ii. detaljni opis kolegija - ffri.uniri.hr · vrijeme za konzultacije kabinet telefon e-mail dr.sc....

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u poučavanje hrvatskog jezika i književnosti Studij diplomski studij - Hrvatski jezik i književnost - dvopredmetni Semestar I. Akademska godina: 2013./2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 2+0+2 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom od 14.15 do 15.45 sati u predavaonici 105 Nositelj kolegija prof. dr. sc. Karol Visinko Suradnik / Vrijeme za konzultacije srijedom od 12.30 do 14.00

Kabinet 609 Telefon 265-669 E-mail [email protected] ; [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Sadržaj se kolegija odnosi na sve bitne sastavnice procesa poučavanja hrvatskoga jezika i književnosti u aktualnoj hrvatskoj osnovnoj i srednjoj školi. U središtu je pozornosti komunikacijski referencijalni instrumentarij koji se odnosi na poučavanje hrvatskoga jezika i književnosti u osnovnoj i srednjoj školi te obuhvaća pregled osnovnih pojmova metajezika struke. Polazište je u motivaciji i interesu za poučavanje i učenje hrvatskoga jezika i književnosti - učitelj hrvatskoga jezika i književnosti i učenici u osnovnoj i srednjoj školi. Slijede sastavnice: jezične djelatnosti i nastavna područja školskoga predmeta Hrvatski jezik; proces jezičnoga i književnoga odgoja i obrazovanja; organizacijski oblici poučavanja hrvatskoga jezika i književnosti; metode poučavanja, s tim u vezi pristupi sadržajima; nacionalni obrazovni standardi i programska određenja (okvirni i izvedbeni programi); izbor pojedine jedinice programa; načela u poučavanju hrvatskoga jezika i književnosti; interdisciplinarnost u poučavanju hrvatskoga jezika i književnosti, te izvori znanja koji obuhvaćaju metodičku i udžbeničku literaturu, supstratnu i korespondirajuću literaturu, primjere koncepcijski različitih metodičkih modela, radijske i televizijske emisije, filmove, provjerene internetske sadržaje i ostala sredstva koja je moguće rabiti u poučavanju jezika i književnosti. Ističe se važnost pisane pripreme za izvođenje nastave. Opsežnu sastavnicu čine metodički sustavi u poučavanju i učenju hrvatskoga jezika i književnosti. Nezaobilazni su aktualni zahtjevi i potrebe nastave hrvatskoga jezika i književnosti.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanoga kolegija i položenoga ispita student će moći: 1. opisati i objasniti svaku pojedinu sastavnicu komunikacijskoga referencijalnoga instrumentarija

koji se odnosi na poučavanje hrvatskoga jezika i književnosti u osnovnoj i srednjoj školi 2. primjenjivati osnovne pojmove metajezika struke (odnosno osnovne pojmove primijenjene

znanstvene discipline koja se bavi poučavanjem hrvatskoga jezika i književnosti) 3. opisati i objasniti funkcionalnu uključenost jezičnih djelatnosti u nastavu hrvatskoga jezika i

književnosti 4. opisati i objasniti primjenjivost načela u poučavanju hrvatskoga jezika i književnosti 5. opisati i objasniti ulogu nacionalnih obrazovnih standarda i programskih određenja za svako

predmetno područje školskoga predmeta Hrvatski jezik 6. izraditi primjer izvedbenoga nastavnog programa (mikroplan) 7. predložiti i argumentirati izbor važnih odrednica u pisanoj pripremi za izvođenje nastave

hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti ili medijske kulture (nastavne ciljeve, ključne pojmove, obrazovna postignuća, nastavne sustave i oblike, nastavne metode, sredstva i pomagala, izvore na koje učitelj upućuje učenike i izvore kojima se služi učitelj, te mogućnosti unutarpredmetne i međupredmetne korelacije)

8. opisati i objasniti nastavne zadaće (obrazovne, odgojne, funkcionalne i komunikacijske) u pisanoj pripremi za izvođenje nastave hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti ili medijske kulture

9. analizirati primjere interdisciplinarnosti u poučavanju hrvatskoga jezika i književnosti 10. argumentirati aktualne zahtjeve i potrebe nastave hrvatskoga jezika i književnosti u osnovnoj i

srednjoj školi.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja X Seminari Konzultacije X Samostalni rad X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X (metodička vježba)

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS MAX BROJ BODOVA

BODOVIMA Pohađanje nastave 0.5 Aktivnosti u nastavi: 1.Prijedlog i argumentacija odrednica za izvođenje nastave hrvatskoga jezika: Izbor teme iz nastave hrvatskoga jezika. (nastavni ciljevi; ključni pojmovi; obrazovna postignuća; nastavne zadaće (obrazovne, odgojne, funkcionalne i komunikacijske); mogućnost unutarpredmetne i/ili međupredmetne korelacije; (nastavni sustavi; nastavni oblici; nastavne metode; nastavna sredstva i pomagala). 2. Prijedlog i argumentacija odrednica za izvođenje nastave hrvatskoga jezika: Izbor teme iz nastave književnosti. (nastavni ciljevi; ključni pojmovi; obrazovna postignuća; nastavne zadaće (obrazovne, odgojne, funkcionalne i komunikacijske); mogućnost unutarpredmetne i/ili međupredmetne korelacije; (nastavni sustavi; nastavni oblici; nastavne metode; nastavna sredstva i pomagala).

0.5 20 20

Pisanje eseja 1 bod 30 ZAVRŠNI ISPIT – usmeni ispit 1 bod 30 UKUPNO 3 boda 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na kolokviju određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A 80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Težak, S., Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, Školska knjiga, 1996., odabrana poglavlja:str. 7-92 (naziv predmeta i svrha, učenik i učitelj u procesu poučavanja hrvatskoga jezika); 121-126 (različiti organizacijski oblici); 127-147 (nastavni oblici s primjerima); 148-181 (izvori); 193-224 (primjeri planiranja i programiranja). Rosandić, D., Metodika književnog odgoja i obrazovanja, Zagreb, Školska knjiga, 11986. ili 21988. ili 2005., odabrana poglavlja: str. 131-166 (nastavna sredstva i pomagala u nastavi književnosti). Visinko, K., Učitelj književnosti, u knjizi: Dječja priča – povijest, teorija, recepcija i interpretacija, Zagreb, Školska knjiga, 12005., 22009., str. 23.-28. Visinko, K., Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika – Pisanje, Zagreb, Školska knjiga, 2010., odabrana poglavlja: str.10-15 (složenost školskoga predmeta Hrvatski jezik); 20-39 (jezične djelatnosti u nastavi); 62-67 (razumijevanje pojmova i njihova primjena u nastavnoj praksi).

Izborna literatura: Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika : Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama : Radovi sa Simpozija učitelja i nastavnika Hrvatskoga ezika, Zagreb, Agencija za odgoj i obrazovanje i Naklada Slap, 2007, str. 9.-125. Kyriacou, C., Temeljna nastavna umijeća : Metodički priručnik za uspješno poučavanje i učenje, Zagreb, 1995. Titone, R., Primijenjena psiholingvistika: Psihološki uvod u didaktiku jezika, Zagreb, Školska knjiga, 1977. Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Strasbourg, Vijeće Europe (Odjel za suvremene jezike) – Zagreb, Školska knjiga, 2005, odabrana poglavlja: str. 1-8 (o zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike); 9-20 (prihvaćeni aktivni pristup i kompetencije); 104-134 (kompetencije učenika, osobito komunikacijske jezične kompetencije).

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE

Student je obvezan prisustvovati predavanjima i seminarima. Od studenta se očekuje aktivan odnos u nastavi. Tijekom nastave, poglavito one seminarske, student ostvaruje aktivnosti koje mu se boduju ocjenskim bodovima, što je prikazano u tablici o sustavu ocjenjivanja. Hoće se pripomenuti da se pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi međusobno isprepleću.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Student je obvezan pridržavati se dogovorenih rokova za pisanje eseja te utvrđenih ispitnih rokova. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na predavanjima i vježbama, u vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. 9. 10. Motivacija i interes za poučavanje i učenje hrvatskoga jezika i književnosti. Učitelj i učenici hrvatskoga jezika u osnovnoj i srednjoj školi. Organizacijski oblici jezičnoga i književnoga odgoja i obrazovanja.

Studenti ispunjavaju inicijalni upitnik. Upoznavanje studenata s temeljnim obvezama (literatura, pisanje eseja, polaganje ispita); obrazac za praćenje studenta.

2. 16. 10 Školski predmet Hrvatski jezik – nastavna područja. Jezične djelatnosti u procesu poučavanja i učenja hrvatskoga jezika i književnosti.

3. 23. 10. Nacionalni obrazovni standardi u poučavanju hrvatskoga jezika i književnost u osnovnoj i srednjoj školi. Nastavni programi za hrvatski jezik u osnovnoj školi i srednjoj školi (strukovnoj i

Iz nastavnih programa studenti odabiru sadržaje koje mogu rasporediti

gimnaziji) – prvi dio. tijekom jednoga tjedna ili mjeseca.

4. 30.10 Nastavni programi za hrvatski jezik u osnovnoj školi i srednjoj školi– drugi dio. Važnost pisane pripreme za izvođenje nastave.

Iz nastavnih programa studenti odabiru sadržaje koje mogu rasporediti tijekom jednoga tjedna ili mjeseca.

5. 6. 11. Načela u poučavanju hrvatskoga jezika i književnosti. Metode poučavanja i pristupi sadržajima jezičnoga i književnoga odgoja i obrazovanja.

6. 13. 11. Terenska nastava. Samostalni rad studenata. 7. 20. 11. Primjena različitih izvora znanja u poučavanju i učenju hrvatskoga jezika i

književnosti. Interdisciplinarnost u poučavanju hrvatskoga jezika i književnosti.

8. 27. 11. Metodički sustavi u poučavanju i učenju hrvatskoga jezika i književnosti – prvi dio.

9. 4. 12. Metodički sustavi u poučavanju i učenju hrvatskoga jezika i književnosti – drugi dio.

Izbor teme iz nastave hrvatskoga jezika. Izbor teksta i priprema za njegovu primjenu u nastavi književnosti.

10. 11. 12. Pisana priprema - odrednice za izvođenje nastave hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja ili književnosti: nastavni ciljevi; ključni pojmovi; obrazovna postignuća; nastavni sustavi; nastavni oblici; nastavne metode; nastavna sredstva i pomagala; unutarpredmetna korelacija; međupredmetna korelacija; nastavne zadaće (obrazovne, odgojne, funkcionalne i komunikacijske).

11. 18. 12. Koncepcijski različiti metodički modeli u procesu poučavanja hrvatskoga jezika i književnosti.

12. 8. 01. Izbor tema za nastavu hrvatskoga jezika. Seminarski radovi studenata. 13. 15. 01. Izbor tekstova i njihova primjena u nastavi književnosti. Seminarski radovi studenata. 14. 22. 01. Pisanje eseja 15. 29. 01. Aktualni zahtjevi i potrebe nastave hrvatskoga jezika i književnosti u osnovnoj i

srednjoj školi.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija

Broj ECTS-a

Nastavno opterećenje

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Pregled književnih teorija

4 15+15 ponedjeljkom od 13:15 do 15:00, F-406

Nositelj kolegija

Vrijeme za konzultacije

Kabinet Telefon E-mail

dr.sc. Aleksandar Mijatović, doc.

[email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Uspon književne teorije kao samostalne discipline vezuje se za obrat prema jeziku (lingvistički obrat) u humanističkim znanostima. Shodno tome, književne teorije pristupaju književnoj umjetnini kao jezičnoj tvorevini, čime u fokus istraživanja ulazi problematika značenja jezika književnosti i njegovih struktura. Klasični poetski problemi književne umjetnine premještaju se u područje lingvistike. Takav pristup književnosti prevladavao je do konca šezdesetih godina 20. stoljeća; kao prijelomne godine, kada dolazi do zaokreta u proučavanju književnosti, uzimaju se 1966., 1968. i 1970. godina, ovisno o tome koji se društveni događaj, ili teorijsko djelo uzme kao polazište. Dakle, takav pristup književnosti tvori pozadinu suvremenog razumijevanja književnosti i neophodno je njegovo proučavanje u akademskim programima književnosti. Slijedom toga, kolegij će predstaviti vodeće pravce književne teorije koji su oblikovali upravo opisan pristup književnosti, u razdoblju više od polovice prošlog stoljeća. Pristup obradi nastavne građe bit će dvojak: autorsko-monografski, koji podrazumijeva proučavanje rada pojedinog i/li pojedinih teoretičara i tematski, koji podrazumijeva obrazlaganje pravca ili razvoja teorijskog pojma kroz različite pravce. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanoga kolegija od studenata se očekuje ovladavanje sljedećim znanjima i vještinama:

1. razumijevanje odnosa teorije književnosti i lingvistike, 2. objasniti trodiobe znanosti o književnosti na teoriju književnosti, povijest književnosti i književnu kritiku,

i njezina raspada, 3. poznavanje ključnih aspekata mišljenja vodećih teoretičara, 4. poznavanje i razumijevanje osnovnog pojmovnog aparata teorije književnosti (očuđenje, siže/fabula,

diskurz/priča, motiv-funkcija, lik-aktant, i sl.) 5. primjena stečenih teorijskih znanja na književnom tekstu, 6. pojašnjavanje povijesne ‘geneze’ (genealogije) pravaca književne teorije, 7. snalaženje u razlikama i sličnostima između pravaca.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ �ODOVA

1. Pohađanje nastave 0,5 - 2. Seminarski rad - - 3. Međuispit (kolokvij) 1,5 40 4. ZAVRŠNI ISPIT 2 60

UKUPNO 4 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

- Beker, M., Povijest književnih teorija, Zagreb, 1979.

- Beker, M., Suvremene književne teorije, Zagreb, 1999.

- Biti, V., Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne teorije, Zagreb, 2000.

- Culler, J., Književna teorija – vrlo kratak uvod, Zagreb, 2001.

- Eagleton, T., Književna teorija, Zagreb, 1987. Izborna literatura:

- A Handbook of Critical Approaches to Literature, Guerin, W.L., Labor, E., Morgan, L., Reesman, J.C., Willingham, J., R., New York-Oxford, 1999.

- Barthes, R., Književnost, mitologija, semiologija, Beograd, 1971.

- Barthes, R., Kritika i istina, Zagreb, 2009.

- Beker, M., Semiotika književnosti, Zagreb, 1991.

- Eco, U., Granice tumačenja, Beograd, 2001.

- Eco, U., Otvoreno djelo, Sarajevo, 1965.

- Frye, N., Anatomija kritike, Zagreb, 2000.

- Guiraud, P., Semiologija, Beograd, 2001.

- Kramarić, Z., Uvod u naratologiju, Čakovec, 1989.

- Lodge, D., Načini modernoga pisanja, Zagreb, 1988.

- Mukařovský, J., Književne strukture, norme i vrijednosti, Zagreb, 1999.

- Selden, R., A Reader's Guide to Contemporary Literary Theory, New York, 1995.


Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati elektronskom poštom:

[email protected] PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA

Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

U vrijeme konzultacija. Elektronska pošta. Web stranice Fakulteta.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Na nastavi i u vrijeme konzultacija. Elektronskom poštom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Vrednovanje obaveza studenata:

1. Međuispit ( kolokvij) : Studenti su tijekom semestra obavezni položiti jedan pismeni međuispit. Kriterij za dobivanje bodova

je 50% točno riješenih zadataka. Na kolokviju se može ostvariti maksimalno 40 ocjenskih bodova. Ispit se sastoji se od 4 zadatka esejskoga tipa.

Napomena: Kolokvij se polaže u drugom tjednu mjeseca prosinca. Studenti imaju pravo i na

popravni ispit koji se polaže u drugom tjednu u veljači.

2. ZAVRŠNI ISPIT: Završni ispit je pismeni. Kako bi pristupili ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti

najmanje 50% ocjene. Završni se ispit sastoji od četiri zadatka esejskoga tipa. Na završnom ispitu može se maksimalno

dobiti 60 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (20 bodova). Konačna ocjena: Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario na međuispitu te završnom ispitu. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

o A – od 90 do 100% ocjene o B – od 80 do 89,9% ocjene o C – od 70 do 79,9% ocjene o D – od 60 do 69,9% ocjene o E – od 50 do 59,9% ocjene

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način:

o Izvrstan ( 5 ) – A o Vrlo dobar ( 4 ) – B o Dobar ( 3 ) – C o Dovoljan ( 2 ) – D i E

Napomena: Studenti koji skupe 39,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji skupe između 40 i 49,9 bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na popravnom ispitu. Studenti moraju skupiti minimalno 50 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu.

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013./2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

1. Nova kritika

2. Ruski formalizam – očuđenje (V. Šklovski)

3. Bahtin/Medvedev – kritika ruskih formalista

4. Ruski formalizam – evolucija književnosti (R. Jakobson, J. Tinjanov)

5. Strukturalizam i komunikacija

6. Strukturalizam i tekst

7. Međuispit

8. Čitanje kao pisanje – obrat prema poststrukturalizmu

9. Psihoanalitička kritika

10. Čitanje kao sloboda – Sartreova fenomenološka koncepcija čitanja

11. R. Ingarden i teorija slojeva

12. Hermeneutika i estetika recepcije

13. Implicitni čitatelj

14. Interpretativna zajednica; pojam čitateljske publike

15. Vrijednost nakon teorije


Broj ECTS-a



Pregled književnih teorija

5 15+15 ponedjeljkom od 13:15 do 15:00, F-406

Nositelj kolegija



dr.sc. Aleksandar Mijatović, doc.

[email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Uspon književne teorije kao samostalne discipline vezuje se za obrat prema jeziku (lingvistički obrat) u humanističkim znanostima. Shodno tome, književne teorije pristupaju književnoj umjetnini kao jezičnoj tvorevini, čime u fokus istraživanja ulazi problematika značenja jezika književnosti i njegovih struktura. Klasični poetski problemi književne umjetnine premještaju se u područje lingvistike. Takav pristup književnosti prevladavao je do konca šezdesetih godina 20. stoljeća; kao prijelomne godine, kada dolazi do zaokreta u proučavanju književnosti, uzimaju se 1966., 1968. i 1970. godina, ovisno o tome koji se društveni događaj, ili teorijsko djelo uzme kao polazište. Dakle, takav pristup književnosti tvori pozadinu suvremenog razumijevanja književnosti i neophodno je njegovo proučavanje u akademskim programima književnosti. Slijedom toga, kolegij će predstaviti vodeće pravce književne teorije koji su oblikovali upravo opisan pristup književnosti, u razdoblju više od polovice prošlog stoljeća. Pristup obradi nastavne građe bit će dvojak: autorsko-monografski, koji podrazumijeva proučavanje rada pojedinog i/li pojedinih teoretičara i tematski, koji podrazumijeva obrazlaganje pravca ili razvoja teorijskog pojma kroz različite pravce. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanoga kolegija od studenata se očekuje ovladavanje sljedećim znanjima i vještinama:

8. razumijevanje odnosa teorije književnosti i lingvistike, 9. objasniti trodiobe znanosti o književnosti na teoriju književnosti, povijest književnosti i književnu kritiku,

i njezina raspada, 10. poznavanje ključnih aspekata mišljenja vodećih teoretičara, 11. poznavanje i razumijevanje osnovnog pojmovnog aparata teorije književnosti (očuđenje, siže/fabula,

diskurz/priča, motiv-funkcija, lik-aktant, i sl.) 12. primjena stečenih teorijskih znanja na književnom tekstu, 13. pojašnjavanje povijesne ‘geneze’ (genealogije) pravaca književne teorije, 14. snalaženje u razlikama i sličnostima između pravaca.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


BODOVIMA MAX BROJ �ODOVA

5. Pohađanje nastave 0,5 - 6. Seminarski rad - - 7. Međuispit (kolokvij) 2 40 8. ZAVRŠNI ISPIT 2,5 60

UKUPNO 5 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

- Beker, M., Povijest književnih teorija, Zagreb, 1979.

- Beker, M., Suvremene književne teorije, Zagreb, 1999.

- Biti, V., Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne teorije, Zagreb, 2000.

- Culler, J., Književna teorija – vrlo kratak uvod, Zagreb, 2001.

- Eagleton, T., Književna teorija, Zagreb, 1987. Izborna literatura:

- A Handbook of Critical Approaches to Literature, Guerin, W.L., Labor, E., Morgan, L., Reesman, J.C., Willingham, J., R., New York-Oxford, 1999.

- Barthes, R., Književnost, mitologija, semiologija, Beograd, 1971.

- Barthes, R., Kritika i istina, Zagreb, 2009.

- Beker, M., Semiotika književnosti, Zagreb, 1991.

- Eco, U., Granice tumačenja, Beograd, 2001.

- Eco, U., Otvoreno djelo, Sarajevo, 1965.

- Frye, N., Anatomija kritike, Zagreb, 2000.

- Guiraud, P., Semiologija, Beograd, 2001.

- Kramarić, Z., Uvod u naratologiju, Čakovec, 1989.

- Lodge, D., Načini modernoga pisanja, Zagreb, 1988.

- Mukařovský, J., Književne strukture, norme i vrijednosti, Zagreb, 1999.

- Selden, R., A Reader's Guide to Contemporary Literary Theory, New York, 1995.


Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati elektronskom poštom:

[email protected] PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA

Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.


U vrijeme konzultacija. Elektronska pošta. Web stranice Fakulteta.


Na nastavi i u vrijeme konzultacija. Elektronskom poštom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Vrednovanje obaveza studenata:

1. Međuispit ( kolokvij) : Studenti su tijekom semestra obavezni položiti jedan pismeni međuispit. Kriterij za dobivanje bodova

je 50% točno riješenih zadataka. Na kolokviju se može ostvariti maksimalno 40 ocjenskih bodova. Ispit se sastoji se od 4 zadatka esejskoga tipa.

Napomena: Kolokvij se polaže u drugom tjednu mjeseca prosinca. Studenti imaju pravo i na

popravni ispit koji se polaže u drugom tjednu u veljači.

2. ZAVRŠNI ISPIT: Završni ispit je pismeni. Kako bi pristupili ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti

najmanje 50% ocjene. Završni se ispit sastoji od pet zadatka esejskoga tipa. Na završnom ispitu može se maksimalno

dobiti 60 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Konačna ocjena: Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario na međuispitu te završnom ispitu. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

o A – od 90 do 100% ocjene o B – od 80 do 89,9% ocjene o C – od 70 do 79,9% ocjene o D – od 60 do 69,9% ocjene o E – od 50 do 59,9% ocjene

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način:

o Izvrstan ( 5 ) – A o Vrlo dobar ( 4 ) – B o Dobar ( 3 ) – C o Dovoljan ( 2 ) – D i E

Napomena: Studenti koji skupe 39,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji skupe između 40 i 49,9 bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na popravnom ispitu. Studenti moraju skupiti minimalno 50 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu.

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012./2013. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

1. Nova kritika

2. Ruski formalizam – očuđenje (V. Šklovski)

3. Bahtin/Medvedev – kritika ruskih formalista

4. Ruski formalizam – evolucija književnosti (R. Jakobson, J. Tinjanov)

5. Strukturalizam i komunikacija

6. Strukturalizam i tekst

7. Međuispit

8. Čitanje kao pisanje – obrat prema poststrukturalizmu

9. Psihoanalitička kritika

10. Čitanje kao sloboda – Sartreova fenomenološka koncepcija čitanja

11. R. Ingarden i teorija slojeva

12. Hermeneutika i estetika recepcije

13. Implicitni čitatelj

14. Interpretativna zajednica; pojam čitateljske publike

15. Vrijednost nakon teorije

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Dramatologija Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar I. Akademska godina: 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak od 17,15 do 19,00. Dvorana 232 Nositelj kolegija dr.sc. Iva Rosanda Žigo Suradnik - Vrijeme za konzultacije Utorkom od 15,30 do 17,00

Kabinet 712 Telefon 051/ 265673 E-mail [email protected]


Određenje pojma dramatologije. Dramaturgija. Teatrologija. Teorija književnosti. Naratologija. Narativnost – dramativnost. Drama i dramsko. Odnos dramskog prema epskom i lirskom. Drama i kazalište. Proza i stih u drami. Jezična komunikacija u drami. Monolog (oratorski, intimni/misaoni, poetsko-lirski). Dramski dijalog i jezične funkcije. Pragmatični aspekti dijaloga. Tipovi dijaloga. Didaskalije. Pauza i šutnja u drami. Stilska i registarska obilježja dramskoga dijaloga u užem smislu: govorna karakterizacija likova. Dramski lik: postupci konstrukcije i osobine dramskog lika. Konfiguracija likova. Priča i radnja. Dramska situacija. Dramsko vrijeme i dramski prostor. Intertekstualnost i autoreferencijalnost dramskoga diskurza. Dramske vrste i žanrovi – pregled. Tragedija. Komedija. Drama i antidrama. Sažeti pregled temeljnoga književnoteorijskog aparata kojim raspolaže kako tradicionalna poetika, tako i dvadesetostoljetna metodologija analize dramskog teksta. U neposrednom će se radu na dramskim tekstovima studenti pobliže upoznati s temeljnim analitičkim pojmovljem. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

1. objasniti, usporediti i definirati pojmove dramatologija / dramaturgija / teatrologija / teorija književnosti / naratologija; 2. objasniti, analizirati i definirati pojmove priča i radnja, dramsko vrijeme i dramski prostor, dramski lik; 3. objasniti i analizirati prijenos informacija u drami; 4. objasniti i analizirati jezičnu komunikaciju u drami; 5. usporediti i objasniti razliku između pojedinih dramskih oblika; 6. opisati i analizirati intertekstualnost, odnosno autoreferencijalnost dramskog diskurza;

primijeniti istraživanja odabranih aspekata dramskoga fenomena pri interpretaciji odabranih dramskih tekstova.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi i kontinuirana provjera znanja: 1. 2. 3. 4. 5. 6.

0,4 0,5 0,2 0,2 0,5 0,7

50

Seminarski rad 1 50 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Svaki je student tijekom semestra obavezan: - izraditi šest kraćih uradaka (do 5 kartica) i prezentirati ih na satu. Pismeni zadaci predaju se u pismenom obliku. - izraditi seminarski rad i prezentirati ga na posljednjem satu nastave. Mogućnosti nagradnoga bodovanja: - studenti koji potaknutu raspravu na prezentacijama pojedinih tema i koji pročitaju potrebne segmente teorijske

literature mogu biti nagrađeni s dodatnih 5 bodova, no konačni broj bodova koji je moguće ostvariti na kolegiju ne smije prelaziti 100 bodova;

- studenti su pozvani potaknuti raspravu (Forum na MUDRI) o sadržaju kolegija te za ovu aktivnost mogu biti nagrađeni s dodatnih 5 bodova, no konačni broj bodova koji je moguće ostvariti na kolegiju ne smije prelaziti 100 bodova.

1. Aktivnost u nastavi i kontinuirana provjera znanja :

- tijekom semestra studenti su dužni izraditi šest kraćih uradaka u kojima će riješiti problemski postavljenu temu; - analize će se provoditi na primjernim dramskim tekstovima iz odabranih razdoblja europske dramaturgije; - uradci se ocjenjuju na slijedeći način:

1. uradak: 8 bodova – izvrstan (5), 7 bodova – vrlo dobar (4), 6 bodova – dobar (3), 4 boda – dovoljan (2); 2. uradak: 9 bodova – izvrstan (5), 7 bodova – vrlo dobar (4), 6 bodova – dobar (3), 5 bodova – dovoljan (2); 3. uradak: 7 bodova – izvrstan (5), 6 bodova – vrlo dobar (4), 5 bodova – dobar (3), 4 boda – dovoljan (2); 4. uradak: isto – 3. 5. uradak: isto – 2. 6. uradak: 10 bodova – izvrstan (5), 8 bodova – vrlo dobar (4), 7 bodova – dobar (3), 5 bodova – dovoljan (2);

- ukupni broj ocjenskih bodova koje studenti mogu ostvariti kontinuiranom provjerom znanja jest 50, 2. Seminarski rad: - studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni konzultirati se s

nastavnicom o načinu provedbe samostalnog istraživanja te literature; - seminarski radovi trebaju biti napisani i postavljeni na stranicama kolegija (MUDRI) najkasnije do 14.

siječnja 2014; - prezentacija seminarskog rada mora se održati u predviđenom roku, tj. na posljednjem nastavnom satu; - seminarski rad treba sadržavati sljedeće elemente:

uvod (definiranje predmeta istraživanja, svrhe, ciljeva i strukture, kratki pregled spoznaja o odabranoj temi); razrada teme (glavni dio – odabrati i obrazložiti prihvatljivu teorijsku spoznaju te je primijeniti na odgovarajući

dramski tekst); zaključak (obrazložiti interpretaciju i dati smjernice za moguće daljnje istraživanje); sažetak; popis literature;

- u seminarskom radu valja pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu; - seminarski se rad ocjenjuje, a na temelju ocjena studenti dobivaju bodove na slijedeći način: izvrstan (5) – 45

bodova; vrlo dobar (4) – 40 boda; dobar (3) – 35 bodova; dovoljan (2) – 25 bodova; - seminarski rad može sadržavati do 25 kartica pisanoga teksta (Times New Roman 12, prored 1,5). - Uradci i seminari se moraju izlagati i predavati u pismenom obliku u zadanim rokovima. - Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova ili dodatnim seminarskim obvezama. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Aristotel, O pjesničkom umijeću, Zagreb, 1983. Car-Mihec, A., Rosanda Žigo, I., Osnovno dramatološko pojmovlje, Nastavni materijal, Rijeka, 2012. (na stranicama MUDRI), Katnić-Bakaršić, M., Stilistika dramskog diskursa, Zenica 2003. (odabrana poglavlja), Miočinović, M., Moderna teorija drame, Beograd 1981. (odabrana poglavlja), Pfister, M., Drama – Teorija i analiza, Zagreb 1998. (odabrana poglavlja), Pavis, P., Pojmovnik teatra, Zagreb, 2004. (odabrana poglavlja), Senker, B., Uvod u suvremenu teatrologiju I., Zagreb, 2010. (odabrana poglavlja), Szondi, P., Teorija moderne drame 1880 – 1950, Zagreb 2001. (odabrana poglavlja).

Izborna literatura: Batušić, N., Uvod u teatrologiju, Zagreb 1991. Beker, M., Semiotika književnosti, Zagreb 1991. Bricko, M., Teorija pripovijedanja i teorija drame, u: Umjetnost riječi, XXXII, 1988, 4, str. 317 – 332. Exploring the Language of Drama – From Text to Contex, ed. Culperer, J., Short, M., Verdonk, P., London and New York1998. Car-Mihec, A., Rosanda Žigo I., Riječko glumište: rasprave o drami i kazalištu, Redak, Split, 2012. Fichter-Lichte, E., Povijest drame I (Od antike do njemačke klasike), Disput, Zagreb, 2010. Fichter-Lichte, E., Povijest drame II (Od romantizma do danas), Disput, Zagreb, 2011.

Fischer-Lichte, E., The semiotic of Theater, Bloomington and Indianapolis 1991. Freytag, G., Die Technik des Dramas, Berlin 1898. Gutke, K.S., Moderna tragikomedija (istraživanje prirode žanra), Sterijino pozorje, Novi Sad, 2007. Ibersfeld, A., Čitanje pozorišta, Beograd 1982. Katnić-Bakaršić, M., Stilistika, Sarajevo 2001. Književna revija (Tema:Smijeh), V, 2011, br. 1. Misailović, M., Dramaturgija scenskog prostora, Novi Sad 1988. Suvin, D., Prema teoriji agenske analize, Prolog, XIV, 1982, 52/54, str. 84 – 95. Suvin, D., Otvorena i zatvorena dramaturgija i komunikacija, u: Republika, XXXIX, 1983, 10, str. 29 – 41. Škavić, Đ., Hrvatsko kazališno nazivlje, Zagreb 1999. Stanislavski, K.S., Sistem, Beograd, 1945. Schneider, R., Cody, G., Re:direction, A theoretical and practical guide, London-New York, 2002. Švacov, V., Temelji dramaturgije, Zagreb, 1976. Turner, V., Od rituala do teatra, zagreb, 1989. Zuppa, V., Štap i šešir, uvod u fenomenologiju hrvatskog glumišta, Zagreb, 1989. Zuppa, V., Uvod u dramatologiju, Zagreb 1995.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE - studenti moraju prisustvovati na 70% nastave; - u slučaju većeg broja izostanaka dobiti će kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim; - u slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected]; - kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta, - molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara; - od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA - MUDRI. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA - u vrijeme konzultacija; - MUDRI. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE



15.10. Rasprava o planu i programu kolegija, ispitnoj literaturi i obvezama. 22.10. Uvod u dramatološku problematiku. Dva pristupa u formalno-analitičkom smjeru

istraživanja dramske književnosti 20 stoljeća – E. Souriau / P. Szondi. Pročitan i proučen nastavni materijal: dr.sc. A. Car-Mihec; I. Rosanda Žigo, Osnovno dramatološko pojmovlje (MUDRI)

29.10. P – Prijenos informacija. P – Jezična komunikacija.

Pročitani odlomci (str. 77 – 164) – M. Pfister, Drama teorija i analiza.

5.11. P – Monolog i dijalog. S – Prezentacija samostalnoga rada grupe studenata (Prijenos informacija i jezična komunikacija: prethodna informiranost i obzor gledateljeva očekivanja; suodnos verbalnog i neverbalnog prijenosa informacija; odnos između informiranosti likova i gledatelja; struktura perspektive dramskih tekstova; epske komunikacijske strukture u drami; sukcesija i prijenos informacija)

Pročitani odlomci (str. 164 – 196) – M. Pfister, Drama teorija i analiza.

12.11. P – Dramski lik. S – Prezentacija samostalnoga rada grupe studenata (Prijenos informacija i jezična komunikacija: dramski jezik i normalni jezik; polifunkcionalnost dramskog jezika; jezična komunikacija i radnja; jezična komunikacija i lik).

Pročitani odlomci (str. 196 – 239) – M. Pfister, Drama teorija i analiza, i (str. 26 – 115) – M. Katnić-Bakaršić, Stilistika dramskoga diskursa.

19.11. P – Dramski lik. S – Prezentacija samostalnoga rada grupe studenata (Monolog i dijalog: monološki govor; dijaloški govor; proza i stih u drami; „prirodni“ i dramski dijalog; dijalog kao razmjena (transfer), turnusi i uzimanje riječi; struktura konverzacije; sekvence otvaranja i zatvaranja dijaloga; dramski dijalog i jezične funkcije; pragmatični aspekti dijaloga; govorni činovi; Griceovo načelo kooperativnosti; konverzacijske maksime.

Pročitani odlomci (str. 115 – 213) – M. Katnić-Bakaršić, Stilistika dramskoga diskursa.

26.11. P – Struktura prostora. S – Prezentacija samostalnoga rada grupe studenata (Monolog i dijalog: strategije i modeli učtivosti u dramskom dijalogu; kognitivni kontekst u drami i sheme; socijalni kontekst: moć u dijalogu; tipovi dijaloga; monolog (oratorski, intimni i misaoni, poetsko-lirski); didaskalije; pauza i šutnja u drami; stilska i registarska obilježja dramskoga dijaloga u užem smislu: govorna karakterizacija likova; intertekstualnost i autoreferencijalnost dramskoga diskurza).

Pročitani odlomci (str. 239 – 252) – M. Pfister, Drama teorija i analiza, i (odabrane natuknice) – P. Pavis, Pojmovnik teatra.

3.12. P – Struktura vremena. S – Prezentacija samostalnoga rada grupe studenata (Dramski lik: međuovisnost radnje i lika; o statusu dramskih likova; dramatis personae).


10.12. P – Priča i radnja. Prezentacija samostalnoga rada grupe studenata (Dramski lik: konstelacija likova i konfiguracija, koncepcija i karakterizacija lika).


17.12. P – Gramatika drame. S – Prezentacija samostalnoga rada grupe studenata (Struktura prostora i vremena: realnost i fikcionalnost prostora i vremena; zatvorena i otvorena struktura prostora i vremena; struktura i posredovanje prostora).


7.1. P – Gramatika drame. S – Prezentacija samostalnoga rada grupe studenata (Struktura prostora i vremena: struktura i posredovanje vremena).


14.1. P – Gramatika drame S – Prezentacija samostalnoga rada grupe studenata (Priča i radnja: kombinacija sekvenca, segmentiranje i kompozicija).

Pročitani odlomci (str. 307 – 351) – M. Pfister, Drama teorija i analiza, i (odabrane natuknice) – P. Pavis, Pojmovnik teatra. Pročitani odlomci (str. 57 – 84) – M. Miočinović, Moderna teorija drame; (str. 45 – 91); A. Ubersfeld, Čitanje pozorišta; (str. 115 – 135); B. Senker, Uvod u suvremenu teatrologiju I. 135).

21.1. S – Prezentacija samostalnoga rada grupe studenata (Gramatika drame: E. Souriau, Dramaturške funkcije; A. Ubersfeld, Aktancijalni model u pozorištu), S – Prezentacija samostalnoga rada grupe studenata (Gramatika drame: S. Jansen, Što je dramska situacija?; S. Marcus, Strategija dramskih lica). Prezentacija seminarskih radova.

Pročitani odlomci (str. 152 – 214) – M. Miočinović, Moderna teorija drame; (str. 45 – 91); (str. 115 – 135)


Broj ECTS-a



Sintaktostilistika 4 30 + 30 četvrtak, 8,15-12,00 (701)

Nositelj kolegija



dr. sc. Diana Stolac, red. prof.

srijeda, 10,30-12,00 sati

603 051/265-668 [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod u studij sintaktostilistike. Načela praktične stilistike. Temeljni pojmovi. Lingvistička stilistika. Sintaktička stilistika (sintaktostilistika). Sintaktička sinonimija. Sintaktička polisemija. Jezična organizacija i govorna organizacija. Pisana i govorena rečenica. Red riječi u rečenici. Stilistička vrijednost složenih rečenica. Inverzija. Elipsa. Slobodni neupravni govor. Diskontinuiranost u govornoj komunikaciji. Parataksa i hipotaksa. Rečenična intonacija. Vrednote govorenoga jezika. Interpunkcija. Konektori. Korpus za provođenje oglednih analiza je promjenjiv. Temeljni je cilj kolegija razvijanje kompetencije za uočavanje stilogenih elemenata na razini sintakse, odnosno otklona od sintaktičke norme hrvatskoga standardnog jezika. Cilj se postiže izborom korpusa na kojemu se provode ogledne analize, a koji čine tekstovi različitih funkcionalnih stilova iz standardizacijskih perioda povijesti hrvatskoga književnog jezika (18., 19. i 20. stoljeće).


Nakon odslušanih predavanja i seminara student će moći: uočavati i interpretirati stilogene elemente na sintaktičkoj razini; znati tumačiti odnos stilogenoga i nestilogenoga, općega i individualnoga u tekstu; rangirati jezične činjenice na sintaktostilističkoj razini; interpretirati elemente za određivanje sintaktostilističke norme hrvatskoga standardnog jezika; analizirati tekstove svih funkcionalnih stilova s obzirom na sintaktostilistiku; samostalno pretraživati mrežne stranice i tumačiti prikupljene podatke.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X


X III. SUSTAV OCJENJIVANJA



Pohađanje nastave 1,2 -

Aktivnost na nastavi 0,5 20

Kontinuirana provjera znanja 0,5 20

Istraživanje 1,8 (0,6+1,2) -

a) Seminarski rad I. 0,6 20

b) Seminarski rad II. 1,2 40

ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita Nema završnoga ispita

UKUPNO 4 100

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

IV. LITERATURA Obvezna literatura: Katnić-Bakaršić, M., Stilistika, Sarajevo 2001. Pranjić, K., Jezik i književno djelo, Zagreb 1968.

Pranjić, K., Stil i stilistika, u: Škreb, Z. i Stamać, A., Uvod u književnost. Teorija, metodologija, Zagreb 1983., str. 253-302. Silić, J., Od rečenice do teksta, Zagreb 1984. Stolac, D., Sintaktička sinonimija. u: Sintaktičke kategorije, Osijek 2007., str. 241-252. Stolac, D., Metodologija sintaktostilističkih istraživanja. u: Vidjeti Ohrid (XIV. Međunarodni slavistički kongres), Zagreb 2008., str. 287-301.

Izborna literatura: Antoš, A., Osnove lingvističke stilistike, Zagreb 1972. Bonačić, M., Tekst - diskurs - prijevod (O poetici prevođenja), Split 1999. Čehová, M. i sur., Současná česká stylistika, Prag 2003. Guberina, P., Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb 1967. Guberina, P., Povezanost jezičnih elemenata, Zagreb 1952. Ljubičić, M., Studije o prevođenju, Zagreb 2000. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka 2001. Maretić, T., Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika, Zagreb 11899, 21931. Mistrík, J., Štylistyka, Bratislava 1989. Pranjić, K., Jezikom i stilom kroza književnost, Zagreb 1986. Stolac, D., Sintaktostilistika kajkavskoga književnog jezika, u: Croatica, 37/38/39, 1993, str. 333-340. Stolac, D., Sintaktostilistički pristup Marulićevoj Juditi, u: Colloquia Maruliana, 11, 2002, str. 235-250. Stolac, D., Bogović, S. i Brus, S., Sintaktostilističke napomene uz prozu Slobodana Novaka, u: Slobodan Novak, život i djelo, Rijeka 1996, str. 29-35. Vuletić, B., Lingvistika govora, Zagreb 2002.


POHAĐANJE NASTAVE

• Studenti mogu maksimalno izostati 30% sa sati predavanja i seminara. • Za više 30% sati izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adresu: [email protected] • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. • Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara u obliku izlaganja seminarskih radova.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA

Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanu obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA konzultacije; mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta; elektronička pošta; oglasna ploča.


u vrijeme konzultacija;

elektroničkom poštom: Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

1. Aktivnost u nastavi Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u njenome tijeku. 2. Istraživački rad: Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu ponuđenu temu (u akad. 2013./2014. godini to je izlaganje nakon pročitane zadane literature) te jednoga timskoga zadatka na ponuđenu temu. Obavezni su se konzultirati s nastavnikom o literaturi. Seminarski radovi se prezentiraju na satima seminara, a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s profesorom.

Bodove za seminarske radove I. i II. studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 20, odnosno 40): pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 15, odnosno 35 pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5. Seminarski rad (opsega 6-7 kartica, Times New Roman 12, prored između redaka i odlomaka 1,5 ) mora sadržavati sljedeće dijelove: sažetak, ključne riječi, uvod, eksplikaciju, zaključak, studentov osvrt na zadanu temu, popis korištene literature, te biti opremljen fusnotama. Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, odabir i interpretacija relevantne literature, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnoga stava). Seminarski se radovi predaju u pisanom i elektroničkom obliku na e-adresu: [email protected] osobno na konzultacijama. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. - A – 90 do 100% ocjenskih bodova - B – 80 do 89,9% ocjenskih bodova - C – 70 do 79,9% ocjenskih bodova - D – 60 do 69,9% ocjenskih bodova - E – 50 do 59,9% ocjenskih bodova Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način: Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013. / 2014. Tema Prethodna priprema studenata Napomena 1. - - (prijava na izborne kolegije) 2. Uvodno predavanje;

temeljni pojmovi, literatura sintaksa; stilistika (osnovni pojmovi)

podjela seminarskih obveza

3. Metodološka načela I. metodologija istraživanja podjela seminarskih obveza 4. Metodološka načela II. metodologija istraživanja rad na tekstu 5. Metodološka načela III. metodologija istraživanja rad na tekstu 6. Sintaktička sinominija I. sintagma; sintagmatski odnosi 7. Sintaktička sinominija II. sintaksa; sintagma; sinominija rad na tekstu 8. Povijesna sintaktostilistika rad na tekstu

(Tituš Brezovački) 9. Sintaksa humora rad na tekstu

(Marin Držić i Tituš Brezovački) 10. Rečenica jednostavna i složena rečenica priprema za radionicu:

sintaktostilistička analiza izabranoga korpusa

11. Red riječi u rečenici obilježeni i neobilježeni red riječi priprema za radionicu: sintaktostilistička analiza izabranoga korpusa

12. Sintaktostilistička analiza teksta I.

rad na izabranom korpusu radionica (seminarski zadatak)

13. Sintaktostilistička analiza teksta II.

rad na izabranom korpusu radionica (seminarski zadatak)

14. Pisana i govorena rečenica (kontinuirana provjera znanja) 15. Zaključno predavanje evaluacija kolegija;

zaključivanje ocjena


Broj ECTS-a



Hrvatski standardni jezik u 20. stoljeću

4 15 + 15 ponedjeljak, 8,15-10,00, F-230

Nositelj kolegija



dr. sc. Diana Stolac, red. prof.

srijeda, 10,30 do 12,00


Asistent



Borana Morić-Mohorovičić, prof.

ponedjeljak, 10,00-12,00


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Osnova programa obuhvaća proučavanje razvoja hrvatskoga standardnog jezika u 20. stoljeću. Analiziraju se jezikoslovni priručnici i rasprave hrvatskih jezikoslovaca u 20. st., procesi jezične unifikacije, zalaganja za jedinstven srpskohrvatski jezik, otpor jezičnom unitarizmu te ustavno određenje hrvatskoga jezika. Promatraju se standardizacijski procesi na nekoliko razina - polemike o pojedinim jezičnim pitanjima, naziv jezika, leksikografska djela, gramatike hrvatskoga jezika te jezičnosavjetnička literatura. Upoznaje se s procesima na početku 21. stoljeća – s radom Vijeća za normu i novom standardološkom literaturom. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušane nastave studenti će moći: samostalno interpretirati razvoj hrvatskoga standardnoga jezika u 20. stoljeću; stručno analizirati jezične i stilske značajke reprezentativnih tekstova (jezikoslovnih priručnika,

polemika i zakonskih odredbi o jeziku); samostalno pretraživati mrežne stranice i tumačiti prikupljene podatke; iščitavati podtekstove u jezičnoj politici.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X


X


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1,5 20

Kontinuirana provjera znanja 1,0 30

Istraživački zadatak 1,5 50

ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita Nema završnoga ispita

UKUPNO 4 100

Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Brozović, D., Standardni jezik, Zagreb 1970. Hrvatski jezik, Opole 1998. Hrvatski jezik u 20. stoljeću, Zbornik radova sa znanstvenoga skupa, Matica hrvatska, Zagreb 2006. Iveković, F. – Broz, I. – Maretić, T. – Rožić, V. – Rešetar, M. – Radić, A. – Andrić, N. – Boranić, D., Jezikoslovne rasprave i članci, Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb 2001. Jonke, Lj, Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća, Zagreb 1971. Oczkowa, B., Hrvati i njihov jezik: Iz povijesti kodificiranja književnojezične forme, Zagreb, 2010. Peti-Stantić, A., Langston, K., Hrvatsko jezično pitanje danas. Identiteti i ideologije, Zagreb, 2013. Samardžija, M., Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb 1993. Samardžija, M., Politika, zakonodavstvo i jezik, Zaprešić, 2013. Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, „Jezik“, god. 60., posebno izdanje, Zagreb, 2013. www.pravopis.hr

Izborna literatura: Jezični purizam u NDH, ur. M. Samardžija, Zagreb 1993. Jonke, Lj, Književni jezik u teoriji i praksi, Zagreb 1965. Moguš, M., Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb 1993. Pranjković, I., Kronika hrvatskoga jezikoslovlja, Zagreb 1993. Samardžija, M. – Selak, A., Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti, Zagreb 2001. Sesar, D., Putovima slavenskih književnih jezika, Zagreb 1996. Stolac, D., Nazivi hrvatskoga jezika od prvih zapisa do danas, Filologija, 27, 1996, 107-121.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa sati predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati. Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obveznim istraživačkim zadatkom. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adresu: [email protected] Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara, a moraju se i unaprijed pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA

Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanom obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.


konzultacije; mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta; elektronička pošta; oglasna ploča.


u vrijeme konzultacija;

elektroničkom poštom.


1. Aktivnost u nastavi Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u njenome tijeku. 2. Istraživački rad: Studenti će pristupiti izradi istraživačkoga zadatka o ponuđenoj temi te su obavezni konzultirati se s nastavnikom o literaturi. Istraživački rad prezentira se na satima seminara, a treba biti napisan i predan prema dogovoru s profesorom. Bodove za istraživački zadatak studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 50): pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 40, pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 10. Istraživački zadatak mora sadržavati sljedeće dijelove: sažetak, ključne riječi, uvod, eksplikaciju, zaključak, studentov osvrt na zadanu temu i popis korištene literature.. Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, odabir i interpretacija relevantne literature, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava). Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Seminarski se radovi predaju u obliku računalne prezentacije (e-zapis i ispis). - A – 90 do 100% ocjenskih bodova - B – 80 do 89,9% ocjenskih bodova - C – 70 do 79,9% ocjenskih bodova - D – 60 do 69,9% ocjenskih bodova - E – 50 do 59,9% ocjenskih bodova Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način: Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013. / 2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

1. Uvod u kolegij podjela seminara 2. Jezična koncepcija hrvatskih

vukovaca rad na tekstu

3. Skup i zbornik Hrvatski jezik u 20. st.

rad na tekstu

4. Normativni priručnici studentska izlaganja 5. Savjetnička literatura I. studentska izlaganja 6. Savjetnička literatura II. rad na tekstu 7. Polemike studentska izlaganja 8. Naziv jezika studentska izlaganja 9. Vijeće za normu I. rad na tekstu 10. Vijeće za normu II. rad na tekstu 11. Hrvatski jezikoslovci u 20. st. studentska izlaganja 12. Jezikoslovni časopisi studentska izlaganja 13. Jezikoslovni prilozi u

medijima studentska izlaganja

14. Tematski zbornici studentska izlaganja 15. Zaključna rasprava

evaluacija kolegija;

zaključivanje ocjena


Broj ECTS-a



Frazeološka istraživanja

3

15+30

F-601 Ponedjeljkom 10.15 do 13.00

Nositelj kolegija



Marija Turk

ponedjeljkom od 10.30 do 12.00

606 265663 [email protected]

Asistent



Maja Opašić

Ponedjeljkom i četvrtkom od 12.45 do 13.45


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Određenje i značajke frazema. Postanak frazema. Tradicionalni i suvremeni pristupi frazemu. Konceptualna raščlamba frazema. Unutarjezična i međujezična frazemska konvergencija. Kontrastivna frazeologija i supostavna raščlamba frazema. Metodologija istraživanja frazeološke građe (istraživanja frazema jednoga jezika, kontrastivna istraživanja, istraživanja prema konceptima i sl.)

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obveza biti sposoban:

Objasniti i razlučiti različite aspekte analize frazema Usporediti i primijeniti različite pristupe analizi frazema Analizirati prikupljenu frazeološku građu s različitih aspekata Sintetizirati prethodno stečena teorijska znanja s rezultatima istraživanja građe.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X



MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,25 Istraživanje 1,25 40 Seminarski rad 1,5 60 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. UKUPNO 3 100

Istraživanje. Studenti su dužni izraditi istraživanje o jednoj od ponuđenih tema ili prema vlastitom izboru u dogovoru s

nastavnikom. Tijekom rada na istraživanju studenti su dužni dvaput doći na konzultacije i izvijestiti nastavnika o

dosadašnjem radu.

Seminarski rad. Studenti na temelju provedena istraživanja pišu seminarski rad. Napisani seminarski rad student je

dužan izložiti na nastavi ostalim kolegama i pripremiti uručak ili power point prezentaciju. Pri tome se ocjenjuje:

pisani dio za koji student može dobiti 30 ocjenskih bodova (ocjenjuje se razumijevanje teme, provedena analiza,

kritička interpretacija te usklađenost s normama hrvatskoga standardnoga jezika)

usmeno izlaganje i uručak ili ppp – 10 ocjenskih bodova.

Završna ocjena. Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra Konačna se ocjena donosi

prema sljedećem kriteriju:

90 – 100 bodova = izvrstan (5)

80 – 89 bodova = vrlo dobar (4)

70 – 79 bodova = dobar (3)

60 – 69 bodova = dovoljan (2).

IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Cowie, Anthony P. (ur.), Phraseology. Theory, Analysis and Applications, Oxford Univeristy Press, Oxford, 2000.

Fink-Arsovski, Ž., Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja)

Hrnjak, A. O mogućnosti konceptualne i/ili tematske organizacije i obrade frazeologije, Filologija, 36-37, 2002.

Maček, D., Neka pitanja o definiciji idiomatskih fraza, Filologija, knj. 20-21,

Matešić, J., "Frazem kao posljedica značenjske preinake riječi", Filologija, 11, JAZU, Zagreb, 1982/1983., str. 405–414.

Menac, A.: Hrvatska frazeologija (odabrana poglavlja)

Opašić, M.; Spicijarić, N., "Prilog kontrastivnoj analizi frazema sa sastavnicom boja u hrvatskome, talijanskome i njemačkome

jeziku", Fluminensia, god. 22 , br. 1, str. 121–136.

Turk, M., Naznake o podrijetlu frazema, Fluminensia, 1994., br. 1-2

Turk, M., S. Bogović, "O nekim semantičkim odnosima u frazeologiji", u: Zbornik radova VI. Međunarodni slavistički dani,

3/1, Sambotel-Pečuh, 1998.

Turk, M., M. Opašić, "Supostavna raščlamba frazema", Fluminensia, god. 20, br. 1, 2008, str. 19–31.

Vajs, N. – Žic Fuchs, M., Definicija i frazem u jednojezičnom rječniku, Filologija, 30-31, Zagreb, 1988

Rječnici:

Matešić, J., Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika, 1982.

Menac, A. – Fink - Arsovski, Ž. – Venturin, R., Hrvatski frazeološki rječnik, 2003.

Izborna literatura: Bendow, I., Englesko–hrvatski frazeološki rječnik, Zagreb. 2006.

Cruse, D. A, Lexical Semantics, Cambridge University Press, London, 1997.

Fernando, C., Idioms and Idiomaticity, Oxford Univeristy Press, Oxford, 1996.

Fink, Ž. – Turk, M., Koncept lijenosti u frazeologiji hrvatskoga, ruskog, talijanskog i njemačkog jezika, Psiholingvistika i kognitivna

znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici, Zagreb - Rijeka, 2001., str. 247-257.

Ivanetić, N., U. Karlavaris-Bremer, "O nekim onimijskim frazemima u hrvatskom i njemačkom jeziku", Riječ, god. 5, sv. 1,

Rijeka, 1999a, str. 50–61.

Ivanetić, N., U. Karlavaris-Bremer, "Onimijski frazemi i konceptualizacija svijeta", Suvremena lingvistika, 47–48, HFD,

Zagreb, 1999b, str. 131–142

Kovačević, Barbara, Hrvatska somatska frazeologija (doktorska disertacija u rukopisu), Filozofski fakultet, Zagreb, 2006.

Mesinger, B., "Hrvatska frazeologija kao kulturno-antropološki fenomen". Riječ, 3, Rijeka, 1997., str. 59–70.

Matešić, J., "O funkciji frazema (Na primjeru hrvatskoga jezika)", Studia Slavica Hungarica, XXV/1 – 4, Budapest, 1979.,

str. 247–253.

Matešić, J., "Tvorba frazema prema tvorbi riječi u hrvatskome jeziku", Makedonski jazik, XXXII–XXXIII/1981–1982,

Skopje, str. 459–464.

Matešić, J., "Zu Phrasemvarianten in der kroatischen Sprache", Languages in Contact and Contrast: Essays in Contact

linguistics (= Trends in Linguistics, Studies and Monographs, 54), ur. V. Ivir i D. Kalogjera, Mouton de Gruyter, Berlin –

New York, 1991., str. 301–309.

Matešić, J., "Frazemi s komponentom vlastitoga imena u hrvatskom jeziku", Filologija, 20–21, HAZU, Zagreb, 1992/1993., str. 293–

297.

Matešić, J. (ur.) i dr., Hrvatsko-njemački frazeološki rječnik, Zagreb-München, 1998.

Menac, A. – Vučetić, Z., Hrvatsko–talijanski frazeološki rječnik, Zagreb, 1990.

Turk, M., "Višečlani izrazi s desemnatiziranom sastavnicom kao nominacijske jedinice", Zbornik

radova Riječki filološki dani, 3, Rijeka, 2000., str. 447–486.

Vratović, V. (ur) i dr., Hrvatsko–latinski frazeološki rječnik, Zagreb, 1994.

Vrgoč, D. - Fink-Arsovski, Ž., Hrvatsko-engleski frazeološki rječnik, Zagreb, 2008.

Vidović Bolt, I., Frazemi sa zoonimskom sastavnicom u poljskom i hrvatskom jeziku (rukopis), Zagreb, 2004.

Vidović Bolt, I., Životinjski svijet u hrvatskoj i poljskoj frazeologiji I., Zagreb, 2011.

Popis obvezne i izborne literature se dopunjava prema odabranim temama za istraživanje i seminarske radove.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu predavanja i seminara za što dobivaju 0.25 ECTS-a. U slučaju da imaju više izostanaka nego što je dopušteno moraju pisati dodatne zadatke ili seminarski rad.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova pri predaji seminarskoga rada, usmenome izlaganju seminarskoga rada te predaji zadataka za samostalan rad. Ako student seminarski rad preda izvan dogovorena roka, oduzima mu se 10 ocjenskih bodova.


Nastava Konzultacije Mrežne stranice Fakulteta i Odsjeka Sustav MudRi koji se koristi u nastavi

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima usmeno nakon nastave i na konzultacijama ili elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri komunikaciji elektroničkom poštom studenti su dužni navesti svoje puno ime i prezime bez obzira pisali s privatne ili zajedničke e-adrese.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenima važećim aktima!

Napomena: Nastava predavanja i seminara organizirana je tako da se kumulativno (svaki tjedan 3 sata) održavaju predavanja pa sljedeći tjedan seminari. VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013/ 2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

7. 10. Neradni dan 14.10. Predavanje: Frazeologija, frazem,

značajke frazema kao jezičnih jedinica; strukturni aspekt frazema; Seminar: Predstavljanje izvedbenoga plana kolegija.

21.10. Predavanje: Postanak frazema Seminar: Prati teme prethodnih predavanja.

Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

28.10. Predavanje: Tradicionalni i suvremeni pristupi frazemima.


4.11. Seminari: Prate teme prethodnih predavanja.


11.11. Predavanje: Semantika frazema. Konceptualna raščlamba frazema.


18.11. Seminari: Prate teme prethodnih predavanja


25.11. Predavanje: Kontrastivna frazeologija i supostavna raščlamba frazema Metodologija istraživanja frazeološke građe


2. 12. Seminari: Rad na frazeološkoj građi


9.12. Seminari: Rad na frazeološkoj građi


16.12. Seminari: Rad na frazeološkoj građi.


23.12. Neradni dan 6. 1. Neradni dan 13.1. Izlaganja istraživačkih seminarskih radova 20.1. Izlaganja istraživačkih seminarskih radova


Broj ECTS-a




4

15+30


Nositelj kolegija



Marija Turk



Asistent



Maja Opašić









MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,25 Zadatak za samostalan rad 1 20 Istraživanje 1,25 30 Seminarski rad 1,5 50 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. UKUPNO 4 100

1. Zadatak za samostalan rad. Studenti su dužni izraditi na nastavi jedan zadatak za samostalan rad kojim će pokazati

teorijsko i praktično znanje. Mogu ostvariti 30 ocjenskih bodova.

2. Istraživanje. Studenti su dužni izraditi istraživanje frazeološke građe na temelju jedne od ponuđenih tema ili prema

vlastitom izboru u dogovoru s nastavnikom. Tijekom rada na istraživanju studenti su dužni dvaput doći na konzultacije i

izvijestiti nastavnika o dosadašnjem radu.

3. Seminarski rad. Studenti na temelju provedena istraživanja pišu seminarski rad. Napisani seminarski rad student je





4. Završna ocjena. Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih iz svih aktivnosti tijekom semestra Konačna

se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:





IV. LITERATURA

Obvezna literatura:














Rječnici:









Rijeka, 1999a, str. 50–61.


Zagreb, 1999b, str. 131–142




str. 247–253.





New York, 1991., str. 301–309.


297.














KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima usmeno nakon nastave i na konzultacijama ili elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri komunikaciji elektroničkom poštom studenti su

dužni navesti svoje puno ime i prezime bez obzira pisali s privatne ili zajedničke e-adrese.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Student mora imati ostvarene minimalne ocjenske bodove iz svih aktivnosti koje se ocjenjuju da bi završna ocjena bila pozitivna. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenima važećim aktima!


studenata Napomena



21.10. Predavanje: Postanak frazema




















Broj ECTS-a




5

15+30


Nositelj kolegija



Marija Turk



Asistent



Maja Opašić









MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,25 Zadaci za samostalan rad 1,25 20 Istraživanje 1,5 30 Seminarski rad 2 50 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. UKUPNO 5 100

1. Zadaci za samostalan rad. Studenti su dužni izraditi na nastavi dva zadatka za samostalan rad kojima će pokazati

teorijsko i praktično znanje. Mogu ostvariti 20 ocjenskih bodova.

2. Istraživanje. Studenti su dužni izraditi istraživanje frazeološke građem prema jednoj od ponuđenih tema ili prema

vlastitom izboru u dogovoru s nastavnikom. Tijekom rada na istraživanju studenti su dužni dvaput doći na konzultacije i

izvijestiti nastavnika o dosadašnjem radu.

3. Seminarski rad. Studenti na temelju provedena istraživanja pišu seminarski rad. Napisani seminarski rad student je





4. Završna ocjena. Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih iz svih aktivnosti tijekom semestra Konačna

se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:





IV. LITERATURA

Obvezna literatura:














Rječnici:









Rijeka, 1999a, str. 50–61.


Zagreb, 1999b, str. 131–142




str. 247–253.





New York, 1991., str. 301–309.


297.














KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima usmeno nakon nastave i na konzultacijama ili elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri komunikaciji elektroničkom poštom studenti su

dužni navesti svoje puno ime i prezime bez obzira pisali s privatne ili zajedničke e-adrese.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Student mora imati ostvarene minimalne ocjenske bodove iz svih aktivnosti koje se ocjenjuju kako bi završna ocjena bila pozitivna. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenima važećim aktima!


studenata Napomena



21.10. Predavanje: Postanak frazema Seminar: Prati teme prethodnih predavanja.



















I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Fantastika u hrvatskoj književnosti Studij HJK 2 DN Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom od 15:15 do 17, F-232 Nositelj kolegija Dr. sc Sanjn Sorel, izv. prof. Suradnik Vrijeme za konzultacije

Kabinet 718 Telefon E-mail [email protected]


Predmet se, na osnovnoj razini, sagledava iz teorijske perspektive – određuju se odnosi čudesnog i fantastičnog, njezina funkcija i društveni kontekst, sagledavaju se temeljne linije utjecaja, obrađuju glavni kritičari kao „prateći pogon“, dok se na književnopovijesnoj razini promatra njezin razvoj tijekom cijelog dvadesetog stoljeća, pa i ranije. Uspostavljaju se odnosi prema trivijalnim književnostima, čiji je sastavni dio, te se stavlja u kontekst fantastičnog slikarstva i filma, osobito nadrealizma, ali i različitih postmodernističkih praksi. Promatraju se utjecaji iz europskih umjetničkih praksi


1. objasniti osnove teorijske postavke o značenju fantastike 2. analizirati sinkronijske i dijakronijske aspekte promjene odnosa književnost-društvo 3. analizirati i usporediti zajedničke fenomene u domaćoj i stranoj književnosti vezanih uz fantastičnu i uopće eskapističku književnost 4. interpretirati najznačajnija književna ostvarenja domaće i svjetske književne produkcije vezane uz problematiku kolegija.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Seminar 1 17,5 Kontinuirana provjera znanja (pismeni) 3 52,5 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 30 UKUPNO 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:

Vrednovanje obveza studenata / studentica: Seminarski rad/istraživanje: - Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od dogovorenih tema te su obavezni konzultirati se s nastavnikom u vezi literature. - Bodove za seminarske radove studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 70): - Seminarski se rad sastoji od dva dijela – pisanog rada te njegove usmene “obrane” nakon što se on izloži. Pisani se rad sastoji od: - pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova/istraživanja (uvod, razrada teme, zaključak) –– 17 - pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 0,5 - Seminarski rad treba sadržavati sljedeće elemente: - uvod: kratki pregled spoznaja o odabranoj temi - razrada teme ( glavni dio ): odabrati i obrazložiti prihvatljivu teorijsku spoznaju te je primijeniti na odgovarajući tekst. - zaključak: obrazložiti interpretaciju i dati smjernice za moguće daljnje istraživanje. - Seminarski rad može sadržavati do 10 kartica pisanog teksta (Times New Roman 12, prored 1,5). - Valja pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. - Obratiti pažnju na pravopisnu i gramatičku ispravnost. - Seminarski se radovi predaju u pisanom i elektronskom obliku “spreženi” na CD-u. - Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. - Nakon izlaganja student će biti ispitan kako bi se vidjelo razumije li izloženu građu. Maksimalan broj bodova je 52,5. KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je jednog napisanog seminara, provjere razumijevanja teme seminara te usmenoga ispita.


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Donat, Branimir; Astrolab za hrvatske borhesovce. Jurica Pavičić; Hrvatski fantastičari, SNL, Zagreb. Tzvetan Todorov; Uvod u fantastičnu književnost, Rad, Beograd. Renate Lachmann; Phantasia, Memoria, Rhetorica, Matica hrvatska, Zagreb. Župan, Ivica; Guja u njedrima, Rijeka.

Izborna literatura: Gustav Rene Hocke; Manirizam u književnosti, Cekade, Zagreb. Gustav Rene Hocke; Svijet kao labirint, Zagreb.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 80% sati. - Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. - U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] - Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. - Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA - Web stranice fakulteta

- e-mail poruke KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA - u vrijeme konzultacija - e – mail

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Uvodno predavanje – upoznavanje studenata s kolegijem 2. Što je fantastična književnost? Geneza, funkcije, odnos prema mitu...

3. Fantastika - Biblija

4. Elementarni pregled europske fantastične književnosti

5. Povijest hrvatske fantastične književnosti

6. Književna kritika u kontekstu fantastike

7. Paradigmatski tekstovi – Tribuson, Pavličić, Bužimski, Goldstain...

8. Paradigmatski tekstovi - Tribuson, Pavličić, Bužimski, Goldstain...

9. Paradigmatski tekstovi - Tribuson, Pavličić, Bužimski, Goldstain...

10. Fantastična književnost - slikarstvo

11. Fantastična književnost i film

12. Seminari

13. Seminari

14. Kolokvij

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Od teksta prema diskursu Studij HJK 1, HJK 2 (diplomski) Semestar I. Akademska godina: 2013/2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom, 18:15–20:00; 701 Nositelj kolegija prof. dr. Lada Badurina Suradnik Vrijeme za konzultacije

Kabinet 705 Telefon 265-661 E-mail [email protected]


Određenje pojma tekst u okviru tekstne lingvistike. Tekst u kontekstu. Tekst kao zapis komunikativnog čina; tekst kao produkt. Diskurs kao tekst u nastajanju (proces), kao jezik u uporabi i analiza diskursa. Analiza diskursa kao studij govorenog jezika. Analiza teksta u sklopu diskursnih studija. Interdisciplinarni pristupi. Struktura diskursa. Diskurs i tekst. Kohezija. Referencija. Diskursna koherencija. Signali kontekstualne uključenosti (tekstna lingvistika) i diskursne oznake (analiza diskursa). Funkcija diskursnih oznaka. Vrste diskursnih oznaka. Diskurs kao akcija i društvena interakcija. Govorni činovi. Diskursni tipovi: raslojavanja diskursnoga polja (funkcionalno, socijalno, rodno itd.); diskurs i društvo; jezik u kontekstu. Privatni javni diskurs. Govoreni i pisani plan realizacije.


Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni:

razlikovati pojam teksta i diskursa razlikovati područje tekstne lingvistike i analize diskursa usporediti teorijske pristupe proučavanju teksta i diskursa imenovati i objasniti osnovne značajke (strukture) diskursa objasniti odnos diskursa i govornih činova kategorizirati diskursne tipove uočiti odnos diskursa i (društvenoga) konteksta


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave 0,5 – Kontinuirana provjera znanja 2,0 70 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAKSIMALNI BROJ BODOVA

Način bodovanja

Pohađanje nastave

0,5 – –

Aktivnost u nastavi

2,0 70 Tijekom semestra studenti rješavaju različite seminarske zadatke. Tri seminarska zadatka (vježbe) nose maksimalno po 15 bodova. Obvezatna je izrada seminarskog rada. Za seminarski se rad može ostvariti maksimalno 25 bodova.

Znači, ukupno se iz aktivnosti u nastavi može ostvariti 70 bodova. Uvjet za izlazak na ispit ostvarenih je minimalno 50 bodova.

ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 Studenti polažu usmeni ispit na kojem mogu ostvariti maksimalno 30 bodova.

UKUPNO 4 100

Sadržaj obvezatnih seminarskih zadataka:

1. seminarski zadatak: anotirana bibliografija (rok predaje 24. listopada 2013) 2. seminarski zadatak: prikaz jedne bibliografske jedinice (rok predaje 7. studenoga 2013) 3. seminarski zadatak: usmeno izlaganje odabrane teme (od 21. studenoga 2013)

Za svaki seminarski zadatak studenti ostvaruju maksimalno 15 bodova. Za prolaznu ocjenu moraju ostvariti najmanje 10 bodova. Seminarski rad (samostalno istraživanje, obrada zadane teme) nosi maksimalno 25 bodova. Za prolaznu ocjenu studenti moraju ostvariti najmanje 20 bodova. Rok predaje 19. prosinca 2013. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Badurina, Lada, Između redaka: Studije o tekstu i diskursu, Hrvatska sveučilišna naklada – Izdavački

centar Rijeka, Zagreb – Rijeka, 2008. (odabrana poglavlja) Brown, G. i Yule, G., Discourse Analysis, Cambridge, UK, 1983. (ili prijevod: Analisi del discorso, Bologna,

Italija, 1986). Tekst i diskurs, zbornik radova HDPL, Zagreb 1997.

Izborna literatura: Brown, G., Speakers, Listeners and Communication: Explorations in Discourse Analysis, Cambridge, UK,

1996. Cook, G., Discourse, Oxford, UK, 1989. Crystal, D., The Cambridge Encyclopedia of Language, second edition, Cambridge, 1997. De Beaugrande, R. i Dressler, W., Uvod u lingvistiku teksta, Disput, Zagreb, 2010. Discourse as Social Interaction: Discourse Studies: A Multidisciplinary Introduction, Volume 2, uredio T. A.

van Dijk, London, UK – Thousand Oaks, USA – New Delhi, 1997. Discourse as Structure and Process: Discourse Studies: A Multidisciplinary Introduction, Volume 1, uredio

T. A. van Dijk, London, UK – Thousand Oaks, USA – New Delhi, 1997. Duranti, A., Linguistic Anthropology, Cambridge, UK, 1997. Fairclough, N., Critical Discourse Analysis: The Critical Study of Language, London, UK – New York, USA,

1995. Glovacki-Bernardi, Z., O tekstu, Zagreb 1990. Ivanetić, N., Govorni činovi, Zagreb 1995. Jezik i komunikacija, zbornik radova HDPL, Zagreb 1996. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka 2001. (odabrana poglavlja) Levinson, S. C., Pragmatics, Cambridge, UK, 1983. Schiffrin, D., Approaches to Discourse, Oxford, UK – Cambridge USA, 1994. Schiffrin, D., Discourse Markers, Cambridge, UK, 1987. Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, zbornik radova HDPL, Zagreb – Rijeka 1999. The Discourse Reader, uredili A. Jaworski i N. Coupland, London, UK – New York, USA, 1999.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare). Na nastavi će se redovito provjeravati postignuća studenata. Student može naknadno predati seminarske zadatke, i to najkasnije dva tjedna nakon dogovorenog roka. Za naknadno predan pozitivno riješen zadatak može dobiti najviše 10 bodova. Seminarski rad predaje se najkasnije do 19. prosinca 2012. Za naknadno predan rad student može ostvariti najviše 10 bodova. Uvjet za izlazak na ispit ostvarenih je minimalno 50 bodova iz aktivnosti u nastavi. Studenti koji iz aktivnosti u nastavi ostvare između 40 i 49 bodova imaju pravo pristupiti završnome ispitu u izvanrednom (jesenskom) ispitnom roku uz prethodno obavljen dodatni zadatak.


predavanja i seminari konsultacije

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA osobno na predavanjima i seminarima konsultacije elektronička pošta (prema dogovoru; poruke moraju biti potpisane punim imenom i prezimenom te s naznakom

studijske grupe; podrazumijeva se da poruka mora biti napisana u skladu s jezičnim i pravopisnim normama hrvatskoga standardnog jezika; studentski se radovi u pravilu ne šalju elektroničkom poštom, nego predaju osobno nastavniku)




studenata

1. Teorijski pristup tekstu i diskursu. Znanstvena područja i temeljni pojmovi.

2. Tekst i diskurs. Teorija teksta i diskursni studiji. Tekstna lingvistika i analiza diskursa.

Čitanje zadane relevantne literature. Ispisivanje definicija teksta i diskursa.

3. Analiza diskursa: dvije paradigme (formalna i funkcionalna). Čitanje zadane relevantne literature.

4. Struktura diskursa. Diskurs i tekst. Kohezija. Referencija. Diskursna koherencija. Čitanje zadane relevantne literature.

5. Diskursne oznake i njihova relacija spram signala kontekstualne uključenosti rečenice (tekstnih konektora i/ili modalnih izraza).

Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

6. Analiza diskursa i pragmatika/pragmalingvistika. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

7. Funkcionalna stilistika i tekst. Raslojavanje polja diskursa (funkcionalno, socijalno, rodno itd.) – diskursni tipovi.

Čitanje zadane relevantne literature.

8. Javni i privatni diskurs. Čitanje zadane

relevantne literature. Rad na tekstovima.

9. Slojevi javnoga diskursa. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

10. Govoreni i pisani diskurs. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

11. Analiza diskursa: primjeri iz javne komunikacije. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

12. Analiza diskursa: usmena ili pismena komunikacija. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

13. Analiza konverzacijske situacije. Čitanje zadane relevantne literature.

14. Tekst i diskurs: sinteza. Čitanje zadane relevantne literature.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Glagoljaštvo Studij Hrvatski jezik i književnost – diplomski studij Semestar 1. Akademska godina: 2013./2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 15 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 10,15 – 12,00 Nositelj kolegija dr. sc. Sanja Zubčić, izv. prof. Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorkom 12,00 -13,30

Kabinet 717 Telefon 051 265 680 E-mail [email protected]; [email protected]


Osnovne informacije o počecima slavenske pismenosti, Ćirilu i Metodu, važnosti njihova djela za za kulturu Slavena, Traktatu crnorisca Hrabra i kontinuitetu ideoloških osporavanja ćirilometodskoga koncepta. Redakcije i recenzije staroslavenskoga jezika (definicija i redefinicija pojmova). Prvi kontakt Hrvata sa sljednicima ćirilometodske tradicije. Borba glagoljaša za staroslavensku liturgiju. Crkveni koncili. Uspon glagoljaštva u svim svojim segmenitma (papinski reskripti senjskomu i krčkomu biskupu; emauska epizoda). Zlatno doba glagolaštva (prvotisak Misala). Pad i konac glagoljaštva. Glagoljica i ćirilica u Hrvatskoj (grafijske značajke i tekstovi – epigrafi, rukopisi, otisnuta djela). Glagoljska književnost. Glagoljaško pjevanje. Romanika u crkvenoj arhitekturi i slikarstvu. Glagoljski liturgijski zbornici (misal i brevijari). Glagoljski neliturgijski zbornici (Petrisov zbornik, Kolunićev zbornik, Ivančićev zbornik). Pravni tekstovi (Vinodolski zakon, razne listine, statuti). Jezik srednjovjekovnih hrvatskih tekstova. Staroslavenska i narodna jezična sastavnica (čakavska, kajkavska, štokavska), te njihovo prožimanje.


• Tumačiti okolnosti i način postanka prvoga slavenskog književnog jezika i slavenskih grafija; pojave glagoljice u Hrvatskoj;

• Definirati pojam «glagoljaštvo» u cjelini i njegove značajke u svim slojevitim razinama pojavnosti; • Sistematizirati značajke pojedinačnih kulturnih djelatnosti i objasniti što ih povezuje u u jedinstven kulturni fenomen; • Samostalno stručno lingvistički i stilistički analizirati odabrane hrvatskoglagoljske tekstove različitih žanrova kako bi

se dobio uvid u jezik hrvatskih glagoljaša i njegove mijene s obzirom na žanrovsko-tematsku određenost, te vrijeme i mjesto nastanka.

• Objasniti važnost toga kulturnoga fenomena za hrvatsku kulturu i njegove odjeke u sadašnjosti.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x




Pohađanje nastave 0,5 Kontinuirana provjera znanja 1,5 60 Istraživanje 1 40 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Ovaj kolegij nema završnoga ispita već student ocjenske bodove stječe tijekom nastave. Svaki je student tijekom semestra obavezan: - položiti međuispit; - izraditi istraživački rad i prezentirati ga u zadanome terminu; - posjetiti izložbu Glagoljica. Kontinuirana provjera znanja – međuispiti - studenti moraju položiti kolokvij kojim se ispituje znanje o fenomenu glagoljašta; - kolokvij se sastoji od 30 pitanja u obliku zaokruživanja točnoga odgovora, dopisivanja i sl.; - minimalan se broj ocjenskih bodova (30) stječe s 50 % ukupno točno riješenih zadataka; - iz kolokvija student može steći maksimalno 60 ocjenskih bodova; - svaki točno riješen zadatak nosi jedan ocjenski bod.

Istraživački rad: - studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni konzultirati se s nastavnicom o načinu provedbe samostalnog istraživanja te literature; - seminarski radovi trebaju biti napisani i predani najkasnije do 15. siječnja 2014.; - student ima pravo na dvije korekcije svojega istraživačkoga rada; - prezentacija seminarskog rada mora se održati u točno zakazanome terminu; - bodove (maksimalno 40) za seminarske radove studenti će ostvarivati tako da će za pisani iskaz moći ostvariti najviše 30, a za usmenu prezentaciju teme 10 ocjenskih bodova. Studentu je usvojen istraživački rad ako je iz obiju sastavnica ostvario najmanje 20 bodova. - seminarski rad može sadržavati do 20 kartica pisanoga teksta (Times New Roman (po potrebi koji drugi) 12, prored 1,5); - seminarski se radovi (do navedenoga datuma) predaju na e-kolegij ili u pisanom obliku - studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Pristup popravku međuispita Student ima pravo na dva popravka međuispita. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, Srednji vijek, knj. 1, Croatica, Zagreb, 2009. (poglavlja autora Milana Mihaljevića, Stjepana Damjanovića i Matea Žagara i dio naslovljen Antologija hrvatskih srednjovjekovnih djela) Damjanović, S., Slovo iskona, Zagreb 2002. Damjanović, S., Jezik hrvatskih glagoljaša, Zagreb 2008. Deković, D., Istraživanja o riječkome glagoljaškom krugu, Zagreb 2011. Hercigonja, E., Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994.

Izborna literatura: Bratulić, J., Leksikon hrvatske glagoljice, Zagreb 1995. Črnja, Z., Kulturna povijest Hrvatske, sv. 1, Opatija 1988. Damjanović, S. i dr., Mali staroslavensko-hrvatski rječnik, Zagreb 2004. Damjanović, S., Jezik hrvatskih glagoljičnih tekstova, u: Katičić, R. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 16. stoljeće, knj. 2, Croatica, Zagreb, 2011., str. 275-320. Fučić, B., Glagoljski natpisi, HAZU 1982. Hercigonja, E., Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti, knj. 2, Zagreb 1976. Hercigonja, E., Nad iskonom hrvatske knjige (Rasprave o hrvatskom srednjovjekovlju), Zagreb 1983. Malić, D., Jezik najstarije hrvatske pjesmarice, Zagreb 1972. Nazor, A., Jezični kriteriji pri određivanju donje granice crkvenoslavenskog jezika u hrvatskoglagoljskim

tekstovima, u: Slovo, 13, 1963, 68-86. Nazor, A., Knjiga o hrvatskoj glagoljici “Ja slovo znajući govorim ...”, Erasmus naklada, Zagreb, 2008. Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije, Zagreb 1991-1999. Štefanić, V., Determinante hrvatskoga glagolizma, u: Slovo, 21, 1971, 13-30. Koristit će se i svi dostupni odljevi glagoljskih epigrafa, te pretisci, faksimilna izdanja i preslike izvornika hrvatskoglagoljskih tekstova.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati. U

slučaju kolizije s nastavom na drugome studiju, primjenjuju se odredbe Pravilnika. U slučaju izvanrednih oklnosti ili kolizije u rasporedu, student se dužan javiti predmetnom nastavniku kako bi dogovorili

obaveze. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. Svi studenti koji upisuju ovaj kolegij obavezni su prijaviti se na e-kolegij.


konzultacije mrežne stranice fakulteta e-pošta e-kolegij


u vrijeme konzultacija e-pošta e-kolegij




studenata

1. Upoznavanje s načinima rada i obvezama studenata 2. Prvi kontakt Hrvata sa sljednicima ćirilometodske tradicije. 3. Trojezičnost i tropismenost hrvatske srednjovjekovne kulture

4. Grafološke i tipološke značajke hrvatske glagoljice. 5. Borba glagoljaša za staroslavensku liturgiju. Crkveni koncili. 6. Uspon glagoljaštva u svim svojim segmenitma (papinski reskripti senjskomu i krčkomu

biskupu; emauska epizoda).

7. Zlatno doba glagolaštva. Tiskarstvo 8. Glagoljaštvo od 16. st. naovamo 9. Posjet izložbi Glagoljice 10. Jezična norma u hrvatskim srednjovjekovnim tekstovima međuispit

11. Glagoljska epigrafika

12. Glagoljski liturgijski zbornici (misal i brevijari). Filološka analiza odabranoga predloška. 13. Glagoljski neliturgijski zbornici (Petrisov zbornik, Kolunićev zbornik, Ivančićev zbornik).

Filološka analiza odabranoga predloška.

14. Pravni tekstovi (Vinodolski zakon, razne listine, statuti). Filološka analiza odabranoga predloška.

15. Odjeci glagoljaštva u likovnosti i glazbi (freske, glagoljaško pjevanje i dr.)

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Glagoljaštvo Studij Hrvatski jezik i književnost – diplomski studij Semestar 1. Akademska godina: 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 10,15 – 12,00, F-232 Nositelj kolegija dr. sc. Sanja Zubčić Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorkom 12,00 -13,30

Kabinet 717 Telefon 051 265 680 E-mail [email protected]; [email protected]


Osnovne informacije o počecima slavenske pismenosti, Ćirilu i Metodu, važnosti njihova djela za za kulturu Slavena, Traktatu crnorisca Hrabra i kontinuitetu ideoloških osporavanja ćirilometodskoga koncepta. Tipovi glagoljice s posebnim osvrtom na uglatu i kurzivnu stilizaciju. Redakcije i recenzije staroslavenskoga jezika (definicija i redefinicija pojmova). Prvi kontakt Hrvata sa sljednicima ćirilometodske tradicije. Borba glagoljaša za staroslavensku liturgiju. Crkveni koncili. Uspon glagoljaštva u svim svojim segmenitma (papinski reskripti senjskomu i krčkomu biskupu; emauska epizoda). Zlatno doba glagolaštva (prvotisak Misala). Pad i konac glagoljaštva. Glagoljica i ćirilica u Hrvatskoj (grafijske značajke i tekstovi – epigrafi, rukopisi, otisnuta djela). Glagoljska književnost. Glagoljaško pjevanje. Romanika u crkvenoj arhitekturi i slikarstvu. Glagoljski liturgijski zbornici (misal i brevijari). Glagoljski neliturgijski zbornici (Petrisov zbornik, Kolunićev zbornik, Ivančićev zbornik). Pravni tekstovi (Vinodolski zakon, razne listine, statuti). Jezik srednjovjekovnih hrvatskih tekstova. Staroslavenska i narodna jezična sastavnica (čakavska, kajkavska, štokavska), te njihovo prožimanje.


• Tumačiti okolnosti i način postanka prvoga slavenskog književnog jezika i slavenskih grafija; pojave glagoljice u Hrvatskoj;

• Usvojiti grafijske sustave uglate i kurzivne glagoljice; • Definirati pojam «glagoljaštvo» u cjelini i njegove značajke u svim slojevitim razinama pojavnosti; • Sistematizirati značajke pojedinačnih kulturnih djelatnosti i objasniti što ih povezuje u u jedinstven

kulturni fenomen; • Samostalno stručno lingvistički i stilistički analizirati odabrane hrvatskoglagoljske tekstove različitih

žanrova kako bi se dobio uvid u jezik hrvatskih glagoljaša i njegove mijene s obzirom na žanrovsko-tematsku određenost, te vrijeme i mjesto nastanka.

• Objasniti važnost toga kulturnoga fenomena za hrvatsku kulturu i njegove odjeke u sadašnjosti.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X x




Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 2 50 Kontinuirana provjera znanja 1. međuispit 0,5

2. međuispit 1

20 30

UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Ovaj kolegij nema završnoga ispita već student ocjenske bodove stječe tijekom nastave. Svaki je student tijekom semestra obavezan: - položiti međuispite;

- izraditi istraživački rad i prezentirati ga u zadanome terminu; - posjetiti izložbu Glagoljica. Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave - A) međuispit 1: studenti moraju položiti kolokvij iz transkiteracije - kolokvij se od dva ulomka teksta s tim da je jedan pisan uglatom a drugi kurzivnom glagoljicom - minimalan se broj ocjenskih bodova (10) stječe s 50 % ukupno točno transliterirana teksta; - iz kolokvija student može steći maksimalno 20 ocjenskih bodova; - 50%-55% 10 ocjenskih bodova 56-60% 11 61-65% 12 66-75% 14 76-85% 16 86-94% 18 95-100% 20 B) međuispit 2: - studenti moraju položiti kolokvij kojim se ispituje znanje o fenomenu glagoljašta; - kolokvij se sastoji od 30 pitanja u obliku zaokruživanja točnoga odgovora, dopisivanja i sl.; - minimalan se broj ocjenskih bodova (15) stječe s 50 % ukupno točno riješenih zadataka; - iz kolokvija student može steći maksimalno 30 ocjenskih bodova; - svaki točno riješen zadatak nosi jedan ocjenski bod. Istraživački rad: - studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni konzultirati se s nastavnicom o načinu provedbe samostalnog istraživanja te literature; - seminarski radovi trebaju biti napisani i predani najkasnije do 15. siječnja 2014.; - student ima pravo na dvije korekcije svojega istraživačkoga rada; - prezentacija seminarskog rada mora se održati u točno zakazanome terminu; - bodove (maksimalno 40) za seminarske radove studenti će ostvarivati tako da će za pisani iskaz moći ostvariti najviše 30, a za usmenu prezentaciju teme 10 ocjenskih bodova. Studentu je usvojen istraživački rad ako je iz obiju sastavnica ostvario najmanje 20 bodova. - seminarski rad može sadržavati do 20 kartica pisanoga teksta (Times New Roman (po potrebi koji drugi) 12, prored 1,5); - seminarski se radovi (do navedenoga datuma) predaju na e-kolegij ili u pisanom obliku - studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Pristup popravku međuispita Student ima pravo na dva popravka međuispita. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, Srednji vijek, knj. 1, Croatica, Zagreb, 2009. (poglavlja autora Milana Mihaljevića, Stjepana Damjanovića i Matea Žagara i dio naslovljen Antologija hrvatskih srednjovjekovnih djela) Damjanović, S., Slovo iskona, Zagreb 2002. Damjanović, S., Jezik hrvatskih glagoljaša, Zagreb 2008. Deković, D., Istraživanja o riječkome glagoljaškom krugu, Zagreb 2011. Hercigonja, E., Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994.

Izborna literatura: Bratulić, J., Leksikon hrvatske glagoljice, Zagreb 1995. Črnja, Z., Kulturna povijest Hrvatske, sv. 1, Opatija 1988. Damjanović, S. i dr., Mali staroslavensko-hrvatski rječnik, Zagreb 2004. Damjanović, S., Jezik hrvatskih glagoljičnih tekstova, u: Katičić, R. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 16. stoljeće, knj. 2, Croatica, Zagreb, 2011., str. 275-320. Fučić, B., Glagoljski natpisi, HAZU 1982. Hercigonja, E., Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti, knj. 2, Zagreb 1976. Hercigonja, E., Nad iskonom hrvatske knjige (Rasprave o hrvatskom srednjovjekovlju), Zagreb 1983. Malić, D., Jezik najstarije hrvatske pjesmarice, Zagreb 1972. Nazor, A., Jezični kriteriji pri određivanju donje granice crkvenoslavenskog jezika u hrvatskoglagoljskim

tekstovima, u: Slovo, 13, 1963, 68-86. Nazor, A., Knjiga o hrvatskoj glagoljici “Ja slovo znajući govorim ...”, Erasmus naklada, Zagreb, 2008. Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije, Zagreb 1991-1999. Štefanić, V., Determinante hrvatskoga glagolizma, u: Slovo, 21, 1971, 13-30. Koristit će se i svi dostupni odljevi glagoljskih epigrafa, te pretisci, faksimilna izdanja i preslike izvornika hrvatskoglagoljskih tekstova.

Izborna li


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati. U slučaju kolizije s nastavom na drugome studiju, primjenjuju se odredbe Pravilnika.

U slučaju izvanrednih oklnosti ili kolizije u rasporedu, student se dužan javiti predmetnom nastavniku kako bi dogovorili obaveze.

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. Svi studenti koji upisuju ovaj kolegij obavezni su prijaviti se na e-kolegij.


konzultacije mrežne stranice fakulteta e-pošta e-kolegij


u vrijeme konzultacija e-pošta e-kolegij




studenata

1. Upoznavanje s načinima rada i obvezama studenata 2. Prvi kontakt Hrvata sa sljednicima ćirilometodske tradicije. Načela transliteracije i

transkripcije.

3. Trojezičnost i tropismenost hrvatske srednjovjekovne kulture. Vježbe transliteracije.

4. Grafološke i tipološke značajke hrvatske glagoljice. Vježbe transliteracije.

5. Borba glagoljaša za staroslavensku liturgiju. Crkveni koncili. Vježbe transliteracije.

6. Uspon glagoljaštva u svim svojim segmenitma (papinski reskripti senjskomu i krčkomu biskupu; emauska epizoda). Vježbe transkripcije.

7. Zlatno doba glagolaštva. Tiskarstvo 1. međuispit

8. Glagoljaštvo od 16. st. naovamo.

9. Posjet izložbi Glagoljice

10. Jezična norma u hrvatskim srednjovjekovnim tekstovima 2. međuispit

11. Glagoljska epigrafika

12. Glagoljski liturgijski zbornici (misal i brevijari). Filološka analiza odabranoga predloška.

13. Glagoljski neliturgijski zbornici (Petrisov zbornik, Kolunićev zbornik, Ivančićev zbornik). Filološka analiza odabranoga predloška.

14. Pravni tekstovi (Vinodolski zakon, razne listine, statuti). Filološka analiza odabranoga predloška.

15. Odjeci glagoljaštva u likovnosti i glazbi (freske, glagoljaško pjevanje i dr.)


Broj ECTS-a



Semantika

3 15 + 15 F-601 Utorkom od 12.15 do 14.00

Nositelj kolegija



Marija Turk



Asistent



Maja Opašić



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA 1.Semantika i ostale lingvističke discipline (morfologija, sintaksa, leksikologija, leksikografija, stilistika). Semantika i pragmatika. Semantika i sociolingvistika. 2. Značenje. Definicije značenja. Analiza i opis značenja. Komponencijalna analiza. Semantička obilježja. Semantem, semem, sem. Tipovi značenja (konceptualno, konotativno, stilističko, afektivno, reflektirano, kolokativno, tematsko). 3. Leksička semantika. Semantički odnosi unutar riječi: odnosi sadržavanja, odnosi prenošenja, metafora, metonimija. Monosemija i polisemija, hiponimija. Semantički odnosi među riječima: sinonimija, homonimija, antonimija, paronimija. Leksičkosemantički podsustavi (semantičko polje, semantička asocijacija, semantičke porodice, hiponimijski niz, hijerarhija). Semantički odnosi u frazeologiji. 4. Gramatička semantika. Morfološka semantika: suspenzija i sinkretizam. 5. Semantika rečenice: semantičke značajke rečenice, semantičke veze među rečenicama, semantika teksta. 6. Povijest semantike. Generativna semantika. Kognitivna semantika. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog kolegija studenti će moći:

pravilno tumačiti semantičke pojave na razini gramatike i leksikologije ovladati terminologijom prepoznati i analizirati semantičke pojave unutar jezičnih jedinica i između njih primijeniti teorijske spoznaje na konkretna pitanja.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJEN�UJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAKS. BROJ BODOVA

Međuispiti 1,75 70Pohađanje nastave 0,25 ---Završni ispit 1 30UKUPNO 3 100

1. Međuispiti. Studenti tijekom semestra polažu dva međuispita. Svaki međuispit nosi 35 ocjenskih bodova, a potrebno je na svakome međuispitu ostvariti najmanje 21 ocjenski bod. 2. Završni ispit. Uvjet za pristupanje završnome ispitu su položena oba međuispita. Završni ispit je usmeni.

3. Završna ocjena. Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra i na završnome ispitu. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

90 – 100 bodova = izvrstan (5) 80 – 89 bodova = vrlo dobar (4) 70 – 79 bodova = dobar (3) 60 - 69 bodova = dovoljan (2)

IV. LITERATURA Obvezna literatura:

Berruto, G., Semantika, Zagreb 1994.

Lawrece, R., Temeljni lingvistički pojmovi, Zagreb 2005.

Petrović, B., Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskome jeziku, Zagreb, 2005.

Šarić, Lj., Antonimija u hrvatskome jeziku, Zagreb, 2007.

Tafra, B., Jezikoslovna razdvojba, Zagreb 1995. (odabrana poglavlja)

Tafra, B., Od riječi do rječnika, Zagreb (odabrana poglavlja)

Turk, M., Međučlanovi u antonimiji, Zbornik radova Riječki filološki dani, 4, 2002, str. 519-527.

Turk, M., S. Bogović, "O nekim semantičkim odnosima u frazeologiji", u: Zbornik radova VI. Međunarodni

slavistički dani, 3/1, Sambotel-Pečuh, 1998.

Po izboru:

Leech, G. Semantics, London 1990.

Palmer, F. R., Semantics, Cambridge 1995.

Schwarz, M. Semantik. Ein Arbeitsbuch, Tuebingen 1996.

Izborna literatura:


Čulić, Z., Čovjek – metafora – spoznaja, Split 2003.

Geckeler, H. Strukturelle Semantik und Wordfeldtheorie, München 1971.

Hudeček, L. i Mihaljević, M., Polisemija u nazivlju, Zbornik Riječki filološki dani, 2, 1998, str. 149-154.

Lakoff, George – Johnson, Mark, Metaphors We Live By, The University of Chicago Press, Chicago,

London, 1980.

Lakoff, George – Turner, Mark, More than Cool Reason: A Field Guide to Poetic Metaphor, The University

of Chicago Press, Chicago, 1989.

Mihaljević, M. i Šarić, Lj., Terminološka antonimija, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 20, 1994, str. 213-

241.

Petrović, B., Nadređenice i podređenice u leksiku i rječniku, Suvremena lingvistika, 43-44, 1997, str. 241-

250.

Raffaelli, Ida, Značenje kroz vrijeme: Poglavlja iz dijakronijske semantike, Disput, Zagreb, 2009.

Samardžija, M., Homonimi u hrvatskom književnom jeziku, Radovi zavoda za slavensku filologiju, 24, 1989,

str. 1-70.

Šarić, Lj., Antonimija u strukturi jednojezičnih rječnika, Filologija, 22-23, 1994, str. 269-274.

Šarić, Lj. Antonimija neke značajke i tvorbene odrednice, Rasprave Zavoda za hrvatsji jezik, 18, 1992, str.

177-191.

Štambuk, A. Metafora kao sredstvo znanstvene komunikacije, Jezik i komunikacija, Zbornik radova, Zagreb

1996, str. 308-314.

Turk, M. Semantičke posuđenice u hrvatskome jeziku, Croatica, 45-46, 1997, 203-213.



Vajs, Nada, "Metonimija i sinegdoha", Filologija 35, Zagreb, 2000, str. 129–139.

Wierzbicka, A., Semantic Primitives, Athenäum-Verl., 1972

Wierzbicka, A., Semantics, Culture and Cognition. Universal Human Concepts in Culture-Specific

Configurations, Oxford, 1992.

Wierzbicka, A., Semantics: Primes and Universals, Oxford, 1996.

Žic-Fuchs, M., Konvencionalne i pjesničke metafore, Filologija, 20-21, 1992/93, str. 585-593.

Žic-Fuchs, M. Metafora kao odraz kulture, Prožimanje kultura i jezika, Zbornik radova, 1991, str. 27-33.

Popis obvezne i izborne literature dopunjava se recentnim radovima, kao i radovima potrebnima za pisanje

seminarskih radova.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati predavanja i seminare za što dobivaju 0,25 ECTS-a . U slučaju da imaju više izostanaka nego što je dopušteno moraju pisati dodatne zadatke ili seminarski rad.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova što se posebno odnosi na termine pisanja međuispita.



KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima usmeno nakon nastave i na konzultacijama ili elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri komunikaciji elektroničkom poštom studenti su u potpisu dužni navesti svoje puno ime i prezime. Ako s jedne adrese piše student u ime više drugih studenata, dužni su se svi potpisati. Jedino demonstrator smije pisati u ime cijele grupe.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti smiju pisati po jedan ispravak svakog međuispita. Studenti koji imaju položen jedan međuispit ili najmanje 40 ocjenskih bodova (a već su iskoristili jedan ispravak određenoga međuispita i nisu položili), smiju pisati još jedan ispravak, ali samo za minimalne ocjenske bodove. Nepristupanje međuispitu znači kao i da student nije položio međuispit. U tom slučaju ima pravo na jedan ispravak, ali ne može ostvariti maksimalan broj bodova koliko je određeno za pojedini međuispit. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je

sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013 / 2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

8.10. NERADNI DAN 15.10. Predstavljanje izvedbenoga plana i

sadržaja kolegija

22.10. Predavanje: Značenje – definicija, analiza i opis; Tipovi značenja

29.10. Predavanje: Semantička obilježja, komponencijalna analiza; Semantički odnosi unutar riječi - sadržavanje i prenošenje

Svladani prethodni nastavni sadržaji.

5.11. Seminar: Prati sadržaje prethodnih predavanja.


12.11. Predavanje: Metafora, metonimija hiperonimija, hiponimija Semantički odnosi među riječima: homonimija, sinonimija,


19.11. Predavanje: Antonimija i paronimija Meronimija i holonimija




3.12. Predavanje: Leksičko semantički podsustavi: semantičko polje, seman. asocijacija, seman. porodica


10.12. Seminar: 1. MEĐUISPIT


17.12. Predavanje: Semantički odnosi u frazeologiji


24. 12. NERADNI DAN 7.1. 2014. Predavanje: Suspenzija i

sinkretizam. Semantika rečenice i teksta


14.1. Seminar: 2. MEĐUISPIT Svladani prethodni nastavni sadržaji.

21.1. Predavanje: Generativna semantika; Kognitivna semantika



Broj ECTS-a



Semantika

4 15 + 15 F-601 Utorkom od 12.15 do 14.00

Nositelj kolegija



Marija Turk



Asistent



Maja Opašić



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA 1.Semantika i ostale lingvističke discipline (morfologija, sintaksa, leksikologija, leksikografija, stilistika). Semantika i pragmatika. Semantika i sociolingvistika. 2. Značenje. Definicije značenja. Analiza i opis značenja. Komponencijalna analiza. Semantička obilježja. Semantem, semem, sem. Tipovi značenja (konceptualno, konotativno, stilističko, afektivno, reflektirano, kolokativno, tematsko). 3. Leksička semantika. Semantički odnosi unutar riječi: odnosi sadržavanja, odnosi prenošenja, metafora, metonimija. Monosemija i polisemija, hiponimija. Semantički odnosi među riječima: sinonimija, homonimija, antonimija, paronimija. Leksičkosemantički podsustavi (semantičko polje, semantička asocijacija, semantičke porodice, hiponimijski niz, hijerarhija). Semantički odnosi u frazeologiji. 4. Gramatička semantika. Morfološka semantika: suspenzija i sinkretizam. 5. Semantika rečenice: semantičke značajke rečenice, semantičke veze među rečenicama, semantika teksta. 6. Povijest semantike. Generativna semantika. Kognitivna semantika. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog kolegija studenti će moći:

pravilno tumačiti semantičke pojave na razini gramatike i leksikologije ovladati terminologijom prepoznati i analizirati semantičke pojave unutar jezičnih jedinica i između njih primijeniti teorijske spoznaje na konkretna pitanja.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


BODOVIMA MAKS. BROJ BODOVA

Seminarski rad 2,75 70Pohađanje nastave 0,25 ---Završni ispit 1 30UKUPNO 4 100

1. Seminarski rad. Studenti su dužni napisati seminarski rad o jednoj od ponuđenih tema ili prema vlastitom

izboru. U napisanom seminarskom radu ocjenjuje se razumijevanje teme, provedena analiza, kritička

interpretacija te usklađenost s normama hrvatskoga standardnoga jezika.

2. Završni ispit. Završni ispit je usmeni. 3. Završna ocjena. Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra I na završnome ispitu. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:



Berruto, G., Semantika, Zagreb 1994.

Lawrece, R., Temeljni lingvistički pojmovi, Zagreb 2005.

Petrović, B., Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskome jeziku, Zagreb, 2005.

Šarić, Lj., Antonimija u hrvatskome jeziku, Zagreb, 2007.

Tafra, B., Jezikoslovna razdvojba, Zagreb 1995. (odabrana poglavlja)

Tafra, B., Od riječi do rječnika, Zagreb (odabrana poglavlja)

Turk, M., Međučlanovi u antonimiji, Zbornik radova Riječki filološki dani, 4, 2002, str. 519-527.

Turk, M., S. Bogović, "O nekim semantičkim odnosima u frazeologiji", u: Zbornik radova VI. Međunarodni

slavistički dani, 3/1, Sambotel-Pečuh, 1998.

Po izboru:

Leech, G. Semantics, London 1990.

Palmer, F. R., Semantics, Cambridge 1995.

Schwarz, M. Semantik. Ein Arbeitsbuch, Tuebingen 1996.

Izborna literatura:


Čulić, Z., Čovjek – metafora – spoznaja, Split 2003.

Geckeler, H. Strukturelle Semantik und Wordfeldtheorie, München 1971.

Hudeček, L. i Mihaljević, M., Polisemija u nazivlju, Zbornik Riječki filološki dani, 2, 1998, str. 149-154.

Lakoff, George – Johnson, Mark, Metaphors We Live By, The University of Chicago Press, Chicago,

London, 1980.

Lakoff, George – Turner, Mark, More than Cool Reason: A Field Guide to Poetic Metaphor, The University

of Chicago Press, Chicago, 1989.

Mihaljević, M. i Šarić, Lj., Terminološka antonimija, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 20, 1994, str. 213-

241.

Petrović, B., Nadređenice i podređenice u leksiku i rječniku, Suvremena lingvistika, 43-44, 1997, str. 241-

250.

Raffaelli, Ida, Značenje kroz vrijeme: Poglavlja iz dijakronijske semantike, Disput, Zagreb, 2009.

Samardžija, M., Homonimi u hrvatskom književnom jeziku, Radovi zavoda za slavensku filologiju, 24, 1989,

str. 1-70.

Šarić, Lj., Antonimija u strukturi jednojezičnih rječnika, Filologija, 22-23, 1994, str. 269-274.

Šarić, Lj. Antonimija neke značajke i tvorbene odrednice, Rasprave Zavoda za hrvatsji jezik, 18, 1992, str.

177-191.

Štambuk, A. Metafora kao sredstvo znanstvene komunikacije, Jezik i komunikacija, Zbornik radova, Zagreb

1996, str. 308-314.

Turk, M. Semantičke posuđenice u hrvatskome jeziku, Croatica, 45-46, 1997, 203-213.



Vajs, Nada, "Metonimija i sinegdoha", Filologija 35, Zagreb, 2000, str. 129–139.

Wierzbicka, A., Semantic Primitives, Athenäum-Verl., 1972

Wierzbicka, A., Semantics, Culture and Cognition. Universal Human Concepts in Culture-Specific

Configurations, Oxford, 1992.

Wierzbicka, A., Semantics: Primes and Universals, Oxford, 1996.

Žic-Fuchs, M., Konvencionalne i pjesničke metafore, Filologija, 20-21, 1992/93, str. 585-593.

Žic-Fuchs, M. Metafora kao odraz kulture, Prožimanje kultura i jezika, Zbornik radova, 1991, str. 27-33.


seminarskih radova.


PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova pri predaji seminarskoga rada. Ako student seminarski rad preda izvan dogovorena roka, oduzima mu se 10 ocjenskih bodova.



KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima usmeno nakon nastave i na konzultacijama ili elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri komunikaciji elektroničkom poštom studenti su u potpisu dužni navesti svoje puno ime i prezime. Ako s jedne adrese piše student u ime više drugih studenata, dužni su se svi potpisati. Jedino demonstrator smije pisati u ime cijele grupe OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013 / 2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

8.10. NERADNI DAN 15.10. Predstavljanje izvedbenoga plana i

sadržaja kolegija

22.10. Predavanje: Značenje – definicija, analiza i opis; Tipovi značenja

29.10. Predavanje: Semantička obilježja, komponencijalna analiza; Semantički odnosi unutar riječi - sadržavanje i prenošenje




12.11. Predavanje: Metafora, metonimija hiperonimija, hiponimija Semantički odnosi među riječima: homonimija, sinonimija,


19.11. Predavanje: Antonimija i paronimija Meronimija i holonimija




3.12. Predavanje: Leksičko semantički podsustavi: semantičko polje, seman. asocijacija, seman. porodica




17.12. Predavanje: Semantički odnosi u frazeologiji


24. 12. NERADNI DAN 7.1. 2014. Predavanje: Suspenzija i

sinkretizam. Semantika rečenice i teksta




21.1. Predavanje: Generativna semantika; Kognitivna semantika



Broj ECTS-a



Monografski pristup temama svjetske književnosti

4 15+30 srijeda, 11,15-14,00 701

Nositelj kolegija



doc. dr. sc. Dejan Durić

srijeda, 14,00-15,30 712 [email protected], [email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Suvremena američka proza: 1970 – 2010. Predmet nudi presjek suvremene američke proze u razdoblju od sedamdesetih godina dvadesetoga stoljeća do danas. Razmatrat će se narativne strategije, reprezentacije obiteljskih vrijednosti, roda, seksualnosti, povijesti, toposa zapada, zatim problematika cyberpunka, konzumerizma, medija, tehnologije, jezika i moći, sporta te subjektiviteta. Poseban naglasak bit će na analizama odabranih djela Thomasa Pynchona, Toni Morrison, Dona DeLilla, Williama Gibsona, Jane Smiley, Paula Austera, E. Annie Proulux, Breta Eastona Ellisa, Philipa Rotha, Michaela Cunninghama, Jeffreyja Eugenidesa, Jonathana Safrana Foera, Jonathana Frenzena, Cormaca McCarthyja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Student/ica će nakon ostvarenih obveza moći:

1. opisati trendove u suvremenoj američkoj prozi, 2. analizirati i uspoređivati djela i pisce istog razdoblja uz korištenje književnoznanstvenih izvora, 3. usprediti djela suvremene američke proze s ostalom suvremenom književnom produkcijom, 4. samostalno analizirati odabrana književna djela.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X X



Pohađanje nastave i seminarske aktivnosti 1 20 Seminarski rad 1.5 50 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 1.5 30 UKUPNO 4 100


1. Gjurgjan, Ljiljana Ina: Roman postmodernog konstruktivizma, Književna smotra, 127, 2003., str. 133 – 134.

2. Grgas, Stipe: Ispisivanje prostora: čitanje suvremenoga američkog romana, MD, Zagreb, 2000. 3. Grgas, Stipe: Teritorijalnost, književnost: najnoviji Pynchon, Glasje, 5, 1998., str. 118 – 126. 4. Radin-Sabadoš, Мirna: Nasljeđe osamdesetih – romani Dona DeLilla Bijeli šum i Vaga: uspon

posredovanog prostora i problem subjektiviteta, Književna smotra, 152, 2008., 75 – 85. 5. Solar, Milivoj: Moderna i suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1997. (odabrana

poglavlja) 6. Vidan, Ivo: Pogovor u: Toni Morrison, Solomonova pjesma, Školska knjiga, Zagreb, 1996., str. 375 –

392. 7. Bilješke s predavanja i seminara

Obavezna lektira: Thomas Pynchon, Dražba predmeta 49

Toni Morrison, Solomonova pjesma

Don DeLillo, Bijela buka

William Gibson, Neuromancer

Jane Smiley, Tisuću jutara

Annie Proulux, Planina Brokeback

Paul Auster, Američka trilogija

Bret Easton Ellis, Američki psiho

Philip Roth, Američka pastorala

Michael Cunningham, Sati

Jeffrey Eugenides, Srednji spol

Cormac McCarthy, Cesta

Jonathan Safran Foer, Sve je rasvijetljeno

Jonathan Franzen, Korekcije

Izborna literatura:

1. Baudrillard, Jean: Simulacija i zbilja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. 2. Butler, Christopher: Postmodernizam, Šahinpašić, Sarajevo, 2007. 3. Fink, Bruce: Lacanovski subjekt: između jezika i jouisssance, Kruzak, Zagreb, 2009. 4. Čale-Feldman, Lada i Tomljenović, Ana: Uvod u feminističku književnu kritiku, Leykam

international, Zagreb, 2012. 5. Eagleton, Terry: Književna teorija, SNL, Zagreb, 1987. 6. Hutcheon, Linda: The Politics of Postmodernism, Routledge, London i New York, 2002. 7. Jameson, Frederic: Capitalism, or the Cultural Logic of Late Capitalism, Duke University Press,

2001. 8. Lyotard, Jean-Francois: Postmoderno stanje: izvještaj o znanju, Ibis-grafika, Zagreb, 2005. 9. Millard, Kenneth: Contemporary American Fiction: An Introduction to American Fiction since 1970,

Oxford University Press, 2000. 10. Peleš, Gajo: Tumačenje romana, ArTresor naklada, 1999. 11. Ruland, Richard i Bradbury, Malcolm: From Puritanism to Postmodernism: A History of American

Literature, Penguin Books, 1991. 12. Solar, Milivoj: Suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, 1997. 13. Žmegač, Viktor: Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti moraju prisustvovati na 70% nastave. U slučaju većeg broja izostanaka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected], [email protected]

Kašnjenje na satove se ne tolerira. Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova ili dodatnim seminarskim obvezama.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA mrežne stranice kolegija e-mail poruke


u vrijeme konzultacija e-mailom, mrežne stranice kolegija (MUDRI)


Važna napomena: Pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima. VREDNOVANJE OBVEZA STUDENATA / STUDENTICA:

Seminarske aktivnosti Studenti su obavezni za seminarske sate pročitati odabrane lektirne naslove. Na nastavi aktivno sudjeluju u raspravama o odabranoj temi, postavljaju i odgovaraju na relevantna pitanja te daju osvrt na pročitanu literaturu. Studenti mogu skupiti maksimalno 20 bodova za spomenute aktivnosti (minimalno je potrebno ostvariti 10 bodova da bi se isti priznavali). Pročitanost lektirnih naslova testira se u deset termina tijekom prvih 10 minuta seminarskoga sata kratkim testovima od četiri pitanja. Svaki test nosi 2 boda (2 x 10 = 20).

Seminarski rad

Studenti pišu jedan seminarski rad tijekom semestra. Seminarski rad treba imati minimalno 15 stranica teksta, font 12, times new roman, prored 1.5, te minimalno 15 bibliografskih izvora. Rok za predaju seminarskoga rada je zadnji tjedan nastave u semestru. Seminarski rad nosi 50 ocjenskih bodova.

Usmeni ispit

Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (50%), tj. kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i takvi studenti mogu izaći na ispit ukupno triput, i to u redovitom i izvanrednom ispitnom roku te pritom mogu ostvariti najviše 10% ocjene. Nije moguće polagati završni ispit bez ostvarenih bodova na seminarskim aktivnostima i seminarskom radu. Završni ispit je usmeni i na njemu student može dobiti maksimalno 30 ocjenskih bodova. Ispitom su pokrivena sva programska područja kolegija (kao i gradivo koje nije pokriveno međuispitima). Procjenjuje se poznavanje književnopovijesne i kritičke literature te umješnost usporedbe teorijskih aspekata iznesenih u propisanoj literaturi te tijekom predavanja. Za usmeni ispit dobiva se ocjena koja se pretvara prema sljedećem kriteriju u ocjenske bodove:

- za ocjenu izvrstan - 30 ocjenskih bodova - za ocjenu vrlo dobar - 20 ocjenska boda

- za ocjenu dobar - 15 ocjenskih bodova - za ocjenu dovoljan - 10 ocjenskih bodova - za ocjenu nedovoljan usmeni ispit se ponavlja

KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je pozitivno ocijenjenih seminarskih aktivnosti, seminarskoga rada i položenoga usmenog završnoga ispita. Ocjene se pridružuju ostvarenim bodovima nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

- A – 90 – 100% ocjenskih bodova - B – 80 – 89,9% ocjenskih bodova - C – 70 – 79,9% ocjenskih bodova - D – 60 – 69,9% ocjenskih bodova - E – 50 – 59,9% ocjenskih bodova

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način:

- izvrstan ( 5 ) – A - vrlo dobar ( 4 ) – B - dobar ( 3 ) – C - dovoljan ( 2 ) – D i E

U indeks i prijavnicu unosi se brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vještina i kompetencija.

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012 / 2013. Datum/tjedan Tema Tema Napomena Predavanja Seminari

1 Uvod u suvremenu američku prozu Uvod u suvremenu američku prozu

2 Thomas Pynchon Dražba predmeta 49

3 Toni Morrison Solomonova pjesma

4 Don DeLillo Bijela buka

5 William Gibson Neuromancer

6 Jane Smiley Tisuću jutara

7 Annie Proulux, Planina Brokeback,

8 Paul Auster Američka trilogija

9 Bret Easton Ellis Američki psiho

10 Philip Roth Američka pastorala

11 Michael Cunningham Sati

12 Jeffrey Eugenides Srednji spol

13 Cormac McCarthy Cesta

14 Jonathan Safran Foer Sve je rasvijetljeno

15 Jonathan Franzen Korekcije

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodika književnog odgoja i obrazovanja Studij diplomski studij - Hrvatski jezik i književnost - dvopredmetni Semestar III. Akademska godina: 2013./2014. Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje 2+0+2 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom od 8.15 do 11.30 sati u predavaonici 105 Nositelj kolegija prof. dr. sc. Karol Visinko Suradnik / Vrijeme za konzultacije srijedom od 12.30 do 14.00

Kabinet 609 Telefon 265-669 E-mail [email protected] ; [email protected]


Književni odgoj i obrazovanje u školskom predmetu Hrvatski jezik. Oblici nastavnoga, izvannastavnoga i izvanškolskoga književnoga odgoja i obrazovanja. Književni odgoj i obrazovanje u suodnosu sa znanstvenim proučavanjima književnosti. Teorije poučavanja književnosti. Obilježja ustroja nastavnih sati književnosti. Učitelj i učenik u procesu književnog odgoja i obrazovanja. Interpretativno-analitički i problemsko-stvaralački pristup u nastavi književnosti. Znanje o književnosti – poučavanje i vrjednovanje. Unutarpredmetno povezivanje nastave književnosti i nastave jezičnoga izražavanja. Mogućnosti međupredmetnih veza (korelacijsko-integracijski pristup u nastavi književnosti). Osobitosti nastave književnosti u osnovnoj i nastave književnosti u srednjoj školi. Književna lektira. Nastava književnosti i Internet. Literarne sposobnosti i vještine. Pripremanje učitelja za organiziranje i vođenje školske interpretacije. Recepcijska pripremljenost učenika za sudjelovanje u školskoj interpretaciji. Metodičke vježbe: izbor književnoga teksta za interpretaciju – priprema motivacije i najave teksta, interpretativnoga čitanja i pitanja za objavu dojmova; interpretacija lika u osnovnoj i srednjoj školi; interpretacija pjesme, cjelovitoga proznoga teksta i odabranoga ulomka (metodička priprema).


Nakon odslušanoga kolegija i ostvarenih obveza student će moći:

11. razlikovati i objasniti oblike nastavnoga, izvannastavnoga i izvanškolskoga književnoga odgoja i obrazovanja, napose složenost školskoga predmeta Hrvatski jezik

12. navesti i primijeniti postupke kojima se potiču i razvijaju literarne sposobnosti i vještine, osobito one koje su u poveznici s učeničkim jezičnim izražavanjem

13. navesti, opisati i objasniti tipove nastavnih sati i obilježja ustroja nastavnih sati književnosti u osnovnoj i srednjoj školi

14. navesti i primijeniti sastavnice teorije recepcije i interpretacije književnoga djela s gledišta školske/nastavne prakse (specifičnosti školske interpretacije)

15. razlikovati, uspoređivati i analizirati različite pristupe književnim djelima u nastavnoj praksi te primijeniti interpretativno-analitički, problemsko-stvaralački i korelacijso-integracijski metodički pristup; razumjeti nove metodičke sustave u nastajanju (osobito multimedijski)

16. razlikovati i analizirati različite oblike neposredne djelatnosti s učenicima te primijeniti čelni, individualni, individualizirani i skupni oblik rada te rad u paru, sve u skladu s osobitostima književnih sadržaja i s osobnostima učenika određene dobi

17. razlikovati obilježja procesa književnog odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi od onoga u srednjoj školi, oprimjeriti i argumentirati nužnost, važnost i vrijednost utvrđenih različitosti

18. navesti i primijeniti programske sadržaje u vezi s književnom lektirom i ključnim književnoteorijskim pojmovima

19. objasniti mogućnosti primjene sadržaja u vezi s književnom lektirom na mrežnim stranicama (Internetu)

20. primijeniti metodička znanja u pisanju pripreme za izvođenje nastavnoga sata književnosti.


Predavanja X Seminari Konzultacije X Samostalni rad X Terenska nastava X Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X (metodička

vježba)



MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave (sudjelovanje u metodičkim vježbama)

0.5 /

Kolokvij, koji se odnosi na: 1. poznavanje metodičke teorije

(obvezna literatura) 2. sadržaje po izboru

0.5 30

20

Priprema uzorka prvih pet nastavnih faza školske interpretacije

0.5 30

Vježba čitanja književnog teksta 0.5 20 UKUPNO 2 boda 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na kolokviju određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: . Rosandić, D., Metodika književnog odgoja i obrazovanja, Zagreb, 11986. ili 21988. ili 2005, odabrana poglavlja:

Motiviranje učenika za recepciju lirske pjesme (309-327); Motiviranje učenika za čitanje pripovjedne proze (426-433);

Roman u nastavi (453-463); Literarni i teatrološki pristup dramskome djelu, Teorijske osnove za interpretaciju

dramskog lika, Scenski zadaci, dramske i scenske vježbe (524-551) Visinko, K., Dječja priča – povijest, teorija, recepcija i interpretacija, Školska knjiga, Zagreb, 12005., 22009., odabrana poglavlja:

Temelji literarnoga iskustva (13-32) Susreti s dječjom pričom; O interpretaciji dječje priče (68-76) Priče iz davnine u kontekstu naših dana (139-169)

Visinko, K., Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika - Pisanje, Zagreb, Školska knjiga, 2010., odabrano poglavlje: Pisanje motivirano književnim tekstom (132-157)

Izborna literatura: Banaš, L. V., Estetska komunikacija s književnoumjetničkim tekstom, Zagreb, 1991. Diklić, Z., Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti, Zagreb, 1989. Kajić, R., Roman u sustavu problemske nastave, Zagreb, 1980. Kajić, R., Povezivanje umjetnosti u nastavi, Zagreb, 1991. Kovačević, M., Metodičko-književna motrišta, Zagreb, 1997. Lagumdžija, N., Basna u osnovnoškolskoj nastavi književnosti, Zagreb,2000. Pandžić, V., Hrvatski roman u školi, Zagreb, 1989. Pavletić, V., Kako čitati poeziju, Zagreb, 1988.

Šabić, A. G., Učenik i lirika : Razvijanje literarnih sposobnosti učenika u komunikaciji s lirskom poezijom, Zagreb, 1991.


POHAĐANJE NASTAVE Student je obvezan prisustvovati predavanjima i vježbama. Od studenta se očekuje aktivan odnos u nastavi. Tijekom nastave, poglavito tijekom metodičkih vježbi, student ostvaruje aktivnosti koje mu se boduju ocjenskim bodovima, što je prikazano u tablici o sustavu ocjenjivanja. Hoće se pripomenuti da se pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi međusobno isprepleću. U individualnome (ili individualiziranome) radu odnosno u radu u skupinama ili u parovima student će tijekom trajanja izvedbe sadržaja predmeta pripremiti i demonstrirati nekoliko metodičkih vježbi, od kojih se osobito ocjenjuje vježba recepcijske pripremljenosti za interpretaciju i vježba čitanja književnog djela. Student pri završetku nastave polaže kolokvij.


Studenti su obvezni pridržavati se dogovorenih rokova za kolokvij te termina za izvođenje metodičkih vježbi.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na predavanjima i vježbama, u vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.



studenata

16. 10. 10. Književnost u nastavi (metodička transpozicija – teorijska utemeljenost) 17. 17. 10 Ustroji nastavnih sati književnosti

18. 24. 10. Literarne sposobnosti i vještine (sustav) Znanje o književnosti.

19. 31.10 Interpretativno-analitički pristup u nastavi književnosti Primjer interpretacije lirske pjesme.

mogućnost odlaska u osnovnu školu

20. 7. 11. Interpretacija proznoga teksta.

21. 14. 11. Nastava književnosti u srednjoj školi.

22. 21. 11. Čitanje u nastavi književnosti (vrste i strategije)

23. 28. 11. Problemsko-stvaralački pristup u nastavi književnosti

24. 5. 12. Istraživačka nastava književnosti. Projektna nastava književnosti.

25. 12. 12. Mogućnosti međupredmetnih veza (korelacijsko-integracijski metodički pristup u nastavi književnosti)

26. 19. 12. Unutarpredmetno povezivanje nastave književnosti i nastave jezičnoga izražavanja.

27. 9. 01. Recepcijska pripremljenost za interpretaciju Studenti pripremaju uzorak prvih pet nastavnih faza školske interpretacije. Ocjenjuje se.

28. 16. 01. Čitanje u nastavi književnosti – metodička vježba. Studenti pripremaju odabranu vrstu čitanja na odabranome književnome tekstu. Ocjenjuje se.

29. 23. 01. Metodička interpretacija nastavnoga sata književnosti.

30. 30. 01. KOLOKVIJ

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Školska praksa – Metodički praktikum iz predmeta Metodika književnog

odgoja i obrazovanja Studij diplomski studij - Hrvatski jezik i književnost - dvopredmetni Semestar III. Akademska godina: 2013./2014. Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje 0+45+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom na Fakultetu i/ili u vježbaonici za osnovnu i srednju školu Nositelj kolegija dr. sc. Sanja Grakalić-Plenković Suradnik / Vrijeme za konzultacije u dogovoru s nositeljem kolegija i profesorima mentorima u vježbaonicama

Kabinet Telefon 0959195885 E-mail [email protected]


Tijekom semestra studenti borave u školama vježbaonicama. Studenti prate nastavu Hrvatskoga jezika, i to za sljedeća nastavna područja: *HRVATSKI JEZIK * JEZIČNO IZRAŽAVANJE * KNJIŽEVNOST * MEDIJSKA KULTURA (samo u osnovnoj školi) U školama vježbaonicama nastavu izvode mentori, učitelji/profesori Hrvatskoga jezika. Pokazni su nastavni sati u skladu s nastavnim programima koje ostvaruju mentori. Budući da su studenti već upoznati s nastavnim programima, potrebno je da ih učitelji/profesori mentori upoznaju s onim nastavnim programima koji će im tijekom rada u vježbaonici biti potrebni (izvedbeni). To je moguće ostvariti u redovitim konzultacijama prigodom pripremanja studenata za izvedbu nastavnoga sata, koji je metodička vježba. Metodička se vježba opisno ocjenjuje da bi se vrjednovao rad studenta u procesu njegova metodičkoga obrazovanja. Ta ocjena nije konačna ocjena kolegija. Asisten (vanjski suradnik kojemu je povjerena nastava) vrjednuje sve radove studenata i donosi konačnu ocjenu uspješnosti studenta. U vježbaonicama studenti upoznaju osnovna nastavna sredstva za učenike i učitelje/profesore (udžbenike, priručnike za nastavu, učeničke bilježnice, pisane ispite znanja, zadaćnice u kojima učenici pišu školske zadaće, pripreme za nastavu, nastavne listiće, nastavne plakate, prezentacije i ostala sredstva koja rabe u nastavi, tijekom pripremanja za nastavu ili u individualnome, individualiziranome, skupnome radu i radu u paru. Tijekom boravka u vježbaonicama, studenti susreću i načine praćenja i ocjenjivanja učenikova razvoja jezičnih i književnih (literarnih) sposobnosti i vještina, te načine ispitivanja i ocjenjivanja učenikova znanja o hrvatskome jeziku i književnosti. Kao osobito složeno, izdvaja se provjeravanje učenikova pisanja te ocjenjivanje školskih zadaća. Tijekom semestra student po dobivenim uputama prati nastavne sate hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja i književnosti (u osnovnoj školi i medijske kulture). Na temelju spoznaja iz metodičke teorije koju sluša u metodičkim kolegijima na Fakultetu, student može dati metodički osvrt na praćene nastavne sate. Tijeko zimskoga semestra student priprema metodičku vježbu (izvedbu nastavnog sata) iz područja hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja ili književnosti za srednju školu, a tijekom ljetnoga semestra za osnovnu školu. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon boravka u školama vježbaonicama i ostvarenih obveza student će moći:

1. pripremiti i samostalno izvoditi nastavni sat iz školskoga predmeta Hrvatski jezik 2. spremnije pratiti i analizirati izvedbe nastavnih u školskome predmetu Hrvatski jezik 3. temeljito i precizno izraditi pisanu pripremu za izvođenje nastavnoga sata iz školskoga predmeta

Hrvatski jezik.


Predavanja Seminari Konzultacije X Samostalni rad X Prema potrebi i putem elektroničke

pošte Izvođenje nastavnoga sata hrvatskoga jezika / jezičnoga izražavanja. Pisana priprema za izvedbu nastavnoga sata

Terenska nastava X Laboratorijski rad Mentorski rad X Ostalo Rad u školama vježbaonicama

Priprema studenta za izvođenje nastavnoga sata u vježbaonici



MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 Praktični rad Izvedba nastavnoga sata iz školskoga predmeta Hrvatski jezik: Pisana priprema: Metodički osvrti:

0,5 0.5 0.5

35 35 30

UKUPNO 2 boda 100 Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na kolokviju određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Udžbenici i priručnici za učitelje za nastavu hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti i medijske kulture u osnovnoj i srednjoj školi.

Izborna literatura: Preporučuju se sadržaji relevantni za pripremu nastavnoga sata iz literature navedene za potrebe metodičkih kolegija (Metodika jezičnoga odgoja i obrazovanja, Metodika književnoga odgoja i obrazovanja i Uvod u poučavanje hrvatskoga jezika i književnosti). Preporučuju se sadržaji relevantni za pripremu nastavnoga sata iz literature supstratnih disciplina.


POHAĐANJE NASTAVE Student je obvezan prisustvovati svim dogovorenim satima i konzultacijama u školama vježbaonicama. Tijekom boravka u školama vježbaonicama student bilježi važne pojedinosti o svim sastavnicama školske i nastavne prakse u koju je uključen.


Nastavnu jedinicu prema svome izvedbenome programu a u skladu s utvrđenim terminima određuje učitelj/profesor mentor. Student uz pomoć učitelja/profesora mentora i sveučilišnoga nastavnika, asistenta (vanjskoga suradnika kojemu je povjerena nastava) priprema nastavni sat. Svoju pripremu student izlaže usmeno na konzultacijama uz potrebni pisani sadržaj (ustroj sata, plan ploče, metodički instrumentarij, nastavne listiće i sl.). Opširnu pisanu pripremu student predaje sveučilišnome nastavniku, asistentu (vanjskome suradniku kojemu je povjerena nastava), i to najkasnije tjedan dana nakon održanoga sata.

Student je obvezan pridržavati se dogovorenih termina za izvođenje nastavnih sati u osnovnoj i srednjoj školi, te dogovorenih termina za konzultacije s mentorima i sa sveučilišnim nastavnikom.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na predavanjima i vježbama, u vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


VI. POPIS TEMA zimski semestar 2013. / 2014. Datum/tjedan Hospitacije započinju u listopadu 2013. godine. Nakon hospitacija slijede pojedinačne metodičke vježbe studenata.

Tema NAPOMENA: ZBOG PREGOVORA SA ŠKOLAMA VJEŽBAONICAMA I MENTORIMA NIJE JOŠ MOGUĆE PRECIZIRATI RASPORED HOSPITACIJA I PREDVIĐENIH METODIČKIH VJEŽBI.

Prethodna priprema studenata

Napomena

METODIČKI PRAKTIKUM ODRŽAVAT ĆE SE SVAKOG PETKA U VRIJEME DOGOVORENO SA ŠKOLAMA VJEŽBAONICAMA. DIO ĆE SE METODIČKIH VJEŽBI OSTVARIVATI NA FAKULTETU. NASTAVU ĆE IZVODITI ASISTENT, VANJSKI SURADNIK KOJEMU JE POVJERENA NASTAVA.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Lektorske vježbe Studij Diplomski studij HJK 1 i HJK 2 (izborni za nastavnički i opći studij) Ak. god. 2013/2014 Semestar III. semestar Broj ECTS-a 5; 4; 3 Nastavno opterećenje 1+2+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 9.15-12, F-450 Nositelj kolegija dr. sc. Mihaela Matešić Suradnik Cecilija Jurčić Katunar, prof. Vrijeme za konzultacije po dogovoru sa studentima putem e-pošte i poslije nastave Kabinet 217 Telefon 265671 E-mail [email protected]; [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Jezična redaktura i lektura različitih tipova tekstova (različiti funkcionalni stilovi/diskursni tipovi). Tipovi odstupanja od standardnojezičnih normi. Prepoznavanje i rješavanje problema. Analiza i vrednovanje redaktorskih i/ili lektorskih postupaka.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: * primijeniti poznavanje normi hrvatskoga standardnog jezika * u skladu s normama hrvatskoga standardnog jezika provesti ispravak pisanih tekstova i govorenih iskaza koji pripadaju različitim funkcionalnim stilovima i komunikacijskim situacijama * kategorizirati uočena odstupanja od jezičnih normi * zaključiti o razlozima pojavljivanja odstupanja od jezičnih normi * sastaviti kratak pismeni ispit za provjeru jezičnonormativnih kompetencija određenoga tipa ispitanika NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x




Pohađanje nastave

0.5 -

Kontinuirana provjera znanja 4.5 100

ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita Nema završnoga ispita UKUPNO 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost triju izlazaka na popravni ispit te mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59,9%) Kolegij se može upisati za 5, 4 ili 3 ECTS-a. Količina studentskih obaveza uskladit će se s odabranim brojem ECTS-a u obliku količine teksta u svakoj pojedinoj vježbi koja se rješava izvan nastave i predaje nastavniku u dogovorenim terminima. Obaveze studenata:

- Riješiti sve predviđene zadatke koji donose ocjenske bodove - Prijaviti se na e-kolegij Lektorske vježbe na adresi http://mudri.uniri.hr.

Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u obliku - 7 lektorskih zadataka koje student rješava izvan nastave i predaje ih nastavniku na provjeru. Zadaci se boduju s maksimalno 5 ocjenskih bodova (7 zadataka x 5 bodova = 35 ocjenskih bodova). - 2 lektorske vježbe koje student rješava na nastavi (uz uporabu priručnika) i predaje ih nastavniku na provjeru. Zadaci se boduju s maksimalno 10 ocjenskih bodova (2 zadatka x 10 bodova = 20 ocjenskih bodova). - pismenoga kolokvija koji student rješava na nastavi (bez uporabe priručnika). Kolokvij se boduje s maksimalno 45 ocjenskih bodova.

Konačna ocjena na kolegiju oblikuje se na temelju zbroja postignutih ocjenskih bodova:


IV. LITERATURA Obavezna literatura: Napomena: Na popisu se literature posebno ne navode gramatike hrvatskoga standardnog jezika, iako se poznavanje normativne gramatike svakako pretpostavlja. Jezik na križu – križ na jeziku 2: Lektori i jezična kultura, ur. Jelena Hekman, MH, Zagreb 2005.

Priručna literatura: Anić, V., Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb 42003. (ili koje ranije izdanje). Anić, V. – Silić, J., Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb 2001. Babić, S. – Finka, B. – Moguš, M., Hrvatski pravopis, Zagreb 41996. Badurina, L. – Marković, I. – Mićanović, K., Hrvatski pravopis, Zagreb 12007, 22008. Rječnik hrvatskoga jezika, ur. J. Šonje, Zagreb 2000. Pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje: http://pravopis.hr/

Izborna literatura: Anić, V. i Goldstein, I., Rječnik stranih riječi, Zagreb 1999. Barić, E. i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb 1999. Brodnjak, V., Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Zagreb 1991. Jezični savjetnik s gramatikom, uredio S. Pavešić, Zagreb 1971. Jonke, Lj., Hrvatski jezik u teoriji i praksi, Zagreb 1965. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio M. Samardžija, Zagreb 1999. Pranjković, I., Hrvatski jezik 3, Zagreb 1998. Samardžija, M., Hrvatski jezik 4, Zagreb 1998. Silić, J., Hrvatski jezik 1, Zagreb 1998. Silić, J., Hrvatski jezik 2, Zagreb 1999. Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb 1982.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Student za redovito prisustvovanje nastavi dobiva cjelokupan iznos udjela u ECTS-bodovima koji je predviđen za pohađanje nastave i taj se iznos ne raščlanjuje dalje na ocjenske bodove. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

konsultacije mrežne stranice kolegija

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA u vremenu predviđenom za konsultacije elektroničkom poštom (pravila kontaktiranja elektroničkom poštom: student treba potpisati poruku svojim

punim imenom i prezimenom te naznačiti studira li na jednopredmetnom ili na dvopredmetnom studiju HJK) UPIS KONAČNE OCJENE

Studentima koji su tijekom nastave ostvarili 50–100 ocjenskih bodova ocjena se upisuje tako da studenti preko ISVU-sustava prijave ispit iz kolegija Lektorske vježbe na jednome od redovitih ispitnih rokova (drugim riječima, ispit se ne polaže, premda se prijava izvršava)

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema 1. (Upisi izbornih kolegija – nema nastave)

2. Uvod u Lektorske vježbe; dogovor sa studentima o načinu organizacije rada; podjela zadataka za studente.

3. Pojam jezične norme. Pojam jezičnoga uzusa. Pristupi lektoriranju. Lektorske ingerencije. Jezični bonton. Priroda odstupanjā od jezičnih normi: pregled jezičnih i izvanjezičnih čimbenika koji uzrokuju odstupanja.

4. Visoki i niski varijetet u hrvatskome jeziku – pojam i inventar jezičnih značajki. Pojam jezičnog osjećaja (jezični osjećaj kao kriterij u normiranju i lektoriranju). Jezično normiranje i funkcionalna stilistika. Rodna korektnost u hrvatskome jeziku. Pristup neologizmima.

5. Lektoriranje stručnih, znanstvenih i popularnoznanstvenih tekstova. Pravila lektoriranja administrativno-poslovnih tekstova. Lektoriranje tekstova i individualni stil autora teksta. Pojam prevođenja. Lektoriranje prevedenih tekstova. Lektor u izdavačkoj djelatnosti. Mogućnosti kontinuiranoga obrazovanja lektora. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz nastavnikovo vodstvo.

6. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz nastavnikovo vodstvo i rok za predaju 1. zadatka

7. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz nastavnikovo vodstvo i rok za predaju 2. zadatka 8. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz nastavnikovo vodstvo i rok za predaju 3. zadatka

9. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz nastavnikovo vodstvo i rok za predaju 4. zadatka 10. Rješavanje vježbe na satu. Komentiranje. 11. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz nastavnikovo vodstvo i rok za predaju 5. zadatka 12. Lektoriranje tekstova – kontinuirana provjera znanja. 13. Lektoriranje tekstova – kontinuirana provjera znanja i rok za predaju 6. zadatka 20. 12. 2012. 14. Rješavanje vježbe na satu. Komentiranje. Rok za predaju 7. zadatka 10. 1. 2013.

15. Kolokvij.


Broj ECTS-a



Lingvistika jezičnih dodira

3 15 + 15 Ponedjeljkom u F-701 8.15 – 10.00

Nositelj kolegija



Marija Turk


F-606 265663 [email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA 1. Sociolingvistika (temeljni pojmovi, planiranje jezika) 2. Teorija i praksa lingvistike jezičnih dodira 3. Kulturna difuzija i akulturacija. Bilingvizam/multilingvizam u sinkroniji i dijakroniji (supstrat, superstrat, adstrat, miješanje jezika). 4. Jezična difuzija/posuđivanje: unutarjezično (međudijalekatsko) prožimanje i posuđivanje; izvanjezično (međujezično) posuđivanje. Jezik davalac, jezik primalac, jezik posrednik. 5. Evidentno posuđivanje: posuđenice, tipovi posuđenica. Adaptacija riječi stranog podrijetla; primarna i sekundarna adaptacija, jezične interferencije, kompromisna replika; adaptacija na ortografskoj, fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini. Utjecaj posuđenica na sintaktičku normu. Stilističke funkcije posuđenica. 6. Latentno posuđivanje: prevedenice (kalkovi), tipovi prevedenica.. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da studenti nakon položenog ispita mogu: � Pravilno tumačiti pojmove iz kontaktne i kontrastivne lingvistike � Otkrivati, prepoznavati i analizirate rezultete jezičnih dodira � Rješavati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja kontrastivne i kontaktne lingvistike NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Seminarski rad 1,5 60Istraživanje 1,25 40Pohađanje nastave 0,25 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. UKUPNO 3 100

1. Istraživanje. Studenti su dužni izraditi istraživanje o jednoj od ponuđenih tema ili prema vlastitom izboru u

dogovoru s nastavnikom. Tijekom rada na istraživanju studenti su dužni dvaput doći na konzultacije i izvijestiti nastavnika o dosadašnjem radu.

2. Seminarski rad. Studenti na temelju provedena istraživanja pišu seminarski rad. Napisani seminarski rad student je dužan izložiti na nastavi ostalim kolegama i pripremiti uručak ili power point prezentaciju. Pri tome se ocjenjuje:

pisani dio za koji student može dobiti 50 ocjenskih bodova (ocjenjuje se razumijevanje teme, provedena analiza, kritička interpretacija te usklađenost s normama hrvatskoga standardnoga jezika)


3. Završna ocjena. Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Filipović, R., Teorija jezika u kontaktu, Uvod u lingvistiku jezičnih dodira, Zagreb 1986. (odabrana poglavlja)

Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima, skupina autora (odabrana poglavlja)

Nyomárkay, I. Uloga mađarskoga leksika u formiranju hrvatskoga književnog jezika u drugoj polovici

XIX. stoljeća, Rječnik i društvo, 1993, str. 283–287.

Samardžija, M., Nekoć i nedavno, 2002. poglavlja: Internacionalizmi u hrvatskom jeziku. Prošlost i aktualno

stanje (str. 61-74) i Dvojbe oko internacionalizacije leksika na primjeru hrvatskoga glazbenog i računalnog

nazivlja (str. 74-82)

Škaljić, A., Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, 1966.

Turk, M., Naznake o podrijetlu frazema, Fluminensia, 1-2, 1994, str. 37-47.

Turk, M. – Opašić, M., «Linguistic Borrowing and Purism in the Croatian Language», Suvremena lingvistika

br. 65, sv. 1, 2008. (dostupan i prijevod)

Turk, M., Jezično kalkiranje u teoriji i praksi – Prilog lingvistici jezičnih dodira, 2013. (odabrana poglavlja)

Izborna literatura:

Babić, S., Njemačke posuđenice u hrvatskom književnom jeziku, u: Hrvatska jezikoslovna čitanka,

Zagreb 1990.

Dürrigl, M.-A., Hungarizmi u hrvatskom književnom jeziku, Jezik, 4, 1988, str. 97–100.

Filipović, R., Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku: porijeklo, razvoj, značenje, Zagreb 1990.

Jernej, J., Sugli italianismi penetrati nel serbo-croato negli ultimi cento anni, Studia Romanica, 1-2,

1956, str. 54-82.

Ivir, V., «Semantička neodređenost internacionalizama i njene posljedice za prevođenje», Suvremena

lingvistika 41/42, 1996.

Menac, A., Svoje i posuđeno u frazeologiji, Strani jezici, 1, 1972, str. 9-18.

Mihaljević, M. i Hudeček, L., Anglizmi u hrvatskom jeziku - normativni problemi i leksikografska

obradba, Zbornik radova HDPL, Jezična norma i varijeteti, 2000, str. 335-341.

Muhvić-Dimanovski, V., Prevedenice – jedan oblik neologizama, Rad HAZU - knj. 446, Zagreb 1992,

str. 93-205.

Muljačić, Ž., Tri težišta u proučavanju jezičnih elemenata "stranog" porijekla, Rasprave Instituta za

hrvatski jezik i jezikoslovlje, 22/23, 1997/98, str. 265-280.

Nyomárkay, I. Ungarische Vorbilder der kroatischen Spracherneuerungen, Budapest, 1989.

Rammelmeyer, M., Die deutschen Lehnübersetzungen im Serbokroatischen. Beiträge zur

Lexikologie und Wortbildung, Wiesbaden 1975.

Samardžija, M.: «Utjecaj sociopolitičkih mijena na leksik hrvatskoga jezika u XX. stoljeću». Croatica, XXVII,

45-46

Samardžija, M., «O egzotizmima u hrvatskom književnom jeziku», Jezik, XXXVII, sv. 3, 1990.

Sočanac, L. Hrvatsko – talijanski jezični dodiri (s rječnikom talijanizama u standardnome hrvatskom

jeziku i dubrovačkoj dramskoj književnosti). Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2004.

Turk, M., Njemačke primljenice u hrvatskom jeziku, Nemzetközi Szlavisztikai Napok, Szombathely,

1995, 183-193.

Turk, M., «Semantičke posuđenice – jedan oblik prevedenica», Filologija 30-31, 1998.

Turk, M., Semantičke posuđenice u hrvatskome jeziku, Croatica, 45-46, 1997, str. 203-213.

Turk, M. i Pavletić, H., Posrednički jezici u kalkiranju, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i

jezikoslovlje, 25, 1999, str. 359-375.

Turk, M.: «Kalkovi: jezične inovacije i normativni problemi», u Od fonetike do etike

Turk, M.: «Latentni stranojezični utjecaj na hrvatski jezik», Zbornik zagrebačke slavističke škole

Turk, M.: «Razumljivost i stilske značajke kalkova», Fluminensia, god. 15. (2003.), br. 1

Turk, M., Opašić, M., Kulturno-povijesni kontekst kalkiranja u hrvatskome jeziku, Kroatologija, br. 1, 2010,

str. 300–315.


seminarskih radova.


PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova pri predaji seminarskoga rada i usmenome izlaganju seminarskoga rada. Ako student rad preda izvan dogovorena roka, oduzima mu se 10 ocjenskih bodova.



KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati s nastavnicima usmeno na konzultacijama ili e-poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja e-poštom.


VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013/ 2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

7. 10. 2013. NERADNI DAN 14. 10. Upoznavanje s izvedbenim planom

i sadržajima kolegija

21. 10. Predavanje: Sociolingvistika; Teorija i praksa lingvistike jezičnih dodira Seminar: Izbor teme istraživanja

28. 10. Predavanje: Kulturna difuzija i akulturacija.

Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija.

4.11. Predavanje: Bilingvizam/multilingvizam u sinkroniji i dijakroniji (supstrat, superstrat, adstrat, miješanje jezika). Jezična difuzija/posuđivanje: unutarjezično (međudijalekatsko) prožimanje i posuđivanje; izvanjezično (međujezično) posuđivanje.


11.11. Predavanje: Jezik davalac, jezik primalac, jezik posrednik. Evidentno posuđivanje: posuđenice, tipovi posuđenica.


18.11. Predavanje: Adaptacija riječi stranog podrijetla; primarna i sekundarna adaptacija, jezične interferencije, kompromisna replika; adaptacija na ortografskoj, fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini.


25.11. Predavanje: Utjecaj posuđenica na sintaktičku normu. Stilističke funkcije posuđenica.


2.12. Predavanje: Latentno posuđivanje: prevedenice (kalkovi)


9.12. Seminar: Izlaganje i analiza studentskih istraživačkih radova




23. 12. NERADNI DAN 6.1. 2014. NERADNI DAN 13.1. Seminar: Izlaganje i analiza

studentskih istraživačkih radova Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija.




Broj ECTS-a



Lingvistika jezičnih dodira

4 15 + 15 Ponedjeljkom u F-701 8.15 – 10.00

Nositelj kolegija



Marija Turk


F-606 265663 [email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA 1. Sociolingvistika (temeljni pojmovi, planiranje jezika) 2. Teorija i praksa lingvistike jezičnih dodira 3. Kulturna difuzija i akulturacija. Bilingvizam/multilingvizam u sinkroniji i dijakroniji (supstrat, superstrat, adstrat, miješanje jezika). 4. Jezična difuzija/posuđivanje: unutarjezično (međudijalekatsko) prožimanje i posuđivanje; izvanjezično (međujezično) posuđivanje. Jezik davalac, jezik primalac, jezik posrednik. 5. Evidentno posuđivanje: posuđenice, tipovi posuđenica. Adaptacija riječi stranog podrijetla; primarna i sekundarna adaptacija, jezične interferencije, kompromisna replika; adaptacija na ortografskoj, fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini. Utjecaj posuđenica na sintaktičku normu. Stilističke funkcije posuđenica. 6. Latentno posuđivanje: prevedenice (kalkovi), tipovi prevedenica.. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da studenti nakon položenog ispita mogu: � Pravilno tumačiti pojmove iz kontaktne i kontrastivne lingvistike � Otkrivati, prepoznavati i analizirate rezultete jezičnih dodira � Rješavati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja kontrastivne i kontaktne lingvistike NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Seminarski rad 1,5 50Istraživanje 1,25 30Međuispit 1 20Pohađanje nastave 0,25 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. UKUPNO 4 100

3. Istraživanje. Studenti su dužni izraditi istraživanje o jednoj od ponuđenih tema ili prema vlastitom izboru u

dogovoru s nastavnikom. Tijekom rada na istraživanju studenti su dužni dvaput doći na konzultacije i izvijestiti nastavnika o dosadašnjem radu.

4. Seminarski rad. Studenti na temelju provedena istraživanja pišu seminarski rad. Napisani seminarski rad student je dužan izložiti na nastavi ostalim kolegama i pripremiti uručak ili power point prezentaciju. Pri

tome se ocjenjuje: pisani dio za koji student može dobiti 40 ocjenskih bodova (ocjenjuje se razumijevanje teme,

provedena analiza, kritička interpretacija te usklađenost s normama hrvatskoga standardnoga jezika) usmeno izlaganje i uručak ili ppp – 10 ocjenskih bodova.

5. Međuispit. Studenti polažu jedan međuispit koji im donosi 20 ocjenskih bodova. Na međuispitu je potrebno ostvariti najmanje 12 ocjenskih bodova.

4. Završna ocjena. Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Filipović, R., Teorija jezika u kontaktu, Uvod u lingvistiku jezičnih dodira, Zagreb 1986. (odabrana poglavlja)

Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima, skupina autora (odabrana poglavlja)

Nyomárkay, I. Uloga mađarskoga leksika u formiranju hrvatskoga književnog jezika u drugoj polovici

XIX. stoljeća, Rječnik i društvo, 1993, str. 283–287.

Samardžija, M., Nekoć i nedavno, 2002. poglavlja: Internacionalizmi u hrvatskom jeziku. Prošlost i aktualno

stanje (str. 61-74) i Dvojbe oko internacionalizacije leksika na primjeru hrvatskoga glazbenog i računalnog

nazivlja (str. 74-82)

Škaljić, A., Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, 1966.

Turk, M., Naznake o podrijetlu frazema, Fluminensia, 1-2, 1994, str. 37-47.

Turk, M. – Opašić, M., «Linguistic Borrowing and Purism in the Croatian Language», Suvremena lingvistika

br. 65, sv. 1, 2008. (dostupan i prijevod)

Turk, M., Jezično kalkiranje u teoriji i praksi – Prilog lingvistici jezičnih dodira, 2013. (odabrana poglavlja)

Izborna literatura:

Babić, S., Njemačke posuđenice u hrvatskom književnom jeziku, u: Hrvatska jezikoslovna čitanka,

Zagreb 1990.

Dürrigl, M.-A., Hungarizmi u hrvatskom književnom jeziku, Jezik, 4, 1988, str. 97–100.

Filipović, R., Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku: porijeklo, razvoj, značenje, Zagreb 1990.

Jernej, J., Sugli italianismi penetrati nel serbo-croato negli ultimi cento anni, Studia Romanica, 1-2,

1956, str. 54-82.

Ivir, V., «Semantička neodređenost internacionalizama i njene posljedice za prevođenje», Suvremena

lingvistika 41/42, 1996.

Menac, A., Svoje i posuđeno u frazeologiji, Strani jezici, 1, 1972, str. 9-18.

Mihaljević, M. i Hudeček, L., Anglizmi u hrvatskom jeziku - normativni problemi i leksikografska

obradba, Zbornik radova HDPL, Jezična norma i varijeteti, 2000, str. 335-341.

Muhvić-Dimanovski, V., Prevedenice – jedan oblik neologizama, Rad HAZU - knj. 446, Zagreb 1992,

str. 93-205.

Muljačić, Ž., Tri težišta u proučavanju jezičnih elemenata "stranog" porijekla, Rasprave Instituta za

hrvatski jezik i jezikoslovlje, 22/23, 1997/98, str. 265-280.

Nyomárkay, I. Ungarische Vorbilder der kroatischen Spracherneuerungen, Budapest, 1989.

Rammelmeyer, M., Die deutschen Lehnübersetzungen im Serbokroatischen. Beiträge zur

Lexikologie und Wortbildung, Wiesbaden 1975.

Samardžija, M.: «Utjecaj sociopolitičkih mijena na leksik hrvatskoga jezika u XX. stoljeću». Croatica, XXVII,

45-46

Samardžija, M., «O egzotizmima u hrvatskom književnom jeziku», Jezik, XXXVII, sv. 3, 1990.

Sočanac, L. Hrvatsko – talijanski jezični dodiri (s rječnikom talijanizama u standardnome hrvatskom

jeziku i dubrovačkoj dramskoj književnosti). Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2004.

Turk, M., Njemačke primljenice u hrvatskom jeziku, Nemzetközi Szlavisztikai Napok, Szombathely,

1995, 183-193.

Turk, M., «Semantičke posuđenice – jedan oblik prevedenica», Filologija 30-31, 1998.

Turk, M., Semantičke posuđenice u hrvatskome jeziku, Croatica, 45-46, 1997, str. 203-213.

Turk, M. i Pavletić, H., Posrednički jezici u kalkiranju, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i

jezikoslovlje, 25, 1999, str. 359-375.

Turk, M.: «Kalkovi: jezične inovacije i normativni problemi», u Od fonetike do etike

Turk, M.: «Latentni stranojezični utjecaj na hrvatski jezik», Zbornik zagrebačke slavističke škole

Turk, M.: «Razumljivost i stilske značajke kalkova», Fluminensia, god. 15. (2003.), br. 1

Turk, M., Opašić, M., Kulturno-povijesni kontekst kalkiranja u hrvatskome jeziku, Kroatologija, br. 1, 2010,

str. 300–315.


seminarskih radova.


PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova pri predaji seminarskoga rada, usmenome izlaganju seminarskoga rada te pisanju međuispita. Ako student rad preda izvan dogovorena roka, oduzima mu se 10 ocjenskih bodova. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA



Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima usmeno na konzultacijama ili e-poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja e-poštom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti smiju pisati jedan ispravak međuispita. Studenti koji imaju najmanje 40 ocjenskih bodova iz ostalih aktivnosti (a već su iskoristili jedan ispravak međuispita i nisu položili), smiju pisati još jedan ispravak, ali samo za minimalne ocjenske bodove. Nepristupanje međuispitu znači kao i da student nije položio međuispit. U tom slučaju ima pravo na jedan ispravak, ali ne može ostvariti maksimalan broj bodova koliko je određeno za međuispit. Student mora imati ostvarene minimalne ocjenske bodove iz svih aktivnosti koje se ocjenjuju kako bi završna ocjena bila pozitivna. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013/ 2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

7. 10. 2013. NERADNI DAN 14. 10. Upoznavanje s izvedbenim planom

i sadržajima kolegija

21. 10. Predavanje: Sociolingvistika; Teorija i praksa lingvistike jezičnih dodira Seminar: Izbor teme istraživanja

28. 10. Predavanje: Kulturna difuzija i akulturacija.


4.11. Predavanje: Bilingvizam/multilingvizam u sinkroniji i dijakroniji (supstrat, superstrat, adstrat, miješanje jezika). Jezična difuzija/posuđivanje: unutarjezično (međudijalekatsko) prožimanje i posuđivanje; izvanjezično (međujezično) posuđivanje.


11.11. Predavanje: Jezik davalac, jezik primalac, jezik posrednik. Evidentno posuđivanje: posuđenice, tipovi posuđenica.


18.11. Predavanje: Adaptacija riječi stranog podrijetla; primarna i sekundarna adaptacija, jezične interferencije, kompromisna replika; adaptacija na ortografskoj, fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini.


25.11. Predavanje: Utjecaj posuđenica na sintaktičku normu. Stilističke funkcije posuđenica.


2.12. Predavanje: Latentno posuđivanje: prevedenice (kalkovi)




16.12. Seminar: MEĐUISPIT Izlaganje i analiza studentskih istraživačkih radova


23. 12. NERADNI DAN 6.1. 2014. NERADNI DAN 13.1. Seminar: Izlaganje i analiza

studentskih istraživačkih radova Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija.



I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija METODOLOGIJA JEZIČNIH ISTRAŽIVANJA Studij Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti (opći i nastavnički smjer) Semestar 3. semestar Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 15 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 12,15 – 13,00 (P), 13,15 – 14,00 (S); F – 232 Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac Vrijeme za konzultacije srijedom 10,00 – 12,00 Kabinet F – 603 Telefon 265-668 E-adresa [email protected] Suradnik dr. sc. Anastazija Vlastelić, viša asistentica Vrijeme za konzultacije srijedom 11,00 – 12,00 i četvrtkom 10,00 – 11,00

Kabinet F – 615 Telefon 265-683 E-adresa [email protected]


Na predavanjima se izlažu teorijski aspekti i metodologije istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima, a na seminarima se izrađuju modeli za kabinetska i terenska istraživanja i modeli za obradbu prikupljena materijala te provjerava obradba podataka. Sadržaj rada ograničava se na prikupljanje građe dogovorene na početku semestra, koja se tijekom semestra obrađuje i interpretira kao prilog utvrđivanju jezičnih značajki određenoga govorenoga ili pisanoga diskursa. U tu svrhu analiziraju se značajke funkcionalnih stilova književnog jezika, s naglaskom na znanstvenom stilu: govoreni i pisani oblici (izlaganja; seminarske i diplomske radnje, članci, knjige); jezik i stil znanstvenih tekstova: sintaksa govorene i pisane rečenice, ograničenja u izboru iz sveukupnosti rječničkoga blaga i tvorbenih mogućnosti hrvatskoga standardnog jezika; nazivlje i terminologizacijski procesi (terminologizacija, determinologizacija, transterminologizacija), leksikalizirane metafore u nazivlju pojedinih struka. Studenti upoznaju tehnike stvaralačkoga mišljenja: "oluja u mozgu", zapisivanje misli i ideja, lista atributa, "pro i kontra", interpretativno strukturno modeliranje itd. Provode se primijenjene vježbe: rad na Hrvatskoj jezičnoj riznici i Hrvatskom nacionalnom korpusu; ciljano pretraživanje na internetu. U sklopu programa kolegija izvodi se i cjelina vezana uz pripremu za izradbu diplomske radnje. Diplomska radnja: cilj i svrha; opseg; upoznavanje s pravilnicima o diplomskim radnjama fakulteta i sveučilišta; tema diplomske radnje: izbor teme, tipovi tema; odnos teme i vremena potrebnog za izradbu radnje. Priprema za pisanje diplomske radnje: izbor literature (primarne, sekundarne i tercijarne), ekscerpiranje građe, tipovi bilježaka uz čitanje (podcrtavanje, rubne zabilješke, ispisivanje na kartice i sl.), pripreme za terenska istraživanja (posebno dijalektološka terenska istraživanja, ankete, intervjui i sl.), izbor računalnoga programa za obradbu teksta. Popis literature: sastavljanje popisa, pravopisno organiziranje bibliografske jedinice.


Nakon odslušanih predavanja i seminara student će moći: samostalno pretraživati mrežne stranice i tumačiti prikupljene podatke; znati tumačiti metodologiju jezičnih istraživanja; opisati i samostalno primijeniti načela i metodologiju jezičnih istraživanja; objasniti u literaturi navedena različita tumačenja metodoloških načela za jezična istraživanja; izraditi različite tipove bilješki na zadanu temu diplomske radnje; izraditi sinopsis diplomske radnje; primijeniti metodološka načela na izabranu diplomsku radnju.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X Multimedija i internet




Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 0,8 35 Istraživački zadatak 1,2 65 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita.- Nema završnoga ispita.

UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u usmenom obliku. Istraživački zadatak Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na ponuđenu temu. Obavezni su se konzultirati s nastavnikom o literaturi. Radove treba izraditi u PwPt prezentaciji i izložiti na satima seminara (ne duže od 15 min.), a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s nastavnikom. Rad mora sadržavati sljedeće dijelove (ne moraju biti jasno odijeljeni):

uvod, eksplikaciju, zaključak, studentov osvrt na zadanu temu, popis korištene literature,

Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, odabir i interpretacija relevantne literature, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava).

Istraživački se radovi nakon izlaganja predaju u elektroničkom obliku na e-adrese [email protected] i [email protected]. Izložen je i predan rad uvjet za ostvarivanje bodova. U slučaju neopravdanoga izostanka u dogovorenom terminu za izlaganje rada studentu se od postignutih oduzima 10 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Bodove za istraživački zadatak studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Izvrstan (5) – 59 – 65 bodova Vrlo dobar (4) – 51 – 58 bodova Dobar (3) – 43 – 50 bodova Dovoljan (2) – 35 – 42 boda UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Gačić, M., Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova, Zagreb, 2001. Mejovšek, M., Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima, Jastrebarsko-Zagreb, 2003. Oraić-Tolić, D., Akademsko pismo, Zagreb, 2011. Pravilnik o studiju – www.uniri.hr Zelenika, R., Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog rada, Rijeka, 2000.

Izborna literatura: Biličić, M., Metodologija znanstvenog rada, Rijeka, 1997. Hudeček, L. – Mihaljević, M., Hrvatski terminološki priručnik, Zagreb, 2009.

Moguš, M., O mogućnostima kompjutorske obrade dijalekatskih podataka, Hrvatski dijalektološki zbornik 5, 1981, 19-22. Silobrčić, V., Kako sastaviti i objaviti znanstveno djelo, Zagreb, 1983. Šamić, M., Kako nastaje naučno djelo, Sarajevo, 1990. Žugaj, M., Metodologija znanstvenog rada, Varaždin, 1997. Časopisi: Filologija, Suvremena lingvistika, SOL… Zbornici Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, posebno: Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj – izazovi na početku XXI. stoljeća, ur. D. Stolac, B. Pritchard, N. Ivanetić, Rijeka-Zagreb, 2002. Mrežne stranice: http://www.ihjj.hr (Hrvatska jezična riznica i Struna).


POHAĐANJE NASTAVE • Studenti mogu maksimalno izostati 30% sa sati predavanja i seminara. • Za više od 30% sati izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adrese [email protected] i [email protected]. • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. • Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara u obliku izlaganja. • Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanom obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA • konzultacije; • mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta; • e-pošta; • sučelje Mudri • oglasna ploča. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA • u vrijeme konzultacija • e-poštom • Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.



1. Uvodno predavanje Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

2. Pregled literature Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

3. Temeljni pojmovi Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

4. Metodološka načela Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

5. Diplomski rad Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

6. Oblikovanje naslova diplomskoga rada Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

7. Znanstveni stil I. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

8. Znanstveni stil II. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

9. Znanstveni stil III. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

10. Pretraživanje baza (HJR i Struna) Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

11. Bilješke Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

12. Tehnike stvaralačkoga mišljenja Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

13. Sinopsis I. Svladani prethodni nastavni sadržaji

kolegija 14. Sinopsis II. Svladani prethodni nastavni sadržaji

kolegija 15. Zaključno predavanje Svladani prethodni nastavni sadržaji

kolegija

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija METODOLOGIJA JEZIČNIH ISTRAŽIVANJA Studij Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti (opći i nastavnički smjer) Semestar 3. semestar Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 12,15 – 13,00 (P), 13,15 – 14,00 (S); F – 232 Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac Vrijeme za konzultacije srijedom 10,00 – 12,00 Kabinet F – 603 Telefon 265-668 E-adresa [email protected] Suradnik dr. sc. Anastazija Vlastelić, viša asistentica Vrijeme za konzultacije srijedom 11,00 – 12,00 i četvrtkom 10,00 – 11,00

Kabinet F – 615 Telefon 265-683 E-adresa [email protected]


Na predavanjima se izlažu teorijski aspekti i metodologije istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima, a na seminarima se izrađuju modeli za kabinetska i terenska istraživanja i modeli za obradbu prikupljena materijala te provjerava obradba podataka. Sadržaj rada ograničava se na prikupljanje građe dogovorene na početku semestra, koja se tijekom semestra obrađuje i interpretira kao prilog utvrđivanju jezičnih značajki određenoga govorenoga ili pisanoga diskursa. U tu svrhu analiziraju se značajke funkcionalnih stilova književnog jezika, s naglaskom na znanstvenom stilu: govoreni i pisani oblici (izlaganja; seminarske i diplomske radnje, članci, knjige); jezik i stil znanstvenih tekstova: sintaksa govorene i pisane rečenice, ograničenja u izboru iz sveukupnosti rječničkoga blaga i tvorbenih mogućnosti hrvatskoga standardnog jezika; nazivlje i terminologizacijski procesi (terminologizacija, determinologizacija, transterminologizacija), leksikalizirane metafore u nazivlju pojedinih struka. Studenti upoznaju tehnike stvaralačkoga mišljenja: "oluja u mozgu", zapisivanje misli i ideja, lista atributa, "pro i kontra", interpretativno strukturno modeliranje itd. Provode se primijenjene vježbe: rad na Hrvatskoj jezičnoj riznici i Hrvatskom nacionalnom korpusu; ciljano pretraživanje na internetu. U sklopu programa kolegija izvodi se i cjelina vezana uz pripremu za izradbu diplomske radnje. Diplomska radnja: cilj i svrha; opseg; upoznavanje s pravilnicima o diplomskim radnjama fakulteta i sveučilišta; tema diplomske radnje: izbor teme, tipovi tema; odnos teme i vremena potrebnog za izradbu radnje. Priprema za pisanje diplomske radnje: izbor literature (primarne, sekundarne i tercijarne), ekscerpiranje građe, tipovi bilježaka uz čitanje (podcrtavanje, rubne zabilješke, ispisivanje na kartice i sl.), pripreme za terenska istraživanja (posebno dijalektološka terenska istraživanja, ankete, intervjui i sl.), izbor računalnoga programa za obradbu teksta. Popis literature: sastavljanje popisa, pravopisno organiziranje bibliografske jedinice.


Nakon odslušanih predavanja i seminara student će moći: samostalno pretraživati mrežne stranice i tumačiti prikupljene podatke; znati tumačiti metodologiju jezičnih istraživanja; opisati i samostalno primijeniti načela i metodologiju jezičnih istraživanja; objasniti u literaturi navedena različita tumačenja metodoloških načela za jezična istraživanja; izraditi različite tipove bilješki na zadanu temu diplomske radnje; izraditi sinopsis diplomske radnje; primijeniti metodološka načela na izabranu diplomsku radnju.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X Multimedija i internet




Pohađanje nastave 1,5 - Kontinuirana provjera znanja 0,8 35 Istraživački zadatak I. 1 40 Istraživački zadatak II. 0,7 25

ZAVRŠNI ISPIT - Nema završnoga ispita. UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u usmenom obliku. Istraživački zadatak I. Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na ponuđenu temu. Obavezni su se konzultirati s nastavnikom o literaturi. Istraživački su zadatci izrađeni u PwPt prezentaciji i izlažu se na satima seminara (ne duže od 15 min.), a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s nastavnikom. Rad mora sadržavati sljedeće dijelove (ne moraju biti jasno odijeljeni):

uvod, eksplikaciju, zaključak, studentov osvrt na zadanu temu, popis korištene literature,

Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, odabir i interpretacija relevantne literature, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava).

Istraživački se radovi nakon izlaganja predaju u elektroničkom obliku na e-adrese [email protected] i [email protected]. Izložen je i predan rad uvjet za ostvarivanje bodova. U slučaju neopravdanoga izostanka u dogovorenom terminu za izlaganje rada studentu se od postignutih oduzima 10 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Bodove za istraživački zadatak studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Izvrstan (5) – 36 – 40 bodova Vrlo dobar (4) – 31 – 35 bodova Dobar (3) – 25 – 30 bodova Dovoljan (2) – 20 – 24 boda Istraživački zadatak II. Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka u kojemu će prikazati korake i metode u jezičnome istraživanju na temu koju su prethodno dogovorili s nastavnikom. Ispis rada valja predati u terminu koji je prethodno dogovoren s nastavnikom. Predan je rad uvjet za ostvarivanje bodova. U slučaju neopravdanoga kašnjenja s predajom rada studentu se od postignutih oduzima 8 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Bodove za istraživački zadatak studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Izvrstan (5) – 22 – 25 bodova Vrlo dobar (4) – 18 – 21 bodova Dobar (3) – 14 – 17 bodova Dovoljan (2) – 10 – 13 boda UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Gačić, M., Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova, Zagreb 2001. Mejovšek, M., Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima,

Jastrebarsko-Zagreb 2003. Oraić-Tolić, D., Akademsko pismo, Zagreb, 2011. Pravilnik o studiju – www.uniri.hr Zelenika, R., Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog rada, Rijeka 2000.

Izborna literatura: Biličić, M., Metodologija znanstvenog rada, Rijeka 1997. Hudeček, L. – Mihaljević, M., Hrvatski terminološki priručnik, Zagreb 2009. Moguš, M., O mogućnostima kompjutorske obrade dijalekatskih podataka, Hrvatski dijalektološki zbornik 5, 1981, 19-22. Silobrčić, V., Kako sastaviti i objaviti znanstveno djelo, Zagreb 1983. Šamić, M., Kako nastaje naučno djelo, Sarajevo 1990. Žugaj, M., Metodologija znanstvenog rada, Varaždin 1997. Časopisi: Filologija, Suvremena lingvistika, SOL… Zbornici Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, posebno: Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj – izazovi na početku XXI. stoljeća, ur. D. Stolac, B. Pritchard, N. Ivanetić, Rijeka-Zagreb 2002. mrežne stranice: http://www.ihjj.hr (Hrvatska jezična riznica i Struna).


POHAĐANJE NASTAVE • Studenti mogu maksimalno izostati 30% sa sati predavanja i seminara. • Za više od 30% sati izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adrese [email protected] i [email protected]. • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. • Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara u obliku izlaganja. • Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanom obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA • konzultacije; • mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta; • e-pošta; • sučelje Mudri; • oglasna ploča. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA • u vrijeme konzultacija • e-poštom • Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.



1. Uvodno predavanje

-

2. Pregled literature Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

3. Temeljni pojmovi Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

4. Metodološka načela Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

5. Diplomski rad Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

6. Oblikovanje naslova diplomskoga rada Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

7. Znanstveni stil I. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

8. Znanstveni stil II. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

9. Znanstveni stil III. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

10. Pretraživanje baza (HJR i Struna) Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

11. Bilješke Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

12. Tehnike stvaralačkoga mišljenja Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

13. Sinopsis I. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

14. Sinopsis II. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

15. Zaključno predavanje Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Pragmalingvistika Studij HJK 1, HJK 2 (diplomski) Semestar III. Akademska godina: 2013/2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom, 16:15–18:00; 232 Nositelj kolegija prof. dr. Lada Badurina Suradnik Nikolina Palašić, prof. Vrijeme za konzultacije

Kabinet 705, 718 Telefon 265-661; 265-668 E-mail [email protected]; [email protected]


Jezična poruka kao situacijski uključena jedinica. Kontekst. Signali kontekstualne uključenosti. Diskurs. Analiza diskursa. Govorni činovi. Klasifikacija i funkcije govornih činova. Sekvenca. Konstitutivna pravila govornih radnji. Kooperacijski princip. Konverzacija. Konverzacijske maksime. Konverzacijske implikature. Referencija: kataforički i anaforički odnosi. Deikse. Presupozicije. Teorija relevantnosti. Teorija komunikacijskog djelovanja. Komunikacijsko polje. Nejezična komunikacija. Manipulacija jezikom. Ideologizacija.


Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni:

definirati osnovne termine iz područja pragmalingvistike objasniti teorijske pristupe proučavanju jezika u kontekstu prepoznati i objasniti govorne činove u odabranom tekstu imenovati i objasniti osnovne značajke kooperacijskog principa provesti analizu odabranoga teksta s pragmalingvističkog i semantičkog aspekta zaključiti o načinima funkcioniranja jezičnih poruka u konkretnoj komunikacijskoj situaciji primijeniti načela pragmalingvistike u vlastitim proučavanjima jezika






Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 50 Seminarski rad 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Kontinuirana se provjera znanja provodi putem kolokvija i seminarskog rada: 1. kolokvij – Provjera razumijevanja temeljnih pojmova na analizi zapisa konkretne komunikacijske situacije 2. kolokvij – Ispitivanje poznavanja osnovne literature seminarski rad – odabir tema za seminarski rad izvršit će se tijekom nastave Kolokviji su pismeni ispiti sastavljeni pitanja otvorenog tipa. Kriterij za ostvarivanje bodova na kolokviju je najmanje 50% točno riješenih zadataka. 1. i 2. kolokvij donose najviše po 25 bodova, a seminar donosi najviše

20 bodova (25+25+20=70). Za pozitivan rezultat na 1. kolokviju studenti moraju ostvariti 12 ili više bodova. Ostvarenih 12 bodova na testu jednako je 12 ocjenskih bodova, 13 bodova na testu 13 ocjenskih bodova… 25 bodova na testu jednako je 25 ocjenskih bodova. Za pozitivan rezultat na 2. kolokviju studenti moraju ostvariti 13 ili više bodova. Ostvarenih 13 bodova na testu jednako je 13 ocjenskih bodova, 14 bodova na testu 14 ocjenskih bodova… 25 bodova na testu jednako je 25 ocjenskih bodova. Za pozitivan rezultat na seminarskom radu studenti moraju ostvariti 10 ili više bodova. Ostvarenih 10 bodova na seminaru jednako je 10 ocjenskih bodova, 11 bodova na seminaru 11 ocjenskih bodova… 20 bodova na seminaru jednako je 20 ocjenskih bodova. Pristup popravku kolokvija omogućit će se u dodatnom terminu: - studentima koji su na 1. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 12 ili manje bodova - studentima koji su na 2. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 13 ili manje bodova - studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu - studentima kojima je termin nastave iz kolegija Pragmalingvistika kolidirao s drugim studijskim obavezama Uvjet za izlazak na završni ispit pozitivan je rezultat iz svih triju segmenata kontinuirane provjere znanja. Popravak 1. i 2. kolokvija održat će se u prvom redovitom ispitnom terminu u veljači 2012. Studenti mogu samo jedanput pristupiti popravku kolokvija. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Ivanetić, N., Govorni činovi, Zagreb 2003. Pintarić, N., Pragmemi u komunikaciji, Zavod za lingvistiku filozofskog fakulteta, Zagreb 2002. Schrodt, R., Pragmalingvistika, u: Glovacki Bernardi i dr., Uvod u lingvistiku, priredila Z. Glovacki-Bernardi, Zagreb 2001, 217–234. Škiljan, D., Javni jezik, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2000. Yule, G., Pragmatics, Oxford Univesity Press: Oxford 1996.

Izborna literatura: Badurina, L., Između redaka: Studije o tekstu i diskursu, Hrvatska sveučilišna naklada – Izdavački centar Rijeka, Zagreb – Rijeka, 2008. (odabrana poglavlja) Bourdieu, P., Što znači govoriti (ekonomija jezičnih razmjena), Naprijed, Zagreb 1992. Holly, W., Einführung in die Pragmalinguistik, Langenscheidt, Berlin 2001. Miščević, N.Potrč, M., Kontekst i značenje, Izdavački centar Rijeka, Rijeka1987. Felman, S., Skandal tijela u govoru (Don Juan s Austinom ili zavođenje na dva jezika), Naklada MD, Zagreb1993. Meibauer, J., Pragmatik. Eine Einführung, Stauffenburg, Tübingen 1999. Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike (zbornik) HDPL, Zagreb – Rijeka 1999. Škiljan, D., Granice teksta, u: Tekst i diskurs, zbornik radova HDPL, Zagreb 1997, 9–15.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare).

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA predavanja i seminari konsultacije mrežne stranice kolegija


osobno na predavanjima i seminarima konsultacije elektronička pošta (prema dogovoru; poruke moraju biti potpisane punim imenom i prezimenom te s naznakom





studenata

1. Terminologija. Predmet istraživanja. Definicije. Pragmalingvistika kao lingvistička disciplina. 2. Jezična poruka kao situacijski uključena jedinica. Kontekst. Signali kontekstualne uključenosti.

3. Diskurs. Kritička analiza diskursa.

4. Teoretska podloga jezičnog djelovanja. Presupozicija i inferencija.

5. Govorni činovi. Klasifikacija i funkcije govornih činova.

6. Kooperacijski princip. Konverzacija. Konverzacijske maksime

7. Konverzacijske implikature. Referencija: kataforički i anaforički odnosi.

8. Analiza dijaloga. Argumentacija.

9. Presupozicije. Teorija relevantnosti.

10. Teorija komunikacijskog djelovanja. Komunikacijsko polje.

11. Nejezična komunikacija. Manipulacija jezikom. Ideologizacija jezika.

12. Pragmalingvistika kao opća teorija znaka. Pragmalingvistika kao teorija jezičnoga djelovanja.

13. Pragmalingvistika kao teorija razgovora.

14. Pragmalingvistika kao teorija teksta.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Akademski diskurs i analiza znanstvenoga teksta Studij HJK 1, HJK 2 (diplomski) Semestar III. Akademska godina: 2013/2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 15 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom, 18:15–20:00; 232 Nositelj kolegija prof. dr. Lada Badurina Suradnik Vrijeme za konzultacije



Akademski diskurs – određenje pojma. Stupnjevi specijaliziranosti diskursa: znanstveni diskurs i primijenjeni diskursi. Tradicionalna (funkcionalnostilska) klasifikacija: znanstveni funkcionalni stil. Jezične značajke znanstvenoga stila. Pitanje objektivnosti i subjektivnosti. Planovi jezične realizacije: govor i pismo. Organizacija teksta (govorenog i pisanog) i njegova struktura. Tekst i paralelni tekst: funkcija i organizacija podrubnih bilješki (fusnota). Tekstni tipovi: studija, monografija, rasprava, prikaz, esej, referat, seminarski rad, diplomski rad itd. Znanstveni i stručni radovi (klasifikacija). Polemika u akademskom diskursu. Analize konkretnih znanstvenih i stručnih tekstova. Formalnojezične značajke i struktura i organizacija teksta. Način iznošenja i obrazlaganja teze; argumentacija. Analiza vlastitih tekstova (referata, seminarskih radova). Priprema za pisanje vlastita stručnog/znanstvenog rada: od izbora teme i izrade plana rada, preko prikupljanja i obrade građe i literature do pisanja.


Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obveza biti sposobni:

definirati pojam akademskoga diskursa objasniti tradicionalni (funkcionalna stilistika) i suvremeni (diskursna analiza) pogled na znanstveni tekst i akademski

diskurs prepoznati tekstne tipove unutar akademskoga diskursa i opisati njihove značajke analizirati znanstveni i/ili stručni tekst s obzirom na njegove formalnojezične značajke, strukturu i organizaciju oblikovati i iznijeti tezu; oblikovati i iznijeti argument izraditi plan vlastita stručnog/znanstvenog rada: izabrati temu rada, predvidjeti načine prikupljanja i obrade građe i

literature






Pohađanje nastave 0,5 – Kontinuirana provjera znanja 1,0 70 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 3 100





Način bodovanja

Pohađanje nastave

0,5 – –

Aktivnost u nastavi

1 70 Za redovito aktivno sudjelovanje u seminarskim aktivnostima studenti mogu ostvariti maksimalno 20 bodova. Osim toga studenti su dužni pripremiti dva

seminarska zadatka (svaki do 25 bodova). Znači, ukupno se iz aktivnosti u nastavi može ostvariti 70 bodova. Uvjet za izlazak na ispit ostvarenih je minimalno 50 bodova.

ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 Studenti polažu usmeni ispit na kojem mogu ostvariti maksimalno 30 bodova.

UKUPNO 3 100 Sadržaj obvezatnih seminarskih zadataka:

4. seminarski zadatak: usmeno predstavljanje jedne bibliografske jedinice i/ili teme (koncept/uručak predaje se do 30. listopada 2013)

5. seminarski zadatak: razrada koncepta vlastita istraživanja ili analiza znanstvenog teksta (rok predaje 8. siječnja 2014)

Za svaki seminarski zadatak studenti ostvaruju maksimalno 25 bodova. Za prolaznu ocjenu moraju ostvariti najmanje 15 bodova. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Katnić-Bakaršić, Marina, Između diskursa moći i moći diskursa, Zagreb, 2012. (odabrana poglavlja) Kovačević, Marina – Badurina, Lada, Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. (odabrana poglavlja) Oraić Tolić, Dubravka, Akademsko pismo, Zagreb, 2011. Silić, Josip, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb, 2006. (odabrana poglavlja)

Izborna literatura: Badurina, Lada, Između redaka: Studije o tekstu i diskursu, Hrvatska sveučilišna naklada – Izdavački

centar Rijeka, Zagreb – Rijeka, 2008. (odabrana poglavlja) Badurina, Lada – Palašić, Nikolina, Ispod teksta: Bilješka o fusnoti, u: Riječki filološki dani 8, zbornik

radova, Rijeka, 2010, str. 451–464. Badurina, Lada, Polemičnost i polemike Ive Pranjkovića, u: Jezična skladanja, zbornik, Zagreb, 2010, str.

69–83. Gačić, M., Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova, Zagreb 2001. Matešić, Mihaela, O sažetku opširno, u: Riječki filološki dani 8, zbornik radova, Rijeka, 2010, str. 465–476.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare). Na nastavi će se redovito provjeravati postignuća studenata. Student može naknadno predati seminarske zadatke, i to najkasnije dva tjedna nakon dogovorenog roka. Za naknadno predan pozitivno riješen zadatak može dobiti najviše 15 bodova. Uvjet za izlazak na ispit ostvarenih je minimalno 50 bodova iz aktivnosti u nastavi. Studenti koji iz aktivnosti u nastavi ostvare između 40 i 49 bodova imaju pravo pristupiti završnome ispitu u izvanrednom (jesenskom) ispitnom roku uz prethodno obavljen dodatni zadatak.








studenata

1. Akademski diskurs: određenje pojma; diskursna stilistika vs. funkcionalna stilistika. Znanost i klasifikacija znanosti.

2. Stupnjevi specijaliziranosti akademskog diskursa: znanstveni diskurs i primijenjeni diskursi. Čitanje zadane relevantne literature.

3. Jezične značajke znanstvenoga teksta (funkcionalnog stila). Planovi jezične realizacije: govor i pismo.


4. Pitanje objektivnosti i subjektivnosti u znanstvenome tekstu/akademskom diskursu. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

5. Polemika u znanosti; polemički diskursni tip. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

6. Akademsko pismo; argumentacijski diskurs; organizacija teksta (pisanog/govorenog). Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

7. Znanstveni tekstni tipovi; znanstveni i stručni radovi (klasifikacija); akademski radovi. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

8. Analiza znanstvenoga teksta: formalnojezične značajke; struktura (sažetak, podrubne bilješke, popis literature…).


9. Intertekstualnost: parafraziranje i citiranje Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

10. Faze nastajanja znanstvenog/stručnog teksta/akademskog pisma. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

11. Odabir teme, pregled literature, metodologija istraživanja. Strukturiranje teksta; argumentacija. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

12. Podrubne bilješke (fusnote) i uputnice; citiranje, parafraziranje (praktični savjeti). Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

13. Tehnička oprema znanstvenog/stručnog teksta. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

14. Akademski diskurs i akademsko pismo: sinteza. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Akademski diskurs i analiza znanstvenoga teksta Studij HJK 1, HJK 2 (diplomski) Semestar III. Akademska godina: 2013/2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom, 18:15–20:00; 232 Nositelj kolegija prof. dr. Lada Badurina Suradnik Vrijeme za konzultacije



Akademski diskurs – određenje pojma. Stupnjevi specijaliziranosti diskursa: znanstveni diskurs i primijenjeni diskursi. Tradicionalna (funkcionalnostilska) klasifikacija: znanstveni funkcionalni stil. Jezične značajke znanstvenoga stila. Pitanje objektivnosti i subjektivnosti. Planovi jezične realizacije: govor i pismo. Organizacija teksta (govorenog i pisanog) i njegova struktura. Tekst i paralelni tekst: funkcija i organizacija podrubnih bilješki (fusnota). Tekstni tipovi: studija, monografija, rasprava, prikaz, esej, referat, seminarski rad, diplomski rad itd. Znanstveni i stručni radovi (klasifikacija). Polemika u akademskom diskursu. Analize konkretnih znanstvenih i stručnih tekstova. Formalnojezične značajke i struktura i organizacija teksta. Način iznošenja i obrazlaganja teze; argumentacija. Analiza vlastitih tekstova (referata, seminarskih radova). Priprema za pisanje vlastita stručnog/znanstvenog rada: od izbora teme i izrade plana rada, preko prikupljanja i obrade građe i literature do pisanja.


Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obveza biti sposobni:

definirati pojam akademskoga diskursa objasniti tradicionalni (funkcionalna stilistika) i suvremeni (diskursna analiza) pogled na znanstveni tekst i akademski

diskurs prepoznati tekstne tipove unutar akademskoga diskursa i opisati njihove značajke analizirati znanstveni i/ili stručni tekst s obzirom na njegove formalnojezične značajke, strukturu i organizaciju oblikovati i iznijeti tezu; oblikovati i iznijeti argument izraditi plan vlastita stručnog/znanstvenog rada: izabrati temu rada, predvidjeti načine prikupljanja i obrade građe i

literature






Pohađanje nastave 0,5 – Kontinuirana provjera znanja 1,5 70 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 4 100





Način bodovanja

Pohađanje nastave

0,5 – –

Aktivnost u nastavi

1,5 70 Za redovito aktivno sudjelovanje u seminarskim aktivnostima studenti mogu ostvariti maksimalno 20 bodova. Osim toga studenti su dužni pripremiti dva

seminarska zadatka (svaki do 25 bodova). Znači, ukupno se iz aktivnosti u nastavi može ostvariti 70 bodova. Uvjet za izlazak na ispit ostvarenih je minimalno 50 bodova.

ZAVRŠNI ISPIT 2 30 Studenti polažu usmeni ispit na kojem mogu ostvariti maksimalno 30 bodova.

UKUPNO 4 100 Sadržaj obvezatnih seminarskih zadataka:

6. seminarski zadatak: usmeno predstavljanje jedne bibliografske jedinice i/ili teme (koncept/uručak predaje se do 30. listopada 2013)

7. seminarski zadatak: razrada koncepta vlastita istraživanja ili analiza znanstvenog teksta (rok predaje 8. siječnja 2014)

Za svaki seminarski zadatak studenti ostvaruju maksimalno 25 bodova. Za prolaznu ocjenu moraju ostvariti najmanje 15 bodova. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Katnić-Bakaršić, Marina, Između diskursa moći i moći diskursa, Zagreb, 2012. (odabrana poglavlja) Kovačević, Marina – Badurina, Lada, Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. (odabrana poglavlja) Oraić Tolić, Dubravka, Akademsko pismo, Zagreb, 2011. Silić, Josip, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb, 2006. (odabrana poglavlja)

Izborna literatura: Badurina, Lada, Između redaka: Studije o tekstu i diskursu, Hrvatska sveučilišna naklada – Izdavački

centar Rijeka, Zagreb – Rijeka, 2008. (odabrana poglavlja) Badurina, Lada – Palašić, Nikolina, Ispod teksta: Bilješka o fusnoti, u: Riječki filološki dani 8, zbornik

radova, Rijeka, 2010, str. 451–464. Badurina, Lada, Polemičnost i polemike Ive Pranjkovića, u: Jezična skladanja, zbornik, Zagreb, 2010, str.

69–83. Gačić, M., Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova, Zagreb 2001. Matešić, Mihaela, O sažetku opširno, u: Riječki filološki dani 8, zbornik radova, Rijeka, 2010, str. 465–476.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare). Na nastavi će se redovito provjeravati postignuća studenata. Student može naknadno predati seminarske zadatke, i to najkasnije dva tjedna nakon dogovorenog roka. Za naknadno predan pozitivno riješen zadatak može dobiti najviše 15 bodova. Uvjet za izlazak na ispit ostvarenih je minimalno 50 bodova iz aktivnosti u nastavi. Studenti koji iz aktivnosti u nastavi ostvare između 40 i 49 bodova imaju pravo pristupiti završnome ispitu u izvanrednom (jesenskom) ispitnom roku uz prethodno obavljen dodatni zadatak.








studenata

1. Akademski diskurs: određenje pojma; diskursna stilistika vs. funkcionalna stilistika. Znanost i klasifikacija znanosti.

2. Stupnjevi specijaliziranosti akademskog diskursa: znanstveni diskurs i primijenjeni diskursi. Čitanje zadane relevantne literature.

3. Jezične značajke znanstvenoga teksta (funkcionalnog stila). Planovi jezične realizacije: govor i pismo.


4. Pitanje objektivnosti i subjektivnosti u znanstvenome tekstu/akademskom diskursu. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

5. Polemika u znanosti; polemički diskursni tip. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

6. Akademsko pismo; argumentacijski diskurs; organizacija teksta (pisanog/govorenog). Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

7. Znanstveni tekstni tipovi; znanstveni i stručni radovi (klasifikacija); akademski radovi. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

8. Analiza znanstvenoga teksta: formalnojezične značajke; struktura (sažetak, podrubne bilješke, popis literature…).


9. Intertekstualnost: parafraziranje i citiranje Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

10. Faze nastajanja znanstvenog/stručnog teksta/akademskog pisma. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

11. Odabir teme, pregled literature, metodologija istraživanja. Strukturiranje teksta; argumentacija. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

12. Podrubne bilješke (fusnote) i uputnice; citiranje, parafraziranje (praktični savjeti). Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

13. Tehnička oprema znanstvenog/stručnog teksta. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

14. Akademski diskurs i akademsko pismo: sinteza. Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstovima.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatska književnost i društvo spektakla Studij HJK1 DN Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 15+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorkom od 12:15 do 14:00, F-232 Nositelj kolegija Dr. sc. Sanjin Sorel, izv. prof. Suradnik Vrijeme za konzultacije

Kabinet 718 Telefon E-mail [email protected]


Na kolegiju će se analiziraju promjene što se događaju unutar hrvatske kulture posljednjih tridesetak godina. Na presjecištu povijesti književnosti, sociologije, mediologije, teorije književnosti (itd.) analiziraju se različiti fenomeni hrvatske kulture koji su, više ili manje vezani uz književnost, odnosno uvjete njezina funkcioniranja (izdavaštvo, mediji, kulturni kapital...). Također se promatraju oni popkulturni fenomeni (glazba, moda, „supkulture”, razne internet zajednice) koji svojom spektakličkom zavodljivošću, a zapravo ekonomski, ulaze u najrazličitije suodnose s tzv. visokom kulturom. Spektakli i simulakrumi stoga su okviri unutar kojih se gleda i na hrvatsku kulturu unutar koje nije ništa onakvim kakvim se čini.


1. objasniti osnove teorijske postavke o značenju spektakla 2. analizirati sinkronijske i dijakronijske aspekte promjene odnosa književnost-društvo 3. analizirati i usporediti zajedničke fenomene u domaćoj i stranoj književnosti vezanih uz medije, spektakl uopće 4. interpretirati najznačajnija književna ostvarenja domaće i svjetske književne produkcije vezane uz problematiku kolegija, ali interpretaciju proširiti na sve sfere života: medije, marketing, životne stilove, glazbu, uopće pop-kulturu






Pohađanje nastave 0,5 16,6 Seminarski rad 1,5 49,9 ZAVRŠNI ISPIT Uusmeni) 1 33,3 UKUPNO

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Diplomski studij: Seminarski rad: - Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni konzultirati se s nastavnicom u vezi literature. Bodove za seminarske radove studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 60): pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova (uvod, razrada teme, zaključak) –– 25 (X2) - pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5 (X2) Seminarski rad treba sadržavati sljedeće elemente: - uvod: kratki pregled spoznaja o odabranoj temi - razrada teme ( glavni dio ): odabrati i obrazložiti prihvatljivu teorijsku spoznaju te je primijeniti na odgovarajući književni tekst. - zaključak: obrazložiti interpretaciju i dati smjernice za moguće daljnje istraživanje. - Seminarski rad može sadržavati do 15 kartica pisanog teksta (Times New Roman 12, prored 1,5). - U seminarskom radu valja pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. - Obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. - Seminarski se radovi (do navedenoga datuma) predaju u pisanom i elektronskom obliku na e-mail: [email protected] - Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. AKTIVNOST U NASTAVI Za održani seminar studenti će dobiti 5 bodova, te za na vrijeme predani seminar također 5 bodova.


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Guy Debord: Društvo spektakla, Arkzin, Zagreb

Izborna literatura: Net, časopisi, novine, teorijski tekstovi iz područja sociologije, kulturologije, semiotike itd. – po vlastitom nahođenju


POHAĐANJE NASTAVE - Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 80% sati. - Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Web stranice fakulteta e-mail poruke KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Web stranice fakulteta e-mail poruke OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Uvodno upoznavanje s kolegijem 2. G. Debord – Društvo spektakla

3. G. Debord – Društvo spektakla

4. Jean Baudrillard i simulacija

5. Medijsko začaravanje (tv, novine, internet)

6. Medijsko začaravanje (tv, novine, internet)

7. Konstruirani kulturni krajolici

8. Konstruirani kulturni krajolici

9. Umjetnost kao nostalgija

10. Društveno-kulturna slika hrvatske (od 1990. do danas) u kontekstu karnevala

11. Hrvatski književni spektakli

12. Hrvatski vizualni spektakli

13. Hrvatski glazbeni spektakli

14. Umjetnošću će se svi jednoga dana baviti

15. Umjetnošću se svi bave

ii. detaljni opis kolegija - ffri.uniri.hr · vrijeme za konzultacije kabinet telefon e-mail dr.sc....

Documents