvu! Jesi li ti nevjernik, ta si?"

Zaista, mnogo ljudi koji prihvate islam, mnogo bolje ive islam od muslimana koji su to po roenju. Dakle, u poziciji smo u kojoj se moramo uzdrmati i doi k sebi. Ne moe se zamisliti vjernik bez namaza. Koliko su znaajne ove rijei velikog uenjaka i evlije Hasana El-Basrija: "Da ste vi vidjeli ashabe kazali biste da su ludi. Da su oni nas vidjeli rekli bi da smo nevjernici."

Da, mnogo je insana koji su muslimani, koji se time ponose i drugo ni na tren ne mogu zamisliti, a koji nemaju nikakve veze sa namazom, stupom vjere ili mu ne pridaju potrebni znaaj. Jedan musliman koji je poaen islamom i koji na ivot van islama gleda kao na najstraniji belaj, ne smije zamisliti ivot bez namaza.

15. Namaz ini ovjeka sretnim Namaz je najljepi lijek protiv straha od smrti i protiv duhovne

patnje koju nosi grijeh. Osoba koja klanja namaz i uva se grijeha, ne boji se smrti. "Kako god da bude, obavljam namaz, uvam se od

39

grijeha. Naravno da imam mnogo greaka, nedostataka i da je nedovoljno ovo to radim. Bojim se od Gospodareve kazne, meutim, uzdam se u Njegovu milost", rijei su o kojima razmilja i kojima olakava sebi.

Namaz predstavlja pruanje ruku, kucanje na Allahovu kapiju rahmeta. On nas je pozvao, otvorio svoje riznice i ba kao da govori: "Robe moj, prii Mi, potrai ta god poeli da ti dam!" Zar je pametno ogluiti se o ovaj poziv?

injenje dove mora biti na nain na koji On to eli. Sa jedne strane moliti Ga da nam rijei probleme, a s druge strane ne izvravati Njegove naredbe, predstavlja veliku kontradiktornost. Da vas neko zamoli da mu uinite kakvu malu uslugu i vi mu to ne uradite i pored toga to ste u mogunosti, a zatim nakon kratkog vremena vi osjetite potrebu za tom osobom, pa da li biste mogli od nje zatraiti bilo ta? Zar vam lice ne bi pocrvenjelo? Eto, ukoliko ne izvrimo naredbu o namazu naega Gospodara, Koji je Vlasnik svega i Koji nam u svakom momentu otklanja nebrojeno mnogo potreba, ukoliko ne obavimo ovaj veoma lahki i prijatan ibadet, a koji nam povrh svega donosi samo koristi, moemo li iznova zatraiti neto od Allaha?

Nema smisla pobuniti se Njegovim naredbama a istovremeno moliti: "Gospodaru, daj mi lijek za ove bolesti! Omogui mi da vratim dugove! Uini me uspjenim na ispitu! Podari mi novac za kuu i automobil!" Na Gospodar nam nareuje da klanjajui namaz traimo pomo od Njega:

O vjernici, traite sebi pomoi u strpljivosti i obavljanju namaza! Allah je doista na strani strpljivih. (El-Bakara, 153.)

Koliko je jasan izraz u ovom ajetu: O vjernici, ako Allahovu vjeru pomognete, i On e vama pomoi

i korake vae uvrstiti. (Muhammed, 7.) Znai, priom se ne trai pomo, ona se mora traiti

izvravanjem Allahovih naredbi.

40

16. Namaz je voe (ukras) univerzuma, istinska dunost insana Moemo rei da je na Gospodar stvorio cio univerzum radi nas.

Prije 12 milijardi godina poeo je sa stvaranjem kosmosa. Kao rezultat, dao je 100 milijardi galaksija i u svakoj od njih oko 200 milijardi zvijezda, zatim Sunev sistem i Zemlju. Zemlja, stvorena prije pet milijardi godina, stoljeima je poput beike ukraavana, stvoreno je na milione razliitih ivotinja i biljaka i na kraju doao je insan, najasniji gost univerzuma.

Zato je na Gospodar potroio ovoliko zarad ovjeka? Zato mu je podredio sve?

Pogledajte ovako: Sva stvorenja imaju svoje dunosti. Krave daju mlijeko, kokoka nosi jaja, ribe nam daju meso. tavie, slue nam i pojedina stvorenja za koje smo mislili da su nepotrebna. Od zmijskog otrova pravi se lijek, gas kojeg proizvode mravi ojaava ozonski omota, kine gliste snabdijevaju zemlju fosforom. Ne postoji niti jedno nepotrebno i tetno stvorenje. Sve ovo radi za ovjeka. On takoer ima koristi od svih stvorenja: koristi ih kao prijevoz i jede im meso. Meutim, niti jednom stvorenju nije data dozvola da jede ljudsko meso, da mu pije mlijeko ili da ga jae. Pojedina prava koja su data ljudima ne mogu se sresti kod nijednog drugog bia.

U redu, pa zato je stvoren insan koji je snabdjeven ovakvim pravima, oko kojeg je uloeno toliko truda, troka i panje? Meso mu nije jestivo, mlijeko mu se ne pije, koa mu je neupotebljiva a mrtav se to prije zakopava. Zaboga, na e Gospodar podariti neku mudrost u stvaranju jedne gliste a zar e insana ostaviti u prazno i stvoriti ga da 60-70 godina jede, pije i lei i na kraju umire?

Da li je ovo mogue?

Zasigurno nije mogue. Pogledajte znaenje ovog ajeta, kako lijep odgovor daje na pitanja koja nam dolaze na pamet:

Mi nismo uzalud sivorili nebo i Zemlju i ono to je izmeu njih; tako misle nevjernici, pa teko nevjernicinia kad budu u vatri! (Es-Sad, 27.)

Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se neete

41

povratiti? (El-Mu'minun, 115.) Zar ovjek misli da e sam sebi preputen biti, da nee

odgovarati? (El-Kijamet, 36.) Dobro, ako nismo preputeni sami sebi, zato nas je Gospodar

stvorio? Zar da bismo radili, jeli i pili? Eto Kur'anskih ajeta koji nam lijepo daju odgovor:

Dinnove i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju, Ja ne traim od njih opskrbu niti elim da Me hrane. (Ez-Zarijat: 56.-57.)

Znaenja ovih ajeta na veoma precizan i jasan nain objanjavaju nau dunost. U isto vrijeme, onima koji misle da su na dunjaluk doli da bi radili i zaraivali opskrbu, prenose ovu poruku: "Denabi-Hak je Rezzak, On daje opskrbu. Va trud, koji ulaete kako biste dobili opskrbu koje On daje, nemojte pokazivati kao izgovor za neobavljanje namaza."

42

III DIO

VANOST SABAH-NAMAZA Zato to je i sam farz poput ostalih namaskih vaktova, sve

pojedinosti o namazu spomenute u prethodnim poglavljima odnose se i na sabah-namaz. Meutim, ima nekoliko svojstava koje ga ine razliitim od drugih.

1. Onaj ko klanja sabahski namaz pod Allahovom je garancijom Sabah-namaz je prvi dnevni ispit, prvi ibadet. Zbog toga s

danom morate poeti lijepo, poloiti prvi ispit da biste spram drugih ispita i opasnosti bili mnogo jai i opremljeniji.

Naposljetku, zar na Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ne kazuje ovu istinu: "Ko klanja sabah-namaz nalazi se pod Allahovom garancijom"(Kutubi-Sitte). Jedan vjernik koji, klanjavi sabah-namaz zapone dan pod "Allahovom garancijom", sve do narednog dana u opasnostima i borbi koje e ga zadesiti, posjeduje jedno veliko samopouzdanje i snagu. Kako god jedan ovjek zapone dan, uglavnom tako traje do veeri. Vjernik koji dobro zapone dan, koji je u borbi sa nefsom i ejtanom ostvario pobjedu, bit e uspjean sve dok ne legne. Na Gospodar o sabah-namazu kae slijedee:

Obavljaj propisane molitve kad Sunce s polovine neba krene, pa do none tmine i molitvu u zoru jer molitvi u zoru mnogi prisustvuju. (El-Isra', 78.)

Kao to se vidi, Uzvieni Allah, koji je etiri vakta spomenuo

43

odjednom, sljedstveno vanosti, sabah-namaz posebno je naredio, jer su njegovi svjedoci noni i dnevni meleki. Prema predaji, ovi meleki sastavljaju se na sabah-namazu iza imama. Nakon toga ostaju dnevni, a noni meleki uzdiu se na nebesa. Zar ne elite da oni posvjedoe za vas na ahiretu?

2. ak je i sabahski sunnet vrjedniji od dunjaluka Sabah-namaz je toliko vaan, da su njegova dva rekata sunneta

najpritvreniji sunnet. U hadisima je reeno: "ak i da vas konjanici tjeraju, ne odbacujte dva rekata sunneta sabah-namaza." "On je bolji od cjelokupnog dunjaluka." (Kutubi-sitte). Opet je u jednom hadisu reeno da su dva rekata sabahskog sunneta bolja od dunjaluka i svega to je u njemu, dok se u drugom kae da se to odnosi na farz.

Pobogu, pa koji to izgovor koji se iznosi kao prepreka sabah-namazu moe biti vrjedniji od svega to je na duljaluku? Koja briga i opasnost koje poturamo kao izgovor za neobavljanje namaza mogu biti strane poput neprijateljske potjere? ak nam se i u ovoj situaciji nareuje da klanjamo sabah-namaz, zato, jer je Allah Vlasnik svega. Kada se Njegova naredba izvri, nijedna opasnost nam ne moe nanijeti tetu. ak i da nas oteti naizgled, sruen nam je dunjaluk, meutim, ahiret e nam biti spaen.

Je li na teti onaj koji dadne prolaznost za vjenost?

3. Hazreti Omer je i ranjen klanjao sabah-namaz Cijenjeni ashabi naeg Poslanika, s.a.v.s., pridavali su veliki

znaaj namazu, zarad njega nisu poznavali nikakvu prepreku, ak se nisu osvrtali na borbu, ranjavanje i smrt.

Hazreti Omer, r.a., jedan od onih koji su jo za ivota obradovani Dennetom, doivio je krvavi atentat. Dok mu je iz rane tekla krv klanjao je sabah-namaz, ni pomiljao nije da ga ostavi. Za Sa'd ibn Rebiu, r.a., ranjenog u Bitki na Hendeku, razapet je ator unutar mesdida i on je tu, prolivajui krv, klanjao namaz i u tom stanju je preselio na ahiret.

44

Pogledajte ovaj velianstven dogaaj:

Resulullah, s.a.v.s., zajedno sa ashabima krenuo je u Bitku Zatu-r-rika. U jednom mjestu data je pauza i Poslanik, s.a.v.s., Abbada ibn Bira, r.a., i Ammara ibn Jasira, r.a., postavi u jednom prolazu kao straare. Kada ove dvije osobe dooe na ulaz u klanac, Ammar najprije zatrai da prijatelj prvi straari i lee da spava. Kada vidje da je okolina mirna, hazreti Abbad, r.a., stade na namaz. Murik koji ih je pratio primijeti sjenku ovog ashaba pa odmah odasla strijelu koja, kao da je rukom zabodena, pronae cilj. Meutim, hazreti Abbad, r.a., rukom izvadi strijelu i nastavi klanjati. Kada murik vidje da je ashab nastavio s namazom, pomisli da je promaio, ponovo odape strijelu. Abbad, r.a., je, ne kvarei namaz, nastavio sa ibadetom. U meuvremenu bacio je i treu strijelu. Nakon izvjesnog vremena, njegov prijatelj se probudio, a murik pobjee kada vidje da su dvojica. Ammar, r.a., ugleda krv koja je tekla sa njegovog prijatelja, pa ree: "Subhanallah, zato me nisi probudio jo poslije prve strijele?!"

Brao moja, obratite panju na hazreti Abbadov odgovor: "Takvu sam suru uio da je ne htjedoh prekidati!" (Kutubi-sitte)

Po jednom drugom rivajetu, rekao je: "Da se nisam plaio da neu ispuniti dunost straara koju mi je dodijelio Resulullah, ne bih se odvojio od namaza sve do smrti."

Kakav je ovo iman, koliko je ovo velianstvena predanost, da na strijele u svome tijelu gleda kao na igle!

U svijetu ashaba, od namaza nije bilo vanijeg ibadeta i vrjednijeg ponaanja. Nisu se ustruavali da zarad njega rtvuju svoje due, imetke i sve ostalo. Dakle, namaz je ibadet vrijedniji, vaniji i umilniji ak i od due, najvrednijeg to ovjek posjeduje.

Ne zaboravimo i ovo: hazreti Abbad, r.a., u ovom primjeru nije klanjao farz-namaz ve nafilu. Kada bi ashabi mogli uti izgovore dananjih muslimana, vjerovatno bi se bolno nasmijali.

4. Vakat sabahskog namaza traje do izlaska sunca Kao to je svaki namaski vakat poetak jednog vanog prijelaza

45

i reforme, isto tako on je i ogledalo velikog Allahovog rukovoenja i boanskog dobroinstva u tom rukovoenju.

Takoer i vakat sabah-namaza podsjea na veoma vane poruke. Ovo pitanje u djelu Risale-i Nur objanjava se na sljedei nain: "Vrijeme fedra, sve do raanja sunca slii na proljee, i na trenutak kada se ovjek zametne u majinoj utrobi, a takoer slii i na prvi od est dana u kojima su stvorena nebesa i Zemlja. Podsjea na njih i na Boansko stvaranje koje se nalazi u njima."

Kao to se vidi, vakat sabah-namaza podsjea na veoma bitne momente koji se tiu insana, dunjaluka i univerzuma i on je poetak jednog bitnog prijelaza, a takoer i manifestacija Boanskog dobroinstva.

Kao svaki namaski vakat, i vakat sabah-namaza je veoma bitan. Naalost, neki muslimani ne znaju za njegovo vrijeme i ne pridaju mu znaaj. Misle da se sabah-namaz moe klanjati sve do podne-namaza. Meutim, ovo je veoma pogreno. Vakat sabah-namaza poinje u imsaku, kada zapoinje post, i prestaje kada izae sunce. Vrijeme imsaka koje pie u takvimima predstavlja poetak sabah-namaza. Meutim, u hanefijskom mezhebu lijepo je klanjati sabah-namaz 30-40 minuta prije izlaska sunca. Opet u takvimima naznaena rubrika "sunce", pokazuje vrijeme raanja sunca i prestanak vremena sabah-namaza.

Dakle, sabah-namaz se obavezno mora klanjati prije izlaska sunca. A nakon njegovog izlaska, sabah se jedino moe klanjati kao kaza. Neki ljudi kau: "Ukoliko klanjamo nakon izlaska sunca ispunit emo obavezu, ali neemo dobiti sevap." Ova konstatacija nema veze sa istinom. Kako god sa jacijskim ezanom prestaje vakat akama, isto tako sa izlaskon sunca prestaje vrijeme sabaha. Zbog toga se obavezno mora ustati i klanjati prije raanja sunca.

Da nije bilo ovako, zato bi onda Poslanik, s.a.v.s., i za njim milioni muslimana stoljeima u sabahskoj tmini polazili put damija?

Kada propustite sabah-namaz a da prethodno niste poduzeli odgovarajue mjere o kojima e biti rijei u sljedeim poglavljima knjige, ne moete se spasiti odgovornosti rijeima: "ta da radim, nisam

46

se mogao probuditi." Ukoliko niste mogli ustati i nakon toga to ste uinili dovu, legli rano, upotrijebili razna sredstva za buenje i dr., naravno da prije podne-namaza trebate klanjati sabah na kaza zajedno sa sunnetom. Takoer morate uiniti tevbu i istigfar: "Moj Allahu, ne daj mi da jo jednom osjetim bol neustajanja na sabah-namaz!"

47

IV DIO

IZGOVORI ZA OSTAVLJANJE NAMAZA Ljudi koji nikako ne klanjaju namaz ili ga veoma esto

izostavljaju, koriste mnoge izgovore. Zbog toga to ni na jednu stvar koja se iznosi kao prepreka

namazu ne gledam oima "opravdanja", uporno koristim rije "izgovor". Jer, jedino opravdanje za namaz mogu biti rizik od smrti, stanje kome i nesvijesti te njima sline nepremostive prepreke. Izvan ovoga, prepreke koje prikazuje na nefs, nisu nita drugo do prosti i lahko rjeivi izgovori.

Sada emo ih jedan po jedan obraditi i istopiti.

1. Nepoznavanje vanosti Nepoznavanje vanosti namaza najvei je uzrok njegovog

izostavljanja. Mnogi muslimani, ne znajui koliko veliku vanost i vrijednost nosi namaz, koriste sljedee rijei: "Ima posla, klanjat e kasnije ili kasnije e klanjati na kaza."

Meutim, namaz je toliko vaan, on je najvei uzrok stvaranja insana.

Razmislite malo: Na Gospodar nam nareuje u Kur'anu: Dinnove i ljude sam stvorio sumo zato da Mi se klanjaju. (Ez-

Zarijat, 56.) Ima li jo ta da se kae?

I na Gospodar i na Poslanik, s.a.v.s., nam kazuju da je namaz

48

najvei ibadet. Dok je istina ovoliko jasna, je li mogue razmiljati drugaije?

Na Stvoritelj, Stvoritelj svega, Onaj Koji nas oivljava i usmruje, Onaj Koji e nas na Ahiretu pozvati na podnoenje rauna i dati nam ili vjeitu nagradu ili vjeitu kaznu, Allah, na jedan veoma otvoren i jasan nain govori da nas je stvorio da bismo Mu inili ibadet i klanjali, te uporno nareuje namaz.

Zar nae naputanje namaza uz razliite izgovore, ne predstavlja varanje samih nas i zabijanje glave u pijesak?

Probudimo se iz zablude u kojoj se nalazimo. Klanjajmo namaz na vrijeme, bez proputanja, im zaui ezan, ispravno i kako treba. Ako se odmah ne probudimo, znajmo da e buenje u Dehennemu biti mnogo kasno.

2. Miljenje "Allah je Gafur i Rahim, oprata" Pojedini ljudi koji ne klanjaju namaz, a prije svih na nefs, kau:

"Ma hajde, Allah e oprostiti." Mnogi ljudi koji ostave namaz kau da je Gospodarev oprost beskrajan i da e sve oprostiti. Meutim, ovo je jedna ejtanova zamka.

Naravno da e na Gospodar oprostiti sve grijehe, osim irka. Ali kako?

U vezi s tim, ovaj ajet nas stalno mora drati opreznim:

O ljudi, bojte se Gospodara svoga i strahujte od Dana kad roditelj djetetu svome nee moi nimalo pomoi, niti e dijete moi svome roditelju imalo pomoi! Allahova prijetnja je istinita, pa neka vas nikako ivot na ovom svijetu ne zavara i neka vas u Allaha ejtan ne pokoleba. (Lukman, 33.)

Posljednja reenica na sasvim jasan nain iznosi greku onih koji nemar prema namazu iskazuju rijeima: "Kako god da bude, Allah e oprostiti."

Gospodar na, u Koga se nadamo da e nam oprostiti nemar po pitanju namaza, zato to je Gafur i Rahim, otvoreno nas upozorava ne

49

elei da se prevarimo. Da li mi bolje poznajemo Gospodara, nego to On poznaje sebe, pa govorimo "oprostit e, oprostit e" i naputamo namaz? Ba kao da govorimo: "Koliko god da Allah u Kur'anu 70 puta nareuje namaz, vi ne brinite, On je merhametli, oprostit e."

Prije svega, ne zaboravite ovu istinu: Ne ine se grijesi uzdajui se u Allahovu milost i oprost. Jedino ukoliko je grijeh uinjen iz neznanja, pa se na kraju osjeti pokajanje i zatrai oprost, to je neto drugo. Obratite panju na ovo upozorenje:

Allah prima pokajanje samo od onih koji uine kakvo hravo djelo iz lahkomislenosti, i koji se ubrzo pokaju; njima e Allah oprostiti. - A Allah sve zna i mudar je. (En-Nisa', 17.)

Dakle, da bi pokajanje bilo prihvaeno potrebno je grijeh uraditi iz neznanja a zatim se pokajati dok ne proe mnogo vremena. Ali, mnogo je ljudi koji ne klanjaju i koji ovaj grijeh svjesno ine i jo ne osjeaju nimalo kajanja te svakog dana nastavljaju initi isto. Ako ga urade svjesno pa se nakon toga iskreno pokaju i vie ga nikada ne urade, inaallah, opet e im biti oproteno.

Da, meu lijepim imenima naega Gospodara najvie je onih koja nose znaenje njenosti, oprosta i milosti. Takoer je On rekao da Njegova milost nadvisuje Njegovu kaznu. I rekao je da e, osim pripisivanja Mu druga, oprostiti sve ostalo. Toliko, da ima ljudi koje e staviti u Dennet zato to su uinili iskrenu tevbu iako su cio ivot proveli u grijeenju. Meutim, ima i onih koji su cio svoj ivot proveli u dobru, a koji su se stropotali u Dehennem zato to su se hvalili i uzdizali svojim ibadetima.

Jednom insanu, koji je uinio grijeh pa se kasnije osvijestio i doao k sebi, uzdrhtao rijeima: "ta sam to uradio, kako sam veliku greku uinio", ukoliko ozbiljno i iskreno osjeti kajanje i zamoli za oprost, na Gospodar moe oprostiti. Obratite panju, kaemo: Moe oprostiti. Jer se Allahovi magfiret i oprost ne nalaze ni pod ijom hipotekom. Niko nema pravo iskazati miljenje u vezi s ovlatenjem koje pripada Njemu. Niko ne moe utjecati na Njega. I jedan od najveih grijeha je miljenje: "Allah meni nee nanijeti patnju", u ta takoer ubrajamo i shvatanje: "Kako god da bude, ja sam Dennetlija".

50

Svakako da su i miljenja poput: "Allah mi nee oprostiti", "Allah me nee staviti u Dennet", "Ja sam zasigurno u Dehennemu", u krajnjoj mjeri pogrena, zato jer se Allahov poklon, dobroinstvo, oprost, pravda ne nalaze pod niijim uticajem. Kao i o svakom pitanju, takoer i u svim postupcima na Gospodar je jedan, nezavistan i nikom ne polae raun.

Zbog toga kaemo: Ostavimo po strani razmiljanje: "Oprostit e Allah", dok se prije injenja grijeha nalazimo udaljeni od iskrenosti i u protivrjenosti. Mi ak ne moemo znati rezultat kada nakon grijeha iskreno i iz srca uinimo tevbu i istigfar. Niti je ispravno misliti da nam je oproteno niti da nam nije oproteno. Sve do smrti nadamo se Njego-vom oprostu i bojimo se Njegove kazne.

Sa ovog gledita, ne klanjati namaz i misliti da e Allah oprostiti, jeste velika greka i za namaz ne moe biti nikakvog izvinjenja.

3. Jo si mlad, klanjat e kad ostari Biti mlad, takoer je jedan od izgovora za neobavljanje namaza.

udno je da se mladost, koja nam treba pruiti vee i zanosnije vezivanje za ibadet i namaz, ponekad prikazuje kao prepreka. tavie, na nefs i okolina mogu kazati da smo jo mladi i da emo klanjati kada ostarimo.

Zapravo, ko ima garanciju da e doivjeti starost? Ko je napravio ugovor sa Azrailom? Zar smrt razlikuje stare i mlade? Recimo da je jedino nama data garancija da emo ivjeti 100 godina. Kada emo poeti s namazom? ta je mjera? esdeset godina, sedamdeset, devedeset ili dan prije smrti? Zar neemo biti pitani za ono to smo uradili od doba zrelosti pa nadalje? Da li Allah govori "O starci, namaz klanjajte", ili "O vi koji vjerujete, namaz klanjajte"? Da li je ivljenje islama stvar starih ljudi? Poslanik, s.a.v.s., kae da e svaki insan pred Allahom podnijeti raun o tome gdje je proveo svoju mladost. I pored toga to su nam znane ove istine, kako moe biti da smo ravnoduni dok ezan ui?

Da, mladost nas mora podstai da se svim biem veemo za

51

namaz, zato jer je ona najljepe sredstvo za obavljanje dobrih djela. Energija, aktivnost, volja i snaga koje se imaju u mladosti ne mogu se nai u starosti. Sve to potrebno je unoviti na Allahovom putu.

4. Izgovor "nemam vremena" Neki ljudi, kada ih upitate zato ne klanjaju namaz, daju jedan

veoma smijean odgovor: "Nemam vremena." Pogledajte ovu besmislicu! Za sve se ima vremena, ali za neto to je cilj naega stvaranja, za namaz, nema se vremena! Ko e povjerovati u ovo?

Jednog dana vozio sam se taksijem. Moj desetogodinji brat sjedio je naprijed i zapoeo je razgovor sa vozaem. U jednom momentu zapoesmo priu o namazu. Voza ree: "Ja ne klanjam." S djeijom iskrenou, moj brat ga upita: "Da li ne moete nai vremena?" Meutim, ovjek je bio veoma iskren: "Nije zbog toga, sine. Lijenost i nehat." Nakon ovih rijei, htjeli ne htjeli, nasmijasmo se. Voza je istu istinu rekao bez uvijanja. Nakon to se poeli obavljanje namaza, ne moe se javiti problem nedostatka vremena i njemu slini razlozi.

Kaite mi, zar Allah nije taj koji je stvorio vrijeme i koji nam ga je dao na raspolaganje? Allah nas stvara, sve nam podreuje, nareuje nam namaz a mi ustajemo i kaemo: "Gospodaru, klanjao bih ali nemam vremena." Koliko je udno, zar ne?

Na Gospodar nam je poklonio jedan dugaak ivotni vijek. Od nas trai da dnevno od 24 asa odvojimo jedan za namaz. Toliko je saosjeajan i milostiv da i pored toga, kada bismo proveli 24 sata u ibadetu, ne bismo mogli da Mu se zahvalimo, On od nas trai jedan sat. Kada bi vam jedna bogata osoba poklonila 24 zlatnika a zatim vam zatraila jedan uz obeanje: "Ako mi da to, nakon izvjesnog vremena dat u ti pun dak zlatnika. Ako mi ne da, poslat u te u zatvor", da li biste odbili ovu ponudu? Nikada! A kako onda moemo okretati lea namazu?

52

5. Pogreno razumijevanje istine "I rad je ibadet" Pojedini muslimani kao izgovor za namaze kau: "Radimo, i rad

je jedan ibadet. Zaraujemo opskrbu za nae porodice."

Neloginost u ovom primjeru je sasvim jasna, zar ne? Rije ibadet je, prije svega, vjerski pojam. Da bismo za neku

rije ili radnju mogli kazati da je ibadet, potrebno je da bude nareena od strane Allaha i Njegovog Poslanika, s.a.v.s. Na kojem mjestu se u Kur'anu kae: "Nema potrebe za namazom, i va rad je ibadet"? U kojoj zbirci hadisa pie: "Dok radite ne obavljajte namaz, i to je jedan ibadet"?

Nasuprot tome, pogledajte kako na Gospodar hvali vjernike koje nikakva trgovina ne odvraa od namaza:

Ljudi koje kupovina i prodaja ne ometaju da Allaha spominju i koji molitvu obavljaju i milostinju udjeljuju, i koji strepe od Dana u kom e srca i pogledi biti uznemireni, da bi ih Allah lijepom nagradom za djela njihova nagradio i da bi im od Dobrote Svoje i vie dao. A Allah daje kome hoe, bez rauna. (En-Nur, 37.-38.)

Ovi ajeti na jedan siguran nain obznanjuju da rad, radi opskrbe, ne moe biti prepreka ibadetu. Razmislite, zar na Gospodar, Koji nam je naredio namaz, nije znao da emo raditi? Da, rad je ibadet i ne samo rad, ve ibadet moe biti i svaki lijep posao koji smo obavili. Ali, pod jednim uvjetom: Najprije ete klanjati namaz, a zatim ete nositi jedan lijep nijjet.

Dakle, rei e: "Moj Gospodar je istinski Vlasnik imetka. On nam daje opskrbu. Meutim, da bismo dobili ovu opskrbu, nareuje nam da radimo. I mi u okviru Njegove naredbe i zadovoljstva, na jedan dozvoljen nain, trudimo se da je zaradimo", i sa ovim e nijjetom raditi. Eto, uz namaz i ovakvu namjeru sve to uradite moe biti ibadet. Ali, bez obavljanja namaza naa dobra djela nisu ibadet. ak i da jesu, jedan ibadet ne moe biti izgovor za neobavljanje drugog ibadeta. Kada smo ve kod toga, veoma su pogrene i proturjene rijei: "Ne mogu klanjati, ali postim ili dajem zekat." Zato jer je isti Onaj to je naredio i namaz i post. Nijedan ibadet nije pepreka drugom ibadetu, svaki od njih ima razliito mjesto i vrijeme.

53

6. Nikako da proe, dosadno je Moda na nefs moe kazati ovako: "Ovaj namaz nikako da

proe. Dosadno nam je zato to stalno klanjamo." Ove rijei predstavljaju jednu igru naega nefsa, jer svaki dan uzimamo hranu, pijemo vodu, udiemo zrak. Da li nam je to dosadno? Jeste li vidjeli ovjeka koji kae: "Dosadilo mi je vie da jedem!" To nije mogue. Zato jer uivamo u tome. A zar ne uivamo i u namaza? Zar izlazak pred Stvoritelja svega, ispovijedanje Njemu, traenje pomoi od Njega, zar dostizanje sranog spokojstva i duevnog mira koje On daruje, ne predstavljaju najvee uivanje?

Jeste li ikada vidjeli nekog ko klanja da se ali? Moemo li pokazati bar jednog insana koji kae: "Oh, koliko sam se umorio, dojadilo mi je. Klanjao sam, krenuo sam loim putem"? Potpuno suprotno tome, ko obavlja namaz on je u miru, rahatluku, jer je namaz hrana za pamet, srce i duu. Zbog toga klanjanje namaza nikada ne moe biti dosadno. Pamet, srce i dua zadovoljni su namazom. Jedino se moe pobun