Projekt Izrade stručnih podloga za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Republike

Hrvatske za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu – projekt Ministarstva zaštite okoliša i prirode

IZRADA PODLOGA STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA dr. sc. Vladimir Jelavić, voditelj projekta,

V. Delija Ružić, L. Herenčić, A. Hublin, B. Marković, I. Švedek, G. Janeković, B. Masnjak, I. Stankić, D. Radoš, V. Tomac, M. Poljanec, E. Horvatić Viduka, R. Kos, D. Vidak,

D. Magdić, K. Marković

Zagreb, 02.03.2016. Hrvatska udruga poslodavaca,

‘Energetska učinkovitost kao odgovor na klimatske promjene’

Institut za energetiku i zaštitu okoliša

Pri korištenju podataka i grafova iz ove

prezentacije potrebno je navesti izvor

Sadržaj

• Međunarodni kontekst

• Emisije stakleničkih plinova

• Ciljevi smanjenja emisije

• Mjere

• Scenariji

• Učinci mjera i scenarija

• Zaključak

Globalni scenariji 2°C i Namjeravani nacionalno utvrđeni doprinosi (INDC)

Cilj EU 2020. i 2030.

-20% emisija stakleničkih

plinova

20% obnovljivi izvori

energije

20% energetska

učinkovitost

10% povezanost

< - 40% emisija

stakleničkih plinova

> -27% obnovljivi

izvori energije

> -27%* energetska učinkovitost

15% povezanost u el. ene. sust.

*bit će pregledani do 2020 imajući u vidu razinu EU od 30%

2020

2030

Novi sustav upravljanja + indikatori

Provedba ciljeva do 2020. staklenički ne-ETS, OIE i EE

EU do 2050.

Izvor: Put za tranziciju prema konkurentnom niskougljičnom gospodarstvu u 2050. godini, EK 2011.

Aktivnosti projekta izrade podloga NUS

1. konferencija

Sektorske radionice (5 radionica)

Savjetovanja sa dionicima

Prezentacije na konferencijama

2. Konferencija

3. Okrugli stolovi i predavanja

Nacrt Zelena knjiga

Konzultacije Analize

Bijela knjiga

Akcijski plan provedbe

Analiza stanja i potreba – SWOT

Mjere i učinci po sektorima

Određivanje scenarija 2030. do 2050.

Učinci scenarija na gospodarstvo, društvo i okoliš

Analiza osjetljivosti i prijetnji za provedbu

Sektori i vremenski horizont

SEKTORI

• ENERGETSKA POSTROJENJA

• INDUSTRIJA

• TRANSPORT

• KUĆANSTVA I USLUGE

• FUGITIVNE EMISIJE

• POLJOPRIVREDA

• GOSPODARENJE OTPADOM

• KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA, PROMJENE U KORIŠTENJU ZEMLJIŠTA I ŠUMARSTVO

VREMENSKI HORIZONT:

2020

2030

2050

Gdje je Hrvatska?

• Emisije 1990.-2020., Države članice Priloga 1 Kyotskog protokola Hrvatska (crveno)

Gdje je Hrvatska?

• TEKST

– tekst

– tekst

• TEKST – teks

Razdvajanje gospodarskog rasta od emisija

Emisija stakleničkih plinova 1990.-2012.

Emisije po sektorima Ugljični otisak, 2012.

Međunarodna solidarnost i razvojni ciljevi RH

UNFCCC

EU

Nacionalna razina

Sektori

Individualno

Hrvatska – obvezujući ciljevi prema EU emisije, OIE i EE

• 2020

– +11% emisije u odnosu na 2005. ne-ETS sektoru

– 20% OIE u bruto neposrednoj potrošnji

– 10% OIE u transportu

– Energetska učinkovitost prema Direktivi

• 2030

– Nacionalni ciljevi za emisije, OIE i EE u okviru Akcijskog energetsko-klimatskog plana do 2030. godine

• 2040

– Ciljevi će se utvrditi u tijeku 2020-2030

Proces modeliranja

Sektor za proizvodnju električne energije

Sektorski scenariji

U suradnji sa Fakultetom elektrotethnike i računarstva, Zagreb

PLEXOS model simulacije do 2050 godine

Mjere za smanjenje emisije NUS-a

• 85 tehničkih mjera • 15 ne-tehničkih mjera • Mjerila i kriteriji za mjere:

• Troškovna učinkovitost • Mogućnost zapošljavanja • Domaća komponenta • Razvoj lokalne ekonomije • Tehnička izvodljivost

Krivulja troškova mjera (pojednostavljeni prikaz, 2030. godina)

MJERE Zapošljavanje, domaća komponenta, lokalni razvoj

Vjetroelektrane

Sunčane elektrane

Kogeneracija na biomasu i bioplin

Male hidroelektrane Energetska učinkovitost i

zamjena energenta u industriji

Mjere u ind. procesima

Intermodalna zamjena

Alternativna goriva, nabava vozila i infrastruktura

Rasvjeta i kućanski uređaji

Obnova ovojnice zgrada

OIE u zgradarstvu

Mjere u poljoprivredi

Gospodarenje otpadom

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

-100,00 -50,00 0,00 50,00 100,00 150,00 200,00

Zap

ošljav

an

je,

do

maća k

om

po

nen

ta,

ra

zv

oj lo

kaln

e e

ko

no

mije (

na s

kali 0

-9)

Granični trošak smanjenja emisije u 2030. godini u NU1 scenarjiu u odnosu na NUR scenarij (EUR/t CO2e)

*Površina kruga* - Potencijal smanjenja emisija u 2030. godini (kt CO2e)

Energetika Industrija Promet Zgradarstvo i usluge Poljoprivreda Otpad

Neke mjere s najvećim potencijalom u 2030. godini

Udio u ukupnom potencijalu

Održivo gospodarenje komunalnim otpadom 17,7% Vjetroelektrane 11,6% Energetska obnova stambenih zgrada 10,0% Mjere energetske učinkovitosti u industriji 7,3% Energetska obnova nestambenih zgrada 4,5% Plug-in hibridna vozila u prometu 3,3% Biogoriva u prometu 2,8% Sunčevi toplinski sustavi u stambenim zgradama 2,7% Dizalice topline u zgradarstvu 2,6% Intermodalne promjene u prometu 2,2% Sunčeve elektrane 2,2% Zamjena energenta u industriji 2,1%

Prvih dvanaest mjera po potencijalu smanjenja emisije:

Netehničke mjere (neke glavne)

• Kapilarna integracija klimatske politike u sve sektore gospodarstva i društva

• Sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova Europske unije (ETS)

• Nacionalna kvota za sektore izvan ETS-a

• Naknada na emisiju CO2 u ne-ETS sektoru (postupno, ovisno o političkoj ambiciji i sposobnosti za razvoj projekata)

• Cirkularna ekonomija

• Promjena sociološkog poimanja i obrazaca ponašanja

• Niskougljični regionalni i lokalni integralni sustavi

• Poslovni management na načelima niskougljičnog razvoja

• Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje po načelima niskougljičnog razvoja

• Promicanje proizvoda i usluga niskougljičnog otiska

• Niskougljični tehnološki razvoj, inovacije i istraživanja

Prijedlog za pravni i institucionalni okvir: • Središnja koordinacijska funkcija na razini Vlade RH • Zakon o klimatskim promjenama (ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama) • Operativni program za klimatske promjene (ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama) - za

ciklus financiranja iz strukturalnih fondova 2020.-2028.

Scenariji Niskougljične

Scenariji

• Postojeće mjere, postojeća regulativa i trendovi

• CO2 cijena u ETS do 10 EUR/t

• RES 26,7% in 2030, 23,4% in 2050

• 8% električnih vozila, 14% hibrid i plug-hobrid, 1% vodik, 10% biogoriva za putnička vozila

• Postojeća EE regulativa , obnova zgrada 0,5% /godišnje nakon 2020.

Referentni scenarij

NUR

• Ispunjavanje međunarodnih obveza, smanjenje CO2 u ne-ETS sektoru više od 10% , u odnosu na 2005.

• Visoke CO2 cijene u ETS-u, 10-100 EUR/tCO2 (2020-2050)

• Troškovno-učinkovite mjere

• OIE 33% u 2030, 47% u 2050.

• 62% renoviranih zgrada u 2050., 40% sunčevih sustava za toplu vodu

• 25% električnih vozila , 40% hibridnih i plag -in hibrida, 20% biogorivo

Postupna tranzicija

NU1

• Visoka ambicija u svim sektorima, cilj -40% u 2030 i -80% u 2050, visoka CO2 cijena

• 35% OIE u 2030., 68% u 2050.

• 92% obnovljenih zgrada u 2050.,

• 75% električnih vozila , 10% hibridnih i plag -in hibrida , 8% vodik, 30% biogoriva za putnička vozila, 80% teška vozila

• CCS na elektranama i cementnoj industriji

• Maksimalno tehnički izvedivo ali sa 3% nedefiniranih mjera – nove tehnologije

Snažna tranzicija

NU2

Energetska učinkovitost

243,64

386,84

-6,7% -1,8% -11,6% 258,91

-15,4%

-28,5%

-16,4%

-38,1%

0

50

100

150

200

250

300

350

400

1990. 2000. 2010. 2013. 2020. 2030. 2040. 2050.

PJ

Ostvareno En. Strategija, održivi scenarij (2009.)

NUR scenarij NU1 scenarij

NU2 scenarij 3. NAP EnU (2014.) - cilj za 2020. godinu

293,04

Obnovljivi izvori energije

2012. 2020. 2030. 2040. 2050.

NUR 35,5 46,7 55,9 69,9 64,6

NU1 35,5 46,7 63,5 81,0 83,2

NU2 35,5 46,7 72,9 80,3 85,3

0,010,020,030,040,050,060,070,080,090,0

100,0

%

Električna energija

NUR

NU1

NU2

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

2012. 2020. 2030. 2040. 2050.

%

Promet

NUR

NU1

NU2

16,8

24,9

32,8

41,5 46,5

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

2012. 2020. 2030. 2040. 2050.

%

Ukupni udio

NUR

NU1

NU2

Ukupna emisija

NU1 NU2

U ne-ETS sektoru do 2030. godine emisije su niže od ograničenja koje će proizaći iz nove raspodjele opterećenja po državama članicama EU

Troškovi i koristi mjera u scenariju NU1 u odnosu na NUR scenarij (kumulativno)

U 2030. godini suma troškova i koristi iznosi 0,4% BDP-a, bez uračunavanja vrijednosti izbjegnutih eksternih troškova taj iznos je 0,7% BDP-a.

Troškovi i financiranje 2030. , Scenarij NU1 u odnosu na NUR

-200

-100

0

100

200

300

400

500

600

700

800

Dodatne investicije Uštede goriva Financiranje Uštede eksternih troškova

mil.

EU

R/g

od

Promet

Kućanstva

Uslužni sektor

Prerađivačka industrija

Energetske transformacije

Dražba EUA jedinica (FZOEU)

Sustav obveza EnU (distributeri)

Naknada za poticanje OIE (HROTE)

Opća naknada za emisije CO2 (prijedlog)

ESI fondovi (EU)

• Hrvatska može ostvariti gospodarski rast uz smanjenje emisije stakleničkih plinova

• Prelaskom na put niskougljično razvoja otvaraju se nova zelena radna mjesta

• Prelazak na niskougljično gospodarstvo je ekonomski opravdan jer su ostvarene koristi zbog uštede goriva veće od troškova tranzicije

• Niskougljičnim scenarijima povećava sigurnost opskrbe energijom, održivost energetske opskrbe, dostupnosti energije i smanjuje uvoz

• Osim smanjenja emisije stakleničkih plinova, scenarijima NU1 i NU2 smanjuje se emisija SO2, NOx i PM2.5 čime se smanjuje onečišćenje zraka, i ispunjavaju ciljne obveze emisije na razini EU za ove onečišćujuće tvari

Zaključak

Zaključak

• NUS predlaže dva scenarija: Postupne tranzicije (NU1) i snažne tranzicije (NU2). Oba scenarija su vrlo izjednačena do 2030. godine.

• Financiranje poticaja se može osigurati principom onečišćivač plaća, naknade su u toj mjeri neutralne za hrvatsku ekonomiju koliko ima domaće komponente. Poticaji trebaju poslužiti za mobilizaciju privatnih sredstava koja čine glavni dio ukupno potrebnih investicija

• Trend promjena će u najvećoj mjeri određivati tehnološki napredak, cijene niskougljičnih tehnologija, cijene CO2 i spremnost za promjene u poimanju i djelovanju

• Kroz ovaj projekt razvijen je metodološki pristup kojim se omogućava cjelovito planiranje strategije niskougljičnog razvoja, u skladu s potrebama izvještavanja prema UNFCCC, integralno s projekcijama za potrebe protokola konvencije o daljinskom prekograničnom onečišćenju zraka (LRTAP)

TEKST

HVALA